trombophlebitis

17
Pojam ..trombofebitis" i „febotromboz sinonimi koji označavaju prisustvo tr (tromboza) u površinskoj ili dubokoj što se komplikuje zapaljenjem venskog (febitis) i okolnog tkiva (periphle lebitis i perifebitis su jako ispol pro!esa na površinskim venama, a sla kod pro!esa na dubokim venama. toga prihva#eno da se sve $orme tromboze dubokih vena (%&') označavaju termino %&' ili „Phlebothrombo sis", a da p ..trombofebitis" podra zumeva trombo phlebitis površinskih vena.

Upload: partizanbl

Post on 06-Oct-2015

14 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

tromb

TRANSCRIPT

PowerPoint Presentation

Pojam ..tromboflebitis" i flebotromboza" su sinonimi koji oznaavaju prisustvo tromba (tromboza) u povrinskoj ili dubokoj veni, a to se komplikuje zapaljenjem venskog zida (flebitis) i okolnog tkiva (periphlebitis). Flebitis i periflebitis su jako ispoljeni kod procesa na povrinskim venama, a slabo kod procesa na dubokim venama. Stoga je prihvaeno da se sve forme tromboze dubokih vena (TDV) oznaavaju terminom TDV ili Phlebothrombo-sis", a da pojam ..tromboflebitis" podra-zumeva trombozu i phlebitis povrinskih vena.

Utvreno je da se TDV javlja u 25 do 30 odsto hirurkih bolesnika, 30 do 70 odsto ortopedskih bolesnika i oko 30 odsto operativno leenih bolesnica zbog ginekolokih oboljenja. Povrede karlice i operacije zamene kuka su praene incidencom TDV u oko 50 do 75 odsto. TDV nastaje kod oko 30 do 60 odsto bolesnika sa cerebrovasku-larnim inzultom, 20-50% bolesnika sa mi-okardnim infarktom, odnosno u oko 70-75 odsto bolesnika sa sranom insuficijenci-jom i slogom. Poetak bolesti je asimpto-matski kod 55 do 75 odsto bolesnika. Tromboza dubokih venaTromboza dubokih vena (TDV) se najee (preko 95%) lokalizuje u dubokim venama donjih ekstremitetaFaktori rizika nastanka TDV i PE su mnogobrojni: ivotna dob, profesije (statiko, pasivno optereenje, stajanje), tip i duina hirurke operacije, tip primenjene anestezije, opta trauma, imobilizacija, mirovanje, oduzetost ekstremiteta, trudnoa i purperi-jum, ranija tromboza dubokih vena i vari-koziteti, lokalna trauma, srana oboljenja (dekompenzacija, infarkt), hemodilucija, primena hormonalnih kontraceptiva,Klinika slikaKlinika slika TDV obino se manifestuje naglim, vrstim, difuznim otokom distalno od mesta trombotske okluzije, induracijom miia i cijanotinom ili ruiastom prebo-jenou koe. Edem potkolenice i stopala esto se javlja tokom popliteao-kruralne TDV, a otok cele noge nastaje kod femoro-ilijakalne TDV. Postoji palpatorna osetljivost potkolenice i pozitivan Homansov znak (bolna osetljivost u listu pri dorzalnoj fleksiji stopalaTDV donjih ekstremiteta moe biti distalne (popliteo-kruralna) i proksimalne lokalizacije (femoro-ilijakalna sa moguom propagacijom u v. cavu). Tromboza vena gornjih ekstremiteta i ramena (Paget-Schroetterov sindrom) javlja se kod oko dva odsto svih venskih tromboza. Tromboze v. brachialis, v. axilaris ili v. sub-claviae obino su posledica preteranog fizikog optereenja ili deformiteta gornje aperture toraksa Manifestuje se bolom, otokom i cijanozom ake, podlaktice i nadlaktice.Dijagnoza TDV se utvruje ultrazvuno (kolor dupleks sken), primenom radioaktivnih izotopa ili flebografije. Primena cr-no-belog ili kolor dupleks skena (EHO 2 d real time) ultrazvuka Profilaksa TDV moe biti primarna (sprovoenje mera i postupaka kojima se prevenira pojava TDV i PE) Opte tromboprofilaktike mere TDV sastoje se u sprovodenju sledeih postupaka: adekvatan balans tenosti, elektrolita, ko-loida i krvnih derivata, profilaksa oka, pravilna pozicija nepokretnih bolesnika (blaga elevacija, Trendelenburgov poloaj), rano aktiviranje bolesnika ili barem izvoenje pokreta u krevetu.

pruiti odredjena objanjenja i o tehnici postavljanja zavoja i o znaaju njegove upotrebe. Posebno tr.

Elastina zavoj(rano aktiviranje bolesnika i apsolutna zabrana pasivnog stajanja, elevacija donjih ekstremiteta za oko 15 cm iznad nivoa desne pretkomore, primena elastinih arapa ili zavoja, graduisane bandae, intermitent-ne pneumatske kompresije, intraoperativ-no stimulisanje pokreta stopala galvanskom stimulacijom miia),redukcija koagulabilnosti krvi (subkutana primena malih doza heparina, niskomolekularnih heparina ili primena peroralnih antikoa-gulansa) i poveanje osetljivosti ugruka nafibrinolizu (primena dekstrana). Nisko-molekularni heparini uglavnom ne dovode do krvarenja, relativno su bezopasni, pa se najee primenjuju u primarnoj profilaksi bolesnika sa rizikom za nastanak TDV.

Leenje (sekundarna prevencija) TDV i profilaksa PE zapoinje sprovodenjem op-tih mera: mirovanje bolesnika u krevetu, elevacija nogu iznad nivoa srca (desne pretkomore), laka fleksija kolena (oko 15 stepeni), supresija kalja, regulisanje stolice itd. Metode leenja TDV su uklanjanje (tromboliza, trombektomija), izolovanje (zakljuavanje") tromba i spreavanje rasta tromba (antikoagulantna terapija). To se postie primenim medikamenata, hirurkih procedura i plasiranjem kava filtera.

Trombolitika sredstva (streptokinaza, urokinaza, rTPA itd) jesu sredstva koja se primenjuju u hospitalnim uslovima po strogim indikacijama. Antiko-agulancija koji se koriste u sekundarnoj prevenciji TDV i PE su heparin i peroralni antikoagulansi. Ova sredstva zaustavljaju rast tromba i pospeuje procese rekanali-zacije, ali heparin nije trombolitik. Heparin se primenjuje intravenski (kontinuirana ili intermitentna infuzija) ili subkutano uz praenje vrednosti aPTT (aktivisanog parcijalnog tromboplastinskog vremena).Hirurka ekstrakcija tromba (trombektomija) . Primena trombek-tomije u ovim stanjima daje najbolje rezultate ako su trombi stari do 24 asa, a mogua je i kod tromboze stare do tri dana. . Mehanika zatita od pulmonalne tromboembolije. Tehnoloki napredak tokom po-slednje dve decenije omoguio je stvaranje filtera koji se mogu plasirati u venu cavu iz perifernih vena, bilo operativnim bilo per-kutanim pristupom.

Tromboflebitis povrinskih venaThrombophlebitis superficialis je najee izazvan: spoljanjim povredama (neadekvatna elastina bandaa, poveske i si.) ili unutranjom traumom (povrede endote-la tokom venepunkcija, plasiranja katetera ili injiciranja hipertonih i citotoksinih rastvora). Ova stanja mogu dovesti do sep-tikeminih, apscesnih i embolijskih komplikacija.Thrombophlebitis acuta superficialis se manifestuje kao akutno, bolno zapaljenje varikoziteta ili povrinskih venskih stabala. Promene se ispoljavaju u projekciji obo-lele vene kao ograniena, trakasta zapalje-nja koe sa okolnim eritemom i lokalnim edemom. Bol tokom narednih nekoliko asova moe postati intenzivan i iriti se du celog zapaljenog venskog segmenta. Tromboflebitis v. saphene magne u natkolenom segmentu jeste ozbiljno stanje koje, mnogo ee nego to se misli, moe dovesti do proksimalne propagacije tromba i sledstve-ne embolizacijeDijagnoza se obino lako postavlja na osnovu anamneze i klinikog nalaza. Korisna je primena Duplex ultar-zvune vizualizacije ako se sumnja na irenje tromboze u duboki sistem. Primarna profilaksa povrinskog trom-boflebitisa sastoji se u redovnoj upotrebi elastine bandae (zavoji ili arape kada je bolesnik u uspravnom stavu) i svakodnevne primene malih doza aspirina. Tromboflebitis variksa se leci kompresivnom elastinom bandaom i malim dozama aspirinaBolesniku se savetuje hodanje, tj. aktiviranje venske pumpe. Mirovanje i pasivno stajanje pogoduju rastu tromba. Lokalno se mogu primeniti alkoholne obloge ili masti sa heparinom. Ukoliko je zapaljenskim procesom zahvaeno stablo v. saphenae magne ili komunikantna (per-forantna) vena, neophodna je primena i antibiotika, pa ak i heparina (niskomole-kularnih ili standardnih) radi prevencije propagacije trombotskog procesa u duboki venski sistemBolesniku se savetuje hodanje, tj. aktiviranje venske pumpe. Mirovanje i pasivno stajanje pogoduju rastu tromba. Lokalno se mogu primeniti alkoholne obloge ili masti sa heparinom. Ukoliko je zapaljenskim procesom zahvaeno stablo v. saphenae magne ili komunikantna (per-forantna) vena, neophodna je primena i antibiotika, pa ak i heparina (niskomole-kularnih ili standardnih) radi prevencije propagacije trombotskog procesa u duboki venski sistem