7/26/2019 The Tempest Bosn 1

1/35

Faculty of Philosophy

Department of English,

Sarajevo University.

Dr. Shahab Yar Khan

!ovi Kontinent i The Tempest"

Chapter from

Djelo Shakespeara u Ozra#ju

Savremne Postkolonijalne

Knjievnosti

1

7/26/2019 The Tempest Bosn 1

2/35

!ovi Kontinent i The Tempest

Vjeruje se da je najvei izvor inspiracije za The Tempestbilo vie pisanih spisa

koji su u Englesku stigli 1610 nakon brodoloma blizu !ermudskih otoka u ljeto 160"

#ak ni iz tog razloga nije sigurno da su ti tzv !ermudski pamfleti objavljeni prije no toje djelo bilo napisano $oznato je da su cirkulirali u formi rukopisa me%u engleskom

visokom klasom od 1610g &ako je tako%er poznato da je 'hakespeare me%u njima imao

bliske prijatelje koje je susretao na svojim putovanjima( )vrsto se vjeruje da je on

pro)itao ove pamflete dok su jo bili u formi rukopisa1

'adr*aj ovih spisa( prevenstveno rukopisa +illiama 'tarchega i ',lvestera

-ourdaina unaprijed iznose zaklju)ak o !ermudima kao ./avoljem otoku. .evil.s

2slands.3 i nude opise raja prona%enog na samom otoku 4jihova rasprava o prirodi da li

suprotna civilizaciji ili je pak u harmoniji s njom3 postaje centralna misao5tema djela The

Tempest

$itanje da li je priroda dobra ili zla dolazi u sredite lika Calibana onoliko koliko

se smatra .autohtonim uro%enikom. kada su ga pronali evropski putnici i istra*iva)i

slu)aju Calibana pitanje prirode je preformulirao da bi se odredila priroda Calibana ili

priroda .autohtonog uro%enika.

777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777771 nastojanju da ovo doka*e( $aul !ro8n spominje ..'hakespeareovu patronsku vezu sa istaknutim )lanovima Virginia Compan,.. u

svom eseju ..9his thing of arkness 2 :ckno8eledge of ;ine< The Tempestand the iscourse of Colonialism ..u $oliti)kom

'hakespeareu< 4ovi eseji u kulturalnom materijalizmu urednici

7/26/2019 The Tempest Bosn 1

3/35

$%&'()E 'S*+&' ( +%) !% -E()

+illiam 'tarche, 1>D F 16D1 3 bio je histori)ar koji je diplomirao na Cambridgeu @n

je zajedno sa 'ir 9homasom atesom( guvernerom kolonije Vird*inija( doplovio do obala

Vird*inije 160" godine 9okom putovanja do*ivjeli su oluju i nasukali se na !ermudima

'tarche,( zajedno sa ostalim pre*ivjelim putnicima( morao je ostati godinu dana

na !ermudima jer im je upravo toliko trebalo da sagrade novi brod i nastave put ka

Vird*iniji 'tarche, je tokom svog boravka tamo poslao pismo nepoznatoj *eni( a koje je

kasnije objavljeno u !ermudskom pamfletu pod nazivom GTrue Repertory of the

WrackHD

9o je jedan od nekoliko razloga za koje se vjeruje da su inspirisali 'hakespearea

da napie The Tempest 'tarche, je tako%er poznat po tekstovima o Vird*iniji

objavljenima pod naslovom GHistorie of Travaille into Virginia BritaniaG

svom G9rue Iepertor, of the +rackH 'tarche, je iznio jasan opis broda usred oluje=0 godine ..@f the Cannibals @ kanibalima3 nalazi se u prvoj knjizi @vaj isti esej je

na engleski jezik preveo -ohn Alorio( 160B godine ;ontaigneov ..@f the Cannibals.. je( u

stvari( najmanje esej o kanibalizmu @n se uglavnom bavi popularnim mislima koje se

javljaju u renesansi( idejama kao to je ona o nadmoi prirode i ona o ..noble savage

plemenitom divljaku3.. 'hakespeare koristi sve ove ideje u The Tempest( ali ih ne iznosikao glavne vrijednosti &ontekst ;ontaignovog teksta kao izvora za The Tempestpostaje

)ak interesantniji kada pogledamo zaplet kojim 'hakespeare iznosi ;ontaigneove

zamisli o 4ovom svijetu

;ontaigne govori o nadmoi prirode koja je u stanju da kreira drutva savrenija od

onih koje je $laton mogao i zamisliti @n ka*e:ko 4ovi svijet treba da bude nastanjen( on ne mo*e biti nastanjen

Calibanima i ne mo*e biti nastanjen Calibanovim uslovima Caliban ne gubi samo pravo

na svoju zemlju nego i na svoj identitet &ao da su se grdno naalili sa Calibanom $rvo

je on dobrodoao kod Evropljana @ni ga u)e svoj jezik i tako ga uvode u svoje drutvo

@n )ak i stanuje sa njima 2pak ono to Caliban ne shvata je da je cijena tog prihvatanja

podjarmljivanje a bi bio prihvaen on mora postati rob i nikad ne mo*e biti vrijedan

;irande ..9he 9empest.. predstavljen je kao komad protiv Calibanovog odgoja u oba

smisla( bukvalno i figurativno ;o*da je ..9he 9empest.. $rosperov pozorini komad alije postavljen na Calibanovom ostrvu iskurs 4ovog svijeta povezan sa ..9he 9empest.. je

kolonizatorski diskurs koji je stvorio $rospero 9errence Pa8kes sugerie u akspeare!s

Talking Animals( ko6e govoreda se ibid str D016 'tephen reenblatt(earning to 5urse4e8 Mork< !edford5't ;artin.s( 1""03( str D?

9o je ono to $rospero pokuava da u)ini sa Calibanom( ali na kraju ne uspijeva @no to

je on napravio je ..mra)na stvar.. od koje se ..priznati prirodni svijet( koji je prikladan za

stanovanje.. mora zatititi

-ezik igra najbitniju ulogu u neuspjenom pokuaju da se civilizira Caliban

diskursu engleskog kolonizatora ranog 1 vijeka dati divljaku jezik zna)ilo je upoznati

ga sa civiliziranim drutvom ok je panski gramati)ar de 4ebrija posmatrao jezik kao

partnera i sredstvo carstva( !rtanci su )esto vidjeli ekspanziju jezika kao primarni cilj

kolonijalizma=:li ta se deava kad jedan Caliban( divljak( nau)i jezik kolonizatoraQ

@dgovor koji je ponu%en u ..9he 9empest.. sugerie da )ak i sa odli)nim poznavanjem

jezika jedino mjesto koje Caliban mo*e imati u evropskom drutvu 4ovog svijeta je

mjesto roba 4a )arobnom ostrvu u !!The Tempest!!bitno je protjerivanje Calibana @n je

iskoriten kao opravdanje za prisustvo Evropljana na tom ostrvu 4jihov cilj je da

civilizuju necivilizovane( da donesu kulturu onim koji je nemaju( ali oni to sve mogu

nastaviti raditi samo dok je Caliban necivilizovan i ..nekultivisan..( divljak kakvim je

zorno prikazivan Calibanu je naizmjeni)no dozvoljen letimi)an uvid u svijet Evropljana

a onda mu je zabranjen pristup u njega 4a po)etku $rospero ga je prakti)no usvojio( a

;iaranda ga je obrazovala( ali postepeno ga )ak i njegova u)iteljica iznevjeri?JB6>3

: Calibanov daje sljedei odgovor? poglavlja koja radnju

fragmentiraju kako u vremenskom tako i u prostornom smislu Ytavie( sama radnja nije

linearna nego prije predstavlja istra*ivanje mogunosti stvorenih uz pomo centralnog

elementa djela ;The Magic 8oker; 4ekonvencionalna struktura i zamrena radnja

Cooverove pri)e skrivaju temeljne sli)nosti sa 'hakespearovom dramom ;The Tempest;

4ajuo)ljivije sli)nosti izme%u ova dva djela jesu u konstrukciji lika $rospera i lika

Calibana odnosno( kako je to slu)aj u Cooverovoj pri)i( likova kreativnog pripovjeda)a ipazikuinog sina3( te u temi jezika kao sredstva kontrole

>? kratka poglavlja \9he ;agic $okera\ predstavljeno nam je pet likova pri)e