tipske mjere_1

Specifična godišnja potrošnja toplinske energije kWh/m2

Pasivne kuće

Niskoenergetske kuće

Novi HR propis 2005

HR propisi iz 1987

Prosječna stara kuća

0 50 100 150 200 250 300

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAĐENE NISKOENERGETSKE OBITELJSKE KUĆE I ISTE TAKVE KUĆE IZGRAĐENE UZ ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIČKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA

Opis mjere

Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje niskoenergetske obiteljske kuće i kuće izgrađene uz zadovoljenje uvjeta Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

Godišnja potrebna energija za grijanje niskoenergetske kuće kreće se od 30-40 kWh/m2 (ili približno 3 litre loživog ulja po kvadratnom metru kuće godišnje). Energijom koja se danas potroši u prosječnoj kući u Hrvatskoj možemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuće odnosno 8-10 pasivnih kuća.

Za energetski efikasnu gradnju potrebno je:

- smanjiti toplinske gubitke zgrade poboljšanjem toplinske zaštite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplošja i volumena zgrade

- povećati toplinske dobitke u zgradi povoljnijom orijentacijom zgrade i iskorištavanjem sunčevog zračenja

- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar i dr.)- povećati energetsku efikasnost termoenergetskih sustava

TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Dijagram 1. Potrošnja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruženju i u usporedbi s potrošnjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP

Opis mjere

TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Za obiteljsku kuću u Zagrebu korisne površine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08), korištenjem propisa HRN EN 12831, izračunata je potrebna godišnja potrošnja toplinske energije u iznosu 7150 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 50 kWh/m2. Za niskoenergetsku kuću iste kvadrature potrebna godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje iznosi 4719 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 33 kWh/m2.

Klimatski uvjeti lokacije:

- prosječna projektna unutarnja temperatura je +200C- prosječna unutarnja vlažnost prostorija je 60%- vanjska projektna temperatura za Zagreb je -150C.

PREDMET OBITELJSKA KUĆA

Lokacija: Zagreb

Ukupna građevinska (bruto) površina: 163 m2

Korisna površina: 142,97 m2

Broj etaža: 2 (prizemlje i potkrovlje)

Bruto površina prizemlja: 80 m2

Bruto površina potkrovlja: 83 m2

DIMENZIJE OBJEKTA

Tlocrt: 10,00 x 8,30 m²

Oplošje grijanog dijela zgrade: A = 359,82 m²

Obujam grijanog dijela zgrade: Ve = 446,21 m³

Ploština korisne površine: Ak =142,79 m²

Ploština pročelja: Auk=272,17 m²

Ploština prozora: Awuk=17,00 m²

Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline građevinskih dijelova promatrane obiteljske kuće

GRAĐEVINSKI DIJELOVIKoeficijenti prolaska topline U (W/m2K) :

Objekt izoliran prema Tehničkom propisu

Niskoenergetski objektMaksimalni koeficijent prolaska topline Umax

Vanjski zid 0,31 0,18 0,45

Kosi krov 0,17 0,10 0,30

Strop potkrovlja iznad terase 0,23 0,17 0,30

Pod na tlu 0,40 0,28 0,5

Napomena: U pogledu minimalne toplinske zaštite i najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U (W/m2K) svi građevinski dijelovi tipskog objekta zadovoljavaju uvjet U < Umax (maksimalni koeficijent prolaska topline).

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAĐENE NISKOENERGETSKE OBITELJSKE KUĆE I ISTE TAKVE KUĆE IZGRAĐENE UZ

ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIČKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA

Uštede

TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Tablica 2. Koeficijenti prolaska topline otvora promatrane obiteljske kuće

Slika 1. Prizemlje obiteljske kuće Slika 2. Potkrovlje obiteljske kuće

OTVORIKoeficijent prolaska topline U (W/m2K):


Niskoenergetski objekt

Maksimalni koeficijent prolaska topline Umax

Prozori 1,2 0,8 1,8

Ulazna vrata 2,5 2,0 2,5

Napomena: U pogledu minimalne toplinske zaštite i najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U (W/m2K) svi građevinski otvori tipskog objekta zadovoljavaju uvjet U < Umax (maksimalni koeficijent prolaska topline).

Tablica 3. Usporedba godišnje potrebne topline za grijanje

GODIŠNJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE Objekt izoliran prema Tehničkom propisu


Godišnja potrebna toplina za grijanje u kWh: 7150 4719

Specifična godišnja potrebna toplina za grijanje u kWh/m2: 50 33

Iz priložene Tablice 3. je vidljivo da uštede na toplini potrebnoj za grijanje niskoenergetskog objekta u usporedbi s objektom koji je toplinski izoliran prema Tehničkom propisu, iznose 2431 kWh/godišnje, odnosno 34%.

Dijagram 1. Usporedba specifične godišnje potrošnje energije za grijanje

0 10 20 30 40 50 60



potreban toplinski učin kWh/m2Specifična godišnja potrošnja toplinske energije kWh/m2



Opis mjere


Uštede

TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Kuća smještena u Zagrebu, površine 143 m2, koja je građena u skladu s važećim propisima o toplinskoj zaštiti zgrade, s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 10 cm, krovišta 20 cm i sa 8 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal korištena je kamena vuna) ima godišnju potrebu za toplinskom energijom 7150 kWh (50 kWh/m2). Godišnji troškovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 4.795 kn za lož ulje, 2.085 kn za plin ili 4.290 kn za električnu energiju. Uz dodatno uloženih 44.515 kn za izolaciju zidova sa 20 cm izolacijskog materijala (kamene vune), krova sa 35 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 12 cm, vaša kuća postaje niskoenergetska a godišnje može uštedjeti još 34% (2431 kWh godišnje) potrebne energije za grijanje. Potrošnja energije za grijanje promatrane niskoenergetske kuće tada bi iznosila 4719 kWh (33 kWh/m2), odnosno godišnji troškovi bi bili 3.166 kn za lož ulje, 1.377 kn za plin ili 945 kn za električnu energiju (za dizalicu topline). U Tablici 4. se vide godišnje uštede u ovisnosti o energentu koji se koristi za zagrijavanje.

Korištena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine – lož ulje: 5,63 kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3, ogrjevno drvo**: 370 kn/prm, električna energija: 0,6 kn/kWh (viša tarifa 0,74 kn/kWh, niža tarifa 0,39 kn/kWh).* Investicija obuhvaća građevinski materijal, građevinske radove, krovište, limariju i vanjsku stolariju. Za objekt izoliran u skladu s Tehničkim propisom investicija iznosi 547.725 kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi 592.240 kn. Razlika u gradnji iznosi 44.515 kn (cijene su izražene sa PDV-om). ** Drvo se prodaje po cijeni koja se slobodno formira na tržištu i razlikuje se ovisno o sezoni, a najčešći način formiranja cijene je za jedan prostorni metar. Prosječna cijena na tržištu je oko 370 kn za prostorni metar. Uz prosječnu masu od oko 500 kg za jedan prostorni metar, ogrjevna moć jednog prostornog metra kreće se oko 2189 kWh.

*** Prag rentabilnosti mogao bi se očekivati kada bi se omjer cijena gradnje energetski efikasne kuće i cijene energije promijenio.Tome bi mogle doprinijeti akcije države kao što je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili pak porast cijene energenata. Što se tiče smanjenja ukupne emisije štetnih plinova ovakav je sustav opravdan i potrebno bi bilo poticati njegovu primjenu.

EE mjera 1.1. : Gradnja niskoenergetskog objekta

Energent: prirodni plin električna energija (za dizalicu topline) ogrjevno drvo loživo ulje

Godišnje uštede:341 m3

709 kn 0,65 tCO2

810 kWh486 kn

0,43 tCO2

1,11 prm411 kn0 tCO2

290 l1.631 kn

0,75 tCO2

Investicija: 44.515 kn

Rok povrata investicije: Investicija se ne može vratiti u životnom vijeku EE mjere*** 27,3 godina

Životni vijek EE mjere: 50 godina

Uštede u životnom vijeku:17059,6 m3

35.484 kn 32,41 tCO2

40516 kWh 24.310 kn

21,44 tCO2

55,53 prm 20.545 kn0 tCO2

14489 l 81.564 kn

37,67 tCO2

Tablica 4. EE mjera 1.1.: Gradnja niskoenergetske kuće u odnosu na obiteljsku kuću izgrađenu prema Tehničkom propisu



Grafički prikaz

TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Slika 3. Izoliran zid

Slika 4. Izoliran krov


Grafički prikaz

TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Grafički prikaz Slika 5. Izoliran strop iznad terase

Slika 6. Izoliran pod



TIPSKA MJERA

1.1.Zg

POPIS GRAĐEVINSKIH DIJELOVAObjekt izoliran prema Tehničkom propisu Niskoenergetski objekt

Slojevi sa debljinama u cm Slojevi sa debljinama u cm

VANJ

SKI Z

ID1. Vapneno-cementna žbuka 2,00 1. Vapneno-cementna žbuka 2,002. Šuplji blokovi od gline 30,00 2. Šuplji blokovi od gline 30,00

3. Polimerno-cementno ljepilo 0,50 3. Polimerno-cementno ljepilo 0,50

4. Lamele kamene vune 10,00 4. Lamele kamene vune 20,00

5. Polimerno-cementno ljepilo 0,50 5. Polimerno-cementno ljepilo 0,506. Silikatna žbuka 0,20 6. Silikatna žbuka 0,20

POD

NA TL

U

1. Keramičke pločice 1,00 1. Keramičke pločice 1,002. Cementni estrih 5,00 2. Cementni estrih 5,00

3. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015 3. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015

4. Kamena vuna 8,00 4. Kamena vuna 12,00

5. Bitum. traka s uloškom stakl. voala 0,80 5. Bitum. traka s uloškom stakl. voala 0,806. Armirani beton 15,00 6. Armirani beton 15,00

STRO

P PO

TKRO

VLJA

IZNA

D TE

RASE

1. Parket 2,50 1. Parket 2,502. Cementni estrih 5,00 2. Cementni estrih 5,00




6. Armirani beton 4,00 6. Armirani beton 4,00

7. Fert strop 16,00 7. Fert strop 16,00




KOSI

KRO

V

1. Vapnena žbuka 2,00 1. Vapnena žbuka 2,002. Armirani beton 12,00 2. Armirani beton 12,00


4. Zrak 5,00 4. Zrak 5,00

5. Drvo 2,40 5. Drvo 2,40

6.Paropropusna pričuvna hidroizolacija

0,20 6. Paropropusna pričuvna hidroizolacija 0,20

7. Zrak 5,00 7. Zrak 5,008. Crijep (krovni) glina 3,00 8. Crijep (krovni) glina 3,00

Prozori i balkonska vrata obiteljske kuće izgrađene u skladu s Tehničkim propisom:

- Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm (Ust < 1,8 W/m2K) s drvenim okvirima ili od PVC-a.

- Zaštita od sunca je vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete. - Ugrađeni prozori i vrata moraju postići zvučno prigušivanje Rw = 30 - 34 dB i kao

takvi se po izolacijskoj sposobnosti svrstavaju u II. klasu.

Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kuće:

- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora između stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm, Ust < 1,10 W/m2K.

- Okviri drveni ili od PVC-a s prekinutim toplinskim mostom, minimalna vrijednost Uokvira = 2,00 W/m2K .

- Zaštita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete (Ukutije za rol. ≤ 0,80 W/m2K).

Specifikacija opreme i popis građevnih dijelova


TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Procedura za provođenje mjere

Potrebni projekti i odobrenja za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2

1) Projektiranje i potrebna dokumentacija: Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m• 2, može se pristupiti na temelju pravomoćnog Rješenja o uvjetima građenja. Rješenje o uvjetima građenja se izdaje u skladu s idejnim projektom (u mjerilu 1: 200). Rješenje o uvjetima građenja na dijelu građevinskog područja može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta), u skladu s urbanističkim planom uređenja, odnosno detaljnim planom uređenja ili čije je uređenje započeto na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.Parcelacija zemljišta• - formiranje građevne (katastarske) čestice - unutar i izvan građevinskog područja, može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja ili detaljnim planom uređenja.Investitor zgrade je dužan najkasnije do dana početka radova imati pravomoćno •rješenje o uvjetima građenja te projekt (u mjerilu 1: 100) i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i posebnim propisima. Za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m• 2 izdaje se Rješenje o izvedenom stanju. Izgrađena predmetna zgrada može se početi koristiti nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdano završno izvješće nadzornog inženjera i/ili rješenje o izvedenom stanju. Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.

2) Postupak dobivanja odobrenja: Nadležno upravno tijelo županije izdaje Rješenje o uvjetima građenja i Rješenje o

izvedenom stanju za građevine izvan područja velikog grada te za građevine na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, a nadležno upravno tijelo velikog grada za građevine na svojem području. Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor te mu prilaže:tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj •geodetskoj podlozi;posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za •građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro;pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen •prema stranim propisima;dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, •odnosno na postojećoj građevini.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja.



TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Opis postupka i perioda održavanja

Za predmetnu zgradu izdaje se Rješenje o izvedenom stanju. Zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor, odnosno vlasnik zgrade i prilaže:tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja•dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme •građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranjedokaz da ima pravo graditi na formiranoj građevnoj čestica•

3) Troškovi:Troškovi projektiranja po energetskom standardu niskoenergetske kuće, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, iznose od 10-20% više od projektiranja po hrvatskim standardima.

Tko radi projekt: Projekte rade ovlašteni inženjeri arhitekture i drugi ovlašteni inženjeri u graditeljstvu. Liste ovlaštenih projektanata dostupne su u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (www.hkaig.hr).

Uzimajući u obzir visoku kvalitetu ugrađenih vanjskih otvora (vanjske stolarije) i ostalih građevinskih materijala, te izvođenje građevinskih radova u skladu s uzancama struke i važećim propisima, nije neophodno vršiti dodatne preglede osim onih koje korisnik predmetne zgrade može vizualno izvršiti. Prije svega je neophodno žurno otkloniti uzroke bilo kakvih nakupina vlage unutar objekta (npr. na zidovima, u neposrednoj blizini vanjskih otvora i na samim otvorima, na stropovima, ... itd.). Prilikom korištenja vanjskih površina korisnik može također vizualno utvrditi stanje podnih i zidnih završnih slojeva, obraćajući pažnju na eventualno nastale pukotine. Iste je potrebno što žurnije sanirati, kako bi se spriječio prodor vlage kroz njih. Potrebno je redovito čistiti krovne oluke od lišća, zbog mogućeg začepljavanje istih.



LOKACIJA....ORIJENTACIJA....OBLIK.....SMJEŠTAJ I VELIČINA PROZORA.... ROLETE....RASPORED PROSTORIJA....VEGETACIJA U OKOLICI.... utječu na potrošnju energije

Glavna ideja pasivne gradnje je korištenje sunčeve energije za grijanje kuće u zimskom razdoblju i sprječavanje upada sunčevog zračenja u ljetnom razdoblju kako bi se smanjila potreba za hlađenjem i to sve uz dobro izolirane zidove.

300

300

Projektirajte kuću tako da je većina dnevnih prostorija smještena na južnoj strani kuće kako bi maksimalno iskoristili sunčevo zračenje za zagrijavanje prostora ali i za prirodnu rasvjetu. Na južnoj strani kuće prozori bi trebali biti najveći, dok na sjevernoj strani trebaju biti manji kako bi se spriječili toplinski gubici. Na sjevernoj strani kuće treba smjestiti kuhinju, hodnike, spavaće sobe, kupaonice i ostave.

Zimski vrt nam omogućava dodatno iskorištavanje sunčeve energije. Sjenila na krovu zimskog vrta imaju takav nagib da propuštaju nisko zimsko sunce te tako omogućavaju zagrijavanje prostora. Ta ista sjenila u ljetnom razdoblju sprječavaju direktan upad sunčevog zračenja i nepotrebno pregrijavanje.

U razdoblju grijanja, tijekom noći, zimski vrt dodatno sprječava gubitke topline kroz zidove iz prostorija za boravak, dok se u zidovima akumulirana toplina tijekom dana zrači u prostor.

U ljetnom razdoblju lišće na drveću ili sjenila blokiraju sunčevo zračenje. Otvore na zimskom vrtu koristimo za ventilaciju kako bi spriječili pregrijavanje.

Ljeti provjetravajte kuću tijekom noći kad je vanjska temperatura niža. Vanjska strujanja zraka pomažu pri hlađenju kuće i dotoku svježeg zraka. Više etaže kuće koje su povezane (galerije, potkrovlja) moguće je ventilirati iskorištavajući efekt uzgona (topli zrak se diže a hladni pada), tako da se na gornjim i donjim etažama otvori ostave otvorenim.

ZIMA

LJETO

Vegetacija posađena na sjevernoj strani kuće osigurava zaklon od hladnih sjevernih vjetrova.

Fasada treba biti svjetlijih boja s reflektirajućom površinom kako bi smanjili potrebe za hlađenjem.

jug

SAVJETI ZA PROJEKTIRANJE PASIVNE I NISKOENERGETSKE KUĆE

TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi spriječili direktni upad sunčevog zračenja. U ljetnom razdoblju vanjske rolete mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 oC. Potreba za hlađenjem u nekim prostorijama je smanjena, dok u nekim slučajevima hlađenje uopće nije potrebno. U zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti noću kako bi spriječili gubitke topline iz kuće. Rolete mogu smanjiti gubitke topline i za 10%.

Kako odrediti veličinu nadstrešnice?Kako bi spriječili upad sunčevog zračenja u ljetnom razdoblju, a s druge strane omogućili sunčevom zračenju upad u zimskom razdoblju, nadstrešnicu na južnoj strani zgrade bi trebali projektirati u ovisnosti o geografskoj širini na kojoj se kuća nalazi. Tako bi kutevi α i β trebali približno biti:

Zagreb i Rijeka: α = 27o i β= 64o

Split: α = 25o i β= 62o

Dubrovnik: α = 24o i β= 61o

α

β

ljetno sunce

zimsko sunce


TIPSKA MJERA

1.1.Zg

Urednica: dr.sc. Vlasta ZankiAutori: Vanja Lokas, Branislav Hartman, Višnja Klepo , Silvio Novak, dr.sc. Vlasta ZankiAsistenti: Sanja Horvat, Petra GjurićDizajn i grafički priprema: Predrag RapaićLektura: Vicko Krampus

TIPSKA MJERA

1.1.Zg




Opis mjere

Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje niskoenergetske obiteljske kuće i kuće izgrađene uz zadovoljenje uvjeta Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

Godišnja potrebna energija za grijanje niskoenergetske kuće kreće se od 30-40 kWh/m2 (ili približno 3 litre loživog ulja po kvadratnom metru kuće godišnje) . Energijom koja se danas potroši u prosječnoj kući u Hrvatskoj možemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuće odnosno 8-10 pasivnih kuća.

Za energetski efikasnu gradnju potrebno je:

- smanjiti toplinske gubitke zgrade poboljšanjem toplinske zaštite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplošja i volumena zgrade

- povećati toplinske dobitke u zgradi povoljnijom orijentacijom zgrade i iskorištavanjem sunčevog zračenja

- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar i dr.)- povećati energetsku efikasnost termoenergetskih sustava

TIPSKA MJERA

1.2.St

Dijagram 1. Potrošnja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruženju i u usporedbi s potrošnjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP


Pasivne kuće


Novi HR propis 2005

HR propisi iz 1987



- prosječna projektna unutarnja temperatura je +200C- prosječna unutarnja vlažnost prostorija je 60%- vanjska projektna temperatura za Split je -40C.

Za obiteljsku kuću u Splitu korisne površine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08), korištenjem propisa HRN EN 12831, izračunata je potrebna godišnja potrošnja toplinske energije u iznosu 6435 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 45 kWh/m2. Za niskoenergetsku kuću iste kvadrature potrebna godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje iznosi 4433 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 31 kWh/m2.

PREDMET OBITELJSKA KUĆA

Lokacija: Split

Ukupna građevinska (bruto) površina: 163 m2

Korisna površina: 142,97 m2

Broj etaža: 2 (prizemlje i potkrovlje)

Bruto površina prizemlja: 80 m2

Bruto površina potkrovlja: 83 m2

DIMENZIJE OBJEKTA

Tlocrt: 10,00 x 8,30 m²

Oplošje grijanog dijela zgrade: A = 359,82 m²

Obujam grijanog dijela zgrade: Ve = 446,21 m³

Ploština korisne površine: Ak =142,79 m²

Ploština pročelja: Auk=272,17 m²

Ploština prozora: Awuk=17,00 m²

Opis mjere

TIPSKA MJERA

1.2.St




GRAĐEVINSKI DIJELOVI

Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K) :


Niskoenergetski objektMaksimalni koeficijent prolaska topline Umax

Vanjski zid 0,44 0,31 0,60

Kosi krov 0,23 0,17 0,40

Strop potkrovlja iznad terase 0,23 0,23 0,40

Pod na tlu 0,50 0,40 0,50



Uštede

TIPSKA MJERA

1.2.St


Slika 1. Prizemlje obiteljske kuće Slika 2. Potkrovlje obiteljske kuće

OTVORIKoeficijenti prolaska topline U (W/m2K):



Maksimalni koeficijent prolaska topline Umax

Prozori 1,2 0,8 1,8

Ulazna vrata 2,5 2,0 2,5



Iz priložene Tablice 3. je vidljivo da uštede na toplini potrebnoj za grijanje niskoenergetskog objekta u usporedbi s objektom koji je toplinski izoliran prema Tehničkom propisu, iznose 2002 kWh/godišnje, odnosno 31%.

GODIŠNJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE Objekt izoliran prema Tehničkom propisu




Dijagram 1. Usporedba specifične godišnje potrošnje energije za grijanje

0 10 20 30 40 50

Toplins ki iz olirani objekt prema Tehnič kompropis u

Nis koenergets ki objekt

potreba n toplins ki uč in kW h/m2Specifična godišnja potrošnja toplinske energije kWh/m2


Toplinski izolirani objekt prema Tehničkom propisu

Opis mjere

Uštede

TIPSKA MJERA

1.2.St



Kuća smještena u Splitu, površine 143 m2, koja je građena u skladu s važećim propisima o toplinskoj zaštiti zgrade s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 6 cm, krovišta 15 cm i sa 6 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal korištena je kamena vuna) ima godišnju potrebu za toplinskom energijom 6435 kWh (45 kWh/m2). Godišnji troškovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi 4.318 kn za lož ulje, 1.878 kn za plin ili 3.861 kn za električnu energiju. Uz dodatno uloženih 40.000 kn (8%) za izolaciju zidova sa 10 cm izolacijskog materijala (kamene vune), krova sa 20 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 8 cm, vaša kuća postaje niskoenergetska a godišnje može uštedjeti još 31% (2002 kWh godišnje) potrebne energije za grijanje. Potrošnja energije za grijanje promatrane niskoenergetske kuće tada bi iznosila 4433 kWh (31 kWh/m2), odnosno godišnji troškovi bi bili 2.984 kn za lož ulje, 1.294 kn za plin ili 898 kn za električnu energiju (za dizalicu topline). U Tablici 4. se vide godišnje uštede u ovisnosti o energentu koji se koristi za zagrijavanje.

Korištena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine – lož ulje: 5,63 kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3, ogrjevno drvo**: 370 kn/prm, električna energija: 0,6 kn/kWh (viša tarifa 0,74 kn/kWh, niža tarifa 0,39 kn/kWh).*Investicija obuhvaća građevinski materijal, građevinske radove, krovište, limariju i vanjsku stolariju. Za objekt izoliran u skladu sa Tehničkim propisom investicija iznosi 537.211 kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi 577.211 kn. Razlika u gradnji iznosi 40.000 kn (cijene su izražene sa PDV-om). ** Drvo se prodaje po cijeni koja se slobodno formira na tržištu i razlikuje se ovisno o sezoni, a najčešći način formiranja cijene je za jedan prostorni metar. Prosječna cijena na tržištu je oko 370 kn za prostorni metar. Uz prosječnu masu od oko 500 kg za jedan prostorni metar, ogrjevna moć jednog prostornog metra kreće se oko 2189 kWh.

***Investicija se ne može vratiti u životnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se očekivati kada bi se omjer cijena gradnje energetski efikasne kuće i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije države kao što je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. Što se tiče smanjenja ukupne emisije štetnih plinova ovakav je sustav opravdan i potrebno je poticati njegovu primjenu.

EE mjera 1.2. : Gradnja niskoenergetskog objekta

Energent: prirodni plin električna energija (za dizalicu topline) ogrjevno drvo loživo ulje

Godišnje uštede:281 m3

584 kn 0,53 tCO2

667 kWh400 kn

0,35 tCO2


239 l1.334 kn

0,62 tCO2

Investicija: 40.000 kn

Rok povrata investicije: Investicija se ne može vratiti u životnom vijeku EE mjere *** 30 godina


Uštede u životnom vijeku:14050 m3 29.222 kn

26,69 tCO2

33350 kWh 20.000 kn

17,5 tCO2

45,73 prm 16.919 kn

0 tCO2

11950 l 67.170 kn

31,02 tCO2

Tablica 4. EE mjera 1.2.: Gradnja niskoenergetske kuće u odnosu na obiteljsku kuću izgrađenu prema Tehničkom propisu


Grafički prikaz

TIPSKA MJERA

1.2.St

Slika 3. Izoliran zid

Slika 4. Izoliran krov

Grafički prikaz

TIPSKA MJERA

1.2.St



Grafički prikaz Slika 5. Izoliran strop iznad terase

Slika 6. Izoliran pod


TIPSKA MJERA

1.2.St

POPIS GRAĐEVINSKIH DIJELOVAObjekt izoliran prema Tehničkom propisu Niskoenergetski objekt


VANJ

SKI Z

ID1. Vapneno-cementna žbuka 2,00 1. Vapneno-cementna žbuka 2,002. Šuplji blokovi od gline 30,00 2. Šuplji blokovi od gline 30,00




POD

NA TL

U

1. Keramičke pločice 1,00 1. Keramičke pločice 1,002. Cementni estrih 5,00 2. Cementni estrih 5,00



5. Bitum. traka s uloškom stakl. voala 0,80 5. Bitum. traka s uloškom stakl. voala 0,806. Armirani beton 15,00 6. Armirani beton 15,00

STRO

P PO

TKRO

VLJA

IZNA

D TE

RASE

1. Parket 2,50 1. Parket 2,502. Cementni estrih 5,00 2. Cementni estrih 5,00




6. Armirani beton 4,00 6. Armirani beton 4,00

7. Fert strop 16,00 7. Fert strop 16,00




KOSI

KRO

V

1. Vapnena žbuka 2,00 1. Vapnena žbuka 2,002. Armirani beton 12,00 2. Armirani beton 12,00


4. Zrak 5,00 4. Zrak 5,00

5. Drvo 2,40 5. Drvo 2,40

6.Paropropusna pričuvna hidroizolacija

0,20 6. Paropropusna pričuvna hidroizolacija 0,20

7. Zrak 5,00 7. Zrak 5,008. Crijep (krovni) glina 3,00 8. Crijep (krovni) glina 3,00



- Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm (Ust < 1,8 W/m2K) s drvenim okvirima ili od PVC-a.

- Zaštita od sunca je vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete. - Ugrađeni prozori i vrata moraju postići zvučno prigušivanje Rw = 30 - 34 dB i kao


Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kuće:

- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora između stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm, Ust < 1,10 W/m2K.

- Okviri drveni ili od PVC-a, s prekinutim toplinskim mostom, minimalna vrijednost Uokvira = 2,00 W/m2K .


TIPSKA MJERA

1.2.St





1) Projektiranje i potrebna dokumentacija: Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m• 2, može se pristupiti na temelju pravomoćnog Rješenja o uvjetima građenja. Rješenje o uvjetima građenja se izdaje u skladu s idejnim projektom (u mjerilu 1: 200). Rješenje o uvjetima građenja na dijelu građevinskog područja može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta), u skladu s urbanističkim planom uređenja, odnosno detaljnim planom uređenja ili čije je uređenje započeto na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.Parcelacija zemljišta• - formiranje građevne (katastarske) čestice - unutar i izvan građevinskog područja, može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja ili detaljnim planom uređenja.Investitor zgrade je dužan najkasnije do dana početka radova imati pravomoćno •rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt (u mjerilu 1: 100) i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i posebnim propisima. Za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m• 2 izdaje se Rješenje o izvedenom stanju. Izgrađena predmetna zgrada može se početi koristiti nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdano završno izvješće nadzornog inženjera i/ili rješenje o izvedenom stanju. Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.


izvedenom stanju za građevine izvan područja velikog grada te za građevine na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, a nadležno upravno velikog grada za građevine na svojem području. Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor te mu prilaže:tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj •geodetskoj podlozi;posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za •građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro;pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen •prema stranim propisima;dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, •odnosno na postojećoj građevini.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja.


TIPSKA MJERA

1.2.St


Za predmetnu zgradu izdaje se rješenje o izvedenom stanju. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor, odnosno vlasnik zgrade i prilaže:tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja;•dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme •građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje;dokaz da ima pravo graditi na formiranoj građevnoj čestica.•

3) Troškovi:Troškovi projektiranja po energetskom standardu niskoenergetske kuće, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, iznose od 10-20% više od projektiranja po hrvatskim standardima.






300

300






ZIMA

LJETO



jug


TIPSKA MJERA

1.2.Zg






α

β

ljetno sunce

zimsko sunce


TIPSKA MJERA

1.2.Zg

Urednica: dr.sc. Vlasta ZankiAutori: Vanja Lokas, Branislav Hartman, Višnja Klepo , Silvio Novak, dr.sc. Vlasta ZankiAsistenti: Sanja Horvat, Petra GjurićDizajn i grafička priprema: Predrag RapaićLektura: Vicko Krampus

TIPSKA MJERA

1.2.St



USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAĐENE PASIVNE OBITELJSKE KUĆE I ISTE IZGRAĐENE UZ ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIČKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA

Opis mjere

Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje novoizgrađene pasivne obiteljske kuće i kuće iste kvadrature, ali izgrađene uz zadovoljenje uvjeta Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

Godišnja potrebna energija za grijanje pasivne kuće mora biti manja od 15 kWh/m2. Da bi to postigli potrebno je dodatno uložiti u izolaciju, bolje prozore i sustav ventilacije. Kao rezultat toga ukupna energija koja se koristi u pasivnoj kući najčešće je 2,5 puta manja od energije za niskoenergetsku kuću, a 10 puta manja od prosječne potrošnje energije u prosječnoj obiteljskoj kući u Hrvatskoj. Pasivna kuća se može definirati kao građevina bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije. Popularno se naziva i kuća bez grijanja ili jednolitarska kuća, jer je energetska potrošnja takve kuće samo 1 litara lož ulja po kvadratnom metru godišnje. Ukupne godišnje energetske potrebe za grijanje, potrošnu toplu vodu i električnu energiju u pasivnoj kući iznose manje od 40 kWh/m2. Zbog zrakonepropusne ovojnice pasivne kuće, nužna je ugradnja mehaničkog sustava ventilacije s rekuperatorom (povratom topline iz otpadnog zraka). Osnovna ideja pasivne kuće je da se oblikovanjem, orijentacijom i visokom razinom toplinske izolacije vanjske ovojnice kuće, uz kvalitetnu ventilaciju prostora, stvori optimalna kuća koja ne treba konvencionalne izvore grijanja.

Za uspješno projektiranje i optimiziranje pasivne kuće potrebno je:

- minimizirati gubitke topline iz kuće poboljšanjem toplinske izolacije zidova i potkrovlja, prozorima i vratima s boljim toplinskim karakteristikama, te povoljnim odnosom oplošja i volumena zgrade

- maksimizirati dobitke topline u kuću povoljnom orijentacijom zgrade te koristeći sunčevo zračenje

- dovesti optimalnu količinu svježeg zraka sustavom mehaničke ventilacije, uz rekuperaciju (povrat topline) iz iskorištenog zraka

- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama kroz solarne kolektore, fotonaponske kolektore i dizalice topline

- koristiti energetski efikasne termoenergetske sustave

Koeficijent prolaska topline za sve građevinske presjeke vanjskog omotača ne smije biti veći od 0,15 W/m2K, a prozora i vanjskih vrata 0,80 W/m2K.

TIPSKA MJERA

1.3.Zg

Opis mjere

TIPSKA MJERA

1.3.Zg

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAĐENE PASIVNE OBITELJSKE KUĆE I ISTE IZGRAĐENE UZ ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIČKOG

PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA

Za obiteljsku kuću u Zagrebu korisne površine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08), korištenjem propisa HRN EN 12831, izračunata je potrebna godišnja potrošnja toplinske energije u iznosu 7150 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 50 kWh/m2. Za pasivnu kuću iste kvadrature potrebna godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje iznosi 2016 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 14 kWh/m2.


- prosječna projektna unutarnja temperatura se procjenjuje na +200C- prosječna unutarnja vlažnost prostorija se procjenjuje na 60%- vanjska projektna temperatura za Zagreb je -150C.

Dijagram 1. Potrošnja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruženju i usporebi s potrošnjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP

PREDMET Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt

Lokacija: Zagreb Zagreb

Ukupna građevinska (bruto) površina:

163 m2 163 m2

Korisna površina: 143 m2 143 m2

Broj etaža: 2 (prizemlje i potkrovlje) 1 (prizemlje)

Bruto površina prizemlja: 80 m2 163 m2

Bruto površina potkrovlja: 83 m2 -

DIMENZIJE OBJEKTA Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt

Tlocrt: 10,00 x 8,30 m² 16,00 x 14,80 m²

Obujam grijanog dijela zgrade:

Ve = 446,21 m³ Ve = 433,22 m³

Ploština korisne površine: Ak =143 m² Ak =143 m²

Ploština pročelja: Auk=272,17 m² Auk=340,15 m²

Ploština prozora: Awuk=17,00 m² Awuk=33,86 m²


Pasivne kuće


Novi HR propis 2005

HR propisi iz 1987



TIPSKA MJERA

1.3.Zg


Slika 1. Prizemlje obiteljske kuće sagrađene prema Tehničkom propisu

Slika 2. Potkrovlje obiteljske kuće sagrađene prema Tehničkom propisu



Pasivni objektMaksimalni koeficijent

prolaska topline Umax

Prozori 1,2 1,2 1,8

Ulazna Vrata 2,5 1,3 2,5







Vanjski zid 0,31 0,09 0,45Armirano–betonski elementi u vanjskom zidu

- 0,12 0,45

Krov 0,17 0,16 0,30

Strop potkrovlja iznad terase 0,23 - 0,30

Pod na tlu 0,40 0,13 0,50



Opis mjere

TIPSKA MJERA

1.3.Zg



Slika 3. Tlocrt pasivne obiteljske kuće

GODIŠNJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt




Dijagram 1. Usporedba specifične godišnje potrošnje toplinske energije

Iz priložene Tablice se vidi da ušteda na toplini potrebnoj za grijanje pasivnog objekta naspram objekta iste kvadrature koji je toplinski izoliran prema Tehničkom propisu iznosi 5134 kWh/godišnje, odnosno 72%.


Pasivna kuća

Kuća izolirana prema Tehničkom propisu

Uštede

Opis mjere


TIPSKA MJERA

1.3.Zg

Kuća locirana u Zagrebu, površine 143 m2 koja je građena u skladu s važećim propisima o toplinskoj zaštiti zgrade s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 10 cm, krovišta 20 cm i sa 8 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal korištena je kamena vuna) ima godišnju potrebu za toplinskom energijom 7150 kWh (50 kWh/m2). Godišnji troškovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu iznosili bi oko 4.795 kn za lož ulje, 2.085 kn za plin ili 4.290 kn za električnu energiju. Uz dodatno uloženih 127.275 kn (25%) mogli bi izgraditi kuću iste kvadrature od Ytong blokova 36,5 cm s izolacijom zidova 24 cm (stirodura), krova sa 20 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 16 cm. Vaša kuća postaje pasivna te godišnje može uštedjeti 72% (5134 kWh godišnje) potrebne energije za grijanje. Potrošnja promatrane pasivne kuće tada bi iznosila 2016 kWh (14 kWh/m2), odnosno godišnji troškovi bi bili 586 kn za plin ili 403 kn za električnu energiju (korištenje dizalice topline). U Tablici 4. vide se godišnje uštede u ovisnosti o energentu koji koristite za zagrijavanje.

Korištena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine: lož ulje: 5,63 kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3, ogrjevno drvo**: 370 kn/prm, električna energija: 0,6 kn/kWh (viša tarifa 0,74 kn/kWh, niža tarifa 0,39 kn/kWh).* Investicija obuhvaća građevinski materijal, građevinske radove, krovište, limariju i vanjsku stolariju, do stupnja izgrađenosti „visoki roh – bau“. Za objekt izoliran u skladu s Tehničkim propisom investicija iznosi 547.725 kn, dok za pasivnu kuću ona iznosi 675.000 kn. Razlika u gradnji iznosi 127.275 kn (cijene su izražene sa PDV-om). ** Drvo se prodaje po cijeni koja se slobodno formira na tržištu i razlikuje se ovisno o sezoni, a najčešći način formiranja cijene je za jedan prostorni metar. Prosječna cijena na tržištu je oko 370 kn za prostorni metar. Uz prosječnu masu od oko 500 kg za jedan prostorni metar, ogrjevna moć jednog prostornog metra kreće se oko 2189 kWh.

*** Investicija se ne može vratiti u životnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se očekivati kada bi se omjer cijena gradnje energetski efikasne kuće i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije države kao što je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. Što se tiče smanjenja ukupne emisije štetnih plinova ovakav je sustav opravdan i potrebno je poticati njegovu primjenu.

Tablica 4. EE mjera 1.3.: Gradnja pasivne kuće u odnosu na obiteljsku kuću izgrađenu prema Tehničkom propisu

EE mjera 1.3. : Gradnja pasivne kuće

Energent: prirodni plinelektrična energija

(za potrebe dizalice topline)

ogrjevno drvo

Godišnje uštede: 720,56 m3

1.499 kn 1,37 tCO2

1711 kWh1.026 kn

0,9 tCO2


Investicija: 127.275 kn*

Rok povrata investicije: Investicija se ne može vratiti u životnom vijeku EE mjere***



74.938 kn 68,45 tCO2

85550 kWh 51,300 kn

45 tCO2

117,27 prm 43.389 kn

0 tCO2

Opis mjere

Grafički prikaz

TIPSKA MJERA

1.3.Zg




POPIS GRAĐEVINSKIH DIJELOVA

Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt


VANJ

SKI Z

ID

1. Vapneno-cementna žbuka 2,00 1. Ytong žbuka 0,30

2. Šuplji blokovi od gline 30,00 2.Ytong blokovi, spajani na pero i utor, ljepljeni ytong mortom

36,50

3. Polimerno-cementno ljepilo 0,50 3. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 24,00

4. Lamele kamene vune 10,00 4. Polimercementna žbuka 0,305. Polimerno-cementno ljepilo 0,50 5. Odgovarajuća završna žbuka 0,306. Silikatna žbuka 0,20

ARMIRANO – BETONSKI ELEMENTI U VANJSKOM ZIDU

1. Ytong žbuka 0,30

2. Ytong ploče spajane na pero i utor, ljepljene ytong mortom 5,00

3. Armirani beton 31,50

4. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 24,00

5. Polimercementna žbuka 0,306. Odgovarajuća završna žbuka 0,30

POD

NA TL

U

1. Keramičke pločice 1,00 1. Podna obloga

2. Cementni estrih 5,00 2. Betonska podloga, armirana min.4,00

3. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015 3. Polietilenska folija 0,02

4. Kamena vuna 8,00 4. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 16,00

5. Bitum. traka s uloškom stakl. voala 0,80 5. Ploče elastificiranog polistirena EEPS 2,006. Armirani beton 15,00 6. Hidroizolacija 0,50

7. Betonska podloga 10,008. Naboj tucanika 15,00

STRO

P PO

TKRO

VLJA

IZNA

D TE

RASE

1. Parket 2,502. Cementni estrih 5,003. Polietilenska folija 0,15 mm 0,0154. Kamena vuna 4,005. Polietilenska folija 0,15 mm 0,0156. Armirani beton 4,007. Fert strop 16,008. Polimerno-cementno ljepilo 0,509. Lamele kamene vune 10,0010. Polimerno-cementno ljepilo 0,5011. Silikatna žbuka 0,20

KROV

KOSI KROV RAVAN KROV1. Vapnena žbuka 2,00 1. Slojevi prohodne terase

2. Armirani beton 12,00 2. Čepasta traka s čepićima okrenutim prema dolje

3. Kamena vuna 20,00 3. Razdjelni filc – geotekstil 0,1

4. Zrak 5,00 4. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 20,0

5. Drvo 2,40 5. Hidroizolacija 0,8

6. Paropropusna pričuvna hidroizo-lacija 0,20 6. Cementni mort za pad min.

4,07. Zrak 5,00 7. Tankoslojni mort 2,08. Crijep (krovni) glina 3,00 8. Bijeli strop 15,0



TIPSKA MJERA

1.3.Zg



- Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm (Ust < 1,8 W/m2K) s drvenim okvirima ili od PVC-a. - Zaštita od sunca -vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete. - Ugrađeni prozori i vrata moraju postići zvučno prigušivanje Rw = 30 - 34 dB i kao


Prozori i balkonska vrata pasivne obiteljske kuće:

- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora između stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4 mm, minimalna vrijednost Ust <0,8 W/m2K.






izvedenom stanju za građevine izvan područja velikog grada te za građevine na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, a nadležno upravno tijelo velikog grada za građevine na svojem području. Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima


TIPSKA MJERA

1.3.Zg

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAĐENE PASIVNE OBITELJSKE KUĆE I ISTE IZGRAĐENE UZ ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIČKOG PROPISA

O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA


građenja u pisanom obliku podnosi investitor te mu prilaže:tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj •geodetskoj podlozi;posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za •građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro;pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen •prema stranim propisima;dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, •odnosno na postojećoj građevini.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja.Za predmetnu zgradu izdaje se rješenje o izvedenom stanju. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor, odnosno vlasnik zgrade i prilaže:tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja;•dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme •građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje;dokaz da ima pravo graditi na formiranoj građevnoj čestica.•

3) Troškovi:Troškovi projektiranja po energetskom standardu pasivne kuće, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, iznose od 20% do maksimalno 25% više od projektiranja po hrvatskim standardima.


Slika 5. Primjer pasivne obiteljske kuće


TIPSKA MJERA

1.3.Zg





300

300






ZIMA

LJETO



jug


TIPSKA MJERA

1.3.Zg






α

β

ljetno sunce

zimsko sunce


TIPSKA MJERA

1.3.Zg


TIPSKA MJERA

1.3.Zg




Opis mjere

Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje novoizgrađene pasivne obiteljske kuće i kuće iste kvadrature, ali izgrađene uz zadovoljenje uvjeta Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

Godišnja potrebna energija za grijanje pasivne kuće mora biti manja od 15 kWh/m2. Da bi to postigli potrebno je dodatno uložiti u izolaciju, bolje prozore i sustav ventilacije. Kao rezultat toga ukupna energija koja se koristi u pasivnoj kući najčešće je 2,5 puta manja od energije za niskoenergetsku kuću, a 10 puta manja od prosječne potrošnje energije u prosječnoj obiteljskoj kući u Hrvatskoj. Pasivna kuća se može definirati kao građevina bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije. Popularno se naziva i kuća bez grijanja ili jednolitarska kuća, jer je energetska potrošnja takve kuće samo 1 litara lož ulja po kvadratnom metru godišnje. Ukupne godišnje energetske potrebe za grijanje, potrošnu toplu vodu i električnu energiju u pasivnoj kući iznose manje od 40 kWh/m2. Zbog zrakonepropusne ovojnice pasivne kuće, nužna je ugradnja mehaničkog sustava ventilacije s rekuperatorom (povratom topline iz otpadnog zraka). Osnovna ideja pasivne kuće je da se oblikovanjem, orijentacijom i visokom razinom toplinske izolacije vanjske ovojnice kuće, uz kvalitetnu ventilaciju prostora, stvori optimalna kuća koja ne treba konvencionalne izvore grijanja.

Za uspješno projektiranje i optimiziranje pasivne kuće potrebno je:

- minimizirati gubitke topline iz kuće poboljšanjem toplinske izolacije zidova i potkrovlja, prozorima i vratima s boljim toplinskim karakteristikama te povoljnim odnosom oplošja i volumena zgrade

- maksimizirati dobitke topline u kuću povoljnom orijentacijom zgrade te koristeći sunčevo zračenje

- dovesti optimalnu količinu svježeg zraka sustavom mehaničke ventilacije, uz rekuperaciju (povrat topline) iz iskorištenog zraka

- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama kroz solarne kolektore, fotonaponske kolektore i dizalice topline

- koristiti energetski efikasne termoenergetske sustave

Koeficijent prolaska topline za sve građevinske presjeke vanjskog omotača ne smije biti veći od 0,15 W/m2K, a prozora i vanjskih vrata 0,80 W/m2K.

TIPSKA MJERA

1.4.St

Opis mjere

TIPSKA MJERA

1.4.St



Za obiteljsku kuću u Splitu korisne površine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08), korištenjem propisa HRN EN 12831, izračunata je potrebna godišnja potrošnja toplinske energije u iznosu 6435 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 45 kWh/m2. Za pasivnu kuću iste kvadrature potrebna godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje iznosi 432 kWh, pri čemu je specifična godišnja potrošnja toplinske energije 3 kWh/m2.


- prosječna projektna unutarnja temperatura se procjenjuje na +200C- prosječna unutarnja vlažnost prostorija se procjenjuje na 60%- vanjska projektna temperatura za Splitu je -40C.

Dijagram 1. Potrošnja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruženju i usporebi s potrošnjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP

PREDMET Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt

Lokacija: Split Split

Ukupna građevinska (bruto) površina:

163 m2 163 m2

Korisna površina: 143 m2 143m2

Broj etaža: 2 (prizemlje i potkrovlje) 1 (prizemlje)

Bruto površina prizemlja: 80 m2 163 m2

Bruto površina potkrovlja: 83 m2 -

DIMENZIJE OBJEKTA Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt

Tlocrt: 10,00 x 8,30 m² 16,00 x 14,80 m²Obujam grijanog dijela zgrade:

Ve = 446,21 m³ Ve = 433,22 m³

Ploština korisne površine: Ak =143 m² Ak =143 m²

Ploština pročelja: Auk=272,17 m² Auk=340,15 m²

Ploština prozora: Awuk=17,00 m² Awuk=33,86 m²


Pasivne kuće


Novi HR propis 2005

HR propisi iz 1987



TIPSKA MJERA

1.4.St








Vanjski zid 0,44 0,12 0,60

Armirano–betonski elementi u vanjskom zidu

- 0,17 0,60

Krov 0,23 0,16 0,40

Strop potkrovlja iznad terase 0,23 - 0,40

Pod na tlu 0,50 0,13 0,50







Prozori 1,2 1,2 1,8

Ulazna Vrata 2,5 1,3 2,5Opis mjere

Slika 1. Prizemlje obiteljske kuće sagrađene prema Tehničkom propisu

Slika 2. Potkrovlje obiteljske kuće sagrađene prema Tehničkom propisu

Uštede

TIPSKA MJERA

1.4.St



GODIŠNJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt




Dijagram 1. Usporedba specifične godišnje potrošnje toplinske energije

Iz priložene Tablice se vidi da ušteda na potrebnoj toplini za grijanje pasivnog objekta naspram objekta iste kvadrature koji je toplinski izoliran prema Tehničkom propisu iznosi 6003 kWh/godišnje, odnosno 94%.

Slika 3. Tlocrt pasivne obiteljske kuće

Opis mjere


Pasivna kuća

Kuća izolirana prema Tehničkom propisu


TIPSKA MJERA

1.4.St

Kuća smještena u Splitu, površine 143 m2 koja je građena u skladu s važećim propisima o toplinskoj zaštiti zgrade s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 6 cm, krovišta 15 cm i sa 6 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal korištena je kamena vuna) ima godišnju potrebu za toplinskom energijom 6435 kWh (45 kWh/m2). Godišnji troškovi za grijanje prostora u ovisnosti o energentu iznosili bi oko 4.318 kn za lož ulje, 1.878 kn za plin ili 3.861 kn za električnu energiju. Uz dodatno uloženih 137.789 kn (26%) mogli bi izgraditi kuću iste kvadrature od Ytong blokova 36,5 cm s izolacijom zidova 16 cm (stirodura), krova sa 16 cm i poda prema negrijanom podrumu sa 20 cm. Vaša kuća postaje pasivna te godišnje može uštedjeti 94 % (6003 kWh godišnje) potrebne energije za grijanje. Potrošnja promatrane pasivne kuće tada bi iznosila 432 kWh (3 kWh/m2), odnosno godišnji troškovi bi bili 125 kn za plin ili 87 kn za električnu energiju (korištenje dizalice topline). U Tablici 4. se vide godišnje uštede u ovisnosti o energentu koji koristite za zagrijavanje.

Korištena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine: lož ulje: 5,63 Kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3, ogrjevno drvo**: 370 kn/prm, električna energija: 0,6 kn/kWh (viša tarifa 0,74 kn/kWh, niža tarifa 0,39 kn/kWh).* Investicija obuhvaća građevinski materijal, građevinske radove, krovište, limariju i vanjsku stolariju, do stupnja izgrađenosti „visoki roh – bau“. Za objekt izoliran u skladu s Tehničkim propisom investicija iznosi 537.211 kn, dok za pasivnu kuću ona iznosi 675.000 kn. Razlika u gradnji iznosi 137.789 kn(cijene su izražene sa PDV-om). ** Drvo se prodaje po cijeni koja se slobodno formira na tržištu i razlikuje se ovisno o sezoni, a najčešći način formiranja cijene je za jedan prostorni metar. Prosječna cijena na tržištu je oko 370 kn za prostorni metar. Uz prosječnu masu od oko 500 kg za jedan prostorni metar, ogrjevna moć jednog prostornog metra kreće se oko 2189 kWh.

*** Investicija se ne može vratiti u životnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se očekivati kada bi se omjer cijena gradnje energetski efikasne kuće i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije države kao što je subvencioniranje ugradnje energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. Što se tiče smanjenja ukupne emisije štetnih plinova ovakav je sustav opravdan i potrebno je poticati njegovu primjenu.

Tablica 4. EE mjera 1.4.: Gradnja pasivne kuće u odnosu na obiteljsku kuću izgrađenu prema Tehničkom propisu

EE mjera 1.4. : Gradnja pasivne kuće

Energent: prirodni plinelektrična energija

(za potrebe dizalice topline)

ogrjevno drvo

Godišnje uštede: 842,53 m3

1.753 kn 1,60 tCO2

2001 kWh1.200 kn

1,06 tCO2

2,74 prm1.015 kn

0 tCO2

Investicija: 137.789 *

Rok povrata investicije: Investicija se ne može vratiti u životnom vijeku EE mjere***



87.622 kn 80,04 tCO2

100050 kWh 60.000 kn

53 tCO2

137 prm 50.733 kn

0 tCO2

Opis mjere

Grafički prikaz

TIPSKA MJERA

1.4.St




POPIS GRAĐEVINSKIH DIJELOVA

Objekt izoliran prema Tehničkom propisu Pasivni objekt


VANJ

SKI Z

ID

1. Vapneno-cementna žbuka 2,00 1. Ytong žbuka 0,30

2. Šuplji blokovi od gline 30,00 2.Ytong blokovi, spajani na pero i utor, ljepljeni ytong mortom

36,50

3. Polimerno-cementno ljepilo 0,50 3. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 16,00

4. Lamele kamene vune 6,00 4. Polimercementna žbuka 0,305. Polimerno-cementno ljepilo 0,50 5. Odgovarajuća završna žbuka 0,306. Silikatna žbuka 0,20

ARMIRANO – BETONSKI ELEMENTI U VANJSKOM ZIDU


2. Ytong ploče spajane na pero i utor, ljepljene ytong mortom 5,00

3. Armirani beton 31,50

4. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 16,00

5. Polimercementna žbuka 0,306. Odgovarajuća završna žbuka 0,30

POD

NA TL

U

1. Keramičke pločice 1,00 1. Podna obloga

2. Cementni estrih 5,00 2. Betonska podloga, armirana min.4,00

3. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015 3. Polietilenska folija 0,02

4. Kamena vuna 6,00 4. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 16,00

5. Bitum. traka s uloškom stakl. voala 0,80 5. Ploče elastificiranog polistirena EEPS 2,006. Armirani beton 15,00 6. Hidroizolacija 0,50

7. Betonska podloga 10,008. Naboj tucanika 15,00

STRO

P PO

TKRO

VLJA

IZNA

D TE

RASE

1. Parket 2,502. Cementni estrih 5,003. Polietilenska folija 0,15 mm 0,0154. Kamena vuna 4,005. Polietilenska folija 0,15 mm 0,0156. Armirani beton 4,007. Fert strop 16,008. Polimerno-cementno ljepilo 0,509. Lamele kamene vune 4,0010. Polimerno-cementno ljepilo 0,5011. Silikatna žbuka 0,20

KROV

KOSI KROV RAVAN KROV1. Vapnena žbuka 2,00 1. Slojevi prohodne terase

2. Armirani beton 12,00 2. Čepasta traka s čepićima okrenutim prema dolje

3. Kamena vuna 15,00 3. Razdjelni filc – geotekstil 0,1

4. Zrak 5,00 4. Ekstrudirani polistiren XPS, ploče u jednom sloju 20,0

5. Drvo 2,40 5. Hidroizolacija 0,8

6. Paropropusna pričuvna hidroizo-lacija 0,20 6. Cementni mort za pad min.

4,07. Zrak 5,00 7. Tankoslojni mort 2,08. Crijep (krovni) glina 3,00 8. Bijeli strop 15,0



TIPSKA MJERA

1.4.St



- Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm (Ust < 1,8 W/m2K) s drvenim okvirima ili od PVC-a. - Zaštita od sunca -vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete. - Ugrađeni prozori i vrata moraju postići zvučno prigušivanje Rw = 30 - 34 dB i kao


Prozori i balkonska vrata pasivne obiteljske kuće:

- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora između stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4 mm, minimalna vrijednost Ust <0,8 W/m2K.



Potrebni projekti i odobrenja za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2:



izvedenom stanju za građevine izvan područja velikog grada te za građevine na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, a nadležno upravno tijelo velikog grada za građevine na svojem području. Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor te mu prilaže:


TIPSKA MJERA

1.4.St




tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj •geodetskoj podlozi;posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za •građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro;pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen •prema stranim propisima;dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, •odnosno na postojećoj građevini.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadležno upravno tijelo dužno je izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja.Za predmetnu zgradu izdaje se rješenje o izvedenom stanju. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor, odnosno vlasnik zgrade i prilaže:tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja;•dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme •građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenim za projektiranje;dokaz da ima pravo graditi na formiranoj građevnoj čestica.•

3) Troškovi:Troškovi projektiranja po energetskom standardu pasivne kuće, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, iznose od 20% do maksimalno 25% više od projektiranja po hrvatskim standardima.


Slika 5. Primjer pasivne obiteljske kuće


TIPSKA MJERA

1.4.St





300

300






ZIMA

LJETO



jug


TIPSKA MJERA

1.4.Zg

Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi spriječili direktni upad sunčevog zračenja. U ljetnom razdoblju vanjske rolete mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 0C. Potreba za hlađenjem u nekim prostorijama je smanjena, dok u nekim slučajevima hlađenje uopće nije potrebno. U zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti noću kako bi spriječili gubitke topline iz kuće. Rolete mogu smanjiti gubitke topline i za 10%.





α

β

ljetno sunce

zimsko sunce


TIPSKA MJERA

1.4.Zg


TIPSKA MJERA

1.4.St



tipske mjere_1

Documents