tvrdnje u finansijskim izvještajima · tvrdnje tvrdnje –su izjave menadžmenta, dane eksplicitno...

Tvrdnje u finansijskim

izvještajima

Kontrola i revizija

16.05.2013. godine

KOMBINIRANJE TVRDNJE

Relevantni MRevS – 315 – Prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnih pogrešnih

prikazvianja tokom stjecanja razumijevanja subjekta i njegovog okruženja

Kombinirane tvrdnje

Potpunost – Nedostaje transakcija) – podcjenjivanje

Nestanak – (transakcije se nisu desile) - precjenjivanje

Tačnost i razgraničenje (cutoff) – netačne transakcije, evidentiranje u ispravnom periodu

(podcjenjivanje/ i precjenjivanje)

Vrednovanje – prikazano u neodgovarajućim iznosima ( podcijenjeno/ precijenjeno)

TVRDNJE

TVRDNJE – su izjave menadžmenta, dane eksplicitno ili na drugi način, koje su sadržane u finansijskim izvještajima, a koje revizor koristi pri sagledavanju različtih vrsta potencijalnih pogrešnih prikazivanja koja mogu nastati.

Kada uprava da izjave revizoru kojima tvrdi da su finansijski izvještaji realno i objektivno u svim materijalno značajnim aspektima prikazani u skladu s primjenjivim okvirom finansijskog izvještavanja u suštini daju nekoliko tvrdnji.

One se odnose na priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objave raznih elemenata (iznosa i objava) u finansijskim izvještajima

Primjeri izjave uprave uključuju:

Sva imovina iskazana u finansijskim izvještajima postoji

Transakcije povezane s prodajom su prikazane u odgovarajućem periodu

Zalihe su iskazane u odgovarajućim iznosima

Obaveze prema dobavljačima predstavljaju obaveze društva

Sve prikazane transakcije su se dogodile u periodu koji je obuhvaćenom revizijom

Svi iznosi su iskazani u odgovarajućim iznosima i objašnjeni u bilješkama.

tvrdnje

Tvrdnje koje revizor koristi za razmatranje različitih vrsta potencijalnih pogrešnih prikazivanja

koje se mogu dogoditi, mogu se svrstati u sljedeće tri kategorije:

A) tvrdnje o klasama transakcija i događajima za period obuhvaćen revizijom

B) tvrdnje o stanjima računa na kraju perioda

C) tvrdnje o prezentiranju i objavljivanju

tvrdnje o klasama transakcija i događajima za

period obuhvaćen revizijom

Nastanak – transakcije i događaji koji su evidentirani nastali su U i odnose se NA subjekat.

Potpunost – sve transakcije i događaji koji si trebali biti evidentirani su i evidentirani

Tačnost – iznosi i drugi podaci u vezi s evidentiranim transakcijama i događajima su

ispravno evidentirani

Razgraničenje (cutoff) – transakcije i događaji evidentirani su ispravnom periodu

Klasifikacija – transakcije i događaji su evidentirani u ispravnim knjigovodstvenim računima

tvrdnje o stanjima računa na kraju perioda

Postojanje – imovine, obaveze i kapital postoje

Prava i obaveze – subjekat drži ili kontrolira prava na imovinu i pasivu i obaveze

Potpunost – sva imovina, obaveze i učešće u kapitalu koji su trebali biti evidentirani su i

evidentirani

Vrednovanje i alociranje – imovina, obaveze i učešće u kapitalu uključeni su u finansijske

izvještaje u odgovarajućim iznosima i svaka promjena vrijednosti vezana za njih je

odgovarajuće evidentirana

tvrdnje o prezentiranju i objavljivanju

Nastanak i prava i obaveza – objavljeni događaji, transakcije i ostala pitanja nastali su i

odnose se na subjekat

Potpunost – sva objavljivanja koja su trebala biti uključena u finansijske izvještaje su i

uključena

Klasifikacija i razumljivost – finansijske informacije prikladno u prezentirane u finansijskim

izvještajima i opisane i objavljivanja su jasno iskazana

Tačnost i vrednovanje – finansijske i druge informacije su objavljene istinito i u

odgovarajućim iznosima

KOMBINIRANE TVRDNJE

KOMBINACIJA KLASA TRANSAKCIJE STANJE RAČUNA NA

KRAJU PERIODA

PREZENTACIJA I

OBJAVLJIVANJE

POTPUNOST (P) POTPUNOST POTPUNOST POTPUNOST

POSTOJANJE (P) NASTANAK POSTOJANJE NASTANAK

TAČNOST I CUTOFF TAČNOST, CUTOFF I

KLASFIKACIJA

PRAVA I OBAVEZE TAČNOST, PRAVA I

OBAVEZE,

KLASIFIKACIJA I

RAZUMLJIVOST

VREDNOVANJE VREDNOVANJE I

ALOKACIJA

VREDNOVANJE

OPIS KOMBINIRANIH TVRDNJI

POTPUNOST - SVE ŠTO JE TREBALO BITI EVIDENTIRANO ILI OBJAVLJENO U FINANSIIJSKIM IZVJEŠTAJIMA JE UKLJUČENO. NE POSTOJI NEEVIDENTIRANA IMOVINA, OBAVEZE, TRANSAKCIJE ILI DOGAĐAJI; ILI NE POSTOJE SLUČAJEVI NEPOTPUNIH OBJAVA U BILJEŠKAMA

POSTOJANJE - SVA IMOVINA KOJA JE EVIDENTIRANA ILI OBJAVLJENA U FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJIMA POSTOJI NA ODGOVAJUČI DATUM I TREBALA JE BITI UKLJUČENA. IMOVINE, OBAVEZE, EVIDENTIRANE TRANSAKCIJE, I DRUGA PITANJA UKLJUČENA U FINANSUJSKE IZVJEŠTAJE POSTOJE, DOGODILE SU SE, I SUBJEKAT IMA PRAVA I OBAVEZE NAD NJIMA

TAČNOST I CUTOFF – SVE OBAVEZE, PRIHODI, RASHODI I PRAVA NA IMOVINU SU VLASNIŠTVO ILI OBAVEZA SUBJEKTA I EVIDENTIRANI SU U ODGOVARAJUČEM IZNOSU TE U ISPRAVNOM RAČUNOVODSTVENOM PERIODU. OVO SE TAKOĐER ODNOSI NA KLASIFIKACIJU IZNOSA I OBJAVE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE.

VREDNOVANJE.- IMOVINA, OBAVEZE I UČEŠĆE U KAPITALU UKLJUČUENI SU U FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE U ODGOVARAJUĆIM IZNOSIMA . SVAKA PROMJENA VRIJEDNOSTI (ZBOG RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA) JE EVIDENTIRANA NA ODGOVARAJUĆI NAČIN.

KORIŠTENJE TVRDNI U REVIZIJI

U skladu s MRevS 315.25. revizor će prepoznati i procijeniti rizike značajnih pogrešnih prikazivanja na nivou finansijski izvještaja i na nivou tvrdnji za klase transakcije, stanja računa i objava

Rizici značajnog pogrešnog prikazivanja na nivou finansijski izvještaja su prožimajući i odnose se na mnoge revizijske tvrdnje. Naprimjer, ako računovođa u društvu nije dovoljno stručan za svoj posao, moguće je da su se desile pogreške u finansijskim izvještajima. Međutim, priroda takvih pogrešaka često neće biti vezana za samo jednu poziciju u finansijskim izvještajima, transakciju ili objavu. Neće se raditi niti samo o jednoj tvrdnji, kao što je potpunost prodaje. Vrlo lako se može odnositi na druge tvrdnje kao što su tačnost, postojanje i vrednovanje.

Rizik na razini tvrdnji odnosi se na pojedinačna stanja tvrdnji na nekim datum (npr. Na kraju godine), klasu transakcije (za fiskalni period), i prezentaciju i objavu u finansijskim izvještajima. Relevantnost svake tvrdnje na pojedinačno stanje na računu (ili klasu transakcije, prezentaciju i objavu) će varirati temeljeno na karakteristikama stanja i potencijalnom riziku materijalno značajnih pogrešnih prikazivanja. Naprimjer, uzimajući u obzr tvrdnju vrednovanja, revizor može zaključiti da je rizik na kontu obaveze prema dobavljačima nizak, međutim na kontu zaliha (gdje je zastarijevanje faktor) visok. Drugi primjer je recimo kad je rizik materijalno značajne pogreške zbog potpunosti u zalihama nizak, ali na kontu prihodi od prodaje visok.

Kako revizor koristi tvrdnje?

Tvrdnje revizor koristi da bi stvorio osnovu za:

Razmatranje raznih vrsta materijalno značajnih pogrešnih prikazivanja koje se mogu

dogoditi

Procijeni rizik materijalno značajnih pogrešnih prikazivanja

Dizajniranje budućih revizijskih procedura kao odgovor na procijenjeni rizik.

Razmatranje tipa potencijalnih pogrešnih

prikazivanja – vježba za studente – koja

tvrdnja?

Naprimjer, revizor može postaviti piatnja kao što su:

A. Da li imovina postoji ? (postojanje)

B. Da li je imovina vlasništvo subjekta?

C. Da li su transakcije u vezi s prodajom u potpunosti evidentirani?

D. Da li je stanje zaliha usklađeno za ispravke zbog zastarjelih zaliha i zaliha koje imaju usporen obrt?

E. Da li saldo obaveza prema dobavljačima uljučuje sv epoznate obaveze na kraju perioda?

F. Da li su transakcije evidentirane u ispravnom periodu?

G. Da li su iznosi prezentirani na odgovarajući način u finansijskim izvještajima?

rješenja

A. Da li imovina postoji ? (postojanje)

B. Da li je imovina vlasništvo subjekta? Prava i obaveze

C. Da li su transakcije u vezi s prodajom u potpunosti evidentirani? Potpunost

D. Da li je stanje zaliha usklađeno za ispravke zbog zastarjelih zaliha i zaliha koje imaju

usporen obrt? Vrednovanje

E. Da li saldo obaveza prema dobavljačima uljučuje sve poznate obaveze na kraju

perioda? Potpunost

F. Da li su transakcije evidentirane u ispravnom periodu? Razgraničenje

G. Da li su iznosi prezentirani na odgovarajući način u finansijskim izvještajima? Tačnost

Procjena rizika materijalno značajnih

pogrešnih prikazivanja

Rizik materijalno značajnih pogrešnih prikazivanja je kombinacija inherentnog rizika i

kontrolnog rizika.

Proces procjene uključujue:

Inherentni rizik – identificirati potencijalna pogrešna prikazivanja i povezane tvrdnje, onda

procijeniti vjerojatnost nastanka rizika i mogući obim

Kontrolni rizik – identificirati i procijeniti relevantne interne kontrole koje se primjenjuju te

umanjuju procijenjenii rizik i odnose se na određene tvrdnje

Dizajniranje revizijskih procedura

Konačni korak je dizajniranje revizijskih procedura kao odgovor na procijenjeni rizik tvrdnji.

Naprimjer, ako je da su potraživanja precijenjena visok (tvrdnja postojanje), revizijske

procedure bi trebale biti dizajnirane da adresiraju tvrdnju postojanja. Ako je potpunost

prodaje rizik, revizor može dizajnirati test kontrola koje adresiraju tvrdnju potpunosti.

VJEŽBE ZA TEST (MCP)

REVIZIJSKI DOKAZ SE DEFINIRA KAO SVAKA INFORMACIJA KOJU REVIZOR KORISTI DA

BI ODREDIO DA LI SU INFORMACIJE KOJE REVIDIRA ISKAZENE U SKLADU S PRAVILIMA.

REVIZIJSKI DOKAZI MOGU IMATI RAZNE FORME, UKUČUJUĆI:

a. Posmatranje od strane revizora

b. Eksterne konfirmacije

c. Ispitivanje upućenih osoba

d. Sve navedeno

REVIZIJSKI DOKAZI

Revizijski dokazi su sve informacije koje je revizor koristio pri donošenju zaključaka na kojima zasniva mišljenje. Revizijski dokazi obuhvataju informacije sadržane u računovodstvenim evidencijama na kojima se zasnivaju finansijski izvještaji i druge informacije. Uključuju:

pregledavanje (ispitivanje evidencija i dokumenata, internih, eksternih, papirnih, elektronskih ili fizičko ispitivanje imovine)

Posmatranje – uključuje nadgledanje posla ili postupka koje obavljaju drugi – naprimjer posmatranje brojanja zaliha – ograničeno vremenom kada se odvija postupak (MRevS 501)

Eksterne konfirmacije – dokaz kao pisani dokument pribavljeni od trećih strana – u pravilu potvrđuju salda na računima, međutim može se tražiti i potvrda uslova u ugovoru (pozitivna, negativna- MREvs 505)

Ponovno izračunavanje – materamitčka tačnost dokumenata

Ponovno izvođenje – revizor neovisni vrši postupke ili kontrole koje se provode kod društva

Analitički postpuci – ocjenijvanje finansijskih informacija kroz analizu vjerovantih donosa između finansijskih i nefinansijskih informacija (MRevS 520)

Ispitivanje – informacije od upućenih osoba - pisane izjave Uprave (MrevS 580)

REVIZOR MORA

a. Biti neovisan

b. Znati tipove i količinu dokaza koje mora prikupit

c. Biti kvalificiran da razumije kriterije

d. Sve od navedenog

U svim slučajevima, izvještaj neovisnog

revizora mora:

Komunicirati nalaze revizora općoj javnosti

Naznačiti tačnost kvantitativnih informacija koje su revidirene

Biti potpisan od strane individualnih članova revizijskog tima

Informirati korisnike finansijskih izvještaja o stepenu usklađenosti između kvantificiranih

informacija i kriterija

Koji od navedenih izvještaja neće biti

uključen u izvještaj neovisnog revizora

a. Izvještaj o neto radnom kapitalu

b. Izvještaj o novčanim tokovima

c. Bilans stanja

d. Bilans uspjeha

Koji od sljedećih postupaka nije

Posmatranje

Mišljenje

Analiza

Konfirmacije

Koji od sljedećih postupaka nije postupak

prikupljanja dokaza?

Posmatranje

Mišljenje

Analiza

Konfirmacije

Najbitniji dio analize poslovanja Društva

Možemo zaključiti koliko dobro posluje Društvo, da li je likvidno, koliki je stepen zaduženosti, da li je poslovanje ekonomično, rentabilno, odnsono profitabilno?

Upravi i korisnicima finansijskih izvještaja dajemo informacije za upravljanje, odlučivanje

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA POMOĆU

POKAZATELJA

Pokazetelji likvidnosti i pokazatelji zaduženosti – ukazuju na sigurnost poslovanja

Pokazatelji aktivnosti – sigurnost i uspješnost poslovanja,

Pokazatelji ekonomičnosti, profitabilnosti, investiranja – na uspješnost poslovanja

SKUPINE FINANSIJSKIH POKAZATELJA – OVISNO

O VRSTI INFORMACIJE

Likvidnost poslovanja predstavlja sposobnost privrednog Društva za pravovremeno namirenje obaveza.

Prikazuju koliko je društvo sposobno podmirivati svoje dospjele kratkoročne obaveze.

Solventnosti – sposobnost društva da trajno ispunjava sve dospjele obaveze

Pokazatelji likvidnosti

Koeficijent tekuće likvidnosti (tekuća imovina/ tekuće obaveze)

Ocjena likvidnosti i solventnosti

Ne bi trebao biti manji od 2 – što znači da kratkoročna imovina mora biti makar dva puta veća od kratkoročnih obaveza.

Ako je veći od 1 možemo očekivati izmirenje obaveza na vrijeme- međutim što je veća vrijednost pokazatelja – veća je sigurnost podmirenja obaveza.

Ako je manji od 1 radni kapital je negativan što znači da može doći do problema u plaćanju obaveza.

Koeficijent tekuće likvidnosti

Student na tabli rješava + interpretacija (Delta namještaj podaci)

Rješenje pokazatelja za Društvo

novac + kratkoročna finansijska imovina + kratkoročna potraživanja/ kratkoročne obaveze

Pokazuje sposobnost Društva da izmiri obaveze u kratkom roku.

Referentna vrijednost ovog pokazatelja je 1 (što znači da kratkoročne obaveze ne bi smjele biti veće od zbira iznosa nvoca na računima, kratkoročne finansijske imovine i kratkoročnih potraživanja)

U europskoj praksi vrijednost ovog pokazatalja kreće se od 0,7 do 0,8 -ovisno o djelatnosti

Brzi odnos (koeficijent ubrzane likvidnosti)

Student na tabli rješava + interpretacija


Novac u banci i blagajni x 100/ tekuće obaveze

Pokazuje trenutnu sposobnost Društva u podmirenju obaveza

Referentna vrijednost ovog pokazatelja trebala bi biti između 10 i 30%.

Novčani odnos

Daju informacije o dugoročnim aspektima likvidnosti, odnosno o sposobnosti društva za podmirenje dugoročnih obaveza.

Odnosi se prije svega na utvrđivanje pokrića imovine vlastitim izvorima, odnosno vlastitim i tuđim dugoročnim izvorima te utvrđivanje radnog kapitala.

Pokazatelji finansijske stabilnosti

Dugotrajna imovina/ kapital i rezerve + rezervisanja

Naziva se zlatnim bilansnim pravilom

Prema tom pravilu dugoročna imovina bi se trebala finansirati iz vlastitih izvora

Referentna vrijednost ovog pokazatelja je 1

Stepen pokrića imovine vlastitim izvorima

Dugotrajna imovina/ kapital i rezerve + rezervisanja i dugoročne obaveze

Zlatno pravilo finansiranja

Referentna vrijednost pokazatelja je do 1

Vrijednosti preko 1 održavaju finansijski nestabilno poslovanje

Stepen pokrića imovine dugoročnim izvorima

Tekuća imovina – tekuće obaveze

Informacije o vrijednosti kapitala koji stoji na raspolaganju za podmirenje tekućih obaveza i neočekivanih novčanih izdataka

Onaj dio kratkotrajne imovine koji je finansiran iz dugoročnih izvora

Kada je vrijednost 0 – Društvo je granično likvidno

Ako je veći od 0 – likvidno

Ako je manji od 0 –nelikvidno

U slučaju manjka radnog kapitala potrebno je utvrditi uzrok takvog stanja te pronaći aktivnosti koje će ukloniti uzroke i dovesti durštvo u stanje likvidnosti.

Previše likvidnosti nije dobro – manje rentabilno poslovanje

Radno raspoloživi kapital

Koliko se društvo finansira iz tuđih izvora sredstava?

Koliko je imovine finansirano iz vlastitog a koliko iz tuđeg kapitala (obaveze)?

Pokazuje odnos između tuđeg i vlastitog kapitala

Pokazatelji zaduženosti

Dugoročne obaveze s fiksnomkamatom/ dugoročne obaveze s fiksnom kamatom + vlastiti kapital

Između 30 i 50%

Udio tuđeg kapitala


Rješenje pokazatelja za društvo

Ukupne obaveze/ ukupna aktiva (imovina)

Stepen zaduženosti ne bi trebao biti veći od 50%

Što je veći stepen zaduženosti to je veći rizik ulaganja u Društvu

Stepen zaduženosti


Stepen zaduženosti

Kapital i rezerve + rezervisanje/ ukupna pasiva

Pokazuje koliki je udio vlastitih izvora u ukupnim izvorima

Prikazuje zaduženost društva s obrtnogmotrišta u odnosu na stepen zaduženosti

Samofinansiranje

Ukupne obaveze/ kapital

Odnos bi trebao biti 1:1

Odnos ukupnih obaveza i kapitala (koeficijent

finansiranja)


Stepen zaduženosti

Mjere koliko je društvo aktivno

Koliko učinkovito upotrebljava svoje resurse

Kojom brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu

Pokazatelji aktivnosti

Ukupni prihodi/ ukupna imovina

Pokazuje odnos između ukupnog prihoda i ukupne imovine

Koliko se puta imovina pretvori u prihode?

Prikazuje se intenzitet upotrebe kapitala za finansiranje imovine

Koeficijent obrta ukupne imovine

Prihodi od prodaje/ tekućaimovina

Odnos između ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine


Stepen zaduženosti

Prihodi od prodaje/ dugotrajne imovine

Koliko prihoda donosi dugotrajna imovina?

Koeficijent obrta dugotrajne imovine


Rješenje pokazatelja za društvo

Prihodi od prodaje/ potraživanja

Koliko se puta godišnje potraživanja naplate, tj. pretvore u novac?

Koeficijent obrta potraživanja

Broj dana u godini/ koeficijent obrta potraživanja

Trajanje naplate potraživanja u danima

Rashodi od prodaje/ obaveze prema dobavljačima

Ovaj pokazatelj pokazuje koliko je Društvo dobar platiša

Koliko puta godišnje društvo plati svoje obaveze

Prosječni period plaćanja obaveza

Koeficijent obrta obaveza

Broj dana u godini/ koeficijent obrta obaveza

Dobijamo prosječni period plaćanja obaveza koji nam pokazuje koliko je dana potrebno za podmirivanje obaveza

Prosječni period plaćanja obaveza

Prihodi od prodaje/ zalihe

Koeficijent utrživosti zaliha

Mjere uspjeh ostvarivanja zarade društva

Upućuje na veličinu neto dobiti u odnosu na angažiranju imovinu tj. na veličinu ukupnih prihoda

Indikatori upravljačke djelotvornosti

metoda za predviđanje finansijsikih rezultata

Mjera sposobnosti društva da omogući odgovarajuću stopu povrata ulaganja

Pokazatelji profitabilnosti

Bruto dobit/ prihod od prodaje

Koliko prihoda od prodaje ostaju društvu nakon podmirenja proizvodnih troškova?

Bruto profitna marža

Operativna dobit/ prihodi od prodaje

Koliko prihoda ostaje društvu nakon izmirenja svih troškova, osim troškova finansiranja i poreza na dobit?

Operativna profitna marža

Dobit prije oporezivanja/ prihod od prodaje

Koliko Društvu ostaje za pokriće poreza na dobit?

Dobar pokazatelj za usporedbu društava

Profitna marža prije oporezivanja

Dobit poslije oporezivanja/ prihodi od prodaje

Najbolji pokazatelj konačnog rezultata nekog posla

Neto profitna marža

Indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju dobiti

Kolika je intenzivnost imovine?

Koliko dobiti se generira iz jedne novčane jedinice imovine

Povrat na ukupnu imovinu

Dobit prije oporezivanja/ ukupni vlastiti kapital

Jedan od najbitnih pokazatelja

Pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti društvo ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala

Povrat na ukupni kapital

tvrdnje u finansijskim izvještajima · tvrdnje tvrdnje –su izjave menadžmenta, dane eksplicitno...

Documents