TRGOVAČKO PRAVO –skripta-

Doradio, prepravio i nadopunio: Ante Šprlje 10. veljače 2007. (antesprlje@yahoo.com).Skripta sadrži:Zakon o trgovačkim društvima, Stečajni zakon, Pomorski zakonik, Zakon o koncesijama, Zakon o prijevozu stvari u cestovnom prometu, Zakon o ugovorima u željezničkom prometu, Zakon o osiguranju i dijelove ZOO-a potrebne za trg.

Skripta je rađena na temelju 3 različite skripte, te na temelju onoga što sam sam vadio iz zakona, a što se inače (češće ili rijetko) pita na ispitu. Postojeće skripte sam nadopunio i izvršio potrebne korekcije. Trebala bi zadovoljiti i one najzahtjevnije ispitivače.

Vrijednosne papire (odnosno Zakon o mjenici i Zakon o čeku) je potrebno učiti iz knjige Građansko pravo, autora Vedriš-Klarić gdje je to odlično obrađeno.

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

 Pojam trgovca?  

            Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima samo ako je to u tim propisima određeno. Individualni poljodjelci nisu trgovci. Odvjetnici nisu trgovci osim ako se udruže u Odvjetničko društvo (tada imaju status javnog trgovačkog društva)

Pojam trgovačkoga društva?  

            Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ZTD-om. Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (dalje – trgovačka društva). Javno trgovačko društvo i komanditno društvo su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala. Gospodarsko interesno udruženje je po definiciji u zakonu društvo kapitala, ali je po svojim svojstvima društvo osoba. Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

Trgovac pojedinac?

            Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac.

Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi 15 milijuna. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar. Fizička osoba koja je dužna zatražiti upis u sudski registar mora podnijeti prijavu za upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja FINA-i godišnjih finacijskih izvješća u kojima je iskazan prihodf veći od 15 milijuna kuna.. Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca, podatak o godišnjem prihodu te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba koja ima nakanu poslovati kao trgovac pojedinac u njemu upisana kao obrtnik. U sudski registar upisuju se tvrtka, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Ako po ovome Zakonu više ne postoji obveza da u sudskom registru bude upisan kao trgovac pojedinac, on može prijavom koju donese registarskome sudu tražiti da ga se briše iz toga registra. Trgovac pojedinac mora prijavi priložiti posljednje godišnje financijsko izvješće koje je podnio. Registarski sud će po službenoj dužnosti brisati iz sudskog registra trgovca pojedinca za kojega dobije godišnje financijsko izvješće iz kojega proizlazi da više ne ispunjava uvjete za upis u sudski registar. Svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz sudskog registra.

Pravna osobnost trgovačkoga društva i stjecanje prava i obveza?  

 

1

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar. Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz sudskog registra.

Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugom postupcima. Ne postoji vlasnik društva, već samo članovi s članskim pravima.

Preddruštvo?  

Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u trgovački registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u trgovački registar, odgovara onaj tko ih je preuzeo u ime društva. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Upisom trgovačkoga društva u sudski registar ove osobe oslobađaju se odgovornosti koja je tamo propisana. Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar i ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku. Ako se u ime trgovačkoga društva poduzmu poslovi prije nego što se ono upiše u sudski registar pa u vrijeme upisa društva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to određeno u društvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju društva, osnivači su dužni u korist društva uplatiti iznos koji nedostaje. Upisom trgovačkoga društva u registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze trgovačkoga društva.

Podružnice?  

To su zapravo poslovne jedinice trgovca, odvojene od njegova sjedišta s određenom samostalnošću u obavljanju poslova iz djelatnosti trgovine

Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik. Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. U odluci o osnivanju podružnice navode se:

1.      tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice,2.      predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice,3.      ako je osnivač društvo kapitala, visina temeljnoga kapitala i iznos uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca,4.      ime, odnosno imena, jedinstveni matični brojevi građana i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

Podružnica prestaje:1.      ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,2.      ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz sudskog registra.

Upis podružnice u sudski registar? 

Podružnica se upisuje u sudske registre suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača i suda nadležnoga po mjestu sjedišta podružnice. Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač

2

podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru. U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:

1.      tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, sjedište i djelatnosti podružnice i2.      ime, odnosno imena, a kod podružnice koju osniva inozemna osoba državljanstvo, jedinstveni matični broj građana i prebivalište osoba u podružnici određenih odlukom o osnivanju podružnice da zastupaju osnivača.

Prijavi prilaže se odluka o osnivanju podružnice.

Odgovornost za obveze trgovačkog društva? 

Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze osobno, cijelom svojom imovinom. To uključuje i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar

Odgovornost članova trgovačkoga društva?

Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Članovi društva s ograničenom odgovornošću i dioničari dioničkoga društva ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno  Zakonom. Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze a posebice ako: 1) koristi društvo da postigne zabranjeni cilj, 2) umanji imovinu društva u svoju korist ili korist drugih da bi oštetio vjerovnike, 3) protivno zakonu upravlja imovinom društva

Tvrtka trgovačkog društva i načelo istinitosti?  

Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u trgovački registar kod istoga registarskoga suda. Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u trgovački registar. Prijavu za upis promjene tvrtke u trgovački registar podnosi uprava trgovačkoga društva, odnosno članovi koji upravljaju društvom. Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.

Sadržaj tvrtke?  

Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva. Uz ove sastojke,

1.      tvrtka javnoga trgovačkoga društva mora sadržavati prezime, odnosno tvrtku ili skraćenu tvrtku najmanje jednog člana društva i naznaku "i dr.", ako u tvrtki nisu sadržana imena svih članova, te riječi "javno trgovačko društvo" ili naznaku "j.t.d.";

2.      tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati prezime, odnosno tvrtku ili skraćenu tvrtku najmanje jednoga komplementara, a ako ih je više i naznaku "i dr." koja na to upućuje, te riječi "komanditno društvo" ili oznaku "k.d.";

3.      tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi "dioničko društvo" ili oznaku "d.d.";

4.      tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi "društvo s ograničenom

3

odgovornošću" ili oznaku "d.o.o.".

            U tvrtki javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva ne mogu se navoditi imena osoba koje ne odgovaraju za obveze društva.

Razlikovanje tvrtki?

Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba. Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.

Imena država,  međunarodnih organizacija i osobna imena? 

Riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti. Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu. lzuzetno od ove odredbe sastojci tvrtke mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva

U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika. U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika. Vrijeđa li trgovačko društvo svojim poslovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo tražiti brisanje njenog imena iz tvrtke društva.

Tvrtka i promjene u trgovačkom društvu? 

Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo. Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član

društva čiji su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku. U slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki, trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako se s time složi taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici.

Ove odredbe ne odnose se na javno trgovačko društvo ni na komanditno društvo, ako u njima prestane biti član osoba čiji su ime, odnosno tvrtka ili skraćena tvrtka bili sadržani u tvrtki društva. Iznimno trgovačko društvo može pod ovim uvjetima nastaviti poslovati pod istom tvrtkom ako je to potrebno radi očuvanja poslovnog ugleda ili ako za to postoji drugi opravdani interes, ali se tada mora jasno naznačiti da je osoba čije je ime sadržano u tvrtki istupila iz društva ili da je umrla. Ako u tvrtki javnoga trgovačkoga društva ili komanditnoga društva osim imena člana koji je istupio iz društva ili je umro nisu bila sadržana imena i drugih članova koji osobno odgovaraju za obveze društva, u tvrtku se mora unijeti ime barem još jednoga takvoga člana.

Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidacij? 

Tvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili

4

"u likvidaciji", te se tako upisuje u trgovački registar.

Skraćena tvrtka? 

Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku. Skraćena tvrtka mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva. (npr. „INA“ d.d.) Skraćena tvrtka javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva mora sadržavati ime, odnosno skraćenu tvrtku barem jednoga člana, odnosno komplementara uz dodatak "i dr." kojim se označava da društvo ima i druge članove koji osobno odgovaraju za obveze društva. Skraćena tvrtka upisuje se u trgovački registar.

Jezik tvrtke?

Tvrtka trgovačkoga društva mora biti na hrvatskom jeziku, a može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku. Tvrtka se može upisati u trgovački registar i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika.

Upotreba tvrtke mora biti onakva kako je upisano u registru

Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkome registru. Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u trgovački registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku. Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva. Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište institucije kod koje drži račun i broj toga računa. Načelo jedinstvenosti – svaki dio trgovačkog društva mora poslovati pod istom tvrtkom s tim da joj se može dodati ozbnaka koja upućuje da se radi o dijelu društva.

Prijenos tvrtke?  

Tvrtka trgovačkoga društva može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem ili s bitnim pretežnim dijelom poduzeća. Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika.

Tvrtka trgovca pojedinca?  

Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime. Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati naznaku "t.p."

Tvrtka podružnice?  

Podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom. Tvrtka podružnice mora sadržavati:

1.      tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva,2.      naznaku djelatnosti podružnice,3.      riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici.

Zaštita tvrtke?

Tvrtka se štiti već u trenutku upisa  

5

Načelo zakonitosti - Sud će odbiti upis u trgovački registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD-a.

Načelo isključivosti - U isti trgovački registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti. Ako je u trgovačkom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već upisana, tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke.

Načelo prvenstva - Ako se sudu radi upisa u trgovački registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena. Iznimno upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave.

Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke?  

Trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u trgovački registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se drugi trgovac upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da drugi trgovac prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbriše iz trgovačkog registra, te da ga se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke. Tužba se podnosi sudu koji vodi trgovački registar u koji je upisana tvrtka drugog trgovca, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u trgovački registar.

Predmet poslovanja trgovačkog društva  

Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. Trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja upisan u sudskom registru nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga upravnog tijela kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti. Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta državnog organa ili neke institucije, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije.

Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u trgovački registar naznakom djelatnosti koje ga čine. Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta državnog organa ili neke institucije, upis te djelatnosti u trgovački registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga tijela ili institucije. Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u trgovačkom registru. Osim ovih djelatnosti, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u trgovački registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost. Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan opisane djelatnosti upisane u trgovački registar.

6

Djelatnost podružnice u okviru predmeta poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva ili odlukom donesenom na temelju njih i upisuje se u trgovački registar.

Sjedište trgovačkoga društva 

Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. Sjedište trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar. Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u trgovački registar ili ako društvo trajno obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u trgovački registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u trgovačkom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost.

Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Za prijenos sjedišta trgovačkoga društva u inozemstvo potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija. Na temelju prijave trgovačkoga društva promjena njegova sjedišta upisuje se u trgovački registar. Sjedište podružnice je mjesto određeno odlukom osnivača podružnice.

Zastupnici po zakonu 

Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama ZTD-a. Osobe koje zastupaju trgovačko društvo, te ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar (npr. u K.D. je zakonski zastupnik komplementar, a u D.D. je to uprava društva, odnosno njeni članovi)

Zastupnici po punomoći  

Zastupnik trgovačkoga društva po zakonu može dati punomoć drugoj osobi. Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom registru. Ako Zakonom nije drugačije određeno, punomoć se daje sukladno odredbama propisa kojima se uređuju obvezni odnosi. Ta punomoć se izdaje u pismenom obliku.

Punomoćnik po zaposlenju 

Osoba čija je dužnost da kao djelatnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja (npr. prodavač u trgovini, službenik, službenik u banci....)

Prokura

Prokura je posebna trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Prokura se daje u pisanom obliku. Odnos prokuriste i trgovca se određuje ugovorom.

Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva. Prokura se ne

7

može dati pravnoj osobi.

Prokura se može dati jednoj (POJEDINAČNA) ili više osoba (SKUPNA). Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih Zakonom. Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri. Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista. Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima. Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista.

Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim Zakonom nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati. Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u trgovačkom registru.

Prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba. (ovo vrijedi i za zastupnike po zakonu, punomoći, trgovačkog punomoćnika i trg. putnika!)

Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

Prokura nije prenosiva na drugu osobu. Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.

Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana. Ništava je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.

Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.

Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u trgovački registar. Prijavi za upis u trgovački registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva. U trgovački registar upisuju se ime i prezime prokuriste. Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u trgovački registar.

Trgovačka punomoć 

8

Trgovački punomoćnik je djelatnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća. Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku. Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne. Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, ugovoriti nadležnost izbranoga suda, nagoditi se niti voditi spor. Ograničenja ovlasti trgovačkog punomoćnika, osim onih navedenih, nemaju učinka prema trećim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati. Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu.

Punomoć trgovačkom putniku

Trgovac može svome djelatniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putniku. Punomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku. Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca. Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun. Ograničenje ovlasti trgovačkoga putnika nema učinka prema trećoj osobi koja za to nije znala niti morala znati. Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima.

Sudski registar

U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka. Registar vode trgovački sudovi. Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom. Upis u trgovački registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca. Upis u trgovački registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom.

Prijava za upis u sudski registar ili kojom se traži da se pohrane potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave. Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i članova nadzornog odbora, imena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su po Zakonu ovlaštene podnijeti prijavu za upis u trgovački registar. Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći. Prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora. Prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis. U trgovački registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlašlenih za zastupanje trgovačkoga društva, potpisi svih prokurista i likvidatora.

Svaki upis u sudski registar trgovački sud objavljuje u "Narodnim novinama" i u najmanje još jednim novinama na trošak predlagatelja upisa. Smatra se da je upis objavljen s istekom dana kada izađu posljednje novine u kojima se on objavljuje. Registarski sud svake godine u prosincu određuje novine u kojima će naredne godine objavljivati upise u trgovački registar.

Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.

9

Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u trgovačkom registru koji su objavljeni na način propisan Zakonom ili aktima trgovačkoga društva. Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u trgovački registar, osim one osobe kojoj je bilo poznato ili moralo biti poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u trgovačkom registru. Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u trgovački registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u trgovačkom registru.

Pojam javnoga trgovačkoga društva  

Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

Ako Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku (zastupaju ga svi članovi skupno, osim ako ugovorom na to nisu ovlastili samo neke od njih).

Pojam komanditnog društva 

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor). Društvo se osniva Društvenim ugovorom kojim se određuje tko ima položaj komplementara, a tko komanditora te međusobni odnosi.

Upravljanje komanditnim društvom i zastupanje komanditnog društva  

Društvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva. Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva.

Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. Iznimno komanditoru se može odlukom svih komplementara dati prokura i trgovačka punomoć.

Odgovornost komanditora  

Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom. Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio. U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u trgovačkom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći. Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva. Ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen. Isto vrijedi i onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen. Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva. U odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio

10

ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele. To ne vrijedi u slučaju ako je komplementar javno trgovačko društvo ili komanditno duštvo u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva fizička osoba. Osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane članom društva odgovara i za obveze koje je društvo preuzelo prije njenog pristuopa društvu

Pojam tajnoga društva  

Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika. Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika, a može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu. Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana. Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva, a odnosi između poduzentika i tajnog člana uređuju se ugovorom.

Pojam dioničkoga društva 

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Temeljni kapital i dionice glase na nominalne iznose, a najniži iznos temeljnoga kapitala je 200.000,oo kuna, a najmanji nominalni iznos dionice je 10,oo kuna. Dionica se može izdati i bez nominalnog iznosa. Dionica je nedjeljiva.

D.D. se može osnovati simultano (tako da osnivači usvoje statut i preuzmu sve dionice) i sukcesivno (tako da osnivači preuzmu dio dionica, a za preostali dio objave javni poziv za preuzimanje)

Dionice 

Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na dionici. U statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime.

Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime.

Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene. Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:

1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva, (upravljačko pravo)2. pravo na isplatu dijela dobiti društva –dividende (imovinsko pravo),3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva (imovinsko pravo)

Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Povlaštena dionica može biti kumulativna i

11

participativna. Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica. Dionice koje daju ista prava čine rod dionica.

Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni nominalni iznos takvih dionica ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva. Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju različito pravo glasa u skupštini društva..

Načelo jednakog položaja dioničara znači da pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu.

Tijela dioničkog društva?  

            Tijela dioničkog društva su uprava, nadzorni odbor i skupština društva.

Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba.:

1.      koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili

2.      protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Ako se uprava sastoji od više osoba, članovi uprave ovlašteni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, ali se ne može odrediti da se u slučaju različitih mišljenja članova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj slučaj drugačije ne odredi, odlučujući je glas predsjednika uprave. Uprava zastupa društvo. U tome je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti. Ako se uprava sastoji od više osoba, a statutom se drugačije ne odredi, članovi uprave ovlašteni su zastupati društvo samo skupno. Za očitovanje volje prema društvu dovoljno je da je ona očitovana prema jednome članu uprave. Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave sami ili zajedno s prokuristom. Ako je na to ovlašten statutom, takvu odluku može donijeti i nadzorni odbor. Članovi uprave potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva i svojstvo članova uprave. Ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti. Članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave.

Nadzorni odbor ima najmanje 3 člana. Statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan. Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:

- do 12 milijuna kuna 9 članova,- preko 20 milijuna kuna 15 članova,

12

- preko 80 milijuna kuna 21 član.

Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor. Članom nadzornog odbora ne može biti:

1. član uprave društva,2. član nadzornog odbora u deset društava,3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,4. član uprave drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru nalazi član uprave društva,5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239 stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima.

Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društvana 4 godine. Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj članova nadzornog odbora koje biraju zaposleni. Sud će imenovati čl. Nadzornog odbora na zahtjev Uprave, Nadzornog odbora ili dioničara kada neki čl. nadzornog odbora nije imenovan, osim ako iz okolnosti proizlazi da će biti uskoro imenovan.

Nadležnost nadzornog (NO) odbora:

- nadzire vođenje poslova društva, ispitiva poslovne knjige, blagajnu,- podnosi Gl. Skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru,

- može sazivati skupštinu, a mora kad je to potrebno radi dobrobiti društva,

- daje suglasnost Upravi za određene poslove ako je to Statutom ili odlukom nadzornog odbora određeno. Odbije li N.O. dati suglasnost o tome može odlučiti ¾ većina Gl. skupštine

Glavna skupštinaAko zakonom nije drugačije određeno, dioničari u poslovima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini. Članovi uprave i nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine. Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričto određena zakonom i statutom društva, a osobito o:

1. izboru i razrješenju članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor.2. godišnjim financijskim izvješćima i upotrebi dobiti,3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora,4. imenovanju revizora društva.5. izmjenama statuta,6. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva odlukom ¾ temeljnog kapitala, a vrši se izdavanjem novih (povećanje tem. Kapitala) ili povlačenjem postojećih (smanjenje tem. Kapitala)7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društ. ili radnji vođenja poslova društva,8. prestanku društva.9. O pitanjima vođenja društva Gl. Skupština može odlučivati jedino ako to Uprava od nje zatraži

Skupštinu saziva: 1) Uprava, 2) Nadzorni odbor, a mogu i 3) imatelji 5% dionica uz obrazloženje. Zapisnike Gl. Skupštine vodi javni bilježnik.

Prijenos dionica manjinskih dioničara: Imatelji ukupno 95% dionica mogu prenijeti na sebe preostalih 5% dionica tako da isplate imatelje tih 5%. Nezadovoljni imatelji mogu u roku 2 mjeseca od suda zatražiti da sud odredi pravičnu cijenu naknade.

Društvo s ograničenom odgovornošću?

13

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. Članovi ne odgovaraju za obveze društva. Ako temeljni ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu. Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.

Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničke isprave. Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika. Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

1.      ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, a ako je osnivač fizička osoba i njen jedinstveni matični broj građana,2.      tvrtku i sjedište društva,3.      predmet poslovanja društva,4.      ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti njihovu vrijednost,5.      odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,6.      prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema osnivačima.

Ako se društveni ugovor sklapa preko opunomoćnika, on treba imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Sukcesivno osnivanje d.o.o.-a nije dopušteno.

Uplata temeljnih uloga?

Svaki je član dužan u skladu s društvenim ugovorom i odlukama organa društva uplatiti dio temeljnoga kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog). Svi su članovi dužni temeljne uloge u novcu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim temeljnim ulozima, ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili odlukama organa društva. Društvo ne može pojedinim članovima odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate temeljni ulog, a ne može ni svoje potraživanje s naslova uplate uloga prebiti s potraživanjem protiv društva. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za potraživanje koje se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini. Smanjenjem temeljnoga kapitala društva članovi se mogu osloboditi obveze da uplate ulog najviše do iznosa za koji je smanjen taj kapital. Sjedine li se u roku od tri godine po upisu društva u sudski registar svi udjeli kod jednoga člana ili uz to i kod društva, član društva mora u roku od tri mjeseca od takvog sjedinjenja u cjelini uplatiti sve uloge u novcu ili dati društvu osiguranje za ono što još nije uplaćeno ili dio udjela prenijeti na nekog trećeg. Uprava mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u trgovački registar.

Temeljeni kapital iznosi najmanje 20,000 kuna, a temeljni ulog najmanje 200,oo kuna

Određenje poslovnog udjela? 

Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana društva određuje se prema veličini preuzetoga temeljnoga uloga. Član društva može imati više poslovnih udjela. Zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na isplatu dividende, a izdane isprave nisu valjane.

14

Raspolaganje poslovnim udjelom?

Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati. Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost. Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničke isprave. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva. Član društva može založiti svoj poslovni udio. Za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u obliku javnobilježničke isprave.

Tijela društva s ograničenom odgovornošću?  

Uprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora. Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama čl. društva i obveznim uputama skupštine i na vlastitu odgovornost. Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ovim Zakonom, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi. Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu. Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno. Upravu društva svojom odlukom imenuju članovi društva. Uprava zastupa društvo. Ako, u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, članovi uprave skupno zastupaju društvo. Potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis. Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo zastupa jedan član uprave zajedno s prokuristom. Nije dopuštena odredba u društvenom ugovoru kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili više prokurista. Valjano su učinjena očitovanja volje prema društvu, ako se učine i samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje.

Društvenim ugov. određuje se ima li društvo nadzorni odbor. Društvo mora imati nadzorni odbor:

1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300, ili

2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom.

Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini. Uprava je dužna u slučaju da je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300 s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 300 zaposlenih, dužna je to bez odgađanja priopćiti registarskome sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 300, to se mora registarskome sudu priopćiti bez odgađanja. Nadzorni odbor sastoji se od tri člana. Društvenim ugovorom može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova ali njihov broj mora biti neparan.

3. temeljni kapital društva veći od 600,000 kuna i ima više od 50 članova i dr. Slučajevima u ZTD-u..

Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem. Ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego na temelju ukpnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva. Ako sve poslovne

15

udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgađanja po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga. Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1.      financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka,2.      zahtjevu za uplatama temeljnih uloga,3.      imenovanju i opozivu članova uprave,4.      izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,5.      podjeli i povlačenju poslovnih udjela.6.      davanju prokure ili trgovačke punomoći,7.      mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,8.      izmjeni društvenog ugovora,9.      postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor.

Zaštita prava manjine D.O.O.-a

Ako je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili više revizora. Sud će tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.

Članovi društva čiji temeljni ulozi čine zajedno najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva mogu postaviti zahtjev za naknadu štete kojega društvo ima prema članovima uprave i nadzornog odbora, ako su članovi društva odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini dostavljen upravi ali ga ona nije pravodobno podnijela članovima društva da o njemu odluče. Tužba se može podignuti u roku 3 mj. od odbijanja prijedloga da se podigne tužba.

Gospodarsko interesno udruženje

Gospodarsko interesno udruženje (udruženje) je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit. Osniva se bez temeljnog kapitala

POMORSKI ZAKON

Što se uređuje Pomorskim zakonom?  

            Odredbama Pomorskog Zakona uređuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske; režim pomorskog dobra; osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata; ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove; postupci u pogledu upisa plovnih objekata; ograničenja brodareve odgovornosti; izvršenja i osiguranja na brodovima. Njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske. Odredbe Zakona koje se odnose na brodove primjenjuju se i na brodice samo ako je to Zakonom izričito predviđeno. Odredbe Zakona primjenjuju se na ratne brodove samo ako je to Zakonom izričito predviđeno.

            Na odnose pomorskog prava koji nisu uređeni Zakonom, drugim propisima donesenima na temelju zakona, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se i običaji.

16

Morski i podmorski suverenitet Republike Hrvatske?  

Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutrašnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora. U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite očuvanja i unapređivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugilh gospodarskih djelatnosti. Republika Hrvatska štiti more od onečišćenja, čuva i unapređuje morski okoliš.

Pomorsko dobro?        

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na način opisan zakonom. Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim. Pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr. U slučaju dvojbe smatra se da je pom. dobro.

            Na pomorskom dobru ne može se stjecati ni pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Svakome je dopušteno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama Zakona. Posebna upotreba i/ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se odobriti fizičkim i pravnim osobama (koncesija) pod uvjetom da takvo korištenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske. Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Dio pomorskog dobra namijenjen za potrebe obrane, regulaciju rijeka, vodotoka spojenih s morem i drugih objekata infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, može se odlukom Vlade Republike Hrvatske isključiti iz opće upotrebe.

Pom. Dobrom upravlja, održava ga i zaštićuje RH neposredno ili putem županija

Koncesije?  

Fizičkim i pravnim osobama može se dati ovlaštenje za posebnu upotrebu i/ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra (koncesija). Koncesija na pomorskom dobru daje se na način i pod uvjetima određenim Pomorskim Zakonom. Koncesija daje ovlašteniku pravo upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra u opsegu i pod uvjetima određenim u odluci o koncesiji. Koncesija se ne može prenositi na drugog bez izričitog odobrenja davatelja koncesije. Stjecatelj na javnoj dražbi postrojenja podignutih po ovlaštenju na pomorskom dobru ne može ih upotrebljavati i/ili koristiti bez izričitog odobrenja davatelja koncesije. Ako ovlaštenik umre, odnosno pravna osoba prestane postojati, njegovi nasljednici, odnosno sljednici pravne osobe stupaju na njegovo mjesto, ali važenje koncesije prestaje ako nasljednici, odnosno pravni sljednici u roku od 6 mjeseci od dana smrti ovlaštenika odnosno prestanka pravne osobe ne zatraže od davatelja koncesije da im je potvrdi. Ako davatelj koncesije ne potvrdi koncesiju, primjenjuju se propisi koji veže za oduzimanje koncesije. Odluka o koncesiji sadrži područje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu i/ili korištenje; način, uvjete i vrijeme upotrebe i/ili korištenja pomorskog dobra, naknadu koja se plaća za koncesiju; ovlaštenja davatelja koncesije; prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra. Na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesiji. Koncesija za razdoblje do 4 godine, ako ne uključuje izgradnju čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, izdaje se na zahtjev. Koncesija na razdoblje do četiri godine, ako uključuje izgradnju čvrstih objekata koji se teško uklanjaju, kao i koncesija na razdoblje preko četiri godine,

17

daje se na temelju javnog prikupljanja ponuda. U slučaju više zahtjeva za koncesiju, prednost ima tražitelj koji nudi veća jamstva za unosniju i svrsishodniju upotrebu i/ili korištenje pomorskog dobra i koji predlaže upotrebu i/ili korištenje koje je prema ocjeni davatelja koncesije od značajnijeg interesa.

Pravo vlasništva?  

Brod i brod u gradnji jesu pokretne stvari. Na brodu, brodu u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, pomorska hipoteka i pomorski privilegiji. Brod, brod u gradnji i jahta mogu biti u suvlasništvu. Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove. Na sva stvarna prava u pogledu broda koja nisu uređena Pomorskim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju opći propisi o stvarnim pravima.

Hipoteka na brodu?    

Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom. Iznimno kada se iz vršenje hipoteke na brodu provodi u inozemstvu uz primjenu postupovnih odredaba stranog prava koje ne poznaje sudsku prodaju, vjerovnik je ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene nadmetanjem na javnoj dražbi. Ugovor o hipoteci na brodu može sadržati i ovlaštenje vjerovnika da, ako dug ne bude isplaćen, namiri svoju dospjelu nepodmirenu tražbinu iskorištavanjern broda. Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Hipoteka na brodu može nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili presudom suda (sudska hipoteka).

 Odgovornost brodara?  

Za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodar. Brodar (što za potrebe ovog dijela uključuje vlasnika broda, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođu pomorskog broda) i spašavatelj  mogu ograničiti svoju odgovornost. Spašavatelj je osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s radnjama spašavanja ili pružanja pomoći.  Pozivanje na ograničenje odgovornosti ne znači i priznanje te odgovornosti.

Ugovori o iskorištavanju brodova? 

Ugovori o iskorištavanju brodova jesu ugovori o plovidbenom poslu i ugovor o zakupu broda. Ugovori o plovidbenom poslu jesu: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika morem, ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem te ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove.

ZAKON O KONCESIJAMA

Što se Koncesijom stječe? 

-        pravo gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku:-        pravo obavljanja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te izgradnja i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti.

Za koja dobra se koncesija ne može dati?  

           Koncesija se ne može dati na slijedeća dobra u vlasništvu države:-        na šumska dobra;-        druga dobra utvrđena posebnim zakonom.

18

Kome se i na koji rok može koncesija dati?   

            Koncesija se može dati domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi. Koncesija se može dati najdulje na vrijeme od 99 godina. Interes Republike Hrvatske iz utvrđuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Tko donosi odluku o koncesiji?  

            Odluku o koncesiji donosi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Prijedlog za donošenje odluke o koncesiji podnosi Vlada Republike Hrvatske nakon pribavljenog mišljenja poglavarstva općine ili grada ili županije na čijem se području stječe pravo gospodarskog korištenja dobara. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske može ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da donosi odluku o koncesiji.

            Odluka o koncesiji donosi se na temelju provedenog javnoga prikupljanja ponuda ili javnog natječaja ili na zahtjev ako je to određeno posebnim zakonom.

Prilikom pripreme prijedloga odluke o koncesiji Vlada RH (osobito) prosuđuje:

- poslovni ugled podnositelja ponude,- sposobnost za ostvarivanje koncesije;- povoljnost ponude (tehnička i financijska) i- utjecaj na očuvanje i zaštitu prirodnog okoliša.

            Prosudbu donosi Vlada na temelju elemenata prikupljenih u postupku javnoga prikupljanja ponuda ili javnog natječaja, odnosno iz zahtjeva. Vlada može posebnom odlukom za pojedine koncesije odrediti poreske i carinske olakšice. Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u pozivu za javno prikupljanje ponuda odnosno u javnom natječaju. Stručne poslove oko pripreme odluke o koncesiji i nadzor nad ostvarivanjem koncesije, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, obavljaju nadležna ministarstva, ili poglavarstvo županije, odnosno grada.

Tko sklapa ugovor o koncesiji?  

            Ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, Vlada Republike Hrvatske, odnosno nadležno ministarstvo, ili poglavarstvo županije, odnosno grada i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji. Ugovorom o koncesiji moraju se osigurati odgovarajuća jamstva za ostvarivanje gospodarske svrhe koncesije u skladu s interesima Republike Hrvatske. Ugovoreno plaćanje naknada za koncesiju ide u prihod proračuna Republike Hrvatske ili proračuna županije, odnosno grada. Ugovori o koncesiji upisuju se u jedinstveni registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Ugovori o koncesiji koji se odnose na nekretnine upisuju se u zemljišne knjige.

ZAKON O OSIGURANJU

            Zakonom o osiguranju uređuju se uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, obavljanje unutarnje revizije i revizije društava za osiguranje, postupak likvidacije i stečaja, obavljanje poslova zastupanja i posredovanja u osiguranju, ovlasti nadzornih tijela te obavljanje nadzora.

Poslovi osiguranja?  

            Poslovi osiguranja, u smislu ovoga Zakona, su sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom i životnom osiguranju, odnosno reosiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja.

           Drugi poslovi osiguranja su: posredovanje u ugovaranju osiguranja, zastupanje u osiguranju,

19

snimanje rizika, snimanje i procjena šteta, prodaja ostataka osiguranih uništenih stvari, pružanje pravne pomoći i drugih intelektualnih i tehničkih usluga u svezi s poslovima osiguranja.

            Poslove osiguranja obavljaju društva za osiguranje:

- dioničko društvo za osiguranje, - društvo za uzajamno osiguranje (osniva se za osiguranje svojih članova)

Slučajevi obveznog osiguranja?  

            Po Zakonu se obvezno se osiguravaju:

1.    putnici u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja,2.    vlasnici, odnosno korisnici motornih vozila od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama,3.    vlasnici, odnosno korisnici zrakoplova od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama,4.    vlasnici, odnosno korisnici brodica na motorni pogon od odgovornosti za štete počinjene trećim osobama.

Hrvatski ured za osiguranje

Hrvatski ured za osiguranje je pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.Tijela Hrvatskog ureda za osiguranje su skupština, upravni odbor i direktor.

Članove skupštine Hrvatskog ureda za osiguranje imenuju društva za osiguranje koja su članovi Hrvatskog ureda za osiguranje.Statutom Hrvatskog ureda za osiguranje utvrđuje se djelatnost i način financiranja.

Djelatnost Hrvatskog ureda za osiguranje financiraju društva za osiguranje kao članovi Hrvatskog ureda za osiguranje.Poslovi Hrvatskog ureda za osiguranje

Hrvatski ured za osiguranje obavlja za svoje članove poslove utvrđene ovim Zakonom, Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te drugim propisima:– poslove nacionalnog ureda zelene karte osiguranja i druge poslove utvrđene međunarodnim sporazumima o osiguranju vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama,– poslove predstavljanja i zastupanja interesa društava za osiguranje u međunarodnim institucijama,– poslove vezane uz uvjete i cjenike obveznih osiguranja,– poslove vođenja Garancijskog fonda,– poslove statistike osiguranja,– poslove rješavanja pritužbi osiguranika odnosno oštećenih osoba,– poslove izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika odnosno ugovaratelja osiguranja odnosno potrošača i društava za osiguranje odnosno ponuditelja usluga osiguranja.

(HUZS inače obeštećuje ako je neosigurano vozilo uzrokovalo štetu drugima, ako je štetu uzrokovalo vozilo sa stranim osiguranjem, kao i za štete iz smrti i tjelesnih ozljeda uzrokovane od nepoznatih vozila)

Neki ispitivači pitaju Ugovor o osiguranju koji se nalazi u ZOO-u (NN150/05):

Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

Osigurani slučaj je događaj prouzročen osiguranim rizikom.Rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan

od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika.

20

Ugovor o osiguranju je ništetan ako je u trenutku njegova sklapanja već nastao osigurani slučaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti, ili je već tada bila prestala mogućnost da on nastane.

Ali ako je ugovoreno da će osiguranjem biti obuhvaćeno određeno razdoblje koje prethodi sklapanju ugovora, ugovor će biti ništetan samo ako je u trenutku njegova sklapanja zainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani slučaj već dogodio, odnosno da je već tada bila otpala mogućnost da se on dogodi.

Obveza osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranjaDužan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su značajne za

ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.Ako je ugovaratelj osiguranja namjerno učinio netočnu prijavu ili namjerno prešutio neku

okolnost takve naravi da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osiguratelj može zahtijevati poništaj ugovora u roku 3 mj. od saznanja.

Ako je ugovaratelj osiguranja učinio netočnu prijavu ili je propustio dati dužnu obavijest, a to nije učinio namjerno, osiguratelj može, po svom izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za netočnost ili nepotpunost prijave izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije razmjerno povećanom riziku.

Ugovaratelj je dužan platiti premiju i obavijestiti osiguratelja o svakoj promjeni okolnosti koja može biti značajna za ocjenu rizika. U slučaju kad se nakon sklapanja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika, ugovaratelj osiguranja ima pravo zahtijevati odgovarajuće smanjenje premije, računajući od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguratelja.

Osiguranik je dužan, osim u slučaju osiguranja života, obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog slučaja najdalje u roku od tri dana otkad je to saznao.

Osiguranik je dužan poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se spriječi nastanak osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je poduzeti sve što je razborito i u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice.

Obveze osigurateljaKad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u

ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

Ako je ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani slučaj namjerno ili prijevarom, osiguratelj nije obvezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nema pravnog učinka.

Nadosiguranje

Ako se pri sklapanju ugovora jedna strana posluži prijevarom i tako ugovori iznos osiguranja veći od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora.

Višestruko i dvostruko osiguranje

Ako je neka stvar osigurana kod dva ili više osiguratelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za istog osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi vrijednost te stvari (višestruko osiguranje), svaki osiguratelj odgovara za ispunjenje u potpunosti obveza nastalih iz ugovora koji je on sklopio.

Ako, pak, zbroj osiguranih iznosa prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko osiguranje), a pri tome ugovaratelj osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta osiguranja pravovaljana su, i svaki osiguratelj ima pravo na ugovorenu premiju za razdoblje osiguranja u tijeku, a osiguranik ima pravo zahtijevati od svakoga pojedinog osiguratelja naknadu prema ugovoru sklopljenom s njim, ali ukupno ne više od iznosa štete.

21

Kad se dogodi osigurani slučaj, ugovaratelj osiguranja dužan je obavijestiti o tome svakog osiguratelja istog rizika i priopćiti mu imena i adrese ostalih osiguratelja te iznose osiguranja pojedinih ugovora sklopljenih s njima.

SuosiguranjeKad je ugovor o osiguranju sklopljen s više osiguratelja koji su se sporazumjeli o zajedničkom

snošenju i raspodjeli rizika, svaki osiguratelj naznačen u polici osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu.

Podosiguranje Kad se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari u trenutku ostvarenja osiguranog slučaja veća od

svote osiguranja, osigurnina se smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari u trenutku osiguranog slučaja.

Osiguratelj je dužan isplatiti potpunu osigurninu sve do svote osiguranja, ako je ugovoreno da odnos između vrijednosti stvari i visine osiguranog iznosa nema značenja za određivanje iznosa osigurnine.

Isključeni rizici kod osiguranja osoba:- Samoubojstvo osiguranika- Namjerno ubojstvo osiguranika (ako ga je ubio korisnik isplate)- Namjerno prouzročenje nesretnog slučaja (ako ga je uzrokovao korisnik isplate)- Ratne operacije- Ugovorno isključenje rizika (ako stranke ugovore isključenje određenih ritzika ili posljedica)

ZAKON O PRIJEVOZU STVARI U CESTOVNOM PROMETU

(op.au.: ZOO se primjenjuje na sve vrste prijevoza ako zakonom za pojedine vrste nije drugačije određeno i to posebice odredbe Ugovora o nalogu i Ugovora o prijevozu)

Ugovor o prijevozu stvari u cestovnom prometuPrijevoznik se obvezuje prevesti stvar u odredišno mjesto i u tom je mjestu predati primatelju, a pošiljatelj se obvezuje isplatiti prijevozniku ugovorenu naknadu.

Ugovorne strane: pošiljatelj i prijevoznikPrimatelj je treća osoba u čiju je korist ugovor sklopljen. On stječe prava i obveze pristupanjem ugovoru.Oblik ugovora: neformalan

Tovarni list se izdaje ako to zahtijevaju prijevoznik ili pošiljatelj i to prigodom predaje stvari na prijevoz. Služi kao dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je stvar primljena na prijevoz. Tovarni list nije vrijednosni papir.

Obveze prijevoznikaOsnovne obveze: - preuzimanje stvari- prijevoz- čuvanje- predaja primateljuSporedne obveze- utovar stvari- istovar stvari- osiguranje i sl. – samo ako je ugovoreno

22

Odgovornost prijevoznikaPrijevoznik odgovara za štetu prouzročenu 1 gubitkom ili oštećenjem stvari koju je preuzeo na prijevoz i to od časa preuzimanja do

predaje primatelju.2 zakašnjenjem u prijevozu i predajom stvari primatelju.U oba slučaja odgovara po načelu uzročnosti (ne treba dokazivati krivnju)

Prijevoznik ne odgovara ako dokaže da je šteta nastala:1 zbog radnji ili propusta korisnika prijevoza (pošiljatelja ili primatelja)2 zbog svojstava stvari uslijed kojih je ona izvrgnuta većem riziku nastanka štete (npr.

stakleni proizvodi)3 zbog više sile (VS nije prometna nezgoda ili pogonska nezgoda jer one spadaju u prof. rizik

prijevoznika)

Prijevoznik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je do gubitka ili oštećenja stvari došlo zbog posebne opasnosti (specifično za prijev.ugov.)

1. upotrebe otvorenih i nepokrivenih vozila ako je to ugovoreno,2. nedostatak ili loše stanje ambalaže za stvar koja je podložna rasipanju,3. neuredno slaganje robe od strane pošiljatelja,4. nedostatak ili nepotpuna oznaka na teretu.Ako prijevoznik tvrdi da je gubitak ili oštećenje moglo nastati zbog posebnih opasnosti

pretpostavlja se da šteta otuda proizlazi. Međutim, nositelj prava može dokazivati suprotno.

Ograničenje odgovornostiPrijevoznik odgovara do zakonom unaprijed utvrđenog iznosa za štetu i to do 30 kn po

kilogramu brutto težine stvari.Nema takvog ograničenja ako je ugovorena odgovornost za veću vrijednost ili ako je šteta

prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom prijevoznika ili osoba koje rade po njegovom nalogu.

Prava prijevoznika1. pravo na naknadu prema ugovoru/ tarifi prijevoznika2. pravo retencije – prijevoznik je ovlašten uskratiti predaju stvari dok mu ne bude plaćena

naknada3. založno pravo na stvari radi osiguranja naplate njegovih tražbina.

Položaj primateljaPrijevoznik je dužan predati stvar primatelju.Preuzimanjem stvari i tovarnog lista primatelj pristupa ugovoru o prijevozu, a iz ugovora

ispada pošiljatelj.Ako primatelj primi stvar bez prigovora smatra se da je predana u urednom stanju. Za sva

oštećenja stvari primatelj je ovlašten podnijeti prigovore prijevozniku. Za oštećenja stvari koja se ne mogu odmah opaziti ovlašten je staviti prigovor prijevozniku pismeno i bez odgađanja, a najkasnije u roku od 7 dana od predaje stvari.

Primatelj je dužan platiti naknadu za prijevoz i druge novčane iznose ako je to navedeno u tovarnom listu.

Ako primatelj odbije primitak stvari prijevoznik će zatražiti uputu od pošiljatelja i postupiti po njoj.

Ako prijevoznik ne dobije uputu ovlašten je predati stvar skladištu ili je prodati ako je izložena kvaru ili visokim troškovima čuvanja.

ZAKON O UGOVORIMA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

Zakon regulira 3 ugovora i to:

23

1) Ugovor o prijevozu putnika željeznicomKojim se prijevoznik obvezuje prevesti putnika do odredišnog kolodvora, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu

2) Ugovor o prijevozu prtljage željeznicom(Na kojeg se primjenjuju odredbe o prijevzu stvari). Za prtljagu prijevoznik odgovara do 4200 kuna. Putnik treba dokazati da je prijevoznik kriv za oštećenje ili nestanak prtljage osim ako je došlo i do smrti ili tjelesne ozljede za koju željeznica odgovara. Zahtjev treba staviti odmah po nastanku štete.

3) Ugovor o prijevozu stvari željeznicomObvezuje se prijevoznik do odrdišnog kolodvora prevesti određenu stvar,a pošiljatelj da će za to platiti određenu naknaduSklopljen je kad prijevoznik primi stvar s teretnim listom. Obvezno se izdaje teretni list. Prijevoznik odgovara do 2 kn po kilogramu, ako što drugačije nije odgovoreno.

Pravo zahtijevati štetu ima:1) Putnik – za prijevoz stvari i prtljage 2) Pošiljatelj – dok raspolaže stvarima (dakle u pravilu i tijekom tijekom prijevoza) i ako se radi

o tražbinama s temelja pouzeća3) Primatelj – od primanja teretnog lista.

Zastara zahtjeva za naknadu štete je 1 god., osim za šteta zbog smrti ili oštećenja zdravlja kada je zastara 2 god.

STEČAJ

Izvor: Stečajni zakon (NN br.44/96., 29/99., 129/00., 123/03. i 82/06)ZPP (supsidijarni izvor)

CILJEVI STEČAJNOG POSTUPKA: Stečajni se postupak provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava.

Stečajni dužnik- je osoba nad kojom se provodi stečajni postupak. To može biti:

1. pravna osoba, u pravilu trgovačko društvo2. imovina dužnika pojedinca - trgovca pojedinca i obrtnika

STEČAJNI RAZLOZI su pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka i to:1. nesposobnost za plaćanje (insolventnost)- dužnik je nesposoban za plaćanje ako 60 dana na njegovom računu kod osobe koja za

njega obavlja poslove platnog prometa, nije bilo sredstava za isplatu tražbina koje je bez daljenjeg pristanka dužnika trebalo isplatiti.

2. prezaduženost – smatra se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je prezadužen ako prema okolnostima slučaja prozilazi da može uredno ispunjavati svoje obveze o dospijeću

3. prijeteća nesposobnost plaćanje – dužnik može predložiti otvaranje stečajnog postupka ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti o dospjelosti.

Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo uprava društva mora bez odgode, a najkasnije 21 dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti predložiti otvaranje stečajnog postupka.U stečajnom postupku isključivo je nadležan trgovački sud na čijem području se nalazi sjedište dužnika. Stečajni postupkak je hitan i vodi se samo na prjedlog. Sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice od važnosti za postupak (načelo oficioznosti), a odluke može donosti bez usmemen

24

rasprave i bez saslušanja dužnika (ako je nepoznata boravišta ili je njegovo saslušanje povezano s znatnim odugovačenjem postupka). U stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje!

Stečajni postupak

Stečajni sud za provođenje stečajnog postupka – isključivo je mjesno i stvarno nadležan trgovački sud na čijem je području sjedište dužnika (isključiva nadležnost).

Tijela stečajnog postupka: Stečajni sudac, stečajni upravitelj, odbor vjerovnika i skupština vjeronika

1. stečajni sudac odlučuje o: -pokretanju prehodnog postupka radi utvrđivanja postoje li stečajni razlozi i provodi taj postupak, -o otvaranju stečaja, -imenuje i razrješava stečajnog upravitelja, nadzire njegov rad, daje mu obvezatne upute u skladu sa zakonom, -nadzire rad odbora vjerovnika, -odobrava predračun troškova stečajnog postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju, -odobrava isplatu vjerovnika, -donosi odluke o zaključenju ili obustavi stečajnog postupka,

2. stečajni upravitelj – može biti fizička osoba s položenim ispitom za stečajnog upravitelja, a nalazi se na popisu stečajnih upravitelja koje utvršuje Min. Pravosuđa, odvjetnik, odvjetnički ured koji ima financijskog savjetnika ili član javnog trg. društva koji je registriran za stečajeve. On je operativni organ koji obavlja poslove uprave dužnika i zastupa ga. Njegov rad nadziru sva ostala tijelaImenuje se rješenjem o otvaranju stečajnog postupka. Vjerovnici na prvom ili kasnije ročištu stečajnih vjerovnika nakon imaneovanja stečajnog upravitelja mogu umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imaenovao stečajni sudac izabrati neku drugu osobu.Ovlasti:-ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe,-vodi poslovanje ako stečajni dužnika nastavlja poslovati tijekom stečajnog postupka,-stečajni upravitelj zastupa dužnika,Dužan je postupati savjesno i urednu, a njegov rad nadzire stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika,Dužan je podnositi pisana izvješća o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase 1 u 3 mjeseca ili kada to zatraže.Stečajni sudac će razriješiti st. upravitelja istekom 2 godine od održavanja izvještajnog ročišta odnosno od prestanka poslovanja dužnika ako nije unovčio stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi osim u slučaju posebno opravdanih razloga. Ako se imovina dužnika koja ulazi u st.masu sastoji od pokretnina koje je lako unovčiti taj rok je 1 god.

3. odbor vjerovnika – osniva se radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove. Glavni zadatak odbora je: - pomoć u radu stečajnog upravitelja i nadzor nad njegovim radom.- razmatra izvješća st.upravitelja- pregladavati poslovne knjige,- davati prigovore na rad stečajnog upravitelja

25

- davati mišljenja stečajnom sucu u poslovanju dužnika, unovčenju imovine i provođenju stečajnog postupka.U odbor ulaze: stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama, vjerovnici s malim tražbinama i predstavnik zaposlenika osim ako oni ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.

4. skupšina vjerovnika – Saziva je i vodi stečajni sudac a u nju ulaze: vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Odlučuje o stečajnom upravitelju i odboru vjerovnika. Odlučuje i o nastanku poslovanja stečajnog dužnika.Pravo glasa imaju stečajni vjerovnici čije je tražbine priznao stečajni upravitelj, a nije osporio koji od vjerovnika s pravom glasa (vjerovnici nižeg isplatnog reda nemaju pravo glasa)Ovlasti:1.osnovati odbor vjerovnika ako nije osnovan i mijenjati nejgov sastav ili ga ukinuti,2.imenovati novog stečajnog uravitelja koji ne mora biti na listi stečajnih upravitelja,3.odlučiti o nastavku poslovanje dužnika,4.odlučiti o preustroju,5. sve odluke iz nadležnosti odbor vjerovnika

Pokretanje stečajnog postupka

Stečajni postupak pokreće se prijedlogom:VJEROVNIKA – ako učini vjerojatnim postojanje tražbine i stečajnog razlogaDUŽNIKA – dužan je u roku 21 dan od nastupanja stečajnih razloga, a može ako nastupi prijeteća nesposobvnost za plaćanje.DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO kada zastupa RH ili pravne osobe u većinskom vlasništvu RH. Nema pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Prethodni postupak – započinje rješenjem o pokretanju prethodnog postupka.

Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudac donosi 1. rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka

(prethodni postupak) ili 2. rješenje kojim odbacuje prijedlog.

Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnog postupka sazvat će ročište na koje će pozvati predlagatelja, zastupnike dužnika, privremenog stečajnog upravitelja (ako ga je stečajni sudac imenovao) na kojem će se oni izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka

Stečajni sudac potom određuje ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja dužnika ili u suprotnom idređuje jednog ili više vještaka koji će zajedno s njim ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje odnosno prezadužen.

Nakon što primi mišljenje vještaka stečajni sudac određuje ročište na kojem donosi:1. rješenje o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,2. rješenje o otvaranju stečajnog postupka.

Kad se stečajni postupak ne provodi?Ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka, ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac donijet će odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka.

Prethodni postupak se ne provodi:- ako dužnik traži otvaranje stečajnog postupka ili - kad prizna postojanje kojeg od stečajnih razloga

OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA Rješenje o otvaranju stečajnog postupka

26

Nakon što primi izvješće privremenog stečajnog upravitelja (ako je imenovan) te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka na kojem će (ili najkasnije u roku 3 dana) nakon njegova zaključenja donijeti:

- rješenje o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili- rješenje o otvaranju stečajnog postupka:

Rješenjem o otvaranju st. postupka će se pozvati vjerovnici da u roku, koji ne može biti kraći od 15 dana ni duži od 30 dana, prijave stečajnom upravitelju svoje tražbine kao i da u roku od 15 dana prijave svoja razlučna prava.

Stečajni sudac će tim rješenjem zakazati dva ročišta:1. Ispitno ročište – na kojem vjerovnici ispituju prijavljene tražbine. Ako ne prizna koju od

tražbina nekom vjerovniku uputit će ga u parnicu da tamo utvrdi postojanje tražbine2. Izvještajno ročište – na kojem skupština vjerovnika odlučuje o daljnjem tijeku stečajnog

postupka temeljem izvješća stečajnog upravitelja.

O otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obaviještavaju oglasom koji se objavljuje u NN i ističe na oglasnu ploču suda.

Stečajna masa – obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranje stečajnog postupka, te imovinu koju on stekne tijekom stečajnog postupka.

Vjerovnici stečajnog dužnika – osobe koje imaju određenu tražbinu prema stečajnom dužniku.

1 Izlučni vjerovnik – osobe koje na temelju svoga stvarnog ili osobnog prava mogu dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu. Oni imaju zahtjev za izdvajanje predmeta iz stečajne mase (npr. posudili su stvar dužniku ili je slučajno ostavljena u dužnikovom posl. prostoru)

2 Razlučni vjerovnici – koji imaju pravo odvojenog namirenja iz određene stvari ili prava stečajnog dužnika. Stečajni postupak ne utječe na ostvarenje razlučnih prava (npr. založni vjerovnici).

3 Vjerovnici stečajne mase su osobe čije tražbine nastaju nakon otvaranja stečajnog postupka. Oni se namiruju u cjelosti o dospjelosti svojih tražbina.

4 Stečajni vjerovnici – koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju tražbinu prema stečajnom dužniku. Oni se namiruju razmjerno veličini svojih tražbina i to istovremeno. U tražbine viših isplatnih redova spadaju:1. tražbine zaposlenika (s osnove plaća, naknada za odmor, naknada za štete zbog ozljede na radu, otpremnine), tražbine Hrvatskog zavoda za zdr. osiguranje2. sve ostale tražćbine prema dužniku osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red)

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka

Nastaju danom kad je oglas o otvaranju stečajnog postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.

Prava pravne osobe prelaze na stečajnog upravitelja koji je ujedno i zastupnik stečajnog dužnika, a raspolaganja dužnika predmetima iz stečajne mase nakon otvaranja stečajnog postupka su bez pravnog učinka.

Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku. Iznimno, izlučni i razlučni vjerovnici ostvaruju svoja prava izvan stečajnog postupka.

Sve nedospjele obveze dužnika postaju dospjele,Nenovčane tražbine postaju novčane tražbine,

27

Ako stečajni dužnik i njegov vjerovnik nisu ispunili obveze iz nekog ranije sklopljenog ugovora, stečajni upravitelj može ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane. Ako upravitelj odbije ispunjenje, druga strana može svoju tražbinu ostvariti samo kao stečajni vjerovnik. Ugovor o radu – otvaranje stečajnog postupka je poseban opravdan rzlog za otkaz ugovora o radu.

Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika

Stečajni vjerovnik i stečajni upravitelj mogu pobijati pravne radnje stečajnog dužnika poduzete prije otvaranja stečaja ako se njima remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), ili se tim pravnim radnjama pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), odn. ako se radi o pravnim radnjama dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu.

Pravne radnje mogu s pobijati:1. tužbom2. isticanjem prigovora u parniciAko se pobijanje vrši tužbom, TZ mora imati dva dijela: (1) deklaratorni kojim se utvrđuje da je pravna radnja bez učinka prema stečajnoj masi; (2) kondemnatorni kojim se nalaže protivnoj strani da vrati u stečajnu masu sve koristi

stečene na osnovi pobijane radnje.

Kongruentno namirenje

Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala

Inkongruentno namirenje

Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati može se pobijati: 1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili 2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje

Upravljanje stečajnom masom i unovčenje stečajne mase

Stečajni upravitelj dužan je cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu uzeti u posjed i njome upravljati.Skupština vjerovnika odlučuje hoće li se poslovanje dužnika obustaviti ili nastaviti. Skupština odlučuje i o prodaji i uvjetima unovčenja imovine dužnika.

Namirenje stečajnih vjerovnikaStečajni vjerovnici prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju podneskom u dva primjerka. Prijave te tražbine ispituju se na ispitnom ročištu. Stečajni upravitelj dužan je određeno se izjasniti priznaje li ili osporava prijavljenu tražbinu. Tražbina se smatra utvrđenom ako je na ročištu prizna stečajni upravitelj, a ne ospori netko od vjerovnika. Ako stečajni upravitelj ili neki drugi vjerovnik ospori tražbinu sud će vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja oporene tražbine. Međutim, ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanja.

28

DiobaVjerovnici se namiruju prema pritjecanju gotovinskih sredstava. Završnoj diobi se pristupa

kad se definitivno okonča unovčenje stečajne mase.

ZAKLJUČENJE STEČAJNOG POSTUPKA

Odmah nakon okončanja završne diobe stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka. Rješenje i osnova zaključenja postupka moraju se objaviti u "Narodnim novinama" i dostavlja se sudu koji vodi upisnik dužnika, a radi brisanja dužnika iz sudskoga upisnika, Brisanjem iz upisnika stečajni dužnik prestaje postojati.

Nakon okončanja završne diobe stečajni sudac donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka. Na temelju tog rješenja koje se objavljuje u NN briše se stečajni dužnik iz sudskog registra 60 dana nakon objave.

Obustava stečajnog postupkaStečajni posupak će se obustaviti:

1. zbog nedostatnosti stečajne mase2. zbog naknadnog nestanka stečajnog razloga3. suglasnošću stečajnih vjerovnika

Stečajni plan omogućuje put ozdravljenja stečajnog dužnika.

Cilj stečajnog plana je:1. da se svim sudionicima poboljša imovinskopravni položaj;2. da se ni jednom od njih protiv njihove volje taj položaj ne pogorša u odnosu na situaciju u

kojoj bi se nalazio kada bi se stečajni postupak proveo do kraja i unovčila imovina stečajnog dužnika.

Plan je skup mjera koje se poduzimaju u odnosu na stečajnog dužnika radi njegova nastavljanja s poslovanjem i omogućavanja stjecanja prihoda.

Stečajnim planom može se:1. ostaviti dužniku svu imovinu ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja2. prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na neku treću osobu ili osobu koja će biti osnovana.3. dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba4. raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika5. smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika i sl.

U provođenju stečajnog plana sudjeluje:1. stečajni dužnik2. razlučni vjerovnici3. stečajni vjerovnici4. osobe koje imaju udjele u stečajnom dužniku

Za prihvat stečajnog plana potreban je pristanak vjerovnika.

STEČAJ MALE VRIJEDNOSTI

Ako se tijekom prethodnoga postupka ocijeni da imovina stečajnoga dužnika ne prelazi iznos od 2.000.000,00 kuna, stečajni sudac će odlučiti da se stečaj provede po pravilima stečaja male vrijednosti.

29

Stečajni sudac može odlučiti da se stečaj provede po pravilima stečaja male vrijednosti i kada se imovina dužnika sastoji većim dijelom od pokretnina koje se mogu lako unovčiti, bez obzira na to što imovina stečajnoga dužnika prelazi 2.000.000,00 kuna.

Napomena: Najnovijim izmjenama stečajnog zakona iz NN 82/06. ukinuta je odredba po kojoj izvanredni pravni lijekovi nisu dopušteni pa iz toga proizlazi da bi se mogli izjavljivati.

Uz Božiju pomoć nadam se da ćete položiti (ali samo ako ste zaslužili!)

30