TRŽIŠTE NEŽIVOTNOG OSIGURANJA U REPUBLICIHRVATSKOJ

Bilić, Nikolina

Undergraduate thesis / Završni rad

2019

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:298392

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-02

Repository / Repozitorij:

REFST - Repository of Economics faculty in Split

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

TRŽIŠTE NEŽIVOTNOG OSIGURANJA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Mentor: Student:

prof. dr. sc. Marijana Ćurak Nikolina Bilić

Split, rujan 2019.

2

SADRŽAJ:

1. UVOD................................................................................... ......................4

2. PROIZVODI NEŽIVOTNOG OSIGURANJA......................................5

2.1 Transportno osiguranje..........................................................................................5

2.1.1 Osiguranje stvari za vrijeme prijevoza (kargo)...............................................6

2.1.2 Osiguranje brodova i zračnih letjelica (kasko)................................................6

2.1.3 Osiguranje od odgovornosti u transportu........................................................7

2.2 Osiguranje imovine u užem smislu.......................................................................8

2.2.1 Osiguranje industrijske i trgovačke djelatnosti...............................................8

2.2.2 Privatna osiguranja..........................................................................................8

2.2.3 Osiguranje poljoprivrede.................................................................................9

2.2.4 Osiguranje prometnih sredstava......................................................................9

2.3 Osiguranje od odgovornosti.................................................................................10

2.4 Kreditno osiguranje..............................................................................................10

2.4.1 Kreditno osiguranje u užem smislu................................................................11

2.4.2 Kaucijsko osiguranje......................................................................................12

2.5 Osiguranje osoba u okviru neživotnog osiguranja..............................................12

2.5.1 Zdravstveno osiguranje..................................................................................12

2.5.2 Osiguranje od nezgode...................................................................................13

2.5.3 Putno osiguranje.............................................................................................13

3

3. SUDIONICI TRŽIŠTA OSIGURANJA...............................................15

3.1 Društva za osiguranje............................................................................................15

3.2 Ugovaratelji osiguranja.........................................................................................17

3.3 Distributeri u osiguranju.......................................................................................18

4. ANALIZA RAZVIJENOSTI TRŽIŠTA NEŽIVOTNOG

OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ...................................21

4.1 Analiza premija i pokazatelja razvijenosti tržišta neživotnog

osiguranja....................................................................................................................21

4.2 Analiza likvidiranih šteta u neživotnom

osiguranju....................................................................................................................32

5. ZAKLJUČAK..........................................................................................36

LITERATURA........................................................................................38

PRILOG 1...............................................................................................39

SAŽETAK...............................................................................................40

SUMMARY.............................................................................................41

4

1. UVOD

Osiguranje je kompleksan i složen mehanizam koji doprinosi pojedincu, društvu i

gospodarstvu. Može se podijeliti na neživotna i životna osiguranja prema čl. 7. Zakona o

osiguranju koji glasi: „Poslovi osiguranja su sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom,

odnosno životnom osiguranju osim obveznih zdravstvenih, obveznih mirovinskih i obveznih

socijalnih osiguranja.˝1 Neživotna osiguranja predstavljaju vrlo heterogeni segment tržišnog

osiguranja, posebno u segmentu proizvoda osiguranja.

Cilj ovog rada je analizirati neživotna osiguranja i strukturu tržišta osiguranja u smislu

proizvoda i sudionika tržišta, te razvijenost tržišta osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Znanstvene metode koje će biti korištene u ovom radu su: metoda analize, sinteze, metoda

indukcije, dedukcije, metoda deskripcije, te grafičko i tablično prikazivanje.

Ovaj rad će biti podijeljen na pet poglavlja: uvod, proizvode neživotnog osiguranja, sudionici

na tržištu, analiza tržišta neživotnog osiguranja u Republici Hrvatskoj i zaključak.

Drugo poglavlje će sadržavati opis proizvoda neživotnog osiguranja, te podvrste koje će biti

detaljno opisane. U trećem poglavlju analizirat će se sudionici tržišta osiguranja. U četvrtom

poglavlju će bit analizirana razvijenosti tržišta neživotnog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

U zadnjem poglavlju, zaključku će biti iznesene glavni zaključci vezani za kretanja na

hrvatskom tržištu neživotnih osiguranja.

1 Narodne novine, (2018): Zakon o osiguranju, Narodne novine d.d. Zagreb, 30/15, 112/18, čl. 7.

5

2. PROIZVODI NEŽIVOTNOG OSIGURANJA

Neživotno osiguranje predstavlja jednu od dvije vrsta osiguranja prema bilanciranju

poslovnog rezultata. U proizvode neživotnog osiguranja se ubrajaju:

Transportno osiguranje

Osiguranje imovine u užem smislu

Osiguranje od odgovornosti

Kreditno osiguranje

Osiguranje osoba u okviru neživotnog osiguranja.

2.1 Transportno osiguranje

Transportno osiguranje je nastariji oblik imovinskog osiguranja u kojem se prenosi rizik sa

brodovlasnika na društvo za osiguranje. Ono predstavlja iznimno značajan čimbenik

uspješnog poslovanja u domaćem i međunarodnom prometu. „U transportna osiguranja u

Hrvatskoj ubraja se i pomorsko osiguranje, koje zauzima posebno mjesto, dok se cestovna i

željeznička osiguranja izuzimaju iz transportnih osiguranja i reguliraju drugim posebnim

propisima.˝2

Najčešći oblici osigurljivog interesa u transportnim osiguranjima se pojavljuju kod vlasništva

nad brodom, zrakopolovom ili robom, vozarine, premije osiguranja, očekivanog dobitka,

carine, poreza itd.

Transportno osiguranje obuhvaća:

osiguranje stvari za vrijeme prijevoza (kargo)

osiguranje brodova i zrakoplova (kasko)

osiguranje od odgovornosti u transportu.

2 Ćurak M., Jakovčević D. (2007): Osiguranje i rizici, RRIF, Zagreb, str. 120.

6

2.1.1 Osiguranje stvari za vrijeme prijevoza (kargo)

Kargom se smatra sva roba koja se može ukrcati na bilo koju vrstu prijevoznog sredstva sa

svrhom prijevoza tj. transporta robe. Prilikom osiguranja karga postoje različiti oblici pokrića.

To može biti protiv svih rizika, protiv osnovnih rizika, protiv specijalnih rizika, što ovisi o

vrsti robe i rizika koji se žele pokriti. Kargo osiguranje pokriva pošiljku tijekom cijelog

prijevoza robe; od prodavatelja do kupca. Najvažnije obilježje karga je pokriće određenih

rizika za pošiljku koja se prevozi. U poslovanju je bitno točno definirati trenutak prelaska

rizika sa prodavatelja na kupca. U vanjskotrgovinskom poslovanju se koriste klauzule, u

kojima je točno definiran trenutak prelaska rizika sa prodavatelja na kupca kako bi se izbjegli

nesporazumi vezani za rizik i preuzimanje robe. Postoji niz važnih čimbenika rizika kod

kargo osiguranja. To su: vrsta prijevoznog sredstva, vrsta robe koja se prevozi, pakiranje,

veličina/težina/vrijednost robe (radi rizika krađe), ruta i trajanje putovanja, te godišnje doba.

2.1.2 Osiguranje brodova i zračnih letjelica (kasko)

Kasko osiguranje brodova je osiguranje koje pokriva sve vrste brodova, od malih čamaca do

velikih tankera. Ono osigurava samo brod (strojeve i uređaje na brodu), ne robu koja se

prevozi. Pokriva štete koje su nastale na brodu i opremi, te time pokriva opasnosti kojima je

brod izložen tijekom plovidbe kao što su eksplozija, krađa itd.

Kaskom su pokrivene štete koje su nastale zbog osiguranih rizika kao što su potpuni ili

djelomični gubitak, troškovi spašavanja i nagrada, zajednička havarija i troškovi utvrđivanja i

likvidacije štete koja je pokrivena osiguranjem. Brodovi se mogu osigurati na razne

kombinacije; vrijeme, na pojedino putovanje ili kombinacijom vrijeme – putovanje. „Kasko

osiguranjem broda nije pokrivena odgovovornost osiguranika za štete koje su nanesene trećim

osobama, osim ako je ugovorom o osiguranju drukčije određeno.˝3

Kasko se može podijeliti na domaći i međunarodni kasko. Domaći kasko se osigurava prema

domaćim uvjetima, te pokriva i dopunske rizike, dok se međunarodni kasko osigurava prema

Institutskim klauzulama. Ono što utječe na rizik kod pomorskog kasko osiguranja je tip i

godina izgradnje broda, kapacitet i način na koji je brod izgrađen.

3 Ćurak M., Jakovčević D. (2007): op. cit., str. 124.

7

Kasko brodova u gradnji

U ovoj vrsti osiguranja brodova se pojavljuju rizici montaže i porinuća broda. Osiguranje

brodova u gradnji provodi na dva načina. Prvi način je osiguranje prema domaćim uvjetima i

tarifama, dok je drugi način osiguranje prema institutskim klauzulama i međunarodnim

tarifama, koje obuhvaćaju sve rizike kojima jer brod u izgradnji izložen od polaganja kobilice

do probne vožnje broda.

Osiguranje zračnih letjelica

Ova vrsta osiguranja se koristi i provodi po sličnim načelima kao i pomorsko kasko

osiguranje. Može se ugovoriti prema domaćim i međunarodnim uvjetima koji pokrivaju

odgovornost prema putnicima, odnosno trećim osobama.

„Rizici koji se osiguravaju su kasko osiguranje zrakoplova, osiguranje od odgovornosti prema

trećima, osiguranje putnika, osiguranje od odgovornosti za teret, osiguranje kršenja uvjeta

osiguranja i sl.˝4 Kasko osiguranje pokriva oštećenje ili gubitak letjelice usred ostvarenja

rizika. Ono pokriva sve faze prilikom korištenja zrakoplova; za vrijeme leta, polijetanja,

slijetanja i mirovanja zrakoplova.

2.1.3 Osiguranje od odgovornosti u transportu

Osiguranje od odgovornosti je osiguranje koje se koristi prilikom transporta robe i njime se

osigurava samo interes vlasnika robe i ostalih osoba koje imaju interes na robi koja se

prevozi. U ovoj vrsti osiguranja sklapa se: osiguranje od odgovornosti vozara za robu,

osiguranje zakonske i ugovorne odgovornosti prijevoznika, osiguranje brodara od

odgovornosti za štetu trećim osobama (ugovara se klupskim osiguranjima, P&I klubovi koji

su osnovani od strane brodara radi uzajamnog osiguranja vlastite smrti ili tjelesne ozljede, isto

tako i rizik oštećenja drugog broda ukoliko dođe do sudara ako nije pokriven uobičajenom

policom osiguranja), osiguranje od odgovornosti brodopopravljača koje se daje samo za

brodove koji su primljeni zbog radova i popravaka na brodu, i dok ti isti radovi na brodu traju.

4 Ćurak M., Jakovčević D. (2007): op. cit., str. 126.

8

2.2 Osiguranje imovine u užem smislu

Imovinska osiguranja pružaju pokriće za gubitak ili oštećenje imovine koja može biti

pokretna, nepokretna, te može biti usjev ili životinja. „Svrha osiguranja imovine je da

nadoknadi štetu koja je nastala na imovini koja je osigurana.˝5 Štete na imovini su relativno

česte, no brzo se prijave i riješe. Imovinska osiguranja se ugovaraju kada osiguranik želi

zaštititi vlastitu imovinu od opasnosti.

Osiguranje imovine u užem smislu se dijeli na:

osiguranje industrijske i trgovačke djelatnosti

privatna osiguranja

osiguranje poljoprivrede

osiguranje prometnih sredstava.

2.2.1 Osiguranje industrijske i trgovačke djelatnosti

Osiguranje industrije je osiguranje u kojem se industrijske i obrtničke tvrtke osiguravaju od

požara, eksplozije i ostalih opasnosti koje mogu ugroziti poslovanje. Osiguravaju se strojevi,

objekti u izgradnji ili montaži, računala, šomažno osiguranje, garancijsko osiguranje, stvari u

rudnicima itd. Kod osiguranja industrijske i trgovačke djelatnosti postoje dvije skupine rizika.

To su pokriveni osnovni rizici i dopunski rizici koji se dodatno ugovaraju i plaćaju u obliku

dodatne premije radi povećanja pokrića. Kod ovakve vrste osiguranja posebno su korištene

prethodno spomenute dvije vrste osiguranja, i to su šomažno osiguranje i garancijsko

osiguranje. Šomažno osiguranje je osiguranje s kojim se osigurava rizik požara, poplave i

drugih opasnosti, ali uz to ono pokriva i rizik izmaklog dobitka, plaća i fiksnih troškova, dok

se garancijsko osiguranje koristi kada se osiguranik želi zaštititi kada je preuzeo obvezu

pokrića šteta na isporučenim proizvodima, npr. garancija za proizvod.

2.2.2 Privatna osiguranja

Privatna osiguranja su osiguranja kojim se pokrivaju rizici objekata i predmeta kojima

raspolažu fizičke osobe i kućanstva, ili se ne osiguravaju u okviru osiguranja industrije i

5 Andrijašević S., Petranović V. (1999): Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb, str. 109.

9

trgovačkih djelatnosti. Privatna osiguranja i osiguranja industrije i trgovačke djelatnosti

pokriva slične rizike.

Privatno osiguranje obuhvaća osiguranje od požara, provalne krađe i razbojstva, stakla od

loma, predmeta kućanstva i materijalnih rezervi. Ovo osiguranje pokriva široko područje sve

ostale imovine koja se ne osigurava osiguranjem industrije.

2.2.3 Osiguranje poljoprivrede

„Osiguranje poljoprivrede obuhvaća osiguranje usjeva i plodova i osiguranje domaćih i nekih

drugih vrsta životinja.˝6 „Naknada za osiguranje usjeva i plodova se određuje prema

vrijednosti gubitka uroda u količini, ali ne i kvalitete, koja se može ugovoriti dodatno.˝7 Kod

osiguranja životinja, svota osiguranja ne može biti veća od stvarne vrijednosti životinja

prilikom sklapanja ugovora o osiguranju.

2.2.4 Osiguranje prometnih sredstava

Osiguranje prometnih sredstava je osiguranje koje se ugovara radi rizika na imovini,

cestovnim i tračnim vozilima. Ono obuhvaća kasko osiguranje cestovnih motornih vozila,

kasko osiguranje dodatne opreme i prtljage, kasko osiguranje tračnih vozila i kontejnera , i

ostale opreme. Razvojem tehnologije i povećanjem značaja motornih vozila u suvremenom

prometu ova vrsta osiguranja zauzima važno mjesto.

Ugovor o osiguranju kaska može biti potpun i djelomičan. Potpuni kasko pokriva sve rizike

koje su karakteristični za prometna sredstva (od prometne nezgode do oluje i krađe), dok

djelomični kasko pokriva i obuhvaća samo dio rizika iz potpunog kaska i to u dvije varijante,

uz klauzulu ˝gdje god se vozilo nalazilo˝ i uz klauzulu ˝samo za vrijeme mirovanja vozila˝.

6 Ćurak M., Jakovčević D. (2007): op. cit., str. 135.

7 Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 110.

10

2.3 Osiguranje od odgovornosti

Osiguranje od odgovornosti je osiguranje u kojem „treća osoba ima pravo na naknadu kada se

dokaže da je osiguranik odgovoran za nastalu štetu, i prema hrvatskim propisima oštećenik bi

se izravno trebao obratiti osiguravajućem društvu da bi ostvario pravo naknade štete ili da bi

pokrenio sudski spor.˝8

U ovakvoj vrsti osiguranja se štiti osiguranik, a osiguratelj nema regresno pravo od oštećene

treće strane. „Osiguranja od odgovornosti sklapaju proizvodna i trgovačka poduzeća,

radionice, hoteli, liječnici, kupališta, odvjetnici, te na ovaj način žele zaštititi vlastite interese.

Na sličan način se pokrivaju štete uslijed zagađivanja okoliša za koje vrijedi princip

zagađivač – platiša. Ova vrsta osiguranja prije svega ima odštetni karakter.˝9

Cijeli značaj osiguranja od odgovornosti je da u današnjem moderniziranom svijetu daje

sigurnost osiguraniku jer ga oslobađa od štete koju bi svojom nepažnjom mogao nanijeti

trećoj osobi, i na taj način oslobađa čovjeka od straha da radi i koristi stvari ili strojeve kojima

može povrijediti druge osobe, ali i sebe.

Osiguranje od odgovornosti može biti dobrovoljno i obvezno. Obvezno osiguranje od

odgovornosti u Hrvatskoj se odnosi na korisnike motornih vozila za štetu učinjenu trećim

osobama, osiguranje putnika u javnom prometu, osiguranje vlasnika zrakoplova od

odgovornosti za štetu učinjenu trećim osobama.

2.4 Kreditno osiguranje

Kreditno osiguranje je specifično osiguranje u kojemu osiguratelj jamči da će podmiriti

vjerovniku dužnikove obveze, ukoliko dužnik ne može ispuniti obvezu plaćanja duga . Ovo je

zapravo skupina osiguranja kojom se pokrivaju gubitci ili štete koje se mogu dogoditi

vjerovniku, dužniku ili proizvođaču koji je dao garanciju za svoj proizvod. Kreditno

osiguranje se dijeli na dvije glavne vrste, i to na kreditno osiguranje u užem smislu i kaucijsko

osiguranje.

8 Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 114. - 115.

9 Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 115.

11

2.4.1 Kreditno osiguranje u užem smislu

Kreditno osiguranje u užem smislu je osiguranje u kojemu vjerovnik sam zaključuje

osiguranje, a dužnik ne mora ni znati o tom zaključenom osiguranju jer nije obuhvaćen

ugovorom. Vjerovnik osigurava svoje potraživanje od dužnika. Društvo za osiguranje se

obvezuje da će nadoknaditi štetu ako dužnik ne podmiri svoje obveze tj. dugovanje. Zbog

mogućnosti da se ostvare veliki gubitci, osiguranje kredita primjenjuje dva načela. Prvo

načelo govori da rizici moraju biti razvrstani po kategorijama koje prikazuju kreditne rizike, a

kreditni portfelji trebaju biti raspoređeni prema izloženosti po tri sektora; stanovništva,

gospodarstva i države. Smisao ovog načela je da se odredi i stupnjuje rizik klijenta, da se

portfelj prikaže od najrizičnijih do najmanje rizičnih i prihvatljivih kreditnih potraživanja.

„Veličina rizika ovisi o moralnosti dužnika, njegovoj financijskoj snazi i poslovnoj

sposobnosti, ali i objektivnim čimbenicima kao što su opći ekonomski uvjeti i kretanja u

zemlji dužnika i efikasnost pravnog sustava za naplatu potraživanja.˝10

Drugo načelo zahtjeva da osiguranik zadrži dio rizika kao samopridržaj, tj. pokriće rizika se

ne može odnositi na cijeli rizik. To pokazuje da osiguranik mora snositi dio rizika, da se

društvo za osiguranje uvjeri da mu nisu data samo kreditna potraživanja s najvećim rizikom.

Kreditnim osiguranjem se štiti od komercijalnih rizika koje ugovaraju privatna društva, ali i

nekomercijalnih rizika koje ugovara država. Ono što je važno napomenuti je da se osiguranje

od nekomercijalnih rizika u Republici Hrvatskoj može ugovoriti preko Hrvatske banke za

obnovu i razvitak – HBOR. Uređeno je Zakonom o HBOR, prema čl. 10. koje glasi: „U cilju

obavljanja djelatnosti ovoga članka Hrvatska banka za obnovu i razvitak: odobrava kredite i

druge plasmane, zaključuje ugovore o osiguranju i reosiguranju, izdaje bankarska i druga

jamstva, ulaže dužničke i vlasničke instrumente, obavlja i druge financijske poslove i usluge u

svrhu provedbe djelatnosti određenih ovim člankom.˝11 „U Hrvatskoj su kreditna osiguranja

slabo zastupljena.˝12

Udio osiguranja kredita u ukupnom osiguranju u 2018. godini iznosi

0,12%.13

10

Ćurak M., Jakovčević D. (2007): op. cit., str. 140. 11

Narodne novine, (2013): Zakon o HBOR, Narodne novine d.d. Zagreb, 138/06, 25/13, čl. 10. 12

Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 112. 13 HUO (2018): Statistička izvješća (Internet), raspoloživo na: https://www.huo.hr/hrv/statisticka-izvjesca/18/

(03. 09. 2019.)

12

2.4.2 Kaucijsko osiguranje

Kaucijsko osiguranje je osiguranje koje zaključuje dužnik kao osiguranik u korist svog

vjerovnika. Često prilikom sklapanja ugovora, vjerovnik uvjetuje dužniku da sklopi

osiguranje potraživanja. Za ovo osiguranje je karakteristično da ako dužnik ne podmiri svoje

kreditne obveze prema vjerovniku, tada je društvo za osiguranje dužno isplatiti štetu

vjerovniku. Nakon što društvo za osiguranje plati štetu vjerovniku, ima pravo regresa od

dužnika.

Glavno obilježje kaucijskog osiguranja je da je ono zaključeno za račun treće osobe, jer

dužnik sam zaključuje osiguranje u korist vjerovnika. „Kaucijska osiguranja se najčešće

zaključuju u vezi sa potraživanjem države na ime poreza, carine, kao i u vezi sa izvođenjem

radova i isporuke robe.˝14

2.5 Osiguranje osoba u okviru neživotnog osiguranja

Proizvodi osiguranja osoba u okviru neživotnog osiguranja obuhvaćaju zdravstveno

osiguranje, osiguranje od nezgode i putno osiguranje.

2.5.1 Zdravstveno osiguranje

Dragovoljno zdravstveno osiguranje obuhvaća: dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno

zdravstveno osiguranje i privatno zdravstveno osiguranje. Dopunsko zdravstveno osiguranje

je dopuna obveznom zdravstvenom osiguranju koje provodi HZZO i društva za osiguranje, te

omogućava osiguranicima plaćanje razlike u vrijednosti zdravstvenih usluga koje osnovno

osiguranje ne podmiruje. Dodatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno osiguranje koje

isključivo provode društva za osiguranje. Sklapanjem police osiguranja, osiguranici ostvaruju

pravo na viši standard zdravstvene zaštite, te na veći opseg prava nego je to u sustavu

obveznog osiguranja. Privatno zdravstveno osiguranje se temelji na ugovoru o privatnom

zdravstvenom osiguranju, te se njime osigurava zdravstvena zaštita fizičkim osobama koje

borave u Hrvatskoj, a nisu obveznici obveznog zdravstvenog osiguranja.

14

Kočović J., Šulejić P., Rakonjac Antić T. (2010): Osiguranje, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, str. 268.

13

2.5.2 Osiguranje od nezgode

Osiguranje od nezgode je osiguranje koje pokriva svaki iznenadan događaj koji se dogodio

neovisno o volji osiguranika i djeluje na njega. Ovakvo osiguranje stvara obvezu osiguratelju

da isplati osiguranu svotu osiguraniku ili korisniku osiguranja u slučaju nastupa osiguranog

događaja koji je prouzrokovao smrt ili invaliditet osiguranika. Isto tako, u slučaju kada bi

nastupila prolazna nesposobnost za rad ili narušeno zdravlje, tada je, društvo za osiguranje

dužno isplatiti štetu koja je nastala prilikom liječenja ili izgubljene zarade.

Prometni sudari, udarac nekim predmetom, pad s visine ili okliznuće, ranjavanje oružjem,

ubod insekata i ugriz životinje su događaji koji se mogu osigurati. „Ugovorom o osiguranju

nezgode, u pravilu se osiguravaju osobe starije od 14 pa sve do navršenih do 75 godina.˝15

Izvan pokrića ovog osiguranja je sve što je prouzročeno ratom, potresom, samoubojstvom,

namjernim ranjavanjem samo da bi se dobila odšteta, i svi događaji koji su nastali pod

djelovanjem alkohola ili nekih drugih opijata. Osiguranje od nezgode se može sklopiti kao

kolektivno (najčešća su kolektivno osiguranje radnika, osiguranje osoba u motornim vozilima,

osiguranje školske djece, osiguranje posjetitelja) i pojedinačno osiguranje. Naknada iz

osiguranja se određuje u okviru ugovorene ili zakonom definirane osigurane svote. U ovoj

situaciji društvo za osiguranje odgovara za one posljedice koje su navedene u ugovoru ili

zakonu. U slučaju smrtnog slučaja osiguranika, korisnik osiguranja će biti onaj tko je naveden

u ugovoru, a ako nije određeno, onda se primjenjuje nasljedno pravo da bi se odredio korisnik

osiguranja. „Kod osiguranja od nezgode su prihodi od premija dosta manji u odnosu na

životna osiguranja, jer su premije manje i manje ljudi koristi ovu vrstu osiguranja jer smatraju

da nije neophodna i da im je dovoljna državna zdravstvena zaštita.˝16

2.5.3 Putno osiguranje

Putno osiguranje je specifična, i relativno nova vrsta osiguranja koja ima obilježje i

zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezgode u stranim državama. Nastalo je radi razvoja

turizma i povećanog broja putovanja. Ovakva vrsta osiguranja se sklapa prije nego što

osiguranik napusti vlastitu državu (u ovom slučaju Republiku Hrvatsku), i smatra se da je

ugovor o putnom osiguranju sklopljen onda kada se izda polica osiguranja. Police putnog

15

Ćurak M., Jakovčević D. (2007): op. cit., str. 144. 16

Kočović J., Šulejić P., Rakonjac Antić T. (2010): op. cit., str. 298.

14

osiguranja u inozemstvu najčešće obuhvaćaju četiri elementa, i to su dragovoljno zdravstveno

osiguranje, osiguranje putnika od nezgode, osiguranje prtljage, i osiguranje otkaza putovanja.

Najvažnija komponenta ove vrste osiguranja je dragovoljno zdravstveno osiguranje za

vrijeme puta i boravka u inozemstvu, dok se osiguranje od nezgode, prtljage i otkaza

putovanja ugovara dodatno po izboru osiguranika kao dopunsko osiguranje. „Isključeni rizici

po policama putnih osiguranja su kronične bolesti i posljedice za koje se znalo prilikom

sklapanja osiguranja, troškovi koji premašuju uobičajene troškove liječenja, troškovi vezani

za liječenje raka (uz iznimku hitnih mjera), namjerno ranjavanje, samoubojstvo, uklanjanje

fizičkih mana, nezgode i bolesti koje su nastale pod utjecajem alkohola ili drugih opijata.˝17

17

Ćurak M., Jakovčević D. (2007): op. cit., str. 145.

15

3. SUDIONICI TRŽIŠTA OSIGURANJA

Sudionici tržišta osiguranja su društva za osiguranje, ugovaratelji osiguranja i distributeri

u osiguranju. Društva za osiguranje su pravne osobe koje preuzimaju rizik, uz plaćanje

premije. Ugovaratelji osiguranja su osobe koje s društvom za osiguranje sklapaju ugovor o

osiguranju i plaćaju premiju osiguranja. Distributeri u osiguranju posreduju prilikom

sklapanja osiguranja između ugovaratelja osiguranja i društva za osiguranje.

3.1 Društva za osiguranje

Društva za osiguranje su pravne osobe kojima je posao preuzimanje rizika, uz zauzvrat

plaćene premije. Danas je većina društava za osiguranje organizirana tako da utvrđuju

rizičnost i plaćanje premije unaprijed. No, unatoč tome postoji mali broj osiguratelja koji su

organizirani na osnovi da se uzajamno raspodjeli doprinos za preuzimanje rizika na sve

članove nakon što se obračunaju sve štete koje su poznate na kraju razdoblja. Društva za

osiguranje su regulirana Zakonom o osiguranju, prema čl. 20. koji glasi: „Društvo za

osiguranje mora ograničiti svoje ciljeve na poslove osiguranja i poslove koji izravno

proizlaze iz osiguranja, pri čemu su isključene sve druge poslovne djelatnosti osim poslova

reosiguranja ako za obavljanje tih poslova društvo za reosiguranje ima odobrenje Agencije˝,

i čl. 204. koji glasi: „Agencija primjenjuje nadzorne ovlasti pravodobno te proporcionalno u

skladu s rizicima kojima je izloženo društvo za osiguranje.˝ 18

Društvo za osiguranje može biti na nekoliko načina tj. oblika organizirano, i to kao:

- dioničko društvo

- društvo uzajamnog osiguranja

- vlastito društvo za osiguranje.

18

Narodne novine, (2018): Zakon o osiguranju, Narodne novine d.d. Zagreb, 30/15, 112/18, čl. 20.

16

Dioničko društvo je takav oblik organizacije društva za osiguranje u kojem su vlasnici

dioničari tog društva. Dioničari imaju ograničenu odgovornost, što znači da odgovaraju samo

do visine sredstava koja su uložili u dionice i ne odgovaraju vlastitom imovinom. „Dionice

predstavljaju prenosivi vrijednosni papir kojeg dioničar može prodati da bi došao do

kapitalnog iznosa koji mu je potreban za poslovanje. Osiguratelju je potreban mali dio

vlastitiog dioničkog kapitala da bi mogao obavljati djelatnost.˝19

Dioničko društvo za osiguranje je uređeno Zakonom o trgovačkim društvima, te prema čl.

159. glasi: „Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju u

ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice,˝20 ali podliježe i posebnim

odredbama Zakona o osiguranju koji prema čl. 158. glasi: "Minimalni potrebni kapital mora

biti najmanje jednak apsolutnom pragu minimalnog potrebnog kapitala koji iznosi

19.500.000,00 kuna za društa za osiguranje, uključujući vlastita društva za osiguranje, koja

imaju odobrenje za obavljanje poslova osiguranja iz skupine neživotnih osiguranja, osim

kada su pokriveni neki ili svi rizici uključeni u jednu vrstu osiguranja koje su navedene u

članku 7. stavku 2. točkama 10. - 15. ovoga Zakona, u kojem slučaju apsolutni prag

minimalnog potrebnog kapitala iznosi 28.860.000,00 kuna.˝21 „Najmanji iznos temeljnog

kapitala mora biti uplaćen u novcu, ali prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima

određeni iznos iznad toga može biti neuplaćen. Organi društva su nadzorni odbor, uprava i

skupština dioničara, te revizor.˝22

Odobrenje za rad dioničkom društvu za osiguranje izdaje

HANFA, koja nadzire poslovanje društva.

Društvo za uzajamno osiguranje predstavlja društvo za osiguranje koje je organizirano tako

da članovi unaprijed uplaćuju udjele sve dok se konačna visina udjela ne utvrdi na kraju

razdoblja poslovanja, i to kada su poznate sve obveze koje društvo ima i kada se te iste

obveze proporcionalno raspodjeljuju na sve članove prema riziku prenesenom na osiguratelja.

Specijalizirana su za pojedine vrste osiguranja i pojedine skupine korisnika. Ovakva vrsta

društva za osiguranje je karakteristična za neprofitne i dobrotvorne organizacije koje su

porezno rasterećenije i imaju povlastice.

19

Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 181. 20

Narodne novine, (2019): Zakon o trgovačkim društvima, Narodne novine d.d. Zagreb, 111/93, 34/99, 121/99,

52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, čl. 159. 21

Narodne novine, (2018): Zakon o osiguranju, Narodne novine d.d. Zagreb, 30/15, 112/18, čl. 158. 22

Leksikon (2015): Osiguravateljno dioničko društvo (Internet), raspoloživo na:

http://www.poslovni.hr/leksikon/osiguravateljno-dionicko-drustvo-1005 (09. 08. 2019.)

17

Vlastita društva za osiguranje su društva za osiguranje koja su vlasništvu velikih poduzeća,

i koriste se i osnivaju samo da bi se pokrili rizici kojima je to poduzeće izloženo. Ako postoji

višak rizika koji je iznad mogućnosti samopridržaja, daju ga u reosiguranje. Vlastita društva

za osiguranje nose mnogo prednosti. „Pružaju niže troškove i samim time veću profitabilnost,

lakše se pristupa reosiguravajućem tržištu, pruža pokrića za rizike koje je teško plasirati ili je

preskupo, dobit koja je ostvarena ostaje osiguraniku i djeluje na područjima gdje su

korporacijski porez i troškovi niski.˝23

Kod ovakvog društva, ostvarena dobit i prihodi od

ulaganja idu direktno u korist poduzeća, korporacije.

3.2 Ugovaratelji osiguranja

Ugovaratelji osiguranja mogu biti fizičke i pravne osobe, javna poduzeća, te organi državne

uprave. U današnje vrijeme, čovjek se bavi mnogim aktivnostima, posjeduje veću imovinu, i

na taj način se izlaže većim rizicima, što vodi potrebi za osiguranjem. Poznato je kako

razvijenije države izdvajaju veliki dio novca tj. dohotka za neživotno osiguranje. Na potražnju

za osiguranjem u nekoj državi utječe način funkcioniranja sustava za socijalno osiguranje,

sustav obveznog osiguranja, porezni sustav itd. „Ako sustav obveznog ili socijalnog

osiguranja obuhvaća više, tada je potreba za privatnim osiguranjem manja. Isto tako povoljniji

porezni sustav utječe stimulativno na sklapanje osiguranja.˝24

„U Republici Hrvatskoj

najdominantiji korisnici neživotnog osiguranja su fizičke osobe (najčešće se radi o osiguranju

imovine, automobila i zdravstvenom osiguranju) i pravne osobe (najčešće transportno

osiguranje i osiguranje industrije i trgovačke djelatnosti).˝25

Kod osiguranja imovine, fizičke osobe osiguravaju svoje domove od opasnosti požara,

provala i razbojstva ili određene dragocjenosti kao što je nakit, umjetnine, aparate, stakla,

uređaje. Automobilsko osiguranje je najčešće osiguranje. Najdominantija vrsta u Hrvatskoj je

obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti koje je regulirano Zakonom o obveznim

osiguranjima u prometu, prema čl. 22. koje glasi: „Vlasnik vozila dužan je sklopiti ugovor o

osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog

smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.˝26 Fizičke osobe

23

Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 182. 24

Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 180. 25

HIFE (2014): (Internet), raspoloživo na: http://www.hife.hr/sadrzaj/osiguranje/9 (17. 08. 2019.) 26

Narodne novine, (2014): Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Narodne novine d.d. Zagreb, 151/05,

36/09, 75/09, 76/13, 152/14, čl. 22.

18

koriste i kasko osiguranje. Zdravstveno osiguranje fizičke osobe uzimaju u okviru dopunskog

zdravstvenog osiguranja.

Pravne osobe su poduzeća koja žele zaštititi vlastito poslovanje od rizika i mogućih

opasnosti. Dominantno korišteno osiguranje u Hrvatskoj kod pravnih osoba je osiguranje

industrije i trgovačke djelatnosti. Osiguranjem industrije i trgovačke djelatnosti pravne osobe

žele osigurati vlastite strojeve, objekte, robu od mogućih opasnosti kao što je požar,

eksplozija itd. Isto tako je često korišteno osiguranje robe u prijevozu. Ova vrsta osiguranja

pokriva gubitak ili oštećenje robe do kojeg dođe tijekom prijevoza bilo kojim prijevoznim

sredstvom (cestovni, željeznički, pomorski i zračni prijevoz) u domaćem ili međunarodnom

prijevozu.

3.3 Distributeri u osiguranju

Distributeri u osiguranju su osobe koje posreduju prilikom sklapanja osiguranja između kupca

osiguranja i društva za osiguranje. Oni mogu biti univerzalni i služiti za sklapanje svih vrsta

osiguranja ili specijalizirani pa sklapati samo pojedine vrste osiguranja. Distributer najčešće

radi na području u kojem živi.

Postoje dvije vrste distributera:

- brokeri kao samostalni distributeri

- agenti ili zastupnici kao vezani distributeri.

Ugovaranje poslova osiguranja preko brokera u osiguranju je u današnjem tehnološki

modernom svijetu najprikladniji i najefikasniji način ugovaranja osiguranja, zato što brokeri

istražuju zahtjeve i potrebe osiguranika, uspoređuju ponude, predlažu preventivne mjere,

pregovaraju s osigurateljima u uvjetima i cijeni pokrića tj. premiji osiguranja, a isto tako

pomažu pronaći i odabrati na tržištu najbolje osiguranje (osiguratelja) čija ponuda u

potpunosti ili pretežito odgovara utvrđenim zahtjevima i potrebama stranke.

„Uloga brokera u osiguranju uglavnom se temelji na dvije osnove; na poznavanje interesa

osiguranika u području osiguranja s jedne strane, i kao drugo stručno znanje i poznavanje

tržišta osiguranja, a posebno iskustvo u uspostavljanju odnosa i pregovaranja o vezi

19

osiguranja sa osiguravajućim društvom u interesu osiguranika.˝27

Za kupca je povoljno

sklapati osiguranje preko neovisnog distributera, jer kao financijski savjetnik koji nije vezan

za određenog osiguratelja, može mu pomoći kod odabira osiguranja i osiguratelja, te

savjetovati (vezano za pokriće rizika).

Djelatnost brokera je iznimno važna u neživotnim osiguranjima, jer pomažu osiguratelju u

prikupljanju informacija o riziku. Isto tako imaju važnu ulogu za ona osiguranja koja nemaju

tržište u zemlji pa ih plasiraju u inozemstvo.

Agenti su tradicionalni i vezani distributeri preko kojih se sklapa osiguranje za određeno

društvo za osiguranje. Danas, svako društvo za osiguranje ima svoje agente koji svojim

poslovnim i društvenim vezama pronalaze i privlače nove, potencijalne kupce osiguranja. Oni

su plaćeni u obliku plaće ili provizije. „Klijenti koji na ovaj način kupuju osiguranje traže

uglavnom jednostavne proizvode osiguranja, i cijena im nije presudna.˝28

Danas, razvojem inteneta i tehnologije, moguće je određene vrste osiguranja ugovoriti online

preko web stranice društva za osiguranje. U Hrvatskoj je na ovaj način moguće ugovoriti

sljedeće vrste osiguranja: putno osiguranje, zdravstveno osiguranje (dodatno), auto

osiguranje, osiguranje nezgode, osiguranje plovila. (U prilogu 1 se nalazi primjer obrasca kod

sklapanja osiguranja putem web stranice društva za osiguranje u Hrvatskoj.)

U Republici Hrvatskoj agencijski sustav je organiziran na poredovanje u ugovaranju

osiguranja i zastupanje u osiguranju. Zastupnik osiguranja je ovlašten da u ime i za račun

osiguratelja sklapa ugovore o osiguranje, ugovara izmjene ili produženje ugovora, izdaje

police osiguranja, naplaćuje premiju i prima izjave upućene osiguratelju.

Ovdje osiguratelj određuje djelokrug rada i ovlaštenja zastupnika. „Distributeri u osiguranju

osim što posreduju i zastupaju, obavljaju niz drugih poslova kao što su snimanje rizika i štete,

procjenu štetu, pružaju pravnu pomoć i brinu za prodaju ostataka od uništenih osiguranih

stvari.˝29

U Republici Hrvatskoj postoji velik broj društava koja se bave posredovanjem i

27

Risk partner (2019): Uloga brokera (posrednika) u osiguranju (Internet), raspoloživo na: https://riskpartner.hr/

(10. 08. 2019.) 28

Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 193. 29

Andrijašević S., Petranović V. (1999): op. cit., str. 196.

20

zastupanjem u osiguranju, koja obavljaju poslove u ime i za račun osiguratelja koji za sve

obveze odgovaraju sami.

Tržište neživotnog osiguranja je pod djelokrugom i nadležnošću Hrvatske agencije za nadzor

financijskih usluga prema čl.2.a Zakona o osiguranju koji glasi: „Hrvatska agencija za nadzor

financijskih usluga nadležna je i odgovorna za provedbu i nadzor primjene uredbi Europske

unije iz čl. 2. ovoga Zakona i nadzor subjekata iz članka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona. ̋30

HANFA nadzire i provjerava zakonitosti poslovanja subjekata radi održavanja sigurnog i

stabilnog tržišta osiguranja sa ciljem da zaštiti osiguranika tj. korisnika osiguranja. HANFA

na temelju svojih procjena i postupaka može napraviti procjenu rizika s kojima se društvo za

osiguranje suočava ili bi se moglo suočiti u budućnosti, i isto tako ako je potrebno, razviti

prikladne kvantitativne alate u okviru postupka nadzora.

30

Narodne novine, (2018): Zakon o osiguranju, Narodne novine d.d. Zagreb, 30/15, 112/18, čl. 2.a

21

4. ANALIZA RAZVIJENOSTI NEŽIVOTNOG OSIGURANJA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Analiza razvijenosti neživotnog osiguranja u Republici Hrvatskoj će će provesti kroz nekoliko

segmenata u razdoblju od 2003. do 2017. godine. Segmenti putem kojih će se analizirati

neživotna osiguranja u Hrvatskoj su:

Zaračunata premija i likvidirane štete neživotnih osiguranja

Udio neživotnih osiguranja u ukupnom osiguranju

Kretanje premije neživotnog osiguranja

Udio zaračunate bruto premije neživotnog osiguranja u BDP

Likvidirani iznosi šteta neživotnog osiguranja

Premija po stanovniku

Zaračunata bruto premija neživotnih osiguranja prema osiguravajućim društvima

Zaračunate premije osiguranja po vrstama osiguranja

Kretanje šteta u 2017. godini po vrstama osiguranja.

Na razvijenost hrvatskog tržišta neživotnog osiguranja je utjecala privatizacija, svjetska

ekonomska i financijska kriza, koja se u Republici Hrvatskoj zadržala duže, nego u ostalim

državama. Tradicionalno, u Hrvatskoj najzastupljenija vrsta osiguranja je osiguranje od

odgovornosti za upotrebu motornih vozila.

4.1 Analiza premija i pokazatelja razvijenosti tržišta neživotnog osiguranja

U 2017. godini ostvaren je godišnji rast zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja od

4,7%. Ukupna premija je u 2017. godini iznosila 6,116 mlrd. kuna u apsolutnom iznosu. Na

tržištu neživotnih osiguranja se primjećuje kako je u 2016. godini, rast iznosio samo 0,9%,

dok je u 2017. godini iznosio 4,7% i to je ujedno i najveći rast zaračunate bruto premije još u

prethodnih deset godina (od 2007. godine).

22

Tablica 1: Zaračunata premija neživotnih osiguranja

Godina Zaračunata bruto

premija (000 kn)

% promjene

2003. 4.717.061 6,6

2004. 5.057.446 7,2

2005. 5.454.305 7,8

2006. 6.015.094 10,3

2007. 6.582.189 9,4

2008. 7.140.237 8,5

2009. 6.922.661 -3,0

2010. 6.787.860 -1,9

2011. 6.713.977 -1,1

2012. 6.577.321 -2,0

2013. 6.538.186 -0,6

2014. 5.923.573 -9,4

2015. 5.790.252 -2,3

2016. 5.842.689 0,9

2017. 6.115.710 4,7

Izvor: HUO, 2017.

Kretanje zaračunate bruto premije u prethodnih desetak godina je obilježila ekonomska kriza,

liberalizacija tržišta osiguranja od automobilske odgovornosti i dinamiziranje tržišta pod

utjecajem troškovne efikanosti i privatizacijskih procesa. Iz tablice 1 je vidljivo kako je u

2014. godini ostvaren najveći pad premije, i to pad od 9,4% od početka financijske i

ekonomske krize u Republici Hrvatskoj, a uvjetovan je kretanjem premije osiguranja od

automobilske odgovornosti.

Iz prikazanog grafikona 1 je vidljivo kako neživotna osiguranja tijekom promatranih godina

imaju većinski udio u ukupnom osiguranju u Republici Hrvatskoj. U 2017. godini udio

neživotnih osiguranju u ukupnom osiguranju je iznosio 69%. Prema kretanjima, vidljivo je

kako je u 2015. godini bio najmanji udio s 67%, a u 2003. godini najveći udio s 79%

neživotnih osiguranja od ukupnog osiguranja.

23

Grafikon 1: Udio neživotnih osiguranja u ukupnom osiguranju u razdoblju od 2003. –

2017.

Izvor: HUO, 2017.

U 2017. godini vidljivo je kako je premija neživotnog osiguranja porasla za 4,7% (grafikon

2). Najveći porast premije je bio tijekom 2006. (najveći), 2007. i 2008. godine. Negativno

kretanje premije neživotnih osiguranje je ostvareno kada se počela manifestirati ekonomska i

financijska kriza u Hrvatskoj, i to u razdoblju od 2009. godine, sve do 2015. godine.

Grafikon 2: Kretanje premije neživotnog osiguranja u razdoblju od 2003. – 2017.

Izvor: Izrada autora

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Životna osiguranja

Neživotna osiguranja

-15,0%

-10,0%

-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

Ukupna ZBP

Neživotna

osiguranja

24

Udio ukupne premije u BDP u 2017. godini iznosi 2,49% (grafikon 3), i pokazuje gotovo

nepromijenjenu razinu u odnosu na 2016. godinu (tablica 2). Udio premija neživotnih

osiguranja u BDP je u 2017. godini 1,68%, što je gotovo neprimjetna, blaga razlika u odnosu na

prethodne tri godine.

Tablica 2: Udio zaračunate bruto premije u BDP

Godina Zaračunata

bruto premija

(000kn)

% promjene Udio u bdp (%) Zaračunata

premija

neživotnih

osiguranja

(000 kn)

%

promjene

Udio u

bdp (%)

2003. 6.067.042 8,8 2,61 4.717.061 6,6 2,03

2004. 6.626.867 9,2 2,64 5.057.446 7,2 2,02

2005. 7.350.074 10,9 2,72 5.454.305 7,8 2,02

2006. 8.180.156 11,3 2,78 6.015.094 10,3 2,04

2007. 9.064.932 10,8 2,81 6.582.189 9,4 2,04

2008. 9.686.102 6,9 2,79 7.140.327 8,5 2,05

2009. 9.411.336 -2,8 2,84 6.922.661 -3,0 2,09

2010. 9.245.543 -1,8 2,81 6.787.860 -1,9 2,06

2011. 9.145.245 -1,1 2,74 6.713.977 -1,1 2,01

2012. 9.038.475 -1,2 2,73 6.577.321 -2,0 1,99

2013. 9.076.600 0,4 2,74 6.538.186 -0,6 1,97

2014. 8.561.358 -5,7 2,58 5.923.573 -9,4 1,79

2015. 8.724.673 1,9 2,57 5.790.252 -2,3 1,71

2016. 8.761.130 0,4 2,51 5.842.689 0,9 1,67

2017. 9.055.924 3,4 2,49 6.115.710 4,7 1,68

Izvor: HUO, 2017.

Analizirajući, može se primjetiti kako je udio premije neživotnog osiguranja u BDP u padu od

2011. godine. Najveći udio premije u BDP je bio u 2009. i 2010. godini, a najmanji u 2016. i

2017. godini.

25

Grafikon 3: Udio zaračunate bruto premije neživotnog osiguranja u BDP

Izvor: Izrada autora

Ukupna premija po stanovniku u 2017. godini je iznosila 2,195 kuna, od čega je 1483 kune za

neživotno osiguranje. Uspoređujući 2016. i 2017. godinu. u 2017. godini zabilježen je blagi

rast premije po stanovniku neživotnih osiguranja od 83 kune, što je vidljivo na grafikonu 4.

Grafikon 4: Kretanje premije po stanovniku u razdoblju od 2003. – 2017.

Izvor: Izrada autora

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

Ukupna ZBP

ZBP Neživot

0

500

1000

1500

2000

2500

ZBP Ukupno - po

stanovniku

ZBP Neživot - po

stanovniku

26

Premija po stanovniku (neživotnog osiguranja) je tijekom krize u Hrvatskoj bila u padu od

2008. do 2014. godine (tablica 3). Po ovom pokazatelju Republika Hrvatska je daleko od

prosjeka razvijenih država, ali pokazuje da ima potencijal daljnjeg rasta na tržištu osiguranja.

Tablica 3: Kretanje premije po stanovniku u razdoblju od 2003. – 2017.

Godina Zaračunata

bruto premija

(000 kn)

Ukupna

premija po

stanovniku

(u kn)

Zaračunata

bruto premija

neživotnih

osiguranja

(000kn)

Premija

neživotnih

osiguranja

po

stanovniku

(u kn)

2003. 6.067.042 1.409 4.717.061 1.095

2004. 6.626.867 1.537 5.075.446 1.173

2005. 7.350.074 1.705 5.454.305 1.265

2006. 8.180.156 1.896 6.015.094 1.394

2007. 9.064.932 2.102 6.582.189 1.526

2008. 9.686.102 2.247 7.140.327 1.657

2009. 9.411.336 2.187 6.922.661 1.609

2010. 9.245.543 2.155 6.787.860 1.582

2011. 9.145.245 2.136 6.713.977 1.568

2012. 9.038.475 2.118 6.577.321 1.541

2013. 9.076.600 2.133 6.538.186 1.536

2014. 8.561.358 2.020 5.923.573 1.398

2015. 8.724.673 2.075 5.790.252 1.377

2016. 8.761.130 2.100 5.842.689 1.401

2017. 9.055.924 2.195 6.115.710 1.483

Izvor: HUO, 2017.

Iz prikazane tablice 4 je vidljivo kako Croatia osiguranje d.d. u 2017. godini ima najviše

zaračunatih bruto premija neživotnih osiguranja, uključujući porast od 9,7%, promatrajući sa

aspekta društava za osiguranje. Najveći porast zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja u

2017. je ostvarilo ERGO osiguranje d.d., i to porast od 42,5%. Vidljivo je kako najveći pad

zaračunate premije je imalo Croatia osiguranje kredita d.d. od 77,5% i Croatia zdravstveno

osiguranje, pad zaračunate bruto premije od 37,9%. Isto tako, najmanje zaračunate premije

neživotnih osiguranja su ostvarene kod Velebit osiguranja d.d., Hrvatsko kreditno osiguranje

d.d. koje je ostvarilo pad od 10,3%, Merkur osiguranje d.d. i Izvor osiguranje d.d.

27

Tablica 4: Zaračunata bruto premija neživotnih osiguranja po društvima

Zaračunata bruto premija (u kn) % promjene Udio (u %)

Osiguratelj 2016. 2017. 17/16 2016. 2017.

AGRAM

LIFE

osiguranje d.d

56.442.969 62.062.992 10,0 0,97 1,02

Allianz Zagreb

d.d

576.357.240 614.813.318 6,7 9,86 10,05

Croatia

osiguranje

kredita d.d.

37.915.687 8.531.609 -77,5 0,65 0,14

Croatia

osiguranje d.d.

1.735.234.225 1.903.587.488 9,7 29,70 31,12

Croatia

zdravstveno

osiguranje d.d.

291.237.719 180.909.557 -37,9 4,98 2,96

ERGO

Osiguranje

d.d.

67.397.671 96.011.580 42,5 1,15 1,57

ERGO životno

osiguranje d.d.

0 0 - 0,00 0,00

Erste

osiguranje

VIG d.d.

0 0 - 0,00 0,00

Euroherc

osiguranje d.d.

842.516.304 915.180.435 8,6 14,42 14,97

Generali

osiguranje d.d.

275.853.304 302.185.300 9,5 4,72 4.94

GRAWE

osiguranje d.d.

130.122.441 134.638.052 3,5 2,23 2,20

HOK

osiguranje d.d.

186.887.813 200.903.748 7,5 3,20 3,29

Hrvatsko

kreditno

osiguranje d.d.

11.814.178 10.593.995 -10,3 0,20 0,17

Izvor

osiguranje d.d.

51.123.227 54.033.191 5,7 0,88 0,88

Jadransko

osiguranje d.d.

547.846.860 593.036.311 8,2 9,38 9,70

28

Merkur

osiguranje d.d.

25.191.669 25.913.870 2,9 0,43 0,42

OTP

osiguranje d.d.

0 0 - 0,00 0,00

Triglav

osiguranje d.d.

309.223.465 343.513.548 11,1 5,29 5,62

UNIQA

osiguranje d.d.

342.112.940 360.271.556 5,3 5,86 5,89

VELEBIT

osiguranje d.d.

56.180.778 0 - 0,96 0,00

VELEBIT

životno

osiguranje d.d.

0 0 - 0,00 0,00

Wiener

osiguranje

VIG d.d.

299.229.999 309.522.628 3,4 5,12 5,06

Wusternot

životno

osiguranje d.d.

0 0 - 0,00 0,00

UKUPNO 5.842.689.108 6.115.709.596 4,7 100,00 100,00

Izvor: HUO, 2017.

Zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja u Hrvatskoj zauzimaju oko 67% udjela u

ukupnim zaračunatim premijama u osiguranju u 2016. i 2017. godini. Najveće zaračunate

premije neživotnih osiguranja su osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila,

osiguranje cestovnih vozila (kasko), koji je ostvario porast od 10% u odnosu na prethodnu

godinu, zdravstveno osiguranje (ostvarilo porast od 19,2%), i osiguranje od nezgode (tablica

5). Najmanje zaračunate premije neživotnih osiguranja su: osiguranje od odgovornosti za

upotrebu zračnih letjelica, osiguranje troškova pravne zaštite, osiguranje jamstava i osiguranje

tračnih vozila - kasko, koje je rezultat posljedica krize, loše infrastrukture i nedovoljnog,

dugoročnog, kontinuiranog ulaganja.

Tablica 5: Zaračunata bruto premija po vrstama osiguranjima (u kn)

Vrsta osiguranja Zaračunata

bruto premija

u kn 2016.

Udio u % Zaračunata

bruto premija

u kn 2017.

Udio u % % promjene

17/16

Osiguranje od

nezgode

475.196.860 5,42 455.823.182 5,03 -4,1

29

Zdravstveno

osiguranje

409.205.733 4,67 487.839.564 5,39 19,2

Osiguranje

cestovnih vozila-

kasko

803.831.412 9,17 883.956.752 9,76 10,0

Osiguranje tračnih

vozila-kasko

4.552.087 0,05 7.972.916 0,09 75,1

Osiguranje zračnih

letjelica-kasko

10.793.612 0,12 10.136.459 0,11 -6,1

Osiguranje plovila 141.464.234 1,61 148.706.908 1,64 5,1

Osiguranje robe u

prijevozu

33.837.934 0,39 32.463.863 0,36 -4,1

Osiguranje od

požara i

elementranih šteta

575.659.533 6,57 616.410.231 6,81 7,1

Ostala osiguranja

imovine

586.944.949 6,70 591.766.182 6,53 0,8

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu motornih

vozila

2.042.861.615 23,32 2.049.319.944 22,63 0,3

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu zračnih

letjelica

7.194.662 0,08 5.310.494 0,06 -26,2

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu plovila

43.527.300 0,50 38.423.650 0,42 -11,7

Ostala osiguranja

od odgovornosti

346.195.406 3,95 372.131.686 4,11 7,5

Osiguranje kredita 152.343.814 1,74 194.349.791 2,15 27,6

Osiguranje

jamstva

5.853.448 0,07 7.277.022 0,08 24,3

Osiguranje raznih

financijskih

gubitaka

122.237.986 1,40 113.734.573 1,26 -7,0

Osiguranje

troškova pravne

zaštite

3.742.832 0,04 4.650.560 0,05 24,3

Osiguranje pomoći 77.245.691 0,88 95.435.819 1,05 23,5

30

(ASISTENCIJA)

UKUPNO 5.842.689.108 66,69 6.115.709.596 67,53 4,7

Ukupno (n+ž) 8.761.130.165 100,00 9.055923.737 100,00 3,4

Izvor: HUO, 2017.

Iz tablice 5 vidljivo je kako u 2017. godini dolazi do rasta zaračunate bruto premije osiguranja

tračnih vozila – kasko od 75,1% u odnosu na 2016. godinu. Isto tako dolazi do porasta

osiguranja kredita za 27,6%, osiguranja jamstava za 24,3% i zdravstvenog osiguranja od

19,2%.

Neživotna osiguranja koja se ostvarila smanjenje udjela zaračunatih premija u 2017. godini u

odnosu na 2016. su: osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica (smanjenje od

26,2%) i osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila (smanjenje od 11,7%).

Tablica 6: Broj neživotnih osiguranja po vrstama osiguranja

Vrsta osiguranja Broj

osiguranja

2016.

Udio u % Broj

osiguranja

2017.

Udio u % % promjene

17/16

Osiguranje od

nezgode

2.467.298 25,40 2.468.172 24,88 0,0

Zdravstveno

osiguranje

289.345 2,98 354.240 3,57 22,4

Osiguranje

cestovnih vozila-

kasko

650.510 6,70 592.188 5,97 -9,0

Osiguranje tračnih

vozila-kasko

91 0,00 48 0,00 -47,3

Osiguranje zračnih

letjelica-kasko

146 0,00

115 0,00 -21,2

Osiguranje plovila 19.539 0,20 21.432 0,22 9,7

Osiguranje robe u

prijevozu

16.795 0,17 15.955 0,16 -5,0

Osiguranje od

požara i

elementranih šteta

555.801 5,72 617.206 6,22 11,0

Ostala osiguranja 643.876 6,63 618.687 6,24 -3,9

31

imovine

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu motornih

vozila

2.657.873 27,36 2.669.208 26,91 0,4

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu zračnih

letjelica

284 0,00 308 0,00 8,5

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu plovila

45.111 0,46 49.845 0,50 10,5

Ostala osiguranja

od odgovornosti

171.826 1,77 185.365 1,87 7,9

Osiguranje kredita 28.525 0,29 52.217 0,53 83,1

Osiguranje

jamstva

1.353 0,01 1.799 0,02 33,0

Osiguranje raznih

financijskih

gubitaka

123.669 1,27 132.019 1,33 6,8

Osiguranje

troškova pravne

zaštite

50.424 0,52 36.644 0,37 -27,3

Osiguranje pomoći

(ASISTENCIJA)

480.387 4,95 611.768 6,17 27,3

UKUPNO 8.202.853 84,45 8.427.216 84,94 2,7

Ukupno (n+ž) 9.713.177 100,00 9.920.837 100,00 2,1

Izvor: HUO, 2017.

Neživotna osiguranja u 2017. godini zauzimaju većinski udio u ukupnom broju osiguranja u

Republici Hrvatskoj. Dva su osiguranja koja imaju najveći broj osiguranja u neživotim

osiguranjima, i to su: osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje od

nezgode. Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila je zakonski obavezno

osiguranje u Republici Hrvatskoj za svaku osobu koja posjeduje motorno vozilo, pa je za

očekivati da će kao obvezno osiguranje imati najveći broj osiguranja, sa čak od 26,91% udjela

u 2017. godini. Osiguranje od nezgode je drugo osiguranje prema broju osiguranja i iznosi

24,88%. Najmanji broj neživotnih osiguranja je kod osiguranja tračnih vozila – kasko, koji je

32

u padu i smanjio se za 47,3% u 2017. u odnosu na 2016. godinu, i osiguranje zračnih letjelica

– kasko koji se pao za 21,2% (tablica 6).

4.2 Analiza likvidiranih šteta u neživotnom osiguranju

Iz tablice 7 vidljivo je kako neživotna osiguranja imaju većinski broj šteta u ukupnim štetama.

Najveći broj prijavljenih šteta neživotnog osiguranja u 2017. godini je ostvaren u

zdravstvenom osiguranju, osiguranje pomoći (asistencija) i osiguranje cestovnih vozila –

kasko, dok je najmanji broj prijavljenih šteta kod osiguranja zračnih letjelica – kasko,

osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica i osiguranje troškova pravne zaštite.

Prema razlici između prijavljenih i rješenih šteta, može se vidjeti kako najveći broj neriješenih

šteta neživotnog osiguranja je kod zdravstevnog osiguranja, osiguranja cestovnih vozila –

kasko i osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila.

Tablica 7: Kretanje šteta u 2017. godini po vrstama osiguranja

Vrsta osiguranja Broj šteta u

početku 01.01.

Broj

prijavljenih

šteta u godini

Broj riješenih

šteta -

likvidirane

Broj riješenih

šteta -

otklonjene

Broj

neriješenih

šteta na dan

31.12.

Osiguranje od

nezgode

5.595 23.470 16.129 7.520 5.416

Zdravstveno

osiguranje

66.829 2.793.224 2.776.425 26.855 56.773

Osiguranje

cestovnih vozila-

kasko

34.394 121.809 104.270 16.031 35.902

Osiguranje tračnih

vozila-kasko

100 341 354 44 43

Osiguranje zračnih

letjelica-kasko

16 25 17 15 9

Osiguranje plovila 1.295 2.778 2.008 690 1.375

Osiguranje robe u

prijevozu

461 3.073 3.143 244 147

Osiguranje od

požara i

elementranih šteta

7.643 43.672 34.399 7.612 9.304

33

Ostala osiguranja

imovine

14.344 88.736 73.775 13.734 15.571

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu motornih

vozila

40.837 98.231 87.160 10.669 41.239

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu zračnih

letjelica

16 2 2 5 11

Osiguranje od

odgovornosti za

upotrebu plovila

358 407 251 141 373

Ostala osiguranja

od odgovornosti

8.492 18.176 12.094 5.541 9.033

Osiguranje kredita 437 3.194 2.210 913 508

Osiguranje

jamstva

24 663 553 73 61

Osiguranje raznih

financijskih

gubitaka

697 3.526 2.915 560 748

Osiguranje

troškova pravne

zaštite

26 99 16 27 82

Osiguranje pomoći

(ASISTENCIJA)

954 230.682 229.857 612 1.167

UKUPNO 182.518 3.432.108 3.345.578 91.286 177.762

Ukupno (n+ž) 189.845 3.497.802 3.408.072 94.200 185.375

Izvor: HUO, 2017.

Iz prikazanog grafikona 5 i tablice 8 je vidljivo kako kako su ukupne likvidirane štete u 2017.

godini su iznosile 5,11 mlrd. kuna, uz stopu od 7,4% u odnosu na 2016. godinu. Likvidirane

štete neživotnog osiguranja su rasle po stopi od 3,8% u 2017. godini u odnosu na prethodnu.

U neživotnim osiguranjima stope rasta likvidiranih šteta su bile manje od stope raste kod

životnih osiguranja. Najviše likvidiranih šteta neživotnih osiguranje bilo je u razdoblju od

2007. do 2009. godine, nakon kojeg dolazi do pada iznosa likvidiranih šteta.

34

Grafikon 5: Kretanje likvidiranih šteta u neživotnom osiguranju u razdoblju od 2003. –

2017. ( u 000)

Izvor: HUO, 2017.

Tablica 8: Kretanje likvidiranih šteta u neživotnom osiguranju u razdoblju od 2003. –

2017.

Godina Ukupno

likvidirane štete,

bruto iznosi (000

kn)

% promjene Likvidirane štete

neživotnih

osiguranja, bruto

iznosi (000 kn)

% promjene

2003. 2.964.752 8,1 2.791.330 7,4

2004. 3.210.950 8,3 2.951.202 5,7

2005. 3.454.986 7,6 3.139.855 6,4

2006. 3.931.111 13,8 3.510.062 11,8

2007. 4.271.337 8,7 3.634.697 3,6

2008. 4.591.865 7,5 3.909.271 7,6

2009. 4.780.848 4,1 3.849.595 -1,5

2010. 4.395.770 -8,1 3.357.310 -12,8

2011. 4.567.768 3,9 3.269.099 -2,6

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

Likvidirane štete - Ukupno.

bruto iznosi (000 kn)

Likvidirane štete - Neživot,

bruto iznosi (000 kn)

35

2012. 4.634.836 1,5 3.214.206 -1,7

2013. 4.679.846 1,0 3.115.561 -3,1

2014 4.411.555 -5,7 2.882.896 -7,5

2015. 4.591.206 4,1 2.941.397 2,0

2016. 4.754.874 3,6 2.926.363 1,5

2017. 5.106.300 7,4 3.052.559 3,8

Izvor: HUO, 2017.

Grafikon 6: Kretanje likvidiranih iznosa šteta neživotnog osiguranja 2003. - 2017.

Izvor: Izrada autora

Iznosi likvidiranih šteta neživotnih osiguranja su u 2017. godini bili veći za 4,3%, u odnosu

na 2016. godinu gdje je došlo do pada likvidiranih šteta za 0,5%. Iz grafikona 6 je vidljivo

kako u Hrvatskoj, u razdoblju od 2009. godine do 2014. godine dolazi do pada likvidiranih

iznosa šteta, a najveći pad bio je u 2010. godini, i iznosio je 12,8%. Najveći porast

likvidiranih iznosi šteta neživotnih osiguranja su u 2006. godini, gdje su za 11.8% bili veći.

-15,0%

-10,0%

-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

Ukupna

ZBP

Neživot

36

5. ZAKLJUČAK

Neživotna osiguranja obuhvaćaju transportna osiguranja, osiguranja imovine u užem smislu,

osiguranje od odgovornosti, kreditno osiguranje i osiguranje osoba. Kod prve vrste osiguranja

se može osigurati prijevozno sredstvo (brod, zračna letjelica), stvari koje se prevoze i

odgovornost. Kod osiguranja imovine u užem smislu je karakteristično osiguranje djelatnosti

bila ona industrijska ili trgovačka, privatna osiguranja, poljoprivrede i prometnih sredstava.

Osiguranje od odgovornosti je osiguranje u kojem se osiguranik osigurava kod društva da bi

se zaštitio u slučaju prouzročenja štete trećoj osobi. Kreditno osiguranje predstavlja

osiguranje u kojem osiguratelj jamči da će podmiriti vjerovniku dužnikove obveze, ukoliko

dužnik ne može ispuniti obvezu plaćanja duga. I, zadnja vrsta neživotnih osiguranja,

osiguranje osoba uključuje proizvode: zdravstvenog osiguranja, osiguranja od nezgode i putno

osiguranje.

Provedena je analiza tržišta neživotnih osiguranja u Republici Hrvatskoj kroz period od 2003.

godine do 2017. godine, na temelju koje se može zaključiti kako je na tržište, točnije na

premiju utjecala posljednja svjetska ekonomska i financijska kriza koja se puno duže zadržala

u Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje i liberalizacija tržišta osiguranja od automobilske

odgovornosti te dinamiziranje tržišta pod utjecajem troškovne efikasnosti i privatizacijskih

procesa. Isto tako, za Republiku Hrvatsku je karakterističko kako neživotna osiguranja

˝posjeduju˝ oko 70% ukupnog tržišta osiguranja. Analizirajući premiju po stanovniku u nizu

godina se može uvidjeti, kako nema nekih većih oscilacija na hrvatskom tržištu, ali pokazuje

kako je Hrvatska daleko od prosjeka razvijenih država Europske unije, ali ima potencijal

daljnjeg rasta na tržištu osiguranja. Što se tiče premija prema društvima za osiguranje, Croatia

osiguranje d.d. je vodeća osiguravajuća kuća u Republici Hrvatskoj, s tim da je ERGO

osiguranje d.d. ostvarilo najveći rast ako se promatra 2017. u odnosu na 2016. godinu. Dva su

osiguranja koja imaju najveći broj osiguranja u neživotim osiguranjima, osiguranje od

odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje od nezgode, a s aspekta najvećeg broja

prijavljenih šteta su štete zdravstvenog osiguranja. U Hrvatskoj je u današnje vrijeme

zanemareno osiguranje imovine, gdje građani nisu svjesni u kakvom rizičnom području žive i

kojima su svim rizicima izloženi, posebice na području Dalmacije, gdje su u 2017. godini bile

teške posljedice požara i izazvale milijunske štete. Isto vrijedi i za poljoprivredu, koja je jedna

od rizičnijih gospodarskih grana, te je bitno osigurati usjeve i nasade, sa svrhom zaštite od

37

mogućih elementarnih i drugih nepogoda, jer egzistencija gospodarstva i poljoprivrednika

ovisi o tome.

38

LITERATURA

1. Andrijašević S., Petranović V. (1999): Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb

2. Croatia osiguranje: Putno turističko osiguranje (Internet), raspoloživo na:

https://webshop.crosic.hr/ip/Putno/PutnoOsiguranjeDo45Dana (06. 07. 2019.)

3. Ćurak M., Jakovčević D. (2017): Osiguranje i rizici, RIF, Zagreb

4. HIFE (2014): (Internet), raspoloživo na: http://www.hife.hr/sadrzaj/osiguranje/9 (17.

08. 2019.)

5. HUO (2017): Statistička izvješća (Internet), raspoloživo na:

https://www.hou.hr/hrv/statisticka/izvjesca/18/ (03. 09. 2019.)

6. Kočović J., Šulejić P., Rakonjac Antić T. (2010): Osiguranje, Ekonomski fakultet

Beograd, Beograd

7. Leksikon (2015): Osiguravateljno dioničko društvo (Internet), raspoloživo na:

http://www.poslovni.hr/leksikon/osiguravateljno-dionicko-drustvo-1005 (09. 08.

2019.)

8. Narodne novine (2013): Zakon o HBOR, Narodne novine d.d. Zagreb, 138/06, 25/13

9. Narodne novine (2013): Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Narodne novine

d.d. Zagreb, 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14.

10. Narodne novine (2018): Zakon o osiguranju, Narodne novine d.d. Zagreb, 30/15,

112/18.

11. Narodne novine (2019): Zakon o trgovačkim društvima, Narodne novine d.d. Zagreb,

111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11,

111/12, 68/13, 110/15, 40/19.

12. Risk partner (2019): Uloga brokera (posrednika) u osiguranju (Internet), raspoloživo

na: https://riskpartner.hr/ (24. 06. 2019.)

39

PRILOG 1

Prilog 1: Primjer ugovaranja putog turističkog osiguranja putem web-a

Izvor: Croatia osiguranje: Putno turističko osiguranje (Internet), raspoloživo na:

www.webshop.crosig.hr/ip/Putno/PutnoOsiguranjeDo45Dana.aspx (06. 07. 2019.)

40

SAŽETAK

Cilj ovog rada je bio analizirati tržište neživotnog osiguranja u Republici Hrvatskoj. Tržište

neživotnog osiguranja sadrži veliki niz proizvoda neživotnog osiguranja. Provedena analiza je

pokazala kako je na tržište, premiju neživotnog osiguranja utjecala posljednja svjetska

ekonomska i financijska kriza koja se puno duže zadržala u Hrvatskoj u odnosu na ostale

zemlje i liberalizacija tržišta osiguranja od automobilske odgovornosti i dinamiziranje tržišta

pod utjecajem troškovne efikanosti i privatizacijskih procesa. Isto tako, utvrđeno je da je za

Republiku Hrvatsku je karakterističko kako neživotna osiguranja ˝posjeduju˝ oko 70%

ukupnog tržišta osiguranja. Analizirajući premiju po stanovniku u nizu godina se utvrdilo

kako nema nekih većih oscilacija na hrvatskom tržištu. Croatia osiguranje d.d. je vodeća

osiguravajuća kuća u Hrvatskoj. Dva su osiguranja koja imaju najveći broj osiguranja u

neživotim osiguranjima, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje

od nezgode, a s aspekta najvećeg broja prijavljenih šteta su štete zdravstvenog osiguranja.

Ključne riječi: neživotno osiguranje, tržište, Republika Hrvatska

41

SUMMARY

The aim of this study was to analyze the non-life insurance market in the Republic of Croatia.

The non-life insurance market includes a large number of non-life insurance products. The

analysis showed that the market for non-life insurance was influenced by the last global

economic and financial crisis that stayed longer in Croatia compared to other countries and

the market liberalization of motor third party liability and market dynamics under the

influence of cost efficiency and privatization processes. Similarly, it has been established that

for the Republic of Croatia, it is characteristic that non-life insurance accounts for

approximately 70% of the total insurance market. Analyzing insurance density over a number

of years, it has been found that there are no major oscillations in the Croatian market. Croatia

osiguranje d.d. is the leading insurance company in the Republic of Croatia. The two

insurance lines that have the largest number of non-life insurance are motor third party

liability insurance and accident insurance, and from the aspect of the largest number of claims

reported are health insurance.

Keywords: non-life insurance, market, Republic of Croatia