theoria 05

Godina V., broj 5, rujan 2003. ISSN 1331-9892Godina V., broj 5, rujan 2003. ISSN 1331-9892

Objavljuje Hrvatsko dru{tvo glazbenih teoreti~ara

Gunduli}eva 4, HR-10000 Zagreb

Iz sadr`aja:

Objavljuje Hrvatsko dru{tvo glazbenih teoreti~ara

Gunduli}eva 4, HR-10000 Zagreb

Iz sadr`aja:

THEORIA

THEORIA

Seminar iz metodikenastave solfeggia i harmonije

O satnici predmetaGlazbena kultura

Prijedlog nastavnogplana i programa

Seminar iz metodikenastave solfeggia i harmonije

O satnici predmetaGlazbena kultura

Prijedlog nastavnogplana i programa

2 THEORIA, godina V., broj 5, rujan 2003.

Rije urednika

Dragi itatelji, pred vama je novi broj Theorie, peti po redu. Pojedini se lanci u njemu nastavljaju na prethodni broj, a uvedene su i nove rubrike, jer je va odaziv sve vei, to otvara nove perspektive djelovanja Drutva i opravdanosti objavljivanja asopisa.

U ovoj je broju objavljen Prijedlog nastavnog plana i okvirnog nastavnog programa za teorijske predmete osno-vne glazbene kole te za teorijski odjel srednje glazbene kole. Prijedlog je sastavljen na temelju sudjelovanja mnogobrojnih nastavnika i profesora glazbene teorije tijekom proteklih pet godina, kao (jedan od moguih) kompromisa izmeu sadanje nastavne prakse, zakonskih normi, razliitih htijenja i razmi-ljanja o budunosti nae profesije u novim okolnostima. Du-gogodinje nastojanje i sloenost problematike rezultirali su vrlo dugim, sloenim i za itanje iscrpljujuim tekstom. Mo-lim vas da ga uistinu pozorno proitate i na njega iskljuivo pismeno reagirate, podrkom ili argumentiranim prijedlogom potrebnih izmjena i dopuna. Bude li podran od veine lan-stva, poslat e se Ministarstvu kao prijedlog Hrvatskog dru-tva glazbenih teoretiara.

Meu lancima je i poziv na Seminar iz metodike nasta-ve solfeggia i harmonije, koji e se odrati u Zagrebu i Splitu. Nije bilo mogue predavaa, prof. Abizovu iz Moskve, uputiti i u ostale centre djelovanja Drutva iznimno smo sretni to e seminar odrati i u ova dva pa molim lanstvo za razumi-jevanje i paljivo itanje uputa o prijavi.

Kratak tekst o satnici predmeta Glazbena kultura u osno-vnoj koli nadam se da e potaknuti konano rjeenje ove rak-rane (usudio bih se rei i sramote) hrvatskog kolstva.

Molim vas da zaostalu lanarinu (jo uvijek 80.00 kuna go-dinje) svakako to prije uplatite sami opom uplatnicom na iro-raun Drutva: 2360000-1101500068 (primatelj: HDGT, Zagreb, Gundulieva 4; svrha uplate: godinja lanarina).

Uz asopis lanovima Drutva i glazbenim kolama stie i dodatak, broura o skladatelju Johannu Sebastianu Bachu i drugim glazbenicima iz njegove obitelji, na njemakom i en-gleskom jeziku. Broura je dar njemake nakladnike kue Carus-Verlag GmbH, s kojom uspjeno suraujemo.

Oglasom na stranjim koricama skreem vam pozornost na vrhunska glazbala fi rme Ahlborn, koja se iskazala sudjelova-njem u mnogobrojnim donacijama hrvatskim crkvama i ko-lama, o emu se ukratko pie na kraju asopisa.

Ovaj e se broj asopisa poslati na mnogobrojne adrese u Europi i svijetu pa sam odluio i fotografi jom na naslovni-ci pokazati srce glavnog grada zemlje iz koje asopis dolazi. Autor je fotografi je Ladislav Petrovi, a fotografi ja je iz serije Glazba u Zagrebu Zagreb u glazbi, snimljene ovoga ljeta ti-jekom promenadnog koncerta na Trgu bana Jelaia. (ur.)

Sadraj

Tihomir PetroviVjenceslav Novak utemeljitelj hrvatske glazbenoteorijske literature i koncepcije glazbenoteorijskog obrazovanja u nas ..............3

Vjenceslav Novakemu se ui teorija glasbe? ...................................................................5

Tihomir PetroviPrijedlog nastavnog plana i programa teorijskih predmeta u osnovnoj glazbenoj koli i za teorijski odjel srednje glazbene kole ...................7

Seminar iz metodike nastave solfeggia i harmonijePredava je prof. Elena Nikolajevna Abizova, proelnik teorijskog odsjeka na Centralnoj srednjoj specijalnoj muzikoj koli pri Konzervatoriju P. I. ajkovski u Moskvi ........................................17

Josip JerkoviAsocijacije u interpretaciji ..................................................................18

Tihomir PetroviMaja Juraj i zlatna ribica, II. dio Roendan ...................................21

O satnici predmeta Glazbena kultura ................................................22

O novim knjigama i tiskovinama vezanim uz glazbenu umjetnost, nosaima zvuka.... ...............................................................................23

Hans Heinrich EggebrechtRecepcija [Umijea fuge]Prijevod s njemakog: Nika Gligo ....................................................28

Ludwig PrautzschPred Tvoje prijestolje stupamFigure i simboli u posljednjim djelima Johanna Sebastiana BachaPsalam 17 Canon alla Duodecima in Contrapuncto alla QuintaPrijevod s njemakog: Vesna Ivanevi Jeek ....................................31

Rubrika Terminoloke dileme (I)Nika GligoCiklina forma ....................................................................................35

Predstavljam lanove drutva: Anelko Klobuar ..............................37

Franica Vidoviivot i djelo opernog velikana Tina Pattiere(1890. 1966.) Cavtat ........................................................................40

Pet godina asopisa THEORIA i est godina djelovanja Hrvatskog drutva glazbenih teoretiara .............................................46

Tihomir PetroviEugen Sagmeister, hrvatski dobrotvor ................................................47

Objavljuje: Hrvatsko drutvo glazbenih teoretiara HDGT, Gundu-lieva 4, HR-10000 ZAGREB Urednik: Tihomir Petrovi Tek-stovi se objavljuju u pristiglom obliku Fotografi ja na naslovnici: Ladislav Petrovi Tehniko ureenje i priprema za tisak: Slavko Krinjak Naklada: 1500 primjeraka Izlazi najmanje jednom go-dinje Cijena: 20 kn ISSN 1331-9892

THEORIA, godina V., broj 5, rujan 2003. 3

Godinama pokuavam tono i jasno izraziti zato je potrebno uiti glazbenu teoriju i to je sve njezin sadraj. U tom nastojanju, pretrau-jui raznu literaturu, pronaao sam tekst emu se ui teorija glasbe? Vjenceslava Novaka, koji je prvi puta objavljen u Izvjeu Narodno-ga zemaljskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu, koncem srpnja godine 1891., u izdanju Knjigotiskarskog i litografskog zavoda C. Albrechta, Zagreb, 1891., te ponovo u asopisu Gusle, 1892., br. 6-7. Svoju radost otkriem elim podijeliti i sa svima vama, dragi itatelji, pa tekst u ci-jelosti prepisujem na izvornom jeziku onoga doba, a dodajem i napo-menu o piscu, ini se nepravedno zaboravljenom utemeljitelju moderne hrvatske glazbenoteorijske strune literature1 kao i koncepcije glazbe-noteorijskog obrazovanja u nas.

U povijesti je hrvatske kulture Vjenceslav Novak prvenstveno po-znat kao knjievnik, najplodniji hrvatski pisac iz razdoblja realizma. Autor je mnogobrojnih pripovijedaka, nekoliko romana, meu kojima je najpoznatiji Posljednji Stipanii. Uiteljski mu je poziv bio ivotno ispunjenje. Uz to je bio glazbenik i rodoljub, to se sve zajedno poka-zalo izrazito uspjenom kombinacijom. Tako je, uz knjievna, ostavio i mnogobrojna djela i studije s podruja glazbene kulture; lanke i ra-sprave o problemima glazbene teorije, o crkvenoj glazbi i orguljakoj praksi, glazbenoj nastavi, hrvatskoj glazbenoj terminologiji itd.

Vjenceslav je Novak, dakle, bio hrvatski knjievnik, glazbenik i glazbeni uitelj, skladatelj, glazbeni teoretiar i pisac. Roen je u Senju 11. rujna 1859., a umro je u Zagrebu 20. rujna 1905. Glazbu je studirao od 1884. do 1887. na Prakom konzervatoriju, gdje je poloio ispite i stekao zvanje orguljaa te strunog nastavnika pjevanja i teorije glazbe. Godine 1887. imenovan je profesorom glazbe na Mukoj uiteljskoj koli u Zagrebu i na tom mjestu djeluje do smrti. Uz to je, od 1890. do 1894., predavao opu teoriju glazbe, glazbenu estetiku i povijest gla-zbe na Glazbenoj koli Hrvatskoga glazbenoga zavoda. Godine 1892. objavio je s Vjekoslavom Klaiem, tada proelnikom tehnikog odbora pri Ravnateljstvu narodnoga zemaljskoga glasbenoga zavoda, glazbeni asopis Gusle, a od 1893. sm je ureivao asopis Glasba (objavljeno je ukupno 12 brojeva). Skladao je djela za orgulje, zborne i popijevke za glas uz glasovirsku pratnju, a sinteza je njegove okupacije glazbom i knjievnoga djelovanja roman Dva svijeta, u kojem je rije o odnosu malograanske sredine i umjetnika, kao i pripovijetka Informator.

Vjenceslav je Novak autor prvih modernih hrvatskih udbenika za glazbenoteorijsko obrazovanje. Naravno, ne treba zanemariti da su u Novakovo doba ve objavljeni Kuhaev Katekizam glasbe (prvo izda-nje 1875., drugo dopunjeno izdanje 1890.), prijevod djela Katechismus der Musik Johanna Christiana Lobea (prvo izdanje 1851.), kojim je uinjen veliki korak prema uspostavi hrvatskoga glazbenoga nazivlja. Isto tako, godine 1880. Ivan Oertl (1827. 1889., od 1852. prvi uitelj violonela i teorije na tadanjoj Uioni glasbe drutva prijatelja glas-be, danas Hrvatskoga glazbenoga zavoda) sastavio je Obenitu teoreti-no-praktinu pripravnu nauku glasbe2, prema 1828. objavljenoj knjizi Allgemeine theoretiche Vorschule der Musik3 ekoga skladatelja i vrlo

plodnoga glazbenog pisca Bedicha Divia Webera (Friedrich Dioniys Weber, 1766. 1842.). No, Novakove su knjige u koncepcijskom i stru-nom smislu prvi originalni radovi te vrste u nas napisani na hrvatskom jeziku i objavljeni tiskom4 pa ga se moe istaknuti kao zaetnika mo-derne hrvatske glazbenoteorijske literature.

Priprava k nauci o glazbenoj harmoniji (1889., drugo izdanje 1898.) iznosi znanja na kojima se i danas temelji svako izuavanje glazbenote-orijskih disciplina. Sadraj te knjige moe uistinu zadiviti, pa ga preno-sim u izvornom obliku, prema 2. izdanju (v. str. 4).

U modernu se koncepciju slinih prirunika uklapa i zavretak iz autorova Pripomenka k I. izdanju:

... Ono, to u koli ne treba tumaiti (kajde pisane s pomou C-klju-a, koralne kajde, prirodu konsonantnosti i disonantnosti, itd.) pridodao sam pojedinim paragrafi ma s natpisom: Dodatci5. Iole iskusan uitelj vidjet e na prvi mah, da neke od tih dodataka naprosto ne moe tuma-iti nerazvitim acima; no ja sam ipak to u djelce uvrstio, jer sam hotio razumnijim uenicima podati cjelokupnu sliku osnovnih glasbenih za-sada, te da ne budu u neprilici, kada uju ili itaju kakvu rije o glazbi, kakav kajdopisni znak, itd.

Najzad mi valja rei uitelju, koji bi upotrebljavao ovu knjiicu, da ne tumai lih rijeima pojedine paragrafe, nego da za obuke sve upo-trebljava kakvo glazbalo, a osobito grlo svojih uenika.

U Zagrebu oujka 1889. V. N.Nauka o glasbenoj harmoniji za uiteljske kole (i privatnu porabu)

objavljena je godine 1890. U Pripomenku Novak pie: Sastavljajui ovu knjigu upotrebljavao sam razna djela priznatih glazbenih teoreti-ara, ali ne navodi koja. Pripomenak zavrava rijeima: Dunost mi je spomenuti, da mi je pri izraivanju knjige mnogo pomogao svojim savjetom g. A. Stckl, profesor u ovd. glazbenom zavodu, na em mu se ove prijateljski zahvaljujem. Moglo bi se stoga zakljuiti da je Novaku, uz savjete Antona Stckla, vjerojatno bio dostupan i Nauk o harmoniji in kontrapunktu Stcklova uitelja Antona Foerstera starijeg, objavljen 1881. Od drugih moguih uzora moe se jo navesti Verein-fachte Harmonielehre Johanna Christiana Lobea (1861.), te teorijske radove Huga Riemanna: Elementar-Musiklehre (1883.), Allgemeine Musiklehre (1888.), i svakako najpoznatiji Handbuch der Harmoni-elehre (1887.), s kojima se isto tako mogao susresti tijekom svojega studija u Pragu.

Drugo izdanje Novakove harmonije objavljeno je 1898. i ima 252 stranice, a zavrava s poglavljem o enharmonijskim modulacijama po-mou smanjenog septakorda i moe se s pravom smatrati prauzorom svih slinih udbenika u nas (v. Sadrinu na str. 5).

1 Glazbenoteorijskih spisa i djela iz pera hrvatskih autora, pisanih na tali-janskom, latinskom, njemakom i (rijetko) na hrvatskom jeziku, moe se pro-nai tijekom stoljea. Navedena su u knjizi Ennia Stipevia Hrvatska glazba, K, Zagreb, 1997., str. 78 (15. do 17. st.) te na str. 195 (18. i 19. st.).

2 Struni prikaz knjige objavila je Sanja Majer-Bobetko u asopisu Arti mu-sices, 1995., 26/1, str. 73-76.

Vjenceslav Novak utemeljitelj hrvatske glazbenoteorijske literature i koncepcije glazbenoteorijskog obrazovanja u nas

Tihomir Petrovi

3 Moe se pretpostaviti da je i s ovim djelom Novak, kao praki student, bio dobro upoznat.

4 U nas postoje jo neistraeni i muzikoloki neobraeni rukopisi s podruja glazbene teorije. Prema informacijama koje sam uspio skupiti, ini se da je prvi o glazbenoj teoriji u 19. stoljeu pisao Juraj Karlo Wisner-Morgenstern (Arad, Maarska, 1783. Zagreb, 1855.), koji je od 1829. do 1851. bio uitelj i dire-ktor Glazbene kole Hrvatskoga glazbenog zavoda. Njegov rukopis Elementar Theorie der Tonkunst zum Gebrauch der Tonschule nach Knechts und E. Fr-sters Grundlagen spominje Antun Goglia (1867. 1958.). Nakon toga spomi-nje se i rukopis Theorie von Tonsetzkunst Vatroslava Lisinskog (1819. 1854.), ije izvatke se moe vidjeti u upanovievoj monografi ji o Lisinskom.

5 U modernim bi to udbenicima danas bilo uokvireno i oznaeno: ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE (napomena autora).


Novak je uz to jo napisao i djela: Pjevaka obuka u pukoj koli (1892.) i Uputa u orguljanje (1893.). Njegova je Povijest glazbe ostala u rukopisu (nama je poznata zahvaljujui muzikologinji Sanji Majer-Bobetko, a objavljena je u asopisu Croatica, XXV, 1994. sv. 40-41, str. 1-200), ali je valja istaknuti kao prvi pokuaj sintetikog djela na temu ope povijesti glazbe u nas i promotriti u kontekstu komentara Sanje Majer-Bobetko (Croatica 40/41/1993/1994., str. 9, drugi odlo-mak): Piui ovu Povijest glazbe Novak se zapravo prihvatio na naim prostorima posve pionirskog zadatka, to je impliciralo i suoavanje s brojnim problemima: od kriterija izbora odgovarajue grae koja e se prezentirati, do samoga jezika, odnosno terminologije.

Sasvim je razumljivo da se s istim problemima suoio i prije, piui Pripravu k nauci o glazbenoj harmoniji te Nauku o glazbenoj harmo-niji. Nain na koji ih je rijeio u spomenutim djelima tek trai mjero-davan sud i znanstvenu analizu. Meni neka bude doputeno istaknuti te dvije knjige kao prva autorska glazbenoteorijska djela u nas, a shodno tomu i Novaka kao utemeljitelja moderne hrvatske glazbenoteorijske literature.

Novak je, osim svega, postavio i ukratko obznanio udbenike stan-darde, kojima je kao knjievnik lako udovoljio: kolska knjiga zahti-jeva u prvom redu logini razpored gradiva, jasnou u izraaju misli, lahak stil, pa shvatljiv i pravilan jezik.

Da mu, uz metodinost, ni praktinost nije bila izvan domaaja, svjedoi citat iz Nauke o glazbenoj harmoniji (Pripomenak, zadnji odlomak, 5. redak): Osobito poslednjim vjebama htio sam, da se ue-nici dovinjuju samostalnosti; te knjige nema, koja bi mogla opisati sva-ki smjeliji korak od suzvuka do suzvuka, kako ih spajaju glazbotvorci a na ovom stepenu moe se u tom poslu priutavati uenicima vie slobode. Tim vjebama narasao je poneto opseg knjige, to je za nas prilinije, nego otegotiti uenika kupovanjem dviju knjiga, kako se to obino radi, dodavajui k teoretinomu dijelu posebno izdanje vjeb za harmonizovanje.

No, to nije sve. Novak je harmonizirao, ritmizirao i obradio tekstove 52 napjeva iz zagrebakog izdanja zbirke Cithara octochorda (obja-vljene u Zagrebu 1757., nakon dva beka izdanja, 1701. i 1723.), te ih objavio pod naslovom Starohrvatske crkvene popijevke, godine 1891. Autorov opsean Pripomenak vrijedna je obavijest ne samo o djelu nego i autorovu odnosu prema njemu kao i opis posla, koji si je posta-vio kao zadau (i koji je uistinu mogao obaviti samo rodoljubni knjie-vnik, skladatelj, orgulja i glazbeni teoretiar u istoj osobi uiteljskog zanata) pa citiram dijelove:

...Kae njeki pisac, da je literatura kranske himnologije u sre-dnjem vijeku silna, jerbo su ju bogatili narodi od Armenije do Portuga-la. Traei i Hrvate u tom astnom kolu doao sam do knjige Cithara octochorda, seu cantus sacri latino-croatici. ... Tek to sam bio proitao te crkvene napjeve, nijesam mogao a da se ne odluim podati im oblik, po kome e biti pristupniji naemu uiteljstvu, koje da vrati narodu ono, to su mu namrli poboni njegovi djedovi.

Moj se posao protegnuo na troje:1. Da ritmizujem napjeve, za koje sam mogao drati, da su zamilje-

ni po odredjenom ritmu.2. Da ih zaodjenem harmonijom, koje im ne bi otele vlastitosti ko-

ralnoga napjeva. Ako je s toga harmonija gdjekojih napjeva nevjetom uhu i poudna, neka se ne sudi naglo: Bez tih, na prvi mah neobinih harmonija, izgubile bi ove popijevke vrijednost, po kojoj se mogu ta-kmiti s drugaricama svih drugih naroda...

3. Priznajem svoj grijeh, da sam mnogim popijevkama prekrajao a njekojim i izmiljao tekst...

Iznosei svoje djelce na svjetlo, ne znam ga ljepe preporuiti nego s rijeima dinog im izdavaa pred sto i trideset godina: Neka se njima slavi Bog i prodii narodnost hrvatska.

U Zagrebu dne 30. sijenja 1891.

I, konano, evo i Novakova teksta, koji se moe smatrati uzorom svih kasnijih hrvatskih planova i programa glazbenog obrazovanja i ko-jim su utemeljeni nastavni teorijskoglazbeni predmeti u naem glazbe-nom kolstvu, pa je u tom smislu Novak idejni tvorac koncepcije gla-zbenoteorijskog obrazovanja u nas. Rijei, koje su u Novakovu tekstu bile istaknute veim razmicanjem slova, u prijepisu su podebljane.

Ovaj tekst, u potpunosti aktualan i danas, svjedoi o onodobnoj iznimno visokoj razini razmiljanja o poduci glazbe i ulozi glazbeno-teorijskih predmeta u njoj. U tom je kontekstu razumljivija i, moglo bi se zakljuiti i oekivana, pojava svih naih glazbenika, glazbenih teo-retiara i muzikologa, koji su i na polju glazbene teorije ostvarili zavi-dna postignua i napisali mnogobrojne rasprave, znanstvene radove i udbenike, i ostavili glazbenoteorijsku batinu, kojom bi se ponosile i

Priprava k nauci o glazbenoj harmoniji, drugo izdanje, 1898.


znatno mnogoljudnije zemlje, s dugotrajnijom i stabilnijom povijeu razvoja glazbe i kulture uope.

Upoznavanjem rada hrvatskih glazbenih teoretiara i muzikologa od Kuhaa i Novaka nadalje te njihovih postignua, kao i sagleda-

vanje kontinuiteta razvoja i odnosa prema glazbenoteorijskim discipli-nama, moe se nauiti mnogo i bez otkrivanja tople vode u gotovo svakoj generaciji bitno utjecati na situaciju u kojoj se glazbena teorija i teoretiari nalaze danas.

emu se ui teorija glasbe?

Vjenceslav Novak, 1891.

1. Kao to dijete nije zadovoljno ni s najljepom igrakom nego samo koji asak, a onda ga sili neto, da vidi: A to je u toj lutki! Od esa joj je glava, ruke, noge? tako je i tenja za spoznajom obi bi-ljeg ljudskog duha; po traenju uzroka, sutva i svrhe onoga, to osje-amo svojim osjetilima, i jest vidjeti u naoj dui onu iskricu, koja nas vee i izvorom sve istine i svega znanja s Bogom. Ljudski je duh spoznao uzroke ivota i smrti i dignuo se kroz bezzraje u prostore bez mjere i granica te napisao crte, po kom se giblju grdosni svjetovi ne-beski! Kad se vinuo tako visoko, kako da ne upita i to je ono, to ga prati od prvog koraka u svijet svuda te svuda, i bez esa osjea uas gluhe smrti? Kako da ne pita, to je zvuk, glas? Od esa je? Gdje se radja? Kako dopire u nau svijest? Kako se mijenja, te je sad sitan sad

krupan, sad njean i ljubeljiv, sad objestan, sad gromak, sad bolan, da ti se due hvata neodoljiva tjeskoba i alost a sad opet sdvojan i grozan, da sve trne uasom strepei pred smru? Kako dakle da ne pita ovjek to je taj glas, kad mu je eto vijestnikom ljubavi, veselja, mira i boja, ivota i smrti?

2. Glasba je umjetnost, kao to je umjetnost pjesnitvo, slikarstvo i kiparstvo, a svakoj je umjetnosti svrha, da prikae ono to je lijepo. To lijepo rodi se u dui Bogom nadahnuta ovjeka umjetnika i bude nje-govom neodoljivom enjom, da ga ostvari i iznese pred druge ljude. A ba to ostvarenje umjetnike zamisli ideje nije lahak posao, to evo priznaje i veliki pjesnik Petar Preradovi:

Nauka o glazbenoj harmoniji, drugo izdanje, objavljeno 1898.


6 Ovu vrstu diletanata danas je uobiajeno zvati amaterima, dok je naziv diletant s vremenom poprimio negativno znaenje, kakvo mu pridaje i Novak u sljedeoj reenici svojega teksta. (napomena T. P.)

Oj pjesnie nesretnieSuh si listak ti u gori,Koj od sunca nebeskogaNe sazrije, neg izgori.

Nebo vjetrom uzdie te,A zemlja ti lete ne da;Medju zemljom s tog i nebomTvoja dua uvjek preda.

A u drugoj pjesmi razjanjuje nam isti pjesnik tu muku umjetnika:

Ali pjesnik oskudjevaNa izrazu na odjevuSvojim mislim, svojim uvstvom.Uzor stoji pred njim jasnoU milju si i ljepoti,Ali tuan ne uspievaNjemu rjeju oblik dati,Krpe mora u svjet slati!

Gradivo je to ruho, u kom umjetnik alje u sviet svoje umotvore: Pjesniku je to rije, a glasbeniku glas. Kako bi dakle pjevao pjesnik, da ne poznaje jezik, u kom pjeva? Kako bi dakle slikao slikar, da ne po-zna omjere svjetla i sjene, harmoniju boja? Kako bi stvarao glasbenik, da ne pozna svojstva glasovlja i njihov raznolik uinak po neizrecivom broju omjera, u kojima se prikazuju po boji, melodiji, harmoniji i di-namici? Da umjetnik prikae svijetu umjetninu, mora joj dati sgodan oblik. Moe li ovjek, komu je Bog i dao snage, da zamilja umotvore, odabrati gradivo i poredjati ga u lijep oblik, ako ne pozna prirodu toga gradiva i ako ne zna, kako ima od njega uklopiti oblik, u kom se jasno prikazuje ideja, t. j. sadrina njegova umotvora?

Umjetnika stvara sam Bog, i komu nije on svoga boanskoga dara metnuo u srce, taj e badava traiti uitelja, koji bi ga nainio pjesni-kom, slikarom ili glasbotvorcem. Ideju priapne ovjeku angjeo, kako je jednom rekao Josip Haydn, a ostvarenje te ideje, biranje gradiva i kako se poredjuje to gradivo u umjetniki oblik, podaje izkustvo t. j. znanost. Izkustvo je znanje, koje kaplju po kaplju sabire vrijeme i sla-e ga u knjige. Tko e biti umjetnikom da stvara, ne moe se osoviti na vlastite noge bez toga znanja, to su ga sabrali vjekovi. U njem e nai uzora i teiti, da ih dostigne, a tek onda prolomiti i novi put, traiti nove oblike, kad osjeti, da ima jo sredstava i oblika, koje nijesu izcrpili nje-govi predastnici. Tako je Haydn postao otcem simfonije, Beethoven raztrgao tijesne okove sonate i podao joj oblik, koji je od njegove dobe ostao nedostiivim uzorom.

3. Isto je tako sticati toga znanja i onim umjetnicima, koji e vjetim pjevanjem, sviranjem ili udaranjem izvoditi glasbotvorine drugih skla-datelja. Umjetnik, koji reproducira tudju skladbu, mora prouiti sadr-inu i oblik glasbotvora, mora se u tudje djelo zanijeti toliko, te se ini da za glasbovanja sam svojom duom stvara. Istina je, da odluuje i u tom, kao i u svem umjetnikovanju najvie prirodjeni dar ali je istina i to, da se taj prirodjeni dar mora voditi, a vodja mu ne moe biti nitko, nego obilno naslagano izkustvo drugih umjetnika, dakle znanje. Znanje je pravi vodja, a prirodjeni dar oko, kojim se razabiru i razpoznavaju putevi vodje. Ni najvei dar bez toga odlunoga i iskrenoga vodje nije jo nikada stvorio velikoga djela, nego je poao stranputice i izeznuo u beztrag, ili je ostao u umjetnikom svietu ona blijeda, neprivlaiva sli-ka, to ju se esto krivo nazivlje diletantizam. Diletant naime vrijedi to i umjetnik, a mnogo puta i daleko vie. Diletantom zove se ovjek, kojemu nije zvanje, da se bavi kojom umjetnou ili znanou (to su strunjaci), nego ju prouava od nagnua i ljubavi k samoj stvari.

Diletant zato ne moe biti neznalica, pae nas upravo historija glasbe ui, da je u svim vjekovima bilo diletanata6, koji su za glasbena stvara-nja i glasbenu znanost privredili vie od mnogih strunjaka. Ogavan je onaj diletantizam, koji se bez muke i nauke hoe da mjeri s ljudima, koji su znanje i vjetinu sticali u znoju lica svog. Takav diletantizam znade biti i drzovit, samo da prikrije neznanje; radi pukog straha nadi-mlje se i prasne, da bude to je i bio nita. Znanje samo svijetli uvijek kao jasna lu i ne da se kolebati na razkru: Desno ili lijevo? Ovako ili onako? I diletantu i strunjaku hoe se o glasbi znanja, koje ih vodi kroz ivot u njihovom umjetnikom djelovanju.

4. Svrha je svakoj obuci, da dovede uenika do samostalnosti. Sa-mostalnost bi mogli kod uenika glasbe ustanoviti najprije u toliko, u koliko umije prikazati tudji glasbotvor ne samo okretnim svladanjem tehnikih potekoa, nego i shvatanjem skladateljevih misli, to se naj-ee iztie u razlikovanju glavnoga od nuzgrednoga. Druga samo-stalnost oituje se u sudjenju: to je lijepo, a to nije to je dobro a to ne valja? To priznanje ili negodovanje glasbotvorcu, izvadjau i diri-gentu glasbotvora obino se zove ukus. Ako ukus ne e da bude ma-nijom ili kapricom pojedinaca, onda mora biti to sud, koji se ne moe opovri zakonima, to vrijede u umjetnosti. A kako bi stvorio takav sud ovjek, koji ne pozna te zakone? I ukusom upravlja prirodjeni dar za shvatanje ljepote, a navlastito se ukus moe plemeniti i otriti drutvom i prilikama, u kojima se ivi; ali do podpune samostalnosti i slobode u sudjenju moe se dovinuti samo onaj, koji je plodove vrsnih skladatelja mjerio o zakone umjetnosti. Zdrav i mjerodavan ukus mora biti priznat pred suditem umjetnikoga svijeta a to ne podaje nikada u podpunoj mjeri ni sama priroda ni drutvo. Nudan je prirodni dar, koji podraje u samostalnosti tri ugla ali etvrti ugao njezin nosi znanje poduprto prilikama ivota; tekar ravnovesje tih sila stvara novu a to je svijest, koja se ne aca odsjei svoj odluni: da ne!

5. Vrijedno je, da se osvrnem na to, to obsee u svojoj nauci teo-rija glasbe.

a) Ponajprije nauku, koja razjanjuje postanak glasa, i svih mu svoj-stva, po kojima se razlikuju jedan od drugoga. Taj se dio glasbene teo-rije zove akustika.

b) Elementarna nauka o teoriji glasbe ui o svojstvima glasa kao najprvljeg dijela glasbotvora; dakle (uz napisivanje) razne omjere, u kojima se prikazuju glasovi po visini, trajanju, naglasku i jakosti.

c) Glasbena harmonija izpituje zakone, po kojima se vie glasova sastaje istodobce u cjelinu, to ju po umirujuem ili vriedjajuem osje-anju zovemo harmonijom ili disharmonijom.

d) Kontrapunkt sa raznim granama te nauke ustanovljuje zakone polyphonije t. j. skladanja, u kojem se samostalne melodije sastaju u harmoniko jedinstvo.

e) Nauka o skladanju obsee sve, po emu moe nauiti, kako se glasbotvor sastoji iz odsjeka, dijelova, stavaka i zametaka i kako se ti dijelovi sastavljaju u stanovit oblik (glasbeno oblikoslovje).

f) Glasbena estetika dio je obe estetike, t. j. nauke o lijepom. Ona izpituje sutvo glasbotvorine, razjanjuje pitanja: to je glasba? to joj je sadrina? U kakvom je odnosu s pjesnitvom i drugim umje-tnostima? itd.

g) Povjest glasbe izpituje zarodke glasbene umjetnosti kod najstari-jih naroda i prati njezin razvitak do danas.

6. U glasbenoj su teoriji dakle postepeno poredani i popisani zakoni o glasbeno lijepom. Mora li svatko, tko se bavi glasbom do potankosti


prouiti sve netom navedene dijelove glasbene teorije? Ne; pojedini su pae dijelovi kao povjest i estetika tako obseni, da bi im za tono izuanje morao posvetiti itav ivot. Svaki ovjek mora skupiti stano-vitu mnoinu toga znanja bilo o em, no svi ljudi ne skupe toga znanja u jednakoj mjeri. Po vrsti i mnoini znanja dijele se ljudi po astima i dunostima; tako e i glasbenu teoriju drugaije poznati onaj, koji o njoj naua druge, a drugaije onaj, kojemu je ta znanost samo pomaga-

lo, da shvaa tudje glasbotvore. No drim da sam uvjerio itatelja, da ju u toj mjeri mora upoznati svatko, tko odlui nauiti glasbu. Tko e se nauiti glasbe, mora ju i razumjeti a to se moe nauiti od znanosti, koja izpituje njezine velebne gradnje od osnovnoga kamena do impo-zantnih vrhunaca, to se diu visoko nad oblake do samoga neba. Svaka stranica te nauke podaje u ruku novu lu, da se u tim velianstvenim gradnjama odkriju ljepote, za koje se nije ni slutilo.

Literatura

Majer-Bobetko, Sanja: Povijest glazbe Vjenceslava Novaka, Croatica, 25, 1994., 40-41, str. 1-200

Majer-Bobetko, Sanja: Ivan Oertl, Obenita teoretino-praktina pripravna nauka glasbe, Zagreb 1880.,(tiskara i litografi ja C. Albrechta), napis objavljen u Arti musices, 26, 1995., str. 73-76

Majer-Bobetko, Sanja: Vjenceslav Novak: Na razmeu izmeu romantizma i pozitivizma, poglavlje iz knjige Estetika glazbe u Hrvatskoj u 19. stoljeu, Zagreb: JAZU, Razred za muziku umjetnost (ur. Josip Andreis), 1979., str. 30-40

Fajdeti, Vladimir: Novak, Vjenceslav, Muzika enciklopedija (gl. ur. Kre-imir Kovaevi), Zagreb: JLZ, 1971., II. sv. str. 698

Novak, Vjenceslav: emu se ui teorija glasbe?, napis objavljen u Izvjeu Narodnoga zemaljskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu, koncem srpnja godine 1891., Zagreb: Knjigotiskarski i litografski zavod C. Albrechta, 1891., str. 3-7

Novak, Vjenceslav: Nauka o glazbenoj harmoniji, drugo izdanje, Zagreb: Kralj. zem. tiskara, 1898.

Novak, Vjenceslav: Priprava k nauci o glazbenoj harmoniji, drugo prerae-no izdanje, Zagreb: Kralj. zem. tiskara, 1898.

Novak, Vjenceslav: Starohrvatske crkvene popijevke, Zagreb: Knjiara Di-onike tiskare, 1891.

Stipevi, Ennio: Hrvatska glazba, Zagreb: K, 1997.icel, Miroslav: Pregled novije hrvatske knjievnosti, drugo, proireno izda-

nje, Zagreb: MH, 1971.irola, Boidar: Pregled povijesti hrvatske muzike, Zagreb: Edition RIROP,

1922.

Prijedlog nastavnog plana i programa za teorijske predmete u osnovnoj glazbenoj koli i za teorijski odjel srednje glazbene kole

Tihomir Petrovi

Dragi itatelji, pred Vama je Prijedlog nastavnog plana i progra-ma za teorijske predmete osnovne glazbene kole i teorijskog odjela srednje glazbene kole, za ije dovrenje traim Vau pomo!

Naravno, tekst se ponajprije tie nastavnika teorijskih predmeta u glazbenim kolama i lanova Drutva. Ali, nemojte rei: Ovo se mene ne tie, ako ste uitelj glazbene kulture ili glazbenik-solist. Biti uitelj glazbene kulture, uitelj glazbene umjetnosti, uitelj glazbenih teo-rijskih predmeta, uitelj glazbala, glazbenik-solist ili sveuilini pro-fesor koje od glazbenih disciplina, gotovo da je isto svi smo uitelji glazbe i cilj nam je isti uvesti nekoga drugoga u svijet glazbe, da ju slua ili izvodi, stvara ili dirigira, da u njoj uiva ili da mu ona bude tje-iteljica, da naui primati njezine poruke i njome ih prenositi drugima. Stoga, tko e drugi nego Vi svojim savjetima i primjedbama pripomoi da ovaj tekst postane jo bolji, svrsishodniji i uvjerljiviji!

Nemojte, molim Vas, rei: Ovo se mene ne tie, ako ste roditelj. Jer ovaj se Prijedlog izravno odnosi na Vau djecu i njihove prijatelje, kao i na djecu Vae djece! Nije potrebno opet i iznova dokazivati: gla-zbom se odgajaju bolji i strpljiviji ljudi, a glazbenim se obrazovanjem podie senzibilnost ne samo na glazbene, nego i na drugovrsne umje-tnike pojave. Glazbenici stalno iznova oivotvoruju glazbene umjetni-ne, to podie osjeaj samosvijesti i vlastite vrijednosti, naroito vaan djeci i mladima tijekom puberteta. I tako, kad neto drugo zapne ili ne ide kako bi se htjelo, glazba i sviranje postaje utoite i izvor snage pa se i tekoe odrastanja kao i kasnije one prave, ivotne, strpljivije podnose i lake rjeavaju. Posebna je vrijednost sviranje i sudjelovanje u kakvom ansamblu, zboru ili orkestru, jer spoznaja da se i bez zadnje violine zapravo ne moe, lijei i najnesigurnije u sebe i svoje vrijedno-sti, pa se tako glazbom zorno ui vlastita nezamjenjivost i neponovlji-vost i spoznaje sebe samog.

I jo jednom, nemojte molim Vas rei: Ovo se mene ne tie, ako ste roditelj. Jer, kad s uasom otkrijete da Vaa djeca podlijeu utjecaju

glazbe (i sub-kulturi koja uz nju obino ide) kakvu ne biste poeljeli niti najgorem neprijatelju, i to zato jer im drukija nije bila dostupna, odnosno ponuena ili jer se od takve nisu znali obraniti, kasno je. Reagirajte sada i time pridonesite razvoju njihova glazbenog senzi-biliteta, javnom i snanom potporom i podrkom sustava glazbenog obrazovanja, iji e dio uspijemo li ga dobro sastaviti biti i ovaj Prijedlog.

I, na kraju, molim Vas nemojte rei: Ovo se mene ne tie, ako ste graanin Hrvatske. Jer nastavni plan i program za glazbeno obrazova-nje, a naroito onaj njegov dio koji se odnosi na teorijski odjel glazbe-ne kole o kojem je ovdje rije, tie se svakoga onoga koji ovoj zemlji eli dobro i dobar ugled u svijetu. Ostati svoj i ravnopravno sudjelovati s razliitima, nacionalni je cilj. Kultura, a naroito njezin najsloeni-ji segment glazbena umjetnost, moe biti jedan od vrih mostova prema svima kojima se elimo predstaviti, a i stodobno i brana svakoj asimilaciji i globalizmu. A sve to bude li utemeljena na dobrom sustavu obrazovanja! Kao prilog diskusiji kako bi ono trebalo izgledati, nudim Prijedlog plana i programa za obrazovanje cjelovite glazbenike oso-bnosti uenika teorijskog smjera.

elja da postanemo kompatibilni zemljama EU u smislu glazbe-nog obrazovanja za nas bi gotovo znailo odustati od njega, jer, za ra-zliku od nas gdje postoji organizirano osnovno i srednje glazbeno obra-zovanje koje se podmiruje iz dravnoga prorauna, u EU za taj uzrast uglavnom vrijedi pravilo koliko eura toliko muzike... Vrijednost naega sustava glazbenog obrazovanja nije upitna, a veini glazbenih strunjaka i glazbenika iz EU, koji su ga upoznali, on je zadivljuju. Stoga, ponosni na sustav glazbenog obrazovanja u nas, elimo ga usavriti i posuvremeniti, na korist naoj djeci i svima nama te na uzor zemljama EU, iz kojih dolazi sve vie upita o njegovom sadraju, radi pokuaja kopiranja odreenih rjeenja. Sve nas obuzme radost i ponos kada koji hrvatski glazbenik stekne svjetsku slavu. Glazbena je nada-


1 Meu prvima je ona u Rijeci, iji se osnutak odluuje 1818., pozivanjem na slinu javnu ustanovu iz 1789. i 1791. Glazbena kola poinje s radom 1820., a natjeaj za nastavno osoblje objavljen je u javnim listovima u Trstu, Ljubljani, Gracu, Beu, Veneciji i Pragu. U poetku je glazbeno kolovanje trajalo 4 godine, a 1828. godine produljeno je na 5, te se u kolu primaju uenici od 8 do 12 godina starosti. kola, bez obzira na krizna razdoblja, uspjeno djeluje tijekom 19. stoljea zahvaljujui Zajcima (Ivanu, ocu i Ivanu, sinu). Nastavnim planom iz godine 1917. propisuje se, slino drugim glazbenom ko-lama te razine: a) upoznavanje elementarnih glazbenih znanja, solfeggio par-lato i solfeggio cantato, b) glavne predmete: kompozicija, kontrapunkt i fuga, harmonija) dopunske predmete: opa teorija glazbe

Godine 1949. u koli se na temelju novoga nastavnog plana nastava organizira u dvije razine (nii stupanj: 6 odnosno dvije godine, vii stupanj: 4 godine), otvara se, kao i u drugim glazbenim kolama, teoretsko-nastavniki odjel, i upotpunjava skupina struno-teorijskih predmeta.

renost u nas visoka i esta, i uz dobar sustav glazbenog obrazovanja i podrku javnosti, odlini glazbenici mogu nam biti ambasadori barem toliko dobri kao to su to i portai.

Stoga, hoete li da taj Plan i program umjesto nas i Vas sastavi netko drugi, ili ete zajedno s lanovima Hrvatskog drutva glazbenih teori-ara uprijeti sve svoje strune, roditeljske i graanske snage da se doe do konanog prijedloga teksta, koji bi se poslao Ministarstvu prosvjete i porta na potvrdu?

elite li sudjelovati, molim Vas proitajte tekst i reagirajte; podri-te ga i iskoristite sav svoj utjecaj na drutvena zbivanja da ga i drugi podre ili predloite potrebne izmjene i dopune. Svaki e argumentiran prijedlog biti razmotren, a bolja rjeenja prihvaena.

lanove Drutva molim za pismenu reakciju na ovaj tekst, podr-ku ili argumentiran prijedlog promjena, do kraja listopada 2003. Stane li uz ovaj Prijedlog barem dvije treine lanova Drutva, uputit u ga nadlenim slubama u Ministarstvu prosvjete i porta kao prijedlog Hr-vatskog drutva glazbenih teoretiara.

Uzorita prolost ili Kako je bilo u 19. stoljeu,

Prenoenje glazbenog umijea, vjetina i znanja, kao izravan odnos onoga koji djeluje i onoga koji promatrajui ui, tj. kao pojedinaan odnos izmeu majstora i egrta, uitelja i uenika, postoji oduvijek; bez toga je teko zamisliti kontinuitet u razvoju glazbe. No, pojam organiziranoga glazbenog kolstva nije tijekom povijesti bio u domeni glazbene struke, nego drutvenih odnosa i u tom se smislu o glazbenom kolstvu moe govoriti tek onda, kada glazbena umjetnost prestaje biti ekskluzivnost aristokratskih salona odnosno kada nadilazi okvire neglazbenih i neumjetnikih potreba (religijskih, vojnikih, zabavnih ili sl.) te postaje ope i zajedniko dobro graanskog drutva.

Dokumentom Marije Terezije od 3. studenog 1776. otvorena je u nas mogunost da se u sastavu tzv. glavnih kola organizira i samostalna glazbena nastava. U Zagrebu je to uinjeno 13. svibnja 1788., kada su se stekli materijalni i kadrovski uvjeti, i u sklopu zagrebake Normalne kole (u Popovom tornju) otvorena je i glazbena kola, kao zasebna jedinica s posebnim planom i programom (to se vidi iz dokumentacije). Bila je namijenjena obrazovanju uiteljskog kadra, ali i na korist graanstvu, koje je moglo steknuti izobrazbu u pjevanju, glasoviranju i orguljanju. Sasvim je jasno da su kandidati osnovnu pismenost i teorijska znanja o glazbi upoznavali zajedno s praksom u navedenim disciplinama, izravno od uitelja glazbala ili pjevanja.

Glazbene se kole otvaraju zatim i u mnogim drugim hrvatskim gradovima1, s vie ili manje uspjeha i trajnosti u djelovanju. Meu svima njima jedna zasluuje posebnu pozornost, jer djeluje neprekinuto od 1829. godine, to omoguuje praenje razvoja sustava glazbenog obrazovanja u nas. To je Glazbena kola Hrvatskoga glazbenoga zavoda.

Odluka je o poetku rada kole donesena 28. 12. 1828., a kola je zapoela radom 16. veljae 1829. Upornim nastojanjima mnogih generacija neumornih glazbenih entuzijasta, svjesnih svoje kulturne misije, iz ove se glazbene kole postepeno razvija zavod koji je u svom povijesnom kontinuitetu stekao znaajne zasluge za razvitak glazbene umjetnosti itave Hrvatske, a posebno grada Zagreba, i koji je svojim ustrojstvom ciljevima i rezultatima uvijek prednjaio svim ostalim glazbenim kolama, naroito sjeverne Hrvatske, dovinuvi se najposlije do konzervatorija, odnosno muzike akademije2.

U prvom razdoblju djelovanja (1829. 1851.) kolovanje je imalo trogodinji pripremni dio (teorijsko-praktine naravi: pjevanje te poduka gudakih glazbala s teorijom) i redovni trogodinji dio, namijenjen praktinom sviranju u orkestru, a kola je imala 3 ili 4 nastavnika i kapacitet od 40 do 60 uenika.

Poetkom drugog razdoblja (1851. 1890.) postoji razdjelba na niu i viu teoriju, a u nastavnom se planu predvia i predmet harmonija (isprva kao kola za general-bas), no nije sigurno je li dolo do njegove realizacije. U to su doba nastavu teorije obavljali nastavnici glavnog predmeta. Ova se praksa, nakon ozbiljnih prigovora, naputa 1884., kada nastavu teorije opet preuzima jedan nastavnik, a odlukom od 16. listopada 1886. uvodi se i nastava harmonije (predava je bio Antun Stckl3, istodobno i uitelj glasovira).

U ova je dva razdoblja pod tuinskom vlau uspostavljeno glazbe-no kolstvo u izravnoj funkciji odgoja i obrazovanja glazbenika amate-ra, koji su na temelju svojih glazbenikih postignua bitno pridonosili kulturi rodnoga mjesta, grada i zemlje, a esto su zauzimali i istaknuta mjesta u politikom i javnom ivotu.

Tree je razdoblje tzv. Klaieva era, u kojem se provodi reorganiza-cija sukladna Statutu iz 1891., dopunjenom 1892, koji je sastavljen na Klaiev poticaj i prema njegovoj zamisli. Tim se Statutom odreuje i naziv ustanove: Narodni zemaljski glasbeni zavod, koji prema svojim pravilima, do osnutka pravoga konzervatorija, uzdrava (uz subvenci-ju Zemlje) glazbenu kolu za mlade oba spola. Zadaa je i svrha toga zavoda da odgajajui u jednu ruku vjete glasbenike, a u drugu valjane diletante podigne u zemlji ljubav za tu liepu, srce oplemenjujuu umje-tnost, a podjednako da zemlju opskrbi valjanimi glasbenici; domaoj mladei pak da stvori novo vrelo privrede u domovini i izvan nje. Propi-sani su i naukovni predmeti; u praksu se uvodi posebna uionica za te-oriju glazbe, koju preuzima i vodi Vjenceslav Novak, a sama kola sa-stoji se od tri odjela: za instrumentalnu nastavu (glasbalaka kola), za pjevanje i za skladbouku. Istom reformom odreuje se i cilj za redovite uenike, koji moraju nauiti sve to je potrebno da postanu dobri muzi-ari, a ne samo dobri igrai na svojem instrumentu (citati su prepisani iz Statuta). U nastavnu se praksu, uz opi nauk o glazbi (Allgemeine Musiklehre), uvode i harmonija (nauk o sazvuju) i kontrapunkt, povijest glazbe, glazbena estetika te oblikoslovje (nauk o formama).

Naukovna osnova za te je predmete objavljena u Izvjeu iz godine 1895./96. Uenici svih odjela tijekom nieg (tri godine) i vieg teaja (sljedee tri godine) ue glasovir, a teorija je glazbe u njemu razdijeljena ovako:

1. Obi nauk o glasbiUi se tri godine u niem teaju, a opsee gradivo od nastavne

jedinice Glas (postanak) i njegova svojstva do Harmonija i polyfonija. Imitacija, kanon i fuga (pojam s analizom). Slobodni i proireni glazbe-ni oblici. Sve po mogunosti objanjeno s historikim razvitkom glazbe i s osobitim obzirom na domau literaturu.

2 Citat iz teksta Ladislava abana, objavljenog u katalogu izlobe Razvoj muzikog kolstva u SR Hrvatskoj / 1788. 1968., Zagreb, 1968.).

3 Antun Stckl (Ljubljana 1850., Zagreb 1902.) skladatelj, dirigent i orgulja, bio je uenik A. Nedvda i Antuna Foerstera starijeg. Stcklovi uenici su: Vjenceslav Novak, Blagoje Bersa, Franjo Lui i drugi.


2. Nauka o glazbenoj harmoniji i kontrapunktu (u viem teaju)Obuka o harmoniji i kontrapunktu (sa glazbenim oblikoslovjem)

traje tri godine u tri razreda, a ide uzporedo (istodobce) sa kojom od glazbalakih ili pjevakih kola.

Prvi razred opsee samo harmoniju i neto oblika, a zavrava s peterozvucima i motivikom razradbom. U drugom se razredu harmo-nija protee do harmonizacije zadane melodije i analize fi gurativnog koralnog preludija do upoznavanje stalnih glasova u petero-, estero- i sedmerozvucima.

Izrazito je zanimljiv program kontrapunkta: Kontrapunkt jedno-struki k zadatomu cantus fi rmus 18. dopunjujuih glasova. Vjebe i zadatci po Richteru. Vjebe u troglasnom, etvero- i peteroglasnom stavku. Kontrapunktska obrada korala i pjesama. Jednaki i nejednaki kp. C. fi rmus u raznim dionicama. Dvije, tri i etiri note proti jednoj c. f. Dvostr. cp. u dvije dionice proti cf. Uporaba kod chorala s obzirom na starocrkvene naine. Premjetaj dionica. Cp. uporavljen u dvo-, tro-, etvero-, petero- i esteroglasnom stavku. Pojam o dvostrukom kontrapunktu.

Trei razred ima u planu samo kontrapunkt: Dvostruki kontrapunkt. ... Stroga i slobodna imitacija. Kanon od raznih intervala sa pratnjom i bez pratnje. Razne vrsti kanona. Kanon uporavljen na chorale. Fuga i dijelovi i izradba fuge. Fuga u raznim glasbenim sastavcima.

Uporaba nauenog gradiva u kompoziciji. Glazbeni oblici. Skladbo-uka s obzirom na instrumentaciju. Praktine izradbe prema prema indi-vidualnoj sposobnosti uenika.

Ova se nastavna podruja utvruju kao temelj svim kasnijim na-stavnim planovima glazbenoga obrazovanja profesionalnih glazbenika i glazbenih uitelja, srednjokolske ili vie razine. Tako zadnje dese-tljee 19. stoljea, posebno zahvaljujui djelovanju Vjekoslava Klaia (proelnika tehnikog odbora pri ravnateljstvu Narodnoga zemaljskoga glasbenoga zavoda) i Vjenceslava Novaka, postaje najplodnije u razvo-ju kole u glazbenoga kolstva u nas uope.

...a kako u prvoj polovini 20. stoljea,

Odlukom Zemaljske vlade od 27. listopada 1916. glazbena kola po-staje Konzervatorij hrvatskog glazbenog zavoda ili skraeno Hrvatski konzervatorij (na dan proglaenja konzervatorij je imao 30 nastavnika i 508 uenika), ime je zapravo samo ozakonjena Klaieva reorganizaci-ja iz 1891. Godine 1920. drava preuzima brigu o Konzervatoriju te ga 1922. pretvara u Muziku akademiju sa srednjom glazbenom kolom.

Godine se 1945./46. u srednju glazbenu kolu uvodi VII. razred (tzv. uiteljski teaj), a 1946./47. i opeobrazovni predmeti. Iz uiteljskog teaja formira se godine 1949./50. teoretsko-nastavniki odjel kole.

...te kako je bilo u drugoj polovini 20. stoljea.

kolske godine 1951./52. srednje se obrazovanje odvaja u samostalnu instituciju, a nastavni je plan teoretsko-nastavnikog odjela srednje glazbene kole u funkciji obrazavanja glazbenih uitelja. kolske godine 1964./65. Plan i program se mijenja u skladu s reformom glazbenog kolstva. Harmonija i kontrapunkt u tom razdoblju postaju Tonski slog, a za taj predmet Miroslav Magdaleni pie udbenik (Osnove tonskog sloga I i II, kolska knjiga, Zagreb, 1967.).

Zatim je objavljen Nastavni plan i program Muzikoga obrazovnog centra, koji je osnovan godine 1978. Tonski slog opet je razdijeljen na harmoniju i kontrapunkt, koji se od tog doba naziva polifonija. Ustanovljen je i novi naziv za uenika teoretsko-nastavnikog odjela, sukladan onodobnoj zamisli usmjerenoga obrazovanja: Suradnik u nastavi glazbe, sa sljedeim optereenjem u tzv. pripremnoj (PF) i zavrnoj fazi (ZF), v. tablicu 1 na str. 10.

Krahom koncepcije usmjerenog obrazovanja i raspadom Obrazo-

vnog centra za kulturu i umjetnost, godine, naputen je i ovakav nasta-vni plan, te je raznim odlukama postupno mijenjan.

Godine 1996. objavljeno je posebno izdanje Glasnika Ministarstva prosvjete i porta Republike hrvatske, u kojem su tiskani Nastavni pla-novi srednjih strukovnih kola. Njime se propisuje i naziv Glazbenik, teorijski smjer i optereenje (v. tablicu 2 na str. 10).

Sadanjost ili ki kak more...

I nastavni je plan iz 1996. (v. tablicu 2 na str. 10) odmah u praksi do-ivio kritiku, naroito njegov dio namijenjen obrazovanju profi la Gla-zbenik, teorijski smjer, tim vie jer nikakvim novim dokumentom nije propisan sukladan nastavni program.

I u tom ozraju zapoinje godine 1990. izrada promjena nastavnog programa. No, tada se pokazalo da ni Plan ne odgovara potrebama su-vremenoga glazbenog obrazovanja i od tada se zapravo stalno iznova rjeava jedna jednadba s tri nepoznanice, a te su: plan (tj. koji na-stavni predmeti i u kojem razredu), broj sati (optereenje) i program (koji poinje od redefi niranja ciljeva i sadraja svakog predmeta).

Ovu su jednadbu samostalno morale rjeavati ne samo pojedine kole, nego je esto preputana i samostalnom rjeavanju pojedinim na-stavnicima unutar kola. Mnogobrojna i dobra i loa rjeenja, rezultira-la su razlikom ne samo u planu nego naroito i u nastavnom programu pojedinih predmeta, pa se u tom periodu zamjeuju velike oscilacije u uenikom znanju i vjetinama vezanim uz teorijske predmete, naroito razvidne na razredbenom ispitu na Muzikoj akademiji.

Pokuaj pronalaenja zajednikog rjeenja nije uspijevao ni Hrvat-skom drutvu glazbenih i plesnih pedagoga (HDGPP), koje je na mno-gobrojnim plenumima stavljalo nastavne planove i programe na dnevni red. Problematika se samo jo vie zapetljavala, jer se savjeti nisu traili na pravome mjestu i od pravih strunjaka za glazbenoteorijska podru-ja, a nastavna je praksa teorijskih predmeta postajala sve razliitija ne samo od kole do kole, nego i od jednoga nastavnika do drugoga.

Tijekom godina uspjelo se samo uvesti nastavni predmet Teorija glazbe u osnovnu glazbenu kolu, te dogovoriti Nastavni plan za ueni-ke teorijskog smjera, no i njega se ne pridravaju sve kole (v. tablicu 3 na str. 10).

Godine 1997. svoju pomo u rjeavanje jednadbe Nastavnog plana i programa za glazbeno obrazovanje u segmentu teorijskih pre-dmeta i teorijskog odjela, nudi i Hrvatsko drutvo glazbenih teoretiara (HDGT), osnovano s namjerom ouvanja vrijednosti struke i kvalite-tnih zasada hrvatske glazbene teorije, dobrano starijih od stoljea, kako se vidi iz prethodnoga lanka. Mnogobrojnim strunim seminarima i povezivanjem svih razina obrazovanja, tijekom godina uinilo se mno-go, a eli se i moe jo i vie.

Prijedlog za budunost

Nastavni plan i program temeljni je dokument svake vrste i razine kolovanja. Nastavni plan sadri popis i nazive nastavnih predmeta, tjedni broj sati i redoslijed njihove realizacije. Nastavni program obu-hvaa cilj i zadatke svakoga pojedinog predmeta te popis njihova sadraja. Uz to, u Nastavnom programu za svaki pojedini predmet mo-raju biti navedeni kadrovski uvjeti, nain i uvjeti izvrenja nastave, kao i obveze uenika te popis literature.

Okvirni nastavni program odnosi se na sve istovrsne kole odre-ene razine u kojima se ostvaruje, a donosi ga Ministarstvo prosvjete i porta Republike Hrvatske. Ne moe se primjenjivati u nastavi, jer stru-ktura sadraja u njemu nije dovoljno razraena. Na temelju Okvirnog nastavnog programa Struna vijea donose Izvedbeni nastavni pro-gram, u kojem se detaljno razrauje sve navedeno u Okvirnom nasta-vnom programu. Na temelju Izvedbenog e nastavnog programa svaki


Tablica 1 Nastavni plan za profi l Suradnik u nastavi glazbe iz 1978.Predmeti I.g.PF (danas: PR.I.) II.g.PF. (PR.II.) III.g.PF. (I. S) IV.g.PF. (II. S) I.g.ZF. (III. S) II.g.ZF. (IV. S)Solfeggio 4 4 2 2 2 2Harmonija 2 2 1 1Polifonija 2 3Klavir 2 x 30 2 x 30 2 x 30 2 x 30 2 x 30 2Obavezni instrument 1 1Povijest glazbe 2 2 2Sviranje partitura 1 1Upoznavanje glazb. liter. 2Glazbeni oblici 2Osnove dirigiranja 1Praktine vjebe iz dirigiranja 1Folklorna glazba 1 1Metodika 2 2Vjebe iz vokalne tehnike 1 1Zbor 4 x 60 4 x 60 4 x 60 4 x 60 4 x 60 4 x 60Ukupno strunih predmeta: 10 i 30 10 i 30 11 i 30 14 i 30 21 i 30 22 i 15

Tablica 2 Nastavni plan za profi l Glazbenik, teorijski smjer iz 1996.Predmeti 1. pripr. raz. 2. pripr. raz. 1. sr. raz. 2. sr. raz. 3. sr. raz. 4. sr. raz.Solfeggio 4 4 2 2 2 2Harmonija 3 3 2 2Polifonija 2 2Povijest glazbe 2 2 2Glazbeni oblici 1 2Poznavanje glazbala 1Klavir (obvezno glazbalo) 2 2 2 x 30 2 x 30 2 2Obavezno drugo glazbalo 1 1itanje i sviranje partitura 1 1Dirigiranje 1 1Osnove vokalne tehnike 1Glazbeni folklor 1Metodika nastave glazbe 1 1Rad s djejim instrumentarijem 1Zbor 4 4 4 4 4 4Ukupno strunih predmeta: 10 10 11 i 15 14 i 15 20 20Ukupno (struni i opeobrazovni predmeti) 10 10 32 i 15 34 i 15 36 36

Tablica 3 Sadanji nastavni plan za profi l Glazbenik, teorijski smjer, 2003.Predmeti PR.I. PR.II. I. sr. II. sr. III. sr. IV. sr.Glasovir obv. 2 2 2 x 30 2 x 30 2 2Solfeggio 4 4 2 2 2 2Harmonija 3 3 2 2Polifonija 2 2Povijest glazbe 2 2 2Glazbeni oblici 1 2Poznavanje glazbala 1Zbor 4 4 4 4 4 4Obvezno glazbalo 1 1Partiture 1 1Dirigiranje 1 1Osnove vokalne tehnike 1Glazbeni folklor 1Metodika nastave glazbe 1 1Rad s djejim instrumentarijem 1Struni dio programa: 10 10 12 i 15 14 i 15 20 20Opi dio programa: 21 20 17 16Ukupno: 33 i 15 34 i 15 37 36

e nastavnik, ovisno o posebnostima nastave u svojoj klasi, koli i ivo-tnoj sredini, za svaku kolsku godinu prirediti svoj Operativni nasta-vni program, za svaki predmet koji predaje te kolske godine.

Operativni je nastavni program temeljni metodiki dokument za izvoenje svake nastave i osnovica je za svakodnevno pripremanje na-

stavnika za neposredno izvoenje nastave. Uz to, Operativni je nastavni program istodobno i plan, jer se u njemu planira tj. odreuje i vrijeme i dinamika realizacije predvienoga programa, odnosno sadraja i akti-vnosti koje treba provoditi da bi se postigao utvreni cilj. Sve se ovo o vrstama i sadraju nastavnih planova i programa moe proitati u Kuri-


kularnom pristupu promjenama u osnovnom kolstvu, dokumentu kojeg je Ministarstvo prosvjete i porta objavilo u srpnju 2002.

Potujui trud, vrijeme i sredstva, koja u glazbeno obrazovanje ula-u uenici i njihovi roditelji te drava, obveza je glazbenih pedagoga izrada Nastavnog plana i programa za glazbeno obrazovanje, koji e kvalitetom zadovoljiti sve strane i biti sukladan standardima struke. Hr-vatsko se drutvo glazbenih teoretiara prihvatilo te zadae u segmentu teorijskih glazbenih predmeta. U tekstu koji slijedi nastojalo se stoga:

1. Jasno i precizno odrediti ciljeve za pojedine teorijske predmete i odjel na kojem imaju glavnu ulogu.

2. Povezati nastavne sadraje s konkretnom primjenom u ivotu uenika i njihovih obitelji. Naime, uenik koji vlada tehnikom sviranja kojega glazbala, i koji vlada solfeggiom i ostalim teorijskoglazbenim predmetima, mora biti u stanju skladbu koja ga zanima (ovdje se pr-venstveno misli na skladbe iz podruja popularne glazbe, koja do ue-nika stie preko slualica iz elektronikog aparata objeenog o pojasu ili jednostavno iz medijskog okruenja, a zatim i na skladbe iz podruja crkvene glazbe ili na onu koju obitelj prakticira tijekom prigodnih oku-pljanja) reproducirati (naravno, uz prilagodbe svojim mogunostima i glazbalu), na radost svoju i svoje okoline, to bi trebalo poveati moti-vaciju za bavljenje nastavnim predmetima koji su mu to omoguili.

3. Frontalni oblik nastave svesti na najmanju moguu mjeru i uvesti druge oblike uenja. Primjerice, usmjeravanje uenika prema tzv. otkri-vajuem uenju poinje od (najvanije) reenice, kojom bi morala za-poeti nastava svakog od glazbenoteorijskih predmeta: Teorija glazbe

u najirem je smislu skup znanja i spoznaja o zakonitostima glazbene umjetnosti, a izvodi se iz same glazbe. Nastavni program za glazbe-ne teorijske predmete u srednjoj glazbenoj koli, kojim se eli ueni-ke navesti na aktivan odnos prema teorijskoglazbenim disciplinama i predmetima mora, dakle, ponuditi i odabranu glazbu iz koje e se re-ducirati zakljuci i postati normativno znanje, isto ono koje se u udbe-nicima i prirunicima iznosi kao Nauk o... (harmoniji, kontrapunktu, glazbenim oblicima itd.). Takav e Nastavni program poticati prirodnu elju uenika za uenjem i otkrivanjem/spoznavanjem eljenoga podruja. Zadovoljiti tu elju na suvremen nain znai takoer uvesti u nastavnu praksu oblike rada pomalo zanemarene i rijetke u glazbenoj koli, a to su rad u grupi i rad u parovima, ime se ostvaruje tzv. suradniko uenje. U tom se obliku uenja pasivnost uenika svodi na najmanju mjeru, a razvijaju se komunikacijske i socijalne vjetine. Time se i itav razred usmjerava na integrativno uenje, nadilaenjem iskljuivo intelektualnog uenja, s kojim su suoeni uenici izlagani frontalnoj nastavi.

Naravno, kao to Izvedbeni nastavni program mora sadravati sve upute za suvremenu nastavu, tako i nastavnik mora biti spreman svake godine iznova sastavljati svoje Operativne nastavne programe, uz uva-avanje uenikove individualnosti te njegove sklonosti prema odree-nim vrstama glazbe, mora znati kombinirati sve metode poduavanja i upoznavati nove, pokretati razliite vrste uenja i struno se usavra-vati, o emu e Hrvatsko drutvo glazbenih teoretiara, kao i do sada, posebno voditi brigu (v. str. 17).

Uz nastavu glazbala, za koju plan i program odreuju struna povje-renstva sastavljena od nastavnika-instrumentalista, predlau se sljedei glazbenoteorijski predmeti.Obvezni predmeti 1. r. 2. r. 3. r. 4. r. 5. r. 6. r.Solfeggio 2 2 2 2 2 2Uvod u teoriju glazbe 1Zbor 2 2 2 2

Prijedlog Nastavni plan i okvirni nastavni program teorijskih predmeta u osnovnoj glazbenoj koli

Nastavni predmet: Solfeggio

Nain izvrenja nastave te kadrovski i ostali uvjetiNastavni je predmet Solfeggio obvezan za sve uenike u svim ra-

zredima osnovne i srednje glazbene kole, 2 sata tjedno. U poduci pre-dmeta Solfeggio ukljuuju se svi oblici nastave. Za izvoenje nastave predmeta Solfeggio potrebna je akademska titula:

a) profesor teorijskih glazbenih predmeta,b) akademski muziar kompozitor i profesor teorijskih glazbenih

predmeta,c) akademski muziar dirigent i profesor teorijskih glazbenih

predmeta.d) profesor glazbene kulture.

Obrazovni i odgojni ciljevi predmeta SolfeggioObrazovni je cilj predmeta Solfeggio stjecanje vjetina i znanja, ko-

jima se uenike osposobljava za uspostavu i razvoj svjesnog i postupno sve kompletnijeg i kompleksnijeg odnosa prema glazbi, a omoguuje i njezinu vokalnu izvedbu te zamiljanje. Zamiljanje se glazbe temelji na prepoznavanju simbolike notnoga zapisa ili se svjesno pokree kao kreativan umni proces, da bi opet zahvaljujui Solfeggiu zamiljena

glazba postala znak (nota, notni tekst).Odgojni je cilj predmeta Solfeggio uspostava i razvoj pozitivnog i

aktivnog odnosa prema glazbi i glazbenim dogaanjima u okolini te sudjelovanju u njima.

Sadraj predmeta SolfeggioSadraj se nastavnog predmeta Solfeggio ostvaruje proimanjem i

kombiniranjem sadraja pet razliitih podruja, a to su notografi ja, ri-tam, diktat, solfeggio i teorija. Zastupljenost pojedinog od njih ovisi o razini glazbenog obrazovanja i njegovim ciljevima, kao i o uzrastu, dispozicijama, motivaciji i drugim imbenicima.

U notografi ji se upoznaje i svladava suvremeno notno pismo, te razne znakove i oznake, koji omoguuju izvedbu glazbe prema zapisu (npr.: kljuevi, predznaci, oznaka 8va... i slino).

U podruju se ritma upoznaje glazbena metrika i ritmika. Tu se obuhvaa i izdvojeno rjeavanje ritamskih problema svih vrsta i ita-nje ritamskih primjera, kao i problematika vezana uz glazbeni tempo i njegovo oznaavanje.

Diktat moe biti ritamski, melodijski i melodijsko-ritamski, jedno-glasan ili vieglasan. Uenici prema diktatu piu (pismeni diktat) ili izgovaraju/pjevaju prepoznato (usmeni diktat). U usmeni diktat uvr-tava se i prepoznavanje svih moguih glazbenih pojava nevezanih uz odreeno trajanje.

U podruju nazvanom solfeggio podrazumijeva se vjetina izvedbe notnoga teksta itanjem (tzv. parlato) ili pjevanjem. Da bi pjevanje bilo uspjeno, u solfeggiu se mora prakticirati odgoj i njegu glasa, tj. ueni-ke treba upuivati u osnove vokalne tehnike. Veliku pozornost u solfeg-giu valja posvetiti razvoju sluha i intonacije, kao i memorije.

U teoriji se podrazumijeva tumaenje glazbenih pojmova i pojava


na koje uenici nailaze tijekom bavljenja glazbom kako umjetnikom, koju sviraju na svojem glazbalu, tako i onom, koja se iz obrazovnih ra-zloga uvodi u nastavu predmeta Solfeggio, ili onom iz okruja prema kojoj pokazuju zanimanje.

Nastavni predmet: Uvod u teoriju glazbe

Nain izvrenja nastave te kadrovski i ostali uvjeti:Razred: 6. osnovneBr. sati tjedno: 1Oblik nastave: skupnaBroj uenika u skupini: 12 (+, 3)Za izvoenje nastave predmeta Uvod u teoriju glazbe potrebna je

akademska titula:a) profesor teorijskih glazbenih predmeta,b) akademski muziar kompozitor i profesor teorijskih glazbenih


predmeta,d) profesor glazbene kulture.

Obrazovni i odgojni ciljevi predmeta Uvod u teoriju glazbeObrazovni je cilj Uvoda u teoriju glazbe ponavljanje, proirivanje i

sustavno sjedinjavanje svih onih znanja o glazbi, koja su do sada sudje-lovala u ostvarivanju obrazovnih ciljeva Solfeggia te razjanjenje poj-ma teorija glazbe i podruja na koja se ona moe razdijeliti.

Odgojni je cilj predmeta Uvod u teoriju glazbe poticanje uenika na nastavak glazbenog obrazovanja te usmjeravanje k aktivnom bavlje-nju glazbom i muziciranju ukljuivanjem u rad kojeg pjevakog zbora, orkestra, manjeg sastava ili samostalno, odnosno usmjeravanje prema slinim oblicima glazbenog amaterizma.

Sadraj predmeta Uvod u teoriju glazbe

Sadraj je predmeta Uvod u teoriju glazbe normativno znanje o pri-rodi i svojstvima zvuka, tonskim sustavima (dijatonski i kromatski, sre-dnjovjekovni i suvremeni temperirani), strukturi raznih ljestvica (stari naini, dursko-molski ljestvini sustav i kvintni krug), intervalima i akordima, modalitetu, tonalitetu i atonalitetu. Zatim i ope informacije o srednjokolskim teorijskim predmetima, u smislu predstavljanja, iza-zivanja interesa i uvoenja u Harmoniju, Polifoniju i Glazbene oblike.

Tablica 5 Prijedlog nastavnog plana za teorijski odjel glazbene koleObvezni predmeti PR.I. PR.II. I. II. III. IV.

Glasovir 2 2 2x30 2x30 2 2Solfeggio 4 4 2 2 2 2Harmonija 2 2 2 2Harmonija na klaviru 1 1 1 1Polifonija 2 2Povijest glazbe 2 2 2 3Glazbeni oblici 1Zbor 4 4 4 4 4 4

Fakultativni predmetiUvod u kompoziciju (1)Dirigiranje (1) (1)Metodika glazbene nastave (1) (1)Osnove vokalne tehnike (1)Drugo glazbalo (1x30) (1x30) (1x30) (1x30)Struni dio programa (obvezni predm.): 10 10 12i15 12i15 16 16Opi dio programa: 21 20 17 16UKUPNO (struni + obvezni predmeti): 33 i 15 32 i 15 33 32

Prijedlog Nastavni plan i okvirni nastavni program za teorijski odjel glazbene kole

Svrha teorijskog odjela u glazbenoj koli

Na teorijskom odjelu srednje glazbene kole uenici stjeu glazbe-nike vjetine i struno znanje o glazbi te razvijaju stvaralake spo-sobnosti i umijea potrebna za izvoaku praksu kao i za studij glazbe na visokom uilitu.

Nastavni su predmeti teorijskog odjela postavljeni u rasponu od svladavanje vjetine sviranja klavira i kojega drugoga glazbala, do upoznavanja glazbenoteorijskih disciplina na kojima se temelji cjelovit pristup glazbenom djelu kao i razliiti oblici glazbenog stvaralatva. Takoer, teorijski odjel otvara uenicima put u izvoaku praksu, jer im omoguuje stjecanje znanja i vjetina potrebnih za uspjeno voe-nje vokalnih ansambala te pratnju istih na klavijaturnom glazbalu.

Na teorijskom se odjelu obrazuju i odgajaju uenici, koji e na te-melju svojih glazbenikih postignua pridonositi kulturi rodnoga mje-sta, grada i zemlje, tj. bit e promotori, organizatori i mogui voditelji raznih glazbenih aktivnosti. Istodobno bit e i kvalitetna glazbena pu-blika te osobe koje e znati prepoznati i potaknuti glazbenu nadarenost u svojoj ivotnoj okolini.

Teorijski je odjel i sredinji dio vertikale glazbenog obrazovanja, a svladavanje njegovih programa kolovanja vodi uenike prema stu-diju glazbene teorije i glazbene kulture (sveuilini struni studiji), muzikologije (sveuilini znanstveni studij), kompozicije i dirigira-nja (sveuilini umjetniki studiji) te orgulja i embala (sveuilini umjetniki studiji).

Vidi shemu kolovanja na str. 13.


Nastavni predmet: Klavir

Nain izvrenja nastave te kadrovski i ostali uvjeti jednaki su kao i za uenike kojima je klavir glavni predmet. U odnosu na njih, uenici teorijskog odjela svladavaju najmanje dvije treine predvienoga sre-dnjokolskoga nastavnog programa.

Nastavni predmet: Solfeggio

Nain izvrenja nastave te kadrovski i ostali uvjeti:Razred: PR.I. do 4. sr.Br. sati tjedno: 4, 4, 2, 2, 2, 2Oblik nastave: skupnaBroj uenika u skupini: 12 (+, 3)Za izvoenje nastave predmeta Solfeggio potrebna je akademska

titula:a) profesor teorijskih glazbenih predmeta,b) akademski muziar kompozitor i profesor teorijskih glazbenih


predmeta,Obrazovni i odgojni ciljevi predmeta Solfeggio isto kao i u pretho-

dnom tekstu, vezanim uz osnovnu glazbenu kolu, v. str. 11.Sadraj predmeta Solfeggio isto kao i u prethodnom tekstu, veza-

nim uz osnovnu glazbenu kolu, v. str. 11.

Nastavni predmet: Harmonija

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 1. do 4. sr.Br. sati tjedno: 2Oblik nastave: skupnaBroj uenika u skupini: 5 (+ ili 1)Za izvoenje nastave predmeta Harmonija potrebna je akademska

titula:a) profesor teorijskih glazbenih predmeta,b) akademski muziar kompozitor i profesor teorijskih glazbenih


predmeta.

Obrazovni i odgojni ciljevi predmeta HarmonijaObrazovni je cilj predmeta Harmonija osposobiti uenike za spo-

znaju i razumijevanje harmonijske dimenzije tonalitetnih glazbenih djela. Uz to je cilj uenike osposobiti i za primjenu steenih znanja o harmonijskim pojavama, u smislu izrade etveroglasne harmonizacije melodije prema pravilima vokalnoga homofonoga sloga, kao i za dei-friranje generalbasa i akorda ifriranih nainom uobiajenim u popu-larnoj glazbi.

Odgojni je cilj predmeta Harmonija senzibilizacija uenika na har-monijske pojave te poticanje na uspostavu pozitivnog odnosa prema harmonijskoj komponenti glazbe.

Sadraj nastavnog predmeta HarmonijaSadraj je nastavnog predmeta Harmonija normativno znanje o gra-

i, postavi, nizanju i spajanju akorda te o njihovim meusobnim odno-sima. Budui da sveukupni sadraj ovoga nastavnog predmeta nastaje na temelju prouavanja umjetnike glazbe tonalitetnih homofonih glazbenih djela skladanih u razdoblju od kraja 16. do kraja 19. stoljea, tako je i sva ta glazba, predstavljena posebno odabranim uzorcima, sa-draj predmeta Harmonija.

Nastavni predmet: Harmonija na klaviru

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 1. do 4. sr.Br. sati tjedno: 1Oblik nastave: rad s jednim uenikom uz nazonost i aktivnu sura-

dnju jo dvaju. Broj uenika u skupini: 3 (+ ili 1)Za izvoenje nastave predmeta Harmonija na klaviru potrebna je



predmeta.

Obrazovni i odgojni ciljevi predmeta Harmonija na klaviruObrazovni je cilj nastavnog predmeta Harmonija na klaviru ospo-

sobiti uenike za pravilnu i vjetu izvedbu generalbasa i etveroglasnih homofonih zborskih partitura. Ovo potonje podrazumijeva i upoznava-


nje raznih oblika i vrsta partitura te mehanizama njihove transfomacije iz jednog oblika u drugi, upoznavanje znaenja raznih partiturnih ozna-ka, te postupno svladavanje vjetine itanja partiture, u smislu njezine promptne izvedbe.

Odgojni je cilj predmeta Harmonija na klaviru pridonijeti senzibi-lizaciji uenika na harmonijske pojave te razvoju glazbene estetike, u smislu uspostave odnosa prema harmonijskoj komponenti glazbe i gla-zbi uope. Osim toga, upoznavanjem zborske literature stvoriti temelj za uspostavu pozitivnog odnosa prema zborskoj glazbi kao najjednosta-vnijem kulturnom izrazu zajednice, te time uenike pripremiti da posta-nu promotori, organizatori i voditelji glazbenih aktivnosti u kulturnou-mjetnikim drutvima, vjerskim zajednicama i slino.

Sadraj nastavnog predmeta Harmonija na klaviruSadraj predmeta Harmonija na klaviru mora biti u suglasju s pre-

dmetom Harmonija, kao njegova praktina dopuna i vjeba steenih znanja. Tako se u sadraju predmeta Harmonija na klaviru nalaze izolirani spojevi samo dvaju razliitih akorda, zatim jednostavne pa proirene kadence, modulacije i tako sustavno dalje prema izvedbi ge-neralbasa. Uz to, sadraj predmeta Harmonija na klaviru su vokalne homofone skladbe, naroito one koje su temelj nauka o harmoniji (npr. ranobarokne vokalne partiture, Bachove etveroglasne harmonizacije protestantskih korala, Duganove ili druge etveroglasne harmonizaci-je hrvatskih crkvenih napjeva i slino). Tim se skladbama ostvaruje odgojni cilj predmeta Harmonija, tj. senzibilizacija uenika na harmo-nijske pojave i uspostava odnosa prema harmonijskoj komponenti gla-zbe. Pri odabiru notnih tekstova valja ostati u okviru vokalne glazbe iz 17., 18. i 19. stoljea, pisane na dva, tri i etiri crtovlja, u violinskom i basovskom kljuu.

Povremeno se tu mogu uvrstiti i jednostavnije instrumentalne parti-ture, s najvie etiri crtovlja i eventualno jednim c-kljuem.

Nastavni predmet: Polifonija

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 3. i 4. sr.Br. sati tjedno: 2Oblik nastave: skupna. Broj uenika u skupini: 5 (+ ili 1)Za izvoenje nastave Polifonije potrebna je akademska titula:a) profesor teorijskih glazbenih predmeta,b) akademski muziar kompozitor i profesor teorijskih glazbenih


predmeta.

Obrazovni i odgojni ciljevi predmeta PolifonijaObrazovni je cilj predmeta Polifonija stjecanje osjetljivosti na line-

arnost glazbenoga toka i polifoniju uope, tj. razvoj i stjecanje sposob-nosti za doivljaj (spoznaju, razumijevanje, odreivanje, vrednovanje) kako jedne melodije, tako i odnosa dviju ili vie melodijskih dionica polifonoga glazbenog djela. Takoer, obrazovni je cilj upoznavanje kontrapunktnih tehnika kojima se polifonija oivotvoruje.

Odgojni je cilj predmeta Polifonija pridonijeti senzibilizaciji ueni-ka na linearnost glazbenoga toka i pojave iz podruja polifonije te ra-zvoju pozitivnog odnosa prema polifonoj glazbi.

Sadraj predmeta PolifonijaSadraj su predmeta Polifonija kontrapunktne tehnike kojima se

oivotvoruje polifona glazba. Tu spada ne samo normativno znanje o meusobnom odnosu dviju ili vie melodija dionica polifonoga glazbenog djela, nego i upoznavanje melodike svakog razdoblja, odnosno opis grae i posebnosti razvoja jedne melodijske dionice.

Sveukupan sadraj predmeta Polifonija nastaje na temelju prouavanja umjetnike polifone glazbe polifonih formi, koje nastaju kao prakti-ni rezultat upotrebe koje od kontrapunktnih tehnika (npr. kanon, fuga i sl.), pa je i sva ta glazba, predstavljena posebno odabranim uzorcima, sadraj nastavnog predmeta.

Sadraj je predmeta Polifonija prvenstveno vokalna polifonija (ra-zmatranje melodike i kontrapunktnih tehnika te drugih posebnosti cappella-glazbe Palestrine i njegovih suvremenika), a zatim i instru-mentalna polifonija (tj. tonalitetna polifonija, ije razmatranje poinje upoznavanjem kontrapunktnih posebnosti barokne melodike i baro-kne polifonije, a nastavlja se kroz sva razdoblja tonalitetne glazbe). Linearnost glazbenog toka ostvaruje se i dvanaesttonskom tehnikom skladanja pa se i za nju mora pronai mjesta u sadraju predmeta Poli-fonija, zajedno s reprezentativnim atonalitetnim polifonim produktima praktine primjene ove tehnike.

Nastavni predmet: Glazbeni oblici

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 3. sr.Br. sati tjedno: 1Oblik nastave: skupnaBroj uenika u skupini: 12 (+, 3)Za izvoenje nastave predmeta Glazbeni oblici potrebna je



predmeta.

Obrazovni i odgojni ciljevi predmeta Glazbeni obliciOsnovni je cilj predmeta Nauk o glazbenim oblicima upoznati ueni-

ke sa zakonitostima strukture homofonih glazbenih djela te s razliitim glazbenim oblicima, a zatim i osposobljavanje uenika za aktivno su-djelovanje u formalnoj analizi glazbenoga djela pod strunim vodstvom (tj. uz pomo predmetnog nastavnika, odnosno nastavnika glazbala) ili samostalno.

Nakon ostvarenja ovih dvaju, pred motivirane i posebno nadarene uenike moe se postaviti i trei cilj, u izravnoj vezi s drugim glazbe-no-teorijskim disciplinama i iz potrebe da se na njih nadovee, a to je skladanje, tj. praktina primjena steenih znanja.

Odgojni je cilj predmeta Glazbeni oblici usmjeravanje uenika pre-ma spoznaji forme kao ina umjetnikog izraza, to vodi k uspostavi estetskih kriterija za vrednovanje ne samo glazbene, nego i umjetnosti openito.

Sadraj predmeta Glazbeni obliciSadraj je predmeta Glazbeni oblici glazba, u vidu reprezentati-

vnih djela/uzoraka, na temelju kojih se upoznaju norme glazbenog oblikovanja, tzv. formalni modeli. Sadraj predmeta je i svo normati-vno znanje o tim formalnim modelima i njihovim posebnostima. vrst formalni model, u smislu jasno strukturiranoga kalupa, mogu je samo u homofonom slogu, stoga se u predmetu Glazbeni oblici podrazumje-vaju samo oblici homofonoga glazbenog sloga (bez obzira na mogue polifone strukturacije pojedinih im dijelova).

Nastavni predmet: Povijest glazbe

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 1. do 4. sr.Br. sati tjedno: 1


Oblik nastave: skupnaBroj uenika u skupini: do 25Za izvoenje nastave predmeta Povijest glazbe potrebna je

akademska titula: Diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe.

Obrazovni ciljevi predmeta Povijest glazbeObrazovni su ciljevi predmeta Povijest glazbe razvijanje osjeaja za

dinamizam povijesnih pojava, sposobnosti uoavanja odnosa izmeu kontinuiteta i promjena, upoznavanje odrednica glazbenopovijesnih epoha i snalaenje u njihovu prepoznavanju. Predmet omoguuje ue-niku da razvijanje vlastitih glazbenikih sposobnosti i umijea smjeta u iri povijesni kontekst, ponajprije tako da kroz mijene glazbenopovi-jesnih epoha postane svjestan stilskih odlika glazbe openito ili pak one glazbe koju izvodi kao nastavnu obvezu.

Vano je pri odreenju obrazovnih ciljeva inzistirati na povezano-sti i kontekstualizaciji normativnih znanja (nauk o harmoniji, nauk o kontrapunktu, nauk o glazbenim oblicima i sl.) s obzirom na povije-snu perspektivu, tj. naviknuti uenika na injenicu na nijedna norma nije vjena i povijesno nepromjenljiva ali isto tako da tzv. povijesni razvoj ne podrazumijeva veu vrijednost kasnijih normi u odnosu na one ranije.

Sadraj predmeta Povijest glazbeSadraj je predmeta ponajprije umjetnika glazba premda je ueni-

ke potrebno upoznati i s injenicom i to potkrijepiti odgovarajuom ilustrativnom graom da su u povijesti postojale i druge vrste glazbe i da one postoje i danas. Zato je u grau za sluanje potrebno ukljui-ti to vie karakteristinih primjera kojima e se moi pokazati da ni u povijesti nije postojala samo jedna vrsta glazbe koja se danas dri umjetnikom.

Gradivo se ponajprije iznosi u kronologijskom kontinuitetu ali je po-trebno povesti rauna o dananjoj glazbenoj realnosti u kojoj su uenici bombardirani glazbom koja se po ustaljenim kriterijima ne moe drati umjetnikom. Zato su u nastavi nune interpolacije u kojima e se, ponajprije na temelju odreenih izravnih povoda (koncerata, televizij-skih i radijskih emisija i sl.) komentirati pojave za koje se dri da mogu na uenika ostaviti dublji dojam. U svakome je sluaju nepoeljno kva-zi neumjetnike sastavnice dananje glazbene realnosti odbacivati kao suvine ili uenicima braniti posjeivanje koncerata i ostalih manifesta-cija neumjetnike glazbe. Potrebno je umjesto toga razvijati kritiku svijest o takvim pojavama.

Metodiki u sreditu sadraja predmeta Povijest glazbe stoji slua-nje glazbe. Uenike za sluanje treba pripraviti, uiti ih aktivnom, kon-centriranom sluanju i onda s njima nakon sluanja razgovarati. Pripra-vu za sluanje i razgovor nakon sluanje podjednako treba iskoristiti za izlaganje nekih npr. kronologijsko-faktografskih tema za koje e ve-ina uenika drati da su suhoparne i dosadne. (Nastavnik uvijek mora imati na umu da su i povijesne mijene u nainu sluanja glazbe takoer bitne sastavnice povijesti glazbe!)

Program za Povijest glazbe sastavio prof. dr. sc. Nika Gligo

Nastavni predmet: Uvod u kompoziciju

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 4. sr.Br. sati tjedno: 1Oblik nastave: rad s jednim uenikom uz nazonost i aktivnu sura-

dnju jo dvaju. Broj uenika u skupini: 3 (+ ili 1)Program predmeta traje jednu kolsku godinu, a upisuje se u 4.

srednjem razredu. Nastava je individualna, 1 sat tjedno. Bude li vie zainteresiranih uenika, poeljno je da svi budu prisutni tijekom itave seanse.

Za izvoenje nastave predmeta Uvod u kompoziciju potreban je aka-demski naslov: Akademski muziar kompozitor i profesor teorijskih glazbenih predmeta.

Obrazovni cilj predmeta Uvod u kompozicijuObrazovni cilj predmeta Uvod u kompoziciju je razvijanje kreati-

vnog potencijala uz poticanje individualnih estetskih sklonosti uenika. Stilsko-epohalne karakteristike kompozicijskih vjebi, dakle, ne smiju biti unaprijed odreene, ve preputene incijativi uenika.

Sadraj predmeta Uvod u kompozicijuSadraj predmeta Uvod u kompoziciju je oblikovanje kratkih stava-

ka (glazbene minijature) u trajanju od 1 do 2 minute, polazei od pri-mjene elementarnih naela (jednodijelnost, dvodijelnost, trodijelnost, princip ronda odnosno osne simetrije). Osvijestiti taktike ponavljanja, variranja, proirenja te razvijanja glazbene misli. Posebnu panju po-svetiti elementima kontrastiranja, zasebno ili u kombinaciji: tesitura, registri (visko nisko); dinamika (glasno tiho); trajanje tona (dugo kratko); specifi na zasienost glazbenog tkiva (gusto rijetko); arti-kulacija (staccato legato).

Odabir reprodukcijskog materijala treba prepustiti ueniku, no prema mogunostima teiti njegovu variranju.

Program za Uvod u kompoziciju sastavio prof. Marko Rudjak

Nastavni predmet: Dirigiranje

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 3. i 4. sr.Br. sati tjedno: 1Oblik nastave: rad s jednim uenikom uz nazonost i aktivnu sura-

dnju jo dvaju. Broj uenika u skupini: 3 (+ ili 1)Za izvoenje nastave predmeta Dirigiranje potrebna je akadem-

ska titula: Akademski muziar dirigent i profesor teorijskih glazbenih predmeta.

Uenicima instrumentalnih i pjevakog odjela predmet Dirigiranje moe se ponuditi kao fakultativni.

Obrazovni ciljevi predmeta DirigiranjeObrazovni je cilj predmeta Dirigiranje upoznavanje dirigentskog

umijea te svladavanje osnova dirigiranja vokalnim sastavom, kroz praktinu nastavu.

Odgojni ciljevi predmeta DirigiranjeDirigiranje vokalom sastavu, kao dio nastavne prakse, postavit e

svakog uenika u ulogu pokretaa, kontrolora i voe izvedbe glazbenog djela pa stoga pridonosi razvoju osjeaja odgovornosti (u ovom sluaju za oivotvorenje i interpretaciju tue glazbene zamisli) kao i ostalih potrebnih pozitivnih osobina.

Sadraj predmeta DirigiranjeSadraj predmeta Dirigiranje je znanje o dirigentskom umijeu u

povijesnom kontekstu (od kironomije do modernog dirigiranja), upo-znavanje taktiranja uobiajenih mjera i tehnike pomicanja ruku radi pokretanja i kontrole pojedinih dionica sastava, odreivanja eljenog tempa i dinamike kao i njihove promjene, te ostvarivanja svih drugih interpretativnih zahtijeva, koje se vjebom uzdiu na razinu umijea.

Nastavni predmet: Osnove vokalne tehnike

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 3. i 4. sr.Br. sati tjedno: 1


Oblik nastave: rad s jednim uenikom uz nazonost i aktivnu sura-dnju jo dvaju. Broj uenika u skupini: 3 (+ ili 1)

Za izvoenje nastave predmeta Osnove vokalne tehnike potrebna je akademska titula: Akademski muziar pjeva i profesor pjevanja.

Obrazovni cilj predmeta Osnove vokalne tehnikePjevanje je prisutno u svim umjetnikim i pedagokim segmentima

glazbe. Stoga je upoznavanje problematike pjevanja od bitne vanosti za svakoga glazbenika, a naroito za one koje e se baviti glazbenom pedagogijom. Obrazovni je cilj predmeta Osnove vokalne tehnike upo-znavanje uenika s umijeem fonacije i s pjevakom tehnikom.

Sadraj predmeta Osnove vokalne tehnikeSadraj nastavnog predmeta Osnove vokalne tehnike sastavljaju tri

cjeline. Prve se dvije obrauju informativno i to su: anatomija i fi ziolo-gija vokalnoga aparata tu se podrazumijva upoznavanje dijelova tije-la koji sudjeluju pri tvorbi glasa i njihova fi zioloka uloga i meusobna povezanost, a zatim i osnovna znanja iz fonetike, to ukljuuje uenje artikulacije uz analizu glasova, spektralni sastav, znaenje formanata i harmonijskih tonova. Trea je najvanija meu njima i to su osno-ve vokalne tehnike. Tu se podrazumijva upoznavanje razlikovnosti i istovrsnosti izmeu govorenja i pjevanja, praktino vjebanje vokalne tehnike i impostacije na vlastitu glasu te informativno upoznavanje fo-nacijskih aspekta suvremene tzv. lake (popularne) glazbe i scenskoga govora. U nastavu se mora ukljuiti i sluanje primjera snimaka pje-vakih solista i raznih vrsta zborova radi uoavanja posebnosti koje su sadraj ovog nastavnog predmeta.

Program za Osnove vokalne tehnike sastavio Branko Starc

Nastavni predmet: Metodika glazbene nastave

Uvjeti i nain izvrenja nastave te kadrovski uvjeti:Razred: 3. i 4. sr.Br. sati tjedno: 1Oblik nastave: skupna.U okviru nastave uenici pod vodstvom nastavnika i uz njegovu na-

zonost obavljaju i praktini rad s djecom pretkolske dobi (u glazbe-noj igraonici, poetnikom solfeggiu te poetnim razredima solfeggia osnovne kole). Nakon praktine nastave svaki je takav rad potrebno s itavom skupinom uenika prokometirati i vrednovati.

Za izvoenje nastave predmeta Metodika glazbene nastave potrebna je akademska titula:

a) profesor teorijskih glazbenih predmeta,b) profesor glazbene kulture,Poeljno je da predava ima titulu nastavnik-mentor ili nastavnik-

savjetnik, a obvezno je da ima dovoljno iskustva u pedagokom radu s djecom pretkolske i osnovnokolske dobi. Nastavu ovog predmeta treba vezati uz glazbenu igraonicu i nastavu poetnikog solfeggia, koja se odvija na koli.

Obrazovni ciljevi predmeta Metodika glazbene nastaveObrazovni je cilj predmeta osposobljavanje uenika za samostalnu

ulogu voditelja kraih i povremenih glazbenih aktivnosti djece mlae dobi (pretkolskog i ranog osnovnokolskog uzrasta). Obrazovni je cilj predmeta Metodika glazbene nastave i svladavanje osnova metodike i didaktike, a zatim i metodike nastave solfeggia onom metodom koju prakticira predava predmeta i kojom je sam uenik stekao svoja gla-zbena znanja.

Sadraj predmeta Metodika glazbene nastaveSadraj predmeta Metodika glazbene nastave su osnovni metodiki

i didaktiki principi rada s djecom mlae dobi, a zatim i upoznavanje

Orffova instrumentarija te ostalih glazbala koje je mogue rabiti u radu s djecom. Sadraj predmeta su i djeje popijevke te naroito djeje igre s pjevanjem, kojima se uenik mora nauiti sluiti u radu s djecom.

Zakljuak

Ovaj je Prijedlog sastavljen na temelju ankete nastavnika glazbeno-teorijskih predmeta i uenika teorijskog odjela, koju je Drutvo provelo 1999., uz uvaavanje svakog dobronamjernog komentara i sudjelovanje lanova Drutva iz svih razina i vrsta glazbenog obrazovanja. Radna je verzija Prijedloga ponuena na itanje i raspravu poetkom ove godi-ne opiran je tekst od 20 stranica bio poslan na sve srednje glazbe-ne kole, profesorima Muzikih akademija kao i srodnim udrugama te Zavodu za kolstvo. Na svojoj redovnoj godinjoj sjednici 1. veljae 2003. Predsjednitvo se Drutva u vrlo proirenom sastavu bavilo Pri-jedlogom, a usmene su i pismene primjedbe sve do ovoga ljeta stizale iz glazbenih kola te od pojedinaca. Zahvaljujem svima na trudu.

Spomenutom su se anketom, kao najvanije, iskristalizirali predmeti koje svi smatramo bitnima: Solfeggio, Harmonija, Polifonija, Povijest glazbe, Glasovir i Zbor. Oni su u ovom Prijedlogu svrstani u skupinu obveznih predmeta. Harmonija je, kao glavni predmet struke, proire-na predmetom Harmonija na klaviru, u kojem se sasvim logino naao i sadraj sadanjeg predmeta Sviranje partitura. Poznavanje glazbala i Folklorna glazba svoje e mjesto nai u predmetu Povijest glazbe. Obveznim se predmetima postie osnovni cilj teorijskog odjela stru-na priprema uenika za studij glazbe na odsjeku za glazbenu teoriju, odsjeku za glazbenu kulturu, odsjeku za muzikologiju, kao i za studij embala i orgulja.

Predmete Uvod u kompoziciju i Dirigiranje, Osnove vokalne tehni-ke, Metodika glazbene nastave i Drugo glazbalo valja zainteresiranim uenicima ponuditi kao fakultativne. Rije je o onim uenicima koji ele svladati navedene programe radi pripreme za studij kompozicije i dirigiranja ili iz osobnih potreba. Ta potreba moe biti i radost ivo-ta s glazbom, kao i sekundarni izvor povremenih prihoda. Tim bi se programima naime mogla zadovoljiti sve ea potreba za povreme-nim glazbenim aktivnostima s djecom razliite dobi i u razliiti okol-nostima, od aktivnog uvanja u robnim kuama i zabavljanja igrama s pjevanjem pri restoranima brze prehrane koji organiziraju roendanska i druga slavlja, do tjedne ili ak svakodnevne animacije pri vrtiima, koji u raznim oblicima niu na sve strane. Kulturnoumjetnika drutva i vjerske zajednice takoer su mjesta amaterskog bavljenja glazbom, u kojem vodeu ulogu mogu imati uenici sa zavrenim teorijskim odje-lom srednje glazbene kole, kao i razne ustanove za osobe starije dobi, gdje glazba kao koncertna djelatnost uenika i studenata (koji time stjeu neophodno iskustvo) ili kao voenje i pratnja zbornom pjevanju ulazi na sva vrata. Uz priznavanje injenice da je dobar amaterizam neophodna podrka i baza profesionalnom bavljenju glazbenom umje-tnou, teorijskim se odjelom srednje glazbene kole kroz navedene fa-kultativne programe mogu osposobiti odlini zaetnici i voditelji takvih amaterskih aktivnosti.

Prijedlog je u okviru zakona, kojim bi optereenje uenika trebalo svesti na priblino 32 sata. Niim nije revolucionaran, ne naruava po-stojei reim nastave u glazbenim kolama i nudi mirna rjeenja kojima bi se postojei kapaciteti primjerili potrebama vremena. Jedna je od tih potreba i bezuvjetno poveanje satnice Povijesti glazbe, u koju valja uvrstiti itavo 20. stoljee, kao i informacije o folklornoj, jazz- i rock-, fi lmskoj i zabavnoj glazbi te one o glazbalima.

Bude li Prijedlog nastavnog plana podran, a predloeni programi za pojedine predmete usvojeni, dogovorit e se ispitni i drugi zahtjeve na uenike. Nakon toga Drutvo e organizirati i potaknuti izradu po-trebne strune literature, sastaviti strune timove za doradu i popravak postojeih prirunika i slino.


Seminar iz metodike nastave solfeggia i harmonije

Predava je prof. Elena Nikolajevna Abizova, ef Katedre glazbeno-teorijskih disciplina na Centralnoj srednjoj specijalnoj muzikoj koli pri Konzervatoriju P. I. ajkovski u Moskvi

Na poziv Drutva i osobnim zalaganjem nae istaknute lanice i dopredsjednice Drutva, prof. Vere Kai, u Hrvatskoj e od 16. 21. listopada boraviti prof. Elena Nikolajevna Abizova iz Centralne sre-dnje specijalne muzike kole pri konzervatoriju P. I. ajkovski u Moskvi. Tom e prigodom odrati seminar iz solfeggia i harmonije. Zagrebaki e se dio seminara odravati u prostorijama nove zgrade Muzike akademije u Luievoj ulici br. 5, u neposrednoj blizini Fi-lozofskog fakulteta. Splitski e se dio seminara odravati u Glazbenoj koli Josipa Hatza, Trg hrvatske bratske zajednice 3.

Prof. Elena Abizova boravila je u Zagrebu ve u dva navrata i to 1985. i 1986. godine, kada je odrala vrlo uspjene seminare iz sol-feggia i harmonije. 1985. g. je prikazala strukturu opeg i specijalnog muzikog obrazovanja Rusiji, te Nastavni plan i program Specijalne srednje muzike kole pri Konzervatoriju P. I. ajkovski u Moskvi, a 1986. g. je prikazala rad na solfeggiu od I. do XI. razreda Specijalne srednje muzike kole. Seminar se odravao u Glazbenoj koli Blagoja Berse u Zagrebu, a prisustvovao mu je veliki broj nastavnika s osnovnih i srednjih glazbenih kola u Hrvatskoj.

Nastavnici teorijskih predmeta nemaju puno prilika sluati strane predavae (za razliku od instrumentalista, koji i kroz seminare ali i kroz natjecanja mogu dobiti mnogo informacija o novim kretanjima u pedagogiji vezanoj uz njihov instrument) pa se nadam da e ovaj seminar pruiti priliku mladim nastavnicima i svima onima koji nisu prisustvovali prolim seminarima prof. Abizove, da uju na koji nain se radi u toj koli. Vjerujem da e to biti nastavnicima poticaj u radu, kao i struno usavravanje za sadanje i budue nastavnike solfeggia i harmonije. Prof. Elena Abizova predaje solfeggio i harmoniju na Centralnoj srednjoj specijalnoj muzikoj koli te Metodiku solfeggia na Konzervatoriju P. I. ajkovski za budue nastavnike solfeggia na muzikim kolama.

Elena Nikolajevna Abizova

Elena Nikolajevna Abizova rodila se 16. kolovoza 1944. Od djetinj-stva pokazivala je veliku nadarenost za glazbu. Nakon zavrene osno-vne muzike kole upisala se na Muziko uilite pri Moskovskom dravnom konzervatoriju, koje je zavrila s odlinim uspjehom1964. godine. Iste godine upisala se na Moskovski dravni konzervatorij i odlino ga zavrila 1968, u klasi prof. L. A. Mazelja. Od 1968. godine Elena Abizova na Centralnoj muzikoj koli pri Moskovskom konzer-vatoriju predaje glazbenoteorijske predmete solfeggio, harmoniju i analizu glazbenih djela. Godine 1983. postaje ef Katedre glazbeno-teorijskih disciplina.

Elena Nikolajevna Abizova autor je kolskih programa iz harmoni-je, solfeggia i analize glazbenih djela za Specijalnu muziku kolu te monografi je M. P. Musorgski i knjige Slike s izlobe M. P. Musorg-skog. Godine 1994. objavila je udbenik Harmonija, ije je drugo izdanje objavljeno ove, 2003. godine. Trenutno Elena Nikolajevna Abi-zova radi na novim kolskim programima i zavrava za tisak autorski zbornik muzikih diktata u dva, tri i etiri glasa.

Program seminara

U Zagrebu seminar e se odravati 17. i 18. sa zavretkom dopodne 19. listopada, a u Splitu 20. i 21. sa zavretkom dopodne 22. listopada.

Poetak seminara bit e oko 10.00 sati (u Zagrebu 17., a u Splitu 20. listopada molim provjerite osobno), a detaljan raspored dobit ete pri dolasku. Vei dio predvienog vremena bit e posveen nastavnom programu i metodikim postu

theoria 05

Documents