u 22001144.. ggooddiinnii...hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured zagreb aannkkeettaa...

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Područni ured Zagreb

AAnnkkeettaa ppoossllooddaavvaaccaa

uu 22001144.. ggooddiinnii

na području Grada Zagreba i

Zagrebačke županije

Zagreb, kolovoz 2014. godine

IMPRESUM

Nakladnik Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Zagreb Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 15 Telefon: (01) 46 99 999

Web stranice: http://www.hzz.hr

Za nakladnika Krunoslav Knežević, predstojnik Područnog ureda Zagreb

Uredništvo Irena Matejčić E-mail: [email protected]

S A D R Ţ A J

1. UVOD………………………………………………………………………………………… 1

2. METODOLOGIJA ISTRAŢIVANJA I UZORAK ………………………………………… 2

3. STRUKTURA ANKETIRANIH POSLODAVACA…………………………………......... 3

4. ZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U 2013. GODINI………………………………. 6

4. 1. Promjene u zaposlenosti tijekom 2013. godine………………………………….… 6

4. 2. Struktura novog zapošljavanja tijekom 2013. godine……………………………... 9

4. 3. Prestanak rada radnika u 2013. godini - struktura i razlozi………………………. 12

5. NAĈIN TRAŢENJA I POTEŠKOĆE PRI ZAPOŠLJAVANJU RADNIKA

TIJEKOM 2013. GODINE………………………………………………………………….. 14

5. 1. Način traženja radnika……………………………………………………………...… 14

5. 2. Poteškoće pri zapošljavanju radnika……………………………….…………….…. 15

6. PLANIRANO ZAPOŠLJAVANJE U 2014. GODINI……………………………............ 18

6. 1. Struktura i stopa planiranog zapošljavanja………………………………………… 18

6. 2. Očekivane promjene u zaposlenosti………………………………………………... 23

6. 3. Potražnja za zanimanjima - prioritetni izbor, potrebne kompetencije i

prikladna razina obrazovanja traženih radnika…………………………………….. 26

7. RAZLOZI SMANJENJA BROJA RADNIKA I POTENCIJALNI VIŠKOVI…………… 29

8. SURADNJA S HRVATSKIM ZAVODOM ZA ZAPOŠLJAVANJE………………….... 32

9. SAŢETAK………………………………………………………………………………........ 37

10. PRILOZI…………………………………………………………………………………....... 40

1 HZZ PU Zagreb - Anketa poslodavaca 2014.

ANKETA POSLODAVACA U 2014. GODINI na podruĉju Grada Zagreba i Zagrebaĉke ţupanije

1. UVOD

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), kao i ranijih godina, proveo je početkom 2014.

godišnje istraživanje „Anketa poslodavaca“ uz potporu partnera: Hrvatske gospodarske

komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca u svrhu uspješnijeg

usklađivanja ponude i potražnje radne snage.

Cilj istraţivanja je otkriti trenutne oblike zapošljavanja i prepoznati obrasce potreba tržišta

rada za različitim profilima radnika. Putem upitnika izravno od poslodavaca prikupljene su

informacije o promjenama u zaposlenosti u protekloj godini, potrebama za novim radnicima

te potencijalnim viškovima radnika u 2014. godini. Pritom su se identificirali profili i

kompetencije radnika koji bi se mogli zaposliti ili pojaviti kao višak te eventualne poteškoće

pri nalaženju odgovarajućeg kadra. Također, istražujemo raširenost i potrebu obrazovanja

radnika te mogućnost stručne prakse u organizaciji poslodavca, interes i informiranost

poslodavca za mjere poticanja zapošljavanja te iskustva suradnje s HZZ-om.

Rezultati ankete nam pomažu pri adekvatnoj pripremi za aktivnosti savjetovanja i

usmjeravanja nezaposlenih osoba te davanja preporuka za obrazovnu politiku sukladno

potrebama tržišta rada. Također, kroz dobivene rezultate nadležna ministarstva i partneri koji

sudjeluju u istraživanju (HUP, HOK, HGK) informirat će se u procesu donošenja politika i

regulacije tržišta rada. Podaci prikupljeni anketom koriste se za razvoj i planiranje aktivnosti

HZZ-a i partnera, a prikazuju se isključivo skupno, u okviru statističkih analiza.

Anketom poslodavaca za 2014. godinu prikupljeni su podaci kroz šest područja:

I. Osnovni podaci o poslodavcu: naziv i oblik vlasništva

II. Zapošljavanje u prethodnoj godini (prema spolu)

promjene u zaposlenosti temeljem ugovora o radu (ulasci, izlasci, stanje)

struktura novozaposlenih radnika temeljem ugovora o radu - prema trajanju

zaposlenja, razini obrazovanja

zapošljavanje temeljem drugih oblika rada (ugovor o djelu, autorski ugovor,

studentski ili učenički ugovor)

broj realiziranih vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi

struktura radnika prema razlozima prestanka rada tijekom prethodne godine

III. Poteškoće pri zapošljavanju radnika

način traženja radnika za zapošljavanje u prethodnoj godini

eventualne poteškoće u pronalaženju radnika: razlozi poteškoća te najčešće

zanimanje nedostajućih radnika

IV. Planirano zapošljavanje i potencijalni viškovi radnika u tekućoj godini

planirani broj zapošljavanja radnika na temelju ugovora o radu u 2014. godini

prema oblicima rada: neodređeno i određeno vrijeme, sezonski poslovi te

prema razini obrazovanja

HZZ PU Zagreb - Anketa poslodavaca 2014. 2

najčešće zanimanje potrebnih radnika s iskazanim brojem radnika, vještinama

potrebnim za obavljanje zanimanja i prikladna razina obrazovanja iskazanog

zanimanja

spremnost poslodavca na zapošljavanje uz predložene intervencije kao poticaj

zapošljavanju

očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2014. godine

razlozi eventualnog smanjenja broja radnika te najčešća zanimanja radnika

potencijalnih viškova s dodatnim obilježjima

V. Obrazovanje i struĉna praksa

usavršavanje radnika organizirano interno ili od strane vanjskih edukatora

provođenje stručne prakse ili naukovanja kod poslodavaca s pripadajućim

brojem učenika

spremnost na organiziranje stručne prakse za osobe koje se obrazuju ili

osposobljavaju za zanimanja koja zapošljavaju poslodavci u određenim

slučajevima

VI. Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

opseg korištenja usluga HZZ-a

zadovoljstvo dobivenim uslugama prema vrsti usluga

informiranost o mjerama za poticanje zapošljavanja HZZ-a i zainteresiranost za

njihovo korištenje.

2. METODOLOGIJA ISTRAŢIVANJA I UZORAK

Ovim smo istraživanjem nastojali prikupiti valjane i pouzdane procjene temeljene na iskazima

poslodavaca. U tu svrhu primijenjeno je anketno istraživanje kao najefikasniji alat.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2013. godine bilo je

498.320 zaposlenih osiguranika (429.496 na području Grada Zagreba i 68.824 na području

Zagrebačke županije).

Odabir poslodavaca izvršen je iz interne baze poslodavaca Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje koja se temelji na podacima dobivenim od Hrvatskog zavoda za mirovinsko

osiguranje i Državnog zavoda za statistiku.

Pri strukturiranju anketnog uzorka primijenjen je stratificirani proporcionalni uzorak. Osnovni

stratumi na koje su gospodarski subjekti grupirani u strukturiranju ovog uzorka su područja

djelatnosti sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2007 te njihova podjela na

mikro (1-9 zaposlenih), male (10-49), srednje (50-249) i velike (>250) poslodavce, ovisno o

broju radnika. Proporcionalnost je osigurana na županijskoj razini po dimenzijama područja

djelatnosti i broja zaposlenih.

U uzorak za anketiranje 2014. godine ukljuĉeno je 1.860 poslodavaca (1.175 s područja

Grada Zagreba i 685 s područja Zagrebačke županije) s ukupnim brojem zaposlenih od

206.925, što čini 41,5% ukupne zaposlenosti na prostoru Područnog ureda Zagreb.


Anketa poslodavaca provedena je putem upitnika koji im je dostavljen poštom.

Savjetnici za zapošljavanje svojim su izravnim kontaktima s poslodavcima pomogli

ispunjavanje upitnika. Upitnik se mogao ispuniti i online na web stranici

http://upitnici.hzz.hr uz osobni pristupni kod, što je učinilo čak 63,5% sudionika istraživanja

(69,4% s područja Grada Zagreba, 53,9% s područja Zagrebačke županije), najčešće iz

područja djelatnosti informacija i komunikacija (78,9%), obrazovanja (72,2%) te stručnih,

znanstvenih i tehničkih djelatnosti (70,8%). Udio upitnika ispunjenih on-line na razini

Republike Hrvatske iznosio je 44,0% sudionika istraživanja što znači da su i Grad Zagreb i

Zagrebačka županija imali veći odaziv ovakvog načina ispunjavanja. Online upitnik bio je brži

i lakši način popunjavanja od tiskanog, jer je sučelje automatski raspoznavalo unesena

zanimanja i postavljalo samo ona pitanja na koja se očekivao odgovor poslodavca.

Provedba ankete trajala je šest tjedana, od 20. siječnja do 28. veljače 2014. godine. Tijekom

navedenog razdoblja provedbe, u anketi su sudjelovala 1.104 poslodavca ili 59,4% od

uzorkovanog broja. Kod anketiranih su poslodavaca bila zaposlena 129.373 radnika,

što ĉini 62,5% u odnosu na uzorak te 26,0% u odnosu na ukupan broj zaposlenih na

prostoru Podruĉnog ureda Zagreb. Od ukupnog broja poslodavaca (1.104) koji su

sudjelovali u anketi s područja Grada Zagreba bila su 683 poslodavca sa 113.940 zaposlenih

što čini 26,5% od ukupnog broja zaposlenih, a s područja Zagrebačke županije bio je 421

poslodavac s 15.433 zaposlena radnika što čini 22,4% od ukupnog broja zaposlenih na

navedenom području.

Obuhvat, odnosno broj anketiranih u odnosu na broj uzorkovanih poslodavaca iznosio je za

Grad Zagreb 58,1%, a za Zagrebačku županiju 61,5%.

3. STRUKTURA ANKETIRANIH POSLODAVACA

Prema veličini poslodavca, uzimajući u obzir broj zaposlenih, najveći broj anketiranih ĉine

mikro poslodavci (do 9 zaposlenih) - 441 ili 39,9%, zatim mali poslodavci (od 10 do 49

zaposlenih) - 336 ili 30,4%, srednji poslodavci (od 50 do 249 zaposlenih) - 216 ili 19,6% te

veliki poslodavci (s 250 i više zaposlenih) - 111 ili 10,1%. Kod mikro poslodavaca

zaposleno je samo 1.468 osoba ili 1,1% od ukupnog broja zaposlenih kod anketiranih

poslodavaca, ali je broj poslodavaca dovoljno velik da osigura valjane rezultate koji se mogu

poopćiti za ovu skupinu. Veliki poslodavci zapošljavaju 98.066 osoba ili 75,8% od ukupno

zaposlenih kod anketiranih poslodavaca. Struktura na razini županija je slična. Mikro

poslodavci su također najzastupljeniji, ali u Gradu Zagrebu s 33,0%, a u Zagrebačkoj županiji

s 51,3%, dok su veliki poslodavci i u Gradu i u Zagrebačkoj županiji najmanje zastupljeni, ali

u Gradu s 14,6%, a na području Zagrebačke županije samo 2,6%.

Anketom je obuhvaćeno 918 trgovaĉkih društava ili ustanova (83,2%) i 186 poslodavaca

obrtnika (16,8%) – Prilog - 1. Obrtnici pretežito pripadaju skupini mikro poslodavaca (njih

164 ili 88,2%), dok malim poslodavcima pripada 20 obrtnika ili 10,7%, a skupini srednjih

poslodavaca 2 obrtnika ili 1,1%. Na području županija također je manji udio poslodavaca

obrtnika, ali u Zagrebačkoj županiji ipak s višim udjelom (26,8%) u odnosu na Grad Zagreb

(10,7%).

http://upitnici.hzz.hr/


S obzirom na sektor vlasništva poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, većina je iz

privatnog ili preteţito privatnog vlasništva (810 ili 73,4%), zatim 255 poslodavaca ili

23,1% iz državno/javnog ili pretežito državno/javnog vlasništva, dok 39 poslodavaca ili 3,5%

pripada ostalim sektorima vlasništva (udruge, zajednice i sl.) – Prilog - 2.

PU ZagrebGrad

Zagreb

Zagrebačka

županija PU Zagreb

Grad

Zagreb

Zagrebačka

županija

UKUPNO 1.104 683 421 129.373 113.940 15.433

Mikro (do 9 zaposlenih) 441 225 216 1.468 764 704

Mali (10 do 49 zaposlenih) 336 203 133 7.265 4.288 2.977

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 216 155 61 22.574 16.691 5.883

Veliki (250 i više zaposlenih) 111 100 11 98.066 92.197 5.869

Pravna osoba (trgovačko društvo ili ustanova) 918 610 308 128.501 113.614 14.887

Obrt 186 73 113 872 326 546

Privatno/pretežito privatno 810 491 319 64.476 54.242 10.234

Državno/javno / pretežito državno/javno 255 161 94 64.055 58.886 5.169

Ostalo 39 31 8 842 812 30

Sektor vlasništva:

T - 1. Broj anketiranih poslodavaca i zaposlenih radnika prema veličini, tipu i sektoru vlasništva

Broj obuhvadenih poslodavaca Broj obuhvadenih zaposlenih

Veličina poslodavca:

Tip poslodavca:

Promatrajući prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007), najveći broj

poslodavaca koji je sudjelovao u istraţivanju je iz podruĉja djelatnosti preraĊivaĉke

industrije (111 poslodavaca ili 10,1%), trgovine na veliko i na malo; popravak motornih

vozila i motocikla (102 poslodavca ili 9,2%), a zatim slijede poslodavci iz područja

obrazovanja (97 ili 8,8%), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (80 ili 7,2%) te

građevinarstva (79 ili 7,2%). Zbog malog broja poslodavaca i zaposlenih u djelatnosti

kućanstava kao poslodavaca (6 poslodavaca sa 7 zaposlenih) te u djelatnosti

izvanteritorijalnih organizacija i tijela (4 poslodavca s 24 zaposlena) u daljnjim razmatranjima

ova područja neće biti zasebno analizirana.

Poslodavci iz određenih djelatnosti prisutniji su u Gradu Zagrebu nego u Zagrebačkoj

županiji, npr. financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (37 ili 84,1%), opskrbe

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (19 ili 82,6%), poslovanja nekretninama

(33 ili 82,5%) te umjetnosti, zabave i rekreacije (40 ili 75,5%).


Područje djelatnosti NKD-a PU ZagrebGrad

Zagreb

Zagrebačka

županija PU Zagreb

Grad

Zagreb

Zagrebačka

županija

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 44 21 23 445 210 235

Rudarstvo i vađenje 11 6 5 216 96 120

Prerađivačka industrija 111 60 51 17.241 11.917 5.324

Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija23 19 4 4.913 4.867 46

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

33 19 14 2.751 1.901 850

Građevinarstvo 79 42 37 6.739 5.530 1.209

Trgovina na veliko i na malo;

popravak motornih vozila i motocikla102 59 43 15.571 13.367 2.204

Prijevoz i skladištenje 63 33 30 17.664 16.345 1.319

Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane42 25 17 2.568 2.435 133

Informacije i komunikacije 57 38 19 2.619 2.492 127

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 44 37 7 15.697 15.615 82

Poslovanje nekretninama 40 33 7 1.235 1.182 53

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 65 40 25 3.180 2.726 454

Administrativne i pomodne

uslužne djelatnosti37 25 12 6.272 6.032 240

Javna uprava i obrana;

obvezno socijalno osiguranje61 39 22 14.058 13.514 544

Obrazovanje 97 56 41 5.200 3.607 1.593

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 80 52 28 7.712 7.044 668

Umjetnost, zabava i rekreacija 53 40 13 3.901 3.824 77

Ostale uslužne djelatnosti 52 32 20 1.360 1.208 152

Djelatnosti kudanstava kao poslodavaca 6 3 3 7 4 3

Djelatnosti izvanteritorijalnih

organizacija i tijela4 4 0 24 24 0

UKUPNO 1.104 683 421 129.373 113.940 15.433

T - 2. Broj anketiranih poslodavaca i zaposlenih radnika prema područjima djelatnosti

Broj obuhvadenih poslodavaca Broj obuhvadenih zaposlenih


4. ZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U 2013. GODINI

4. 1. Promjene u zaposlenosti tijekom 2013. godine

Tijekom 2013. godine kod anketiranih poslodavaca ostvaren je nešto manji broj novog

zapošljavanja od broja otpuštanja (za 10 radnika), što je rezultiralo gotovo istim brojem

zaposlenih na kraju 2013. godine. U prethodnoj godini anketirani poslodavci su zaposlili

ukupno 22.461 radnika, što ĉini 17,4% u odnosu na ukupnu zaposlenost anketiranih

subjekata krajem 2012. godine. U istom je razdoblju prestao raditi 22.471 radnik ili

17,4% od ukupnog broja zaposlenih. U odnosu na RH u kojoj je udio zapošljavanja iznosio

21,9%, a udio prestanaka rada 20,8% fluktuacija na razini promatranih dviju županija je

manja. Bez obzira na prisutnu fluktuaciju na godišnjoj razini, nije ostvarena znaĉajna

promjena broja zaposlenih na kraju 2013. u odnosu na 2012. godinu. Ako promatramo

prema spolu, broj zaposlenih žena se povećao za 1.230 ili 2,0%, dok se broj zaposlenih

muškaraca smanjio za 1.240 ili 1,8%.

Broj Udio Broj Udio

Broj zaposlenih 31.XII.2012. 129.383 67.164 51,9 62.219 48,1

Zaposleno tijekom 2013. 22.461 12.453 55,4 10.008 44,6

Udio zapošljavanja % 17,4 18,5 - 16,1 -

Prestalo raditi tijekom 2013. 22.471 13.693 60,9 8.778 39,1

Udio prestanka rada % 17,4 20,4 - 14,1 -


Promjena u zaposlenosti 2013./2012. - razlika -10 -1.240 - 1.230 -

Promjena u zaposlenosti 2013./2012. - % 0,0 -1,8 - 2,0 -




Prestalo raditi tijekom 2013. 20.252 12.250 60,5 8.002 39,5



Promjena u zaposlenosti 2013./2012. - razlika -580 -1.369 - 789 -

Promjena u zaposlenosti 2013./2012. - % -0,5 -2,4 - 1,4 -




Prestalo raditi tijekom 2013. 2.219 1.443 65,0 776 35,0



Promjena u zaposlenosti 2013./2012. - razlika 570 129 - 441 -

Promjena u zaposlenosti 2013./2012. - % 3,8 1,4 - 7,7 -

Zagr

ebač

ka ž

upan

ija

UkupnoMuškarci Žene

T - 3. Promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca tijekom 2013. godine

PU Z

agre

bG

rad

Zagr

eb


S obzirom na županije na prostoru Područnog ureda Zagreb, postoje razlike između Grada

Zagreba i Zagrebačke županije. Dok je u Gradu ostvaren manji broj novog zapošljavanja od

broja otpuštanja, u Zagrebačkoj županiji ostvaren je veći broj novog zapošljavanja od broja

otpuštanja. Točnije, u Gradu je ostvareno smanjenje zaposlenosti za 580 radnika ili 0,5%

(smanjenje zaposlenosti muškaraca za 1.369 ili 2,4%, ali povećanje zaposlenosti žena za

789 radnica ili 1,4%), dok je u Zagrebačkoj županiji ostvareno povećanje zaposlenosti za 570

radnika ili 3,8% (povećanje zaposlenosti muškaraca za 129 ili 1,4% i povećanje zaposlenosti

žena za 441 radnicu ili 7,7%).

Promatrajući promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca od 2009. godine kada je

zabilježen porast od 4,8%, vidimo usporavanje negativnih stopa nakon 2010. godine, da bi

krajem 2013. godine imali gotovo isti broj zaposlenih kao i godinu ranije, odnosno zabilježen

je približno isti broj zapošljavanja i prestanaka rada tijekom godine.

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Broj zaposlenih krajem prethodne godine 216.298 233.025 237.753 172.229 129.383

Zaposleno tijekom godine 43.073 30.272 36.873 26.487 22.461

Udio zapošljavanja % 19,9 13,0 15,5 15,4 17,4

Prestalo raditi tijekom godine 32.688 35.942 39.474 27.372 22.471

Udio prestanka rada % 15,1 15,4 16,6 15,9 17,4

Broj zaposlenih krajem godine 226.683 227.355 235.152 171.344 129.373

Promjena u zaposlenosti - razlika 10.385 -5.670 -2.601 -885 -10

Promjena u zaposlenosti - % 4,8 -2,4 -1,1 -0,5 0,0

T - 4. Promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca, usporedni podaci 2009.-2013.

Povećanje zaposlenosti, kao rezultat većeg opsega novog zapošljavanja od prestanaka rada

radnika, ostvareno je u devet područja djelatnosti, dok je u deset područja zabilježen pad broja

zaposlenih. Veći broj zaposlenih ostvaren je u podruĉju trgovine na veliko i na malo (za

7,8%), administrativnih i pomoćnih usluţnih djelatnosti (za 6,9%), pruţanja smještaja te

pripreme i usluţivanja hrane (za 4,5%), poslovanja nekretninama (za 3,3%), prerađivačke

industrije (za 2,6%), obrazovanja (za 2,5%) i dr. S druge strane, pad zaposlenosti, uzrokovan

većim prestankom rada u odnosu na novo zapošljavanje radnika, zabiljeţen je u ovim

podruĉjima: prijevoz i skladištenje (-7,3%), opskrba elektriĉnom energijom (-4,0%), ostale

uslužne djelatnosti (-2,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-2,4%), javna uprava i obrana;

obvezno socijalno osiguranje (-2,2%), građevinarstvo (-2,1%) i dr. Situacija u RH je vrlo slična, a

razlika je primijećena u području informacija i komunikacija gdje je ostvarena pozitivna promjena

u zaposlenosti za 6,0%, dok je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije ostvarena

negativna promjena za 1,8% (gledano kroz relativne pokazatelje). Udio zaposlenih krajem 2013.

godine na području RH i Područnog ureda Zagreb za djelatnost informacija i komunikacija

iznosio je između 1,4% i 2,0%. Udio zaposlenih u djelatnosti prijevoza i skladištenja na području

RH i Područnog ureda Zagreb iznosio je između 7,5% i 13,7%, a zabilježena negativna

promjena zaposlenosti u RH iznosi 4,1%, a u Područnom uredu Zagreb 7,3%.


Ako promatramo fluktuaciju radne snage, najviša je u administrativnim i pomoćnim uslužnim

djelatnostima, a najniža u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija, zatim javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju te financijskim

djelatnostima i djelatnosti osiguranja.

Područje djelatnosti NKD-aZaposleni

31.XII.2012.

Zaposleno

tijekom

2013.

Udio

zapošljavanja

Prestalo

raditi tijekom

2013.

Udio

prestanaka

rada

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 456 84 18,4 95 20,8

Rudarstvo i vađenje 217 12 5,5 13 6,0

Prerađivačka industrija 16.811 3.228 19,2 2.798 16,6


plinom, parom i klimatizacija5.116 189 3,7 392 7,7

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

2.782 236 8,5 267 9,6

Građevinarstvo 6.884 875 12,7 1.020 14,8


popravak motornih vozila i motocikla14.439 4.354 30,2 3.222 22,3

Prijevoz i skladištenje 19.053 2.651 13,9 4.040 21,2


pripreme i usluživanja hrane2.457 481 19,6 370 15,1

Informacije i komunikacije 2.666 481 18,0 528 19,8

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 15.878 766 4,8 947 6,0

Poslovanje nekretninama 1.195 129 10,8 89 7,4

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3.155 458 14,5 433 13,7


uslužne djelatnosti5.869 5.842 99,5 5.439 92,7


obvezno socijalno osiguranje14.369 673 4,7 984 6,8

Obrazovanje 5.073 681 13,4 554 10,9

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 7.641 801 10,5 730 9,6

Umjetnost, zabava i rekreacija 3.894 367 9,4 360 9,2

Ostale uslužne djelatnosti 1.398 148 10,6 186 13,3

Djelatnosti kudanstava kao poslodavaca 7 2 28,6 2 28,6


organizacija i tijela23 3 13,0 2 8,7

UKUPNO 129.383 22.461 17,4 22.471 17,4

T - 5. Udio zapošljavanja i prestanka rada u ukupnoj zaposlenosti anketiranih poslodavaca

tijekom 2013. godine prema područjima djelatnosti


Negativne promjene u zaposlenosti, odnosno manje udjele zapošljavanja od prestanaka rada

tijekom 2013. ostvarili su samo veliki poslodavci (-0,2%) te poslodavci iz sektora

državno/javnog i pretežito državno/javnog vlasništva (-3,1%). Istovremeno, najveću pozitivnu

razliku u udjelima zapošljavanja i prestanaka rada ostvarili su mali poslodavci (za 1,7%) te

poslodavci iz privatnog sektora vlasništva (za 3,3%). Najveća fluktuacija radnika zabilježena

je kod mikro poslodavaca te u privatnom sektoru vlasništva.

Zaposleni

31.XII.2012.

Zaposleno

tijekom

2013.

Udio

zapošljavanja

Prestalo

raditi tijekom

2013.

Udio

prestanaka

rada

UKUPNO 129.383 22.461 17,4 22.471 17,4


Mikro (do 9 zaposlenih) 1.461 524 35,9 517 35,4

Mali (10 do 49 zaposlenih) 7.147 1.728 24,2 1.610 22,5

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 22.550 4.492 19,9 4.468 19,8

Veliki (250 i više zaposlenih) 98.225 15.717 16,0 15.876 16,2

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 62.442 19.047 30,5 17.013 27,2

Državno/javno / pretežito državno/javno 66.128 3.219 4,9 5.292 8,0

Ostalo 813 195 24,0 166 20,4

T - 6. Udio zapošljavanja i prestanka rada u ukupnoj zaposlenosti anketiranih poslodavaca

tijekom 2013. godine prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

4. 2. Struktura novog zapošljavanja tijekom 2013. godine

Novo zapošljavanje tijekom 2013. godine realizirano je temeljem ugovora o radu

(22.461 osoba) i temeljem drugih oblika rada - ugovora o djelu, autorskog ugovora,

studentskog ili uĉeniĉkog ugovora (13.137 osoba).

Većina novog zapošljavanja temeljem ugovora o radu ostvarena je na odreĊeno

vrijeme (78,5% ili 17.636 radnika), dok je manji broj zapošljavanja na neodređeno vrijeme

(21,5% ili 4.825 radnika). Na razini Republike Hrvatske udio zapošljavanja na određeno

vrijeme bio je veći - 83,4%. Također, anketirani su poslodavci tijekom 2013. godine na

području Grada Zagreba i Zagrebačke županije zaposlili 1.709 radnika na sezonskim

poslovima, što čini 9,7% od zapošljavanja na određeno vrijeme, odnosno 7,6% od ukupnog

zapošljavanja (manje u odnosu na RH u kojoj je udio radnika na sezonskim poslovima 29,4%

od zapošljavanja na određeno vrijeme te 24,5% od ukupnog zapošljavanja). Anketirani

poslodavci na području RH i Područnog ureda Zagreb zaposlili su 0,3% osoba s invaliditetom

od ukupnog zapošljavanja (68 osoba u Područnom uredu Zagreb).


Ugovori o radu na određeno vrijeme su najčešći oblik zapošljavanja kod svih poslodavaca,

no češći su kod srednjih i velikih poslodavaca, te u privatnom sektoru i ostalim oblicima

vlasništva. Zapošljavanju osoba s invaliditetom skloniji su mikro poslodavci, poslodavci u

javnom sektoru te naročito u ostalim oblicima vlasništva. Gotovo identična situacija je na

području obje županije, s izuzetkom da je u Zagrebačkoj županiji ugovor o radu na određeno

vrijeme jedini oblik zapošljavanja kod ostalih oblika vlasništva, a najčešći kako u privatnom

tako i u javnom sektoru.

Neodređeno

vrijeme

Određeno

vrijeme

Sezonski

poslovi

Osobe s

invaliditetom

UKUPNO 22.461 21,5 78,5 7,6 0,3


Mikro (do 9 zaposlenih) 524 35,7 64,3 10,5 1,9

Mali (10 do 49 zaposlenih) 1.728 34,1 65,9 3,7 0,1

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 4.492 20,7 79,3 5,5 0,2

Veliki (250 i više zaposlenih) 15.717 19,8 80,2 8,5 0,3

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 19.047 18,1 81,9 8,1 0,1

Državno/javno / pretežito državno/javno 3.219 41,5 58,5 4,6 1,4

Ostalo 195 17,9 82,1 13,3 5,6

T - 7. Broj i struktura novozaposlenih osoba tijekom 2013. godine prema vrsti ugovora,

veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

Zaposleni

temeljem

ugovora o radu

Od toga, %:

Zapošljavanje na određeno vrijeme najčešće je bilo kod poslodavaca iz administrativnih i

pomoćnih uslužnih djelatnosti (89,4% od ukupnog zapošljavanja u djelatnosti), prijevoza i

skladištenja (87,4%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (87,3%),

kao i djelatnosti građevinarstva (86,5%). Istovremeno, zapošljavanje na određeno vrijeme

najmanje je učestalo u djelatnosti opskrbe energentima (22,8%), rudarstvu i vađenju (25,0%)

te javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (36,3%) – Prilog - 3. Promatrano

na razini županija, zapošljavanje na određeno vrijeme nešto je učestalije u Gradu Zagrebu

(79,1%) u odnosu na Zagrebačku županiju (74,5%), dok je situacija u djelatnostima slična, ali

u Zagrebačkoj županiji zapošljavanje na određeno vrijeme najčešće je bilo kod poslodavaca

iz djelatnosti trgovine (86,0% od ukupnog zapošljavanja u djelatnosti) i obrazovanja (85,8%).

Prema obrazovnoj strukturi novozaposlenih radnika, više od polovice ima završeno

ĉetverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje (55,2% ili 12.388 osoba). Udio zaposlenih

s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem bio je 15,7% (3.528 osoba), sa završenim

diplomskim studijem odnosno fakultetom ili akademijom 13,3% (2.976 osoba) te s


nezavršenom ili završenom osnovnom školom 9,6% (2.166 osoba), dok je udio osoba s

dodiplomskim studijem ili višom školom iznosio 6,2% (1.403 osobe). U odnosu na RH nešto

je više novozaposlenih s višim i visokim obrazovanjem (u RH s višim 5,4% te visokim

obrazovanjem 12,4%), a najveća razlika je kod četverogodišnjeg srednjoškolskog

obrazovanja (u RH 45,6%) te trogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja (u RH 22,7%).

Razlike između dvije promatrane županije najveće su kod zapošljavanja radnika s

četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem (u Gradu Zagrebu 57,2% ili 11.243 osobe, a

u Zagrebačkoj županiji 41,1% ili 1.145 osoba) te s trogodišnjim srednjoškolskim

obrazovanjem (u Gradu Zagrebu 14,1% ili 2.770 osoba, a u Zagrebačkoj županiji 27,2% ili

758 osoba).

Tijekom 2013. godine, radnici niže obrazovne razine bili su najprisutniji u zapošljavanju u

djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (35,7%), administrativnim i pomoćnim

uslužnim djelatnostima (21,2%) te građevinarstvu (20,7%), dok su radnici sa

srednjoškolskom razinom obrazovanja bili najprisutniji u djelatnosti prijevoza i skladištenja

(89,5%), trgovine (84,7%) kao i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

(79,6%). Zapošljavanje radnika s visokoškolskim obrazovanjem najzastupljenije je u

djelatnostima obrazovanja (75,3%), rudarstva i vađenja (75,0%) te djelatnostima opskrbe

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (73,5%) – Prilog - 3.

Kod anketiranih poslodavaca u 2013. godini, angažirano je 3.728 radnika na temelju

ugovora o djelu. Ovaj oblik zapošljavanja koristilo je 24,9% poslodavaca. Najprisutniji je kod

velikih (40,5%) i srednjih poslodavaca (38,1%) te ga češće koriste poslodavci iz državnog i

javnog sektora (45,1%) i ostali tipovi poslodavaca (udruge, zajednice i sl.) - 46,2%. S

obzirom na područje djelatnosti, najzastupljeniji je bio kod poslodavaca u javnoj upravi i

obrani; obveznom socijalnom osiguranju (55,7%), obrazovanju (41,7%) te kod poslodavaca u

djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (39,2%). Promatrano po županijama, češći

oblik zapošljavanja bio je u Gradu Zagrebu (28,5%) u odnosu na Zagrebačku županiju

(19,0%).

Istovremeno, kod anketiranih poslodavaca angažirano je 5.229 radnika na temelju

autorskog ugovora. Ovaj oblik zapošljavanja koristilo je 13,2% poslodavaca, a najprisutniji

je kod velikih (20,7%) i srednjih poslodavaca (17,3%) te ga češće koriste poslodavci iz

državnog i javnog sektora (20,9%), ali i ostali tipovi poslodavaca (35,9%). Najzastupljeniji je

bio kod poslodavaca u području umjetnosti, zabave i rekreacije (30,2%), javnoj upravi i

obrani; obveznom socijalnom osiguranju (28,3%) te u stručnim, znanstvenim i tehničkim

djelatnostima (26,2%). S obzirom na županije, češći oblik zapošljavanja bio je u Gradu

Zagrebu (16,1%) u odnosu na Zagrebačku županiju (8,7%).

Također, u 2013. godini zaposleno je 4.180 osoba preko studentskog ili uĉeniĉkog

ugovora. Ovaj oblik zapošljavanja koristilo je 22,2% poslodavaca. Najprisutniji je kod velikih

(43,2%) i srednjih poslodavaca (32,2%) te ga podjednako često koriste poslodavci iz

državnog i javnog sektora (22,4%), kao i poslodavci iz privatnog sektora (21,7%), a nešto

češće ostali tipovi poslodavaca (30,8%). S obzirom na područje djelatnosti, najzastupljeniji je

bio kod poslodavaca u području umjetnosti, zabave i rekreacije (39,6%) te kod poslodavaca

u području administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (32,4%). Promatrano po


županijama, češći oblik zapošljavanja bio je u Gradu Zagrebu (28,9%) u odnosu na

Zagrebačku županiju (11,3%).

Na temelju

ugovora o djelu

Na temelju autorskog

ugovora

Na temelju

studentskog ili

učeničkog ugovora

UKUPNO 24, 9 13,2 22,2


Mikro (do 9 zaposlenih) 13,1 8,0 11,7

Mali (10 do 49 zaposlenih) 26,6 14,9 22,4

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 38,1 17,3 32,2

Veliki (250 i više zaposlenih) 40,5 20,7 43,2

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 17,5 9,7 21,7

Državno/javno / pretežito državno/javno 45,1 20,9 22,4

Ostalo 46,2 35,9 30,8

T - 8. Udio poslodavaca koji su tijekom 2013. godine zaposlili jednog ili više radnika

na temelju drugih oblika rada, %

Tijekom 2013. godine 7 poslodavaca (0,6% anketiranih) koristilo je vrijednosne kupone

za sezonski rad u poljoprivredi. Vrijednosne kupone mogu realizirati fizičke ili pravne

osobe koje obavljaju registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizičke osobe nositelji obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva. Tijekom 2013. godine realiziran je ukupno 8.361 vrijednosni

kupon za sezonski rad u poljoprivredi, uglavnom na području Zagrebačke županije (8.346

kupona). Najveći broj realiziran je kod srednjih poslodavaca (8.161 ili 97,6%) te kod

poslodavaca iz privatnog ili pretežito privatnog oblika vlasništva (8.358 kupona).

4. 3. Prestanak rada radnika u 2013. godini - struktura i razlozi

Tijekom 2013. godine kod anketiranih poslodavca prestao je raditi ukupno 22.471

radnik ili 17,4% od ukupnog broja zaposlenih na kraju 2012. godine.

Najĉešći razlozi prestanka rada radnika bili su istek ugovora o radu na odreĊeno

vrijeme (50,2%) te sporazumni raskid ugovora o radu (27,7%), dok su ostali razlozi

zastupljeni u znatno manjem opsegu (otkaz od strane poslodavca - 9,6%, umirovljenje -

6,6%, otkaz od strane radnika - 3,6% i neki drugi razlog - 2,3%). Na području Grada Zagreba

i Zagrebačke županije situacija je gotovo identična.


Istek ugovora o radu na određeno vrijeme najzastupljeniji je razlog prestanka rada bez obzira

na veličinu poslodavca, iako je nešto češći kod velikih (52,3%) i srednjih poslodavaca

(49,1%). Istovremeno, najzastupljeniji je razlog prestanka rada u privatnom sektoru

vlasništva (58,7%) te kod ostalih oblika vlasništva (63,3%). Sporazumni raskid ugovora o

radu također je vrlo zastupljen bez obzira na veličinu poslodavca, ali je najzastupljeniji u

javnom sektoru (41,2%). Otkazi od strane poslodavaca češći su kod mikro poslodavaca

(21,9%) te u privatnom sektoru (10,2%). Umirovljenje je češći razlog kod velikih poslodavaca

te kod poslodavaca iz javnog sektora, dok su otkazi od strane radnika nešto češći kod malih i

srednjih poslodavca te u ostalim oblicima vlasništva. Kod nekih drugih razloga prestanka

rada poslodavci su uglavnom navodili smrt radnika te mirovanje radnog odnosa, a češći su

bili kod mikro poslodavca i u javnom sektoru.

Otk

az o

d

stra

ne

po

slo

dav

ca

Otk

az o

d

stra

ne

rad

nik

a

Spo

razu

mn

i

rask

id

ugo

vora

o

rad

uIs

tek

ugo

vora

o r

adu

na

od

ređ

en

o

vrije

me

Um

iro

vlje

nje

Ne

ki d

rugi

razl

og

UKUPNO 22.471 9.6 3.6 27.7 50.2 6.6 2.3


Mikro (do 9 zaposlenih) 517 21.9 5.4 26.5 34.2 3.9 8.1

Mali (10 do 49 zaposlenih) 1.610 13.3 9.9 31.8 37.9 4.5 2.6

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 4.468 11.9 8.1 23.7 49.1 5.8 1.4

Veliki (250 i više zaposlenih) 15.876 8.1 1.7 28.5 52.3 7.1 2.3

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 17.013 10.2 4.0 23.6 58.7 2.4 1.1

Državno/javno / pretežito državno/javno 5.292 7.6 2.5 41.2 22.4 20.1 6.2

Ostalo 166 4.2 6.0 17.5 63.3 5.4 3.6

T - 9. Broj i struktura radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine

prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

Bro

j rad

nik

a ko

ji

su

pre

stal

i rad

iti Razlog prestanka, %:

Istek ugovora o radu na određeno vrijeme najzastupljeniji je razlog prestanka rada u

administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (82,3%) te u djelatnosti obrazovanja

(64,6%), a sporazumni raskid ugovora o radu u prijevozu i skladištenju (50,6%) te stručnim,

znanstvenim i tehničkim djelatnostima (46,9%). Otkaz od strane poslodavca najzastupljeniji

je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (56,9%), a otkaz od strane

radnika u informacijama i komunikacijama (30,3%). Odljev radnika kroz umirovljenje relativno

je najčešći oblik prestanka rada u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju

(36,1%) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (24,5%) – Prilog -

4.

Ako promatramo županijsku razinu, istek ugovora o radu na određeno vrijeme najzastupljeniji

je razlog prestanka rada u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (83,0%) u


Gradu Zagrebu te u obrazovanju (79,0%) u Zagrebačkoj županiji, a sporazumni raskid

ugovora o radu u prijevozu i skladištenju (51,5%) u Gradu te u administrativnim i pomoćnim

uslužnim djelatnostima (44,4%), kao i rudarstvu i vađenju (44,4%) u Zagrebačkoj županiji.

Otkaz od strane poslodavca najzastupljeniji je u obje županije u opskrbi električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacijom (57,0% u Gradu, 50,0% u Zagrebačkoj županiji), a

otkaz od strane radnika u informacijama i komunikacijama (31,1%) u Gradu te u opskrbi

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (25,0%) u Zagrebačkoj županiji. Odljev

radnika kroz umirovljenje relativno je najčešći oblik prestanka rada u obje županije u javnoj

upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (36,0% u Gradu, 40,0% u Zagrebačkoj

županiji).

5. NAĈIN TRAŢENJA I POTEŠKOĆE PRI ZAPOŠLJAVANJU RADNIKA

TIJEKOM 2013. GODINE

5. 1. Naĉin traţenja radnika

Tijekom 2013. godine čak je 78,1% poslodavaca traţilo radnike za zapošljavanje,

odnosno 21,9% poslodavaca nije tražilo radnike (od ukupnog broja poslodavaca koji su se

izjasnili na ovo pitanje). Radnike češće nisu tražili mikro poslodavci (41,2%) i poslodavci

privatnog ili pretežito privatnog vlasništva (26,0%).

Prilikom traženja radnika za zapošljavanje poslodavci koriste različite izvore informacija o

potencijalnim radnicima, pa su tako mogli zaokružiti i više odgovora. Najviše poslodavaca

traţilo je radnike posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (496 poslodavaca

ili 61,5% od ukupnog broja anketiranih poslodavaca koji su tražili radnike). Osim

posredovanja Zavoda, poslodavci u velikoj mjeri koriste i oglašavanje na Internetu (294

poslodavca ili 36,5%), uvid u vlastitu bazu životopisa (281 ili 34,9%), osobna poznanstva

(232 ili 28,8%), dok je oglašavanje u ostalim medijima (novine, radio, TV) koristilo 106

poslodavaca ili 13,2%. Poslodavci su također radnike za zapošljavanje tražili među osobama

koje su kod njih bile na praksi, naukovanju ili stručnom osposobljavanju (103 poslodavca ili

12,8%), posredovanjem privatnih agencija za zapošljavanje (53 ili 6,6%) te na neki drugi

način (26 ili 3,2%). U Gradu Zagrebu je slična situacija, ali na području Zagrebačke županije

nakon traženja radnika posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (195

poslodavaca ili 67,5%), poslodavci najčešće traže radnike putem osobnih poznanstava (88 ili

30,4%), uvidom u vlastitu bazu životopisa (84 ili 29,1%), pa tek onda oglašavanjem na

Internetu (71 ili 24,6%) i u ostalim medijima (30 ili 10,4%).

Najveća razlika između RH i promatrane dvije županije pronađena je u sljedećim

segmentima: oglašavanje na Internetu (36,5% u PU Zagreb, a 20,0% u RH), vlastita baza

životopisa (34,9% u PU Zagreb, a 27,4% u RH), osobna poznanstva (28,8% u PU Zagreb, a

35,2% u RH).

Veliki i srednji poslodavci najčešće traže radnike posredovanjem Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, a zatim oglašavanjem na Internetu i uvidom u vlastitu bazu životopisa, dok

mikro i mali poslodavci također najčešće koriste uslugu posredovanja Zavoda, a nakon toga

najčešće traže radnike putem osobnih poznanstava.


Poslodavci iz državnog i javnog oblika vlasništva pri traženju radnika najčešće koriste usluge

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i oglašavanje na Internetu, dok poslodavci iz privatnog

oblika vlasništva, osim usluga Zavoda, vrlo često koriste i osobna poznanstva, vlastitu bazu

životopisa i oglašavanje na Internetu.

Po

sre

do

va

nje

m H

rva

tsk

og

zav

od

a z

a z

ap

ošl

jav

an

je

Po

sre

do

va

nje

m p

riv

atn

ih

ag

en

cija

za

za

po

šlja

va

nje

Og

laša

va

nje

m n

a I

nte

rne

tu

Og

laša

va

nje

m u

ost

ali

m

me

dij

ima

(n

ov

ine

, ra

dio

, T

V)

Uv

ido

m u

vla

stit

u b

azu

živ

oto

pis

a

Pu

tem

oso

bn

ih p

ozn

an

sta

va

Me

đu

oso

ba

ma

ko

je s

u b

ile

na

pra

ksi

, n

au

ko

va

nju

ili

stru

čno

m o

spo

sob

lja

va

nju

Na

ne

ki

dru

gi

na

čin

UKUPNO 806 61.5 6.6 36.5 13.2 34.9 28.8 12.8 3.2


Mikro (do 9 zaposlenih) 238 63.4 4.2 21.4 3.8 20.2 39.5 8.0 3.4

Mali (10 do 49 zaposlenih) 267 58.1 5.2 31.5 11.2 31.5 31.8 11.2 2.6

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 196 61.2 8.2 50.5 22.4 46.9 21.4 19.9 1.5

Veliki (250 i više zaposlenih) 105 66.7 12.4 57.1 21.9 54.3 10.5 14.3 7.6

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 562 56.0 8.7 35.8 7.8 36.8 37.7 13.0 2.3

Državno/javno / pretežito državno/javno 216 74.5 1.4 39.8 27.8 29.6 6.0 10.6 6.0

Ostalo 28 71.4 3.6 25.0 7.1 35.7 25.0 25.0 0.0

T - 10. Struktura načina traženja radnika tijekom 2013. godine


An

ke

tira

ni

po

slo

da

vci

ko

ji s

u

tra

žili

ra

dn

ike

za

za

po

šlja

va

nje Način traženja radnika, %:

5. 2. Poteškoće pri zapošljavanju radnika

Poslodavci se u poslovanju susreću i s poteškoćama pri pronalaženju odgovarajućeg kadra.

Na ovo pitanje odgovorilo je 726 poslodavaca s područja Grada Zagreba i Zagrebačke

županije, od čega potvrdno njih 135 ili 18,6%, što znači da se većina (81,4%) poslodavaca

nije susrela s poteškoćama prilikom traženja radnika. U pronalaženju potrebnih radnika

poteškoće su najčešće imali mikro poslodavci (njih 25,0%), zatim srednji i veliki poslodavci

(17,6% odnosno 17,2%), a mali poslodavci u 14,7% slučajeva. Istovremeno, s poteškoćama

prilikom traženja radnika češće su se susretali poslodavci iz privatnog sektora (20,2%) u

odnosu na poslodavce iz državnog ili javnog sektora (14,9%). Na razini RH, od svih

poslodavaca koji su odgovorili na ovo pitanje, njih 19,1% je imalo poteškoća u pronalaženju

potrebnih radnika. Ako promatramo podatke na županijskoj razini, poslodavci s područja

Grada Zagreba češće imaju poteškoća prilikom traženja radnika (20,0%) u odnosu na

poslodavce s područja Zagrebačke županije (16,3%).


Anketirani poslodavci koji

su odgovorili na pitanje o

poteškodama pri

pronalaženju radnika

Poslodavci s

potvrdnim

odgovorom o

poteškodama pri

pronalaženju radnika

Udio, %

UKUPNO 726 135 18.6


Mikro (do 9 zaposlenih) 200 50 25.0

Mali (10 do 49 zaposlenih) 245 36 14.7

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 182 32 17.6

Veliki (250 i više zaposlenih) 99 17 17.2

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 500 101 20.2

Državno/javno / pretežito

državno/javno202 30 14.9

Ostalo 24 4 16.7

T - 11. Struktura poslodavaca s poteškodama pri pronalaženju radnika

tijekom 2013. godine prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

Promatrajući prema područjima djelatnosti, uz izuzeće djelatnosti rudarstva i vađenja,

djelatnosti kućanstava kao poslodavaca i djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

zbog nedovoljnog broja odgovora, iskaze o problemima s pronalaženjem radnika najčešće

su dali poslodavci iz administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (29,2%) te iz djelatnosti

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (28,4%), dok su se s navedenim problemima rijetko

susretali poslodavci iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (6,5%) te iz

opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (6,7%).

Ako promatramo samo poslodavce koji su iskazali poteškoće s pronalaženjem radnika,

najčešće kao razlog navode problem nedostatka kandidata s traţenim radnim iskustvom

(45,2%). Drugi značajan problem poslodavcima je nezainteresiranost ili nemotiviranost

kandidata (38,1%), zatim slijedi nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem (36,5%) te

nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću (26,2%), dok nedostatak

kandidata s potrebnim socijalnim vještinama (komunikativnost, timski rad i sl.) navodi 22,2%

poslodavaca. Ostali razlozi nešto su manje zastupljeni: nedostatak kandidata s traženim

znanjem rada na računalu (9,5%), nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika

(3,2%) te nešto drugo (7,9%), gdje između ostalog navode dislociranost poslodavca.

U odnosu na RH najveća razlika je kod nedostatka kandidata s traženim obrazovanjem. U

Područnom uredu Zagreb taj problem je manje prisutan (36,5%) u odnosu na RH (54,8%),


što je i za očekivati s obzirom na višu obrazovnu razinu osoba na navedenom području.

Razlika također postoji i kod nezainteresiranosti ili nemotiviranosti kandidata (38,1% u PU

Zagreb, a 28,1% u RH) te kod nedostatka kandidata s potrebnim socijalnim vještinama

(22,2% u PU Zagreb, a 13,5% u RH).

Ne

do

stat

ak k

and

idat

a s

traž

en

im

ob

razo

van

jem

Ne

do

stat

ak k

and

idat

a s

traž

en

im

rad

nim

isku

stvo

m

Ne

do

stat

ak k

and

idat

a s

traž

en

im

znan

jem

rad

a n

a ra

čun

alu

Ne

do

stat

ak k

and

idat

a s

traž

en

im

znan

jem

str

ano

g je

zika

Ne

do

stat

ak k

and

idat

a s

po

tre

bn

im

soci

jaln

im v

ješt

inam

a

(ko

mu

nik

ativ

no

st, t

imsk

i rad

i sl

.)

Ne

zain

tere

sira

no

st il

i

ne

mo

tivi

ran

ost

kan

did

ata

(n

pr.

sp

rem

no

st z

a u

čen

je)

Ne

do

stat

ak k

and

idat

a ko

ji su

spre

mn

i rad

iti z

a p

on

uđ

en

u p

ladu

Ne

što

dru

go

UKUPNO 36.5 45.2 9.5 3.2 22.2 38.1 26.2 7.9


Mikro (do 9 zaposlenih) 27.7 51.1 6.4 2.1 21.3 44.7 29.8 6.4

Mali (10 do 49 zaposlenih) 45.7 37.1 5.7 2.9 22.9 37.1 17.1 8.6

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 48.3 48.3 10.3 0.0 24.1 31.0 24.1 3.4

Veliki (250 i više zaposlenih) 20.0 40.0 26.7 13.3 20.0 33.3 40.0 20.0

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 32.3 46.9 8.3 3.1 28.1 47.9 27.1 7.3

Državno/javno / pretežito državno/javno 53.8 42.3 11.5 0.0 3.8 3.8 23.1 7.7

Ostalo 25.0 25.0 25.0 25.0 0.0 25.0 25.0 25.0

T - 12. Struktura razloga poteškoda koje su anketirani poslodavci imali pri pronalaženju radnika

prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca (%)

Ukupno 130 poslodavaca s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije iskazalo je

zanimanje u kojem je imalo poteškoća u zapošljavanju radnika. U tablici T-13. prikazana su

najučestalija zanimanja po pripadajućim rodovima kod kojih su 3 i više poslodavaca iskazali

poteškoće. Većim brojem odgovora ističu se sljedeća zanimanja: prodavač/prodavačica (7

odgovora), diplomirani pravnik/diplomirana pravnica (6), konobar/konobarica (5), diplomirani

informatičar/diplomirana informatičarka, informatičar/informatičarka i odgojitelj/odgojiteljica

predškolske djece (po 4 odgovora).


Rod

Zanimanje

Broj poslodavaca s

poteškodama u

zapošljavanju

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci

2429617. diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 6

2131727. diplomirani informatičar/diplomirana informatičarka 4

3320116. odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 4

3231114. medicinska sestra 3

Tehničari i stručni suradnici/stručne suradnice

3121516. informatičar/informatičarka 4

3415116. komercijalist/komercijalistica 3

3225124. zubotehničar/zubotehničarka 3

Uslužna i trgovačka zanimanja

5220213. prodavač/prodavačica 7

5123133. konobar/konobarica 5

5122123. kuhar/kuharica 3

Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači

proizvoda

8324113. vozač/vozačica teretnog vozila 3

T - 13. Najčešda zanimanja za koja su poslodavci imali poteškoda pri pronalaženju radnika

(zanimanja kod kojih je 3 i više poslodavca iskazalo poteškode)

6. PLANIRANO ZAPOŠLJAVANJE U 2014. GODINI

6. 1. Struktura i stopa planiranog zapošljavanja

Jedno od pitanja u upitniku za poslodavce odnosi se na planirano zapošljavanje radnika u

2014. godini i njegovu strukturu u pogledu trajanja zaposlenja, namjeri zapošljavanja

sezonskih radnika, potrebnim zanimanjem budućih radnika s potrebnim vještinama za

obavljanje iskazanog zanimanja te pripadajućeg obrazovanja.

Anketirani poslodavci planiraju tijekom 2014. godine zaposliti ukupno 8.301 radnika na

temelju ugovora o radu te stopa planiranog zapošljavanja (postotak u odnosu na

ukupan broj zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca) iznosi 6,4%, što je

neznatno manje u odnosu na iskazana očekivanja u 2013. godini (6,6%). U Gradu Zagrebu

poslodavci tijekom 2014. godine planiraju zaposliti 7.536 radnika te je stopa planiranog


zapošljavanja 6,6%, dok u Zagrebačkoj županiji planiraju zaposliti 765 radnika a stopa iznosi

5,0%.

U 2014. godini novo zapošljavanje u najvećoj mjeri planiraju mikro poslodavci kod kojih

je udio planiranog zapošljavanja u njihovoj ukupnoj zaposlenosti 28,4%. Svi ostali poslodavci

imaju znatno niže stope zapošljavanja: mali poslodavci (8,3%), srednji (7,2%) i veliki (5,8%).

Prema obliku vlasništva, kod privatnih poslodavaca namjera zapošljavanja je izraţenija

(stopa zapošljavanja 10,2%) u odnosu na poslodavce iz državnog ili javnog vlasništva

(2,4%) što je i logično s obzirom na ograničenja novog zapošljavanja i poteškoće otpuštanja

u navedenom sektoru. Slična je situacija na području Grada Zagreba, dok je na području

Zagrebačke županije planirano zapošljavanje kod mikro poslodavaca još izraženije (stopa

zapošljavanja 32,7%), ali nešto slabije izraženo kod privatnog sektora u odnosu na državni ili

javni sektor (stopa zapošljavanja 5,4% odnosno 3,9%).

Zaposleni

31.XII.2013.

Planirano

zapošljavanje

u 2014.

godini

Stopa

planiranog

zapošljavanja

Zaposleni

31.XII.2013.

Planirano

zapošljavanje

u 2014.

godini

Stopa

planiranog

zapošljavanja

Zaposleni

31.XII.2013.

Planirano

zapošljavanje

u 2014.

godini

Stopa

planiranog

zapošljavanja

UKUPNO 129.373 8.301 6.4 113.940 7.536 6.6 15.433 765 5.0


Mikro (do 9 zaposlenih) 1.468 417 28.4 764 187 24.5 704 230 32.7

Mali (10 do 49 zaposlenih) 7.265 605 8.3 4.288 406 9.5 2.977 199 6.7

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 22.574 1.621 7.2 16.691 1.398 8.4 5.883 223 3.8

Veliki (250 i više zaposlenih) 98.066 5.658 5.8 92.197 5.545 6.0 5.869 113 1.9

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 64.476 6.598 10.2 54.242 6.050 11.2 10.234 548 5.4


državno/javno64.055 1.554 2.4 58.886 1.354 2.3 5.169 200 3.9

Ostalo 842 149 17.7 812 132 16.3 30 17 56.7

PU Zagreb Grad Zagreb Zagrebačka županija

T - 14. Broj i udio planiranog zapošljavanja u 2014. godini


Potrebe za novim zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti, a ako

promatramo u apsolutnim pokazateljima najveći bi se broj radnika mogao zaposliti u

podruĉju administrativnih i pomoćnih usluţnih djelatnosti (2.364 ili 28,5%),

prerađivačkoj industriji (1.450 ili 17,5%), trgovini na veliko i na malo (1.409 ili 17,0%),

prijevozu i skladištenju (501 ili 6,0%), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja

(396 ili 4,8%) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (335 ili 4,0%). Na

području Grada Zagreba poslodavci iz navedenih djelatnosti iskazali su također najveću

namjeru zapošljavanja, dok je na području Zagrebačke županije situacija nešto drugačija te

bi se najveći broj radnika mogao zaposliti u području prerađivačke industrije (151 ili 19,7%),


trgovine (117 ili 15,3%), prijevoza i skladištenja (88 ili 11,5%), građevinarstva (74 ili 9,7%) te

javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja (58 ili 7,6%).

Zap

osl

en

i

31

.XII

.20

13

.

Pla

nir

ano

zap

ošl

java

nje

u

20

14

. go

din

i

Sto

pa

pla

nir

ano

g

zap

ošl

java

nja

Stru

ktu

ra

Zap

osl

en

i

31

.XII

.20

13

.

Pla

nir

ano

zap

ošl

java

nje

u

20

14

. go

din

i

Sto

pa

pla

nir

ano

g

zap

ošl

java

nja

Stru

ktu

ra

Zap

osl

en

i

31

.XII

.20

13

.

Pla

nir

ano

zap

ošl

java

nje

u

20

14

. go

din

i

Sto

pa

pla

nir

ano

g

zap

ošl

java

nja

Stru

ktu

ra

Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo 445 62 13.9 0.7 210 18 8.6 0.2 235 44 18.7 5.8

Rudarstvo i vađenje 216 2 0.9 0.0 96 2 2.1 0.0 120 0 0.0 0.0

Prerađivačka industrija 17.241 1.450 8.4 17.5 11.917 1.299 10.9 17.2 5.324 151 2.8 19.7


plinom, parom i klimatizacija4.913 125 2.5 1.5 4.867 115 2.4 1.5 46 10 21.7 1.3

Opskrba vodom; uklanjanje

otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

2.751 54 2.0 0.7 1.901 31 1.6 0.4 850 23 2.7 3.0

Građevinarstvo 6.739 146 2.2 1.8 5.530 72 1.3 1.0 1.209 74 6.1 9.7


popravak motornih vozila i

motocikla

15.571 1.409 9.0 17.0 13.367 1.292 9.7 17.1 2.204 117 5.3 15.3

Prijevoz i skladištenje 17.664 501 2.8 6.0 16.345 413 2.5 5.5 1.319 88 6.7 11.5


pripreme i usluživanja hrane2.568 159 6.2 1.9 2.435 139 5.7 1.8 133 20 15.0 2.6

Informacije i komunikacije 2.619 257 9.8 3.1 2.492 241 9.7 3.2 127 16 12.6 2.1

Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja15.697 396 2.5 4.8 15.615 391 2.5 5.2 82 5 6.1 0.6

Poslovanje nekretninama 1.235 33 2.7 0.4 1.182 31 2.6 0.4 53 2 3.8 0.3

Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti3.180 278 8.7 3.3 2.726 253 9.3 3.4 454 25 5.5 3.3


uslužne djelatnosti6.272 2.364 37.7 28.5 6.032 2.328 38.6 30.9 240 36 15.0 4.7


obvezno socijalno osiguranje14.058 285 2.0 3.4 13.514 227 1.7 3.0 544 58 10.7 7.6

Obrazovanje 5.200 230 4.4 2.8 3.607 193 5.4 2.6 1.593 37 2.3 4.8

Djelatnosti zdravstvene zaštite

i socijalne skrbi7.712 335 4.3 4.0 7.044 306 4.3 4.1 668 29 4.3 3.8

Umjetnost, zabava i rekreacija 3.901 142 3.6 1.7 3.824 125 3.3 1.7 77 17 22.1 2.2

Ostale uslužne djelatnosti 1.360 71 5.2 0.9 1.208 58 4.8 0.8 152 13 8.6 1.7

Djelatnosti kudanstava kao

poslodavaca7 0 0.0 0.0 4 0 0.0 0.0 3 0 0.0 0.0


organizacija i tijela24 2 8.3 0.0 24 2 8.3 0.0 0 0 0.0 0.0

UKUPNO 129.373 8.301 6.4 100.0 113.940 7.536 6.6 100.0 15.433 765 5.0 100.0

Područje djelatnosti NKD-a

PU Zagreb Grad Zagreb Zagrebačka županija

T - 15. Broj zaposlenih radnika, planirano zapošljavanje u 2014. godini,

stopa zapošljavanja i struktura planiranog zapošljavanja prema područjima djelatnosti


Ako pak promatramo stope zapošljavanja, najviša stopa u 2014. godini prognozirana je

u podruĉju administrativnih i pomoćnih usluţnih djelatnosti (37,7%), dok više stope

zapošljavanja od prosječne (6,4%) na razini dviju županija (Grada Zagreba i Zagrebačke

županije), a koje obuhvaća Područni ured Zagreb predviđaju se u području poljoprivrede,

šumarstva i ribarstva (13,9%), informacijama i komunikacijama (9,8%), trgovini (9,0%),

stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (8,7%) i prerađivačkoj industriji (8,4%).

Najniže stope prognozirane su u djelatnosti rudarstva i vađenja (0,9%), opskrbe vodom;

uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (2,0%),

javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja (2,0%), građevinarstva (2,2%),

opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (2,5%), financijskih djelatnosti i

djelatnosti osiguranja (2,5%), poslovanja nekretninama (2,7%) i prijevoza i skladištenja

(2,8%).

Neodređeno OdređenoSezonski

poslovi

UKUPNO 8.301 22.9 77.1 16.7


Mikro (do 9 zaposlenih) 417 34.5 65.5 15.3

Mali (10 do 49 zaposlenih) 605 34.4 65.6 9.8

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 1.621 28.5 71.5 9.6

Veliki (250 i više zaposlenih) 5.658 19.2 80.8 19.5

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 6.598 16.0 84.0 19.0


državno/javno1.554 51.4 48.6 6.6

Ostalo 149 28.9 71.1 16.8

T - 16. Struktura planiranog zapošljavanja u 2014. godini

prema obliku zaposlenosti, veličini i sektoru vlasništva poslodavaca

Planirano

zapošljavanje

na temelju

ugovora o radu

u 2014. godini

Od toga, %

Poslodavci uglavnom planiraju radnike zaposliti na odreĊeno vrijeme (6.403 radnika ili

77,1%), dok 1.898 radnika ili 22,9% planiraju zaposliti na neodređeno vrijeme. Istovremeno,

na sezonskim poslovima planiraju tijekom 2014. godine zaposliti 1.383 radnika ili

16,7% od ukupnog planiranog zapošljavanja. Svi poslodavci (bez obzira na veličinu)

uglavnom planiraju zapošljavanje radnika na određeno vrijeme, ali ono je nešto češće kod

velikih i srednjih poslodavaca (80,8% odnosno 71,5%) u odnosu na male i mikro poslodavce

(65,6% odnosno 65,5%). Radnike na sezonskim poslovima češće pak planiraju zaposliti

veliki (19,5%) i mikro poslodavci (15,3%). Ako promatramo oblik vlasništva, primjećujemo da


je planirano zapošljavanje na određeno vrijeme znatno češće kod privatnog sektora (84,0%)

u odnosu na državni ili javni sektor (48,6%), kao i kod sezonskih poslova (19,0% odnosno

6,6%). Poslodavci s područja Grada Zagreba češće planiraju zaposliti radnike u 2014. godini

na određeno vrijeme i na sezonskim poslovima (78,0% odnosno 17,1%) u odnosu na

poslodavce iz Zagrebačke županije (68,4% odnosno 12,8%). Prema područjima djelatnosti

sezonski će radnici biti potrebni u prerađivačkoj industriji (861 radnik ili 59,4% od ukupnog

planiranog zapošljavanja) kao i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane (69 radnika ili 43,4%). – Prilog - 7

Promatrajući planirano zapošljavanje radnika prema razini obrazovanja primjećujemo da

poslodavci planiraju zaposliti najviše radnika srednjoškolskog obrazovanja i to sa

srednjom školom u trajanju 4 ili više godina (3.038 radnika ili 36,6%) te sa srednjom školom

u trajanju do 3 godine (2.078 radnika ili 25,0%). Udjeli planiranog zapošljavanja drugih razina

obrazovanja znatno su niži i kreću se od 8,2% (dodiplomski studij/viša škola) preko 13,7%

(nezavršena ili završena osnovna škola) do 16,5% (diplomski studij/fakultet, akademija). Na

prostoru Područnog ureda Zagreb poslodavci planiraju zaposliti radnike nešto više razine

obrazovanja u odnosu na Republiku Hrvatsku, npr. s visokim obrazovanjem planiraju

zaposliti 16,5%, a na razini RH 12,2%; s višim obrazovanjem 8,2%, a na razini RH 5,9%; s

nižom razinom planiraju zaposliti 13,7%, a u RH 16,6% te s trogodišnjim srednjoškolskim

obrazovanjem 25,0%, a u RH 29,6%. Razlike postoje i na razini Grada Zagreba i Zagrebačke

županije. U odnosu na Zagrebačku županiju, na razini Grada Zagreba poslodavci planiraju

zaposliti veći udio osoba s visokom te srednjoškolskom razinom obrazovanja, a manji udio

osoba s nezavršenom i završenom osnovnom školom i višom razinom obrazovanja.

S

nezavršenom/

završenom

osnovnom

školom

Sa srednjom

školom u

trajanju do 3

godine

Sa srednjom

školom u

trajanju 4 ili

više godina

S

dodiplomskim

studijem/

višom školom

S diplomskim

studijem/

fakultetom,

akademijom

UKUPNO 8.301 13.7 25.0 36.6 8.2 16.5


Mikro (do 9 zaposlenih) 417 14.9 17.3 38.8 8.9 20.1

Mali (10 do 49 zaposlenih) 605 9.1 19.0 37.7 12.1 22.1

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 1.621 5.6 13.9 36.9 16.2 27.4

Veliki (250 i više zaposlenih) 5.658 16.4 29.4 36.2 5.5 12.5

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 6.598 15.8 30.7 38.1 6.7 8.7


državno/javno1.554 3.9 3.3 30.1 13.6 49.1

Ostalo 149 18.8 2.0 37.6 18.1 23.5

Planirano

zapošljavanje

na temelju

ugovora o

radu u 2014.

godini

Od toga, %

T - 17. Struktura planiranog zapošljavanja u 2014. godini

prema potrebnoj razini obrazovanja, veličini i sektoru vlasništva poslodavaca


Radnike niske razine obrazovanja najviše planiraju zaposliti veliki i mikro poslodavci te

poslodavci iz privatnog sektora. Slična je situacija i kod radnika sa srednjom razinom

obrazovanja koje planiraju zaposliti uglavnom veliki poslodavci i poslodavci iz privatnog

sektora, dok radnike više i visoke razine obrazovanja uglavnom planiraju zaposliti srednji

poslodavci i češće poslodavci iz državnog ili javnog sektora u odnosu na privatni sektor.

6. 2. Oĉekivane promjene u zaposlenosti

Anketiranjem poslodavca nastojali smo utvrditi i oĉekivanja poslodavaca u pogledu

promjena u zaposlenosti na kraju 2014. u odnosu na 2013. godinu, te u slučaju

očekivanog smanjenja broja zaposlenih radnika, istražiti razloge smanjenja i obilježja radnika

potencijalnih viškova.

Na ovo pitanje odgovorilo je 965 poslodavca ili 87,4% od ukupnog broja anketiranih. U

strukturi odgovora prevladavaju oĉekivanja da se broj zaposlenih neće mijenjati

(39,7%), zatim očekivanja da će broj zaposlenih porasti (31,9%), dok čak 19,5%

poslodavaca ne može procijeniti, a 8,9% očekuje smanjenje broja zaposlenih.

Očekuju

povedan broj

radnika

Očekuju

smanjen broj

radnika

Ne očekuju

promjenu broja

zaposlenih

Ne zna/

nema procjenu

UKUPNO 965 31.9 8.9 39.7 19.5


Mikro (do 9 zaposlenih) 375 35.2 4.2 42.7 17.9

Mali (10 do 49 zaposlenih) 299 32.1 8.4 41.8 17.7

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 193 28.0 11.4 37.3 23.3

Veliki (250 i više zaposlenih) 98 26.5 23.5 26.5 23.5

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 710 34.5 6.3 39.0 20.2


državno/javno217 24.9 16.6 39.6 18.9

Ostalo 38 23.7 13.2 52.6 10.5

T - 18. Struktura odgovora poslodavaca o očekivanoj promjeni broja zaposlenih na kraju 2014. godine u

odnosu na 2013. godinu prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca, struktura odgovora %

Anketirani

poslodavci koji

su dali odgovor

na pitanje 11.

Od toga, %

S obzirom na veličinu poslodavca raste i udio njih koji smatraju da će se broj zaposlenih u

organizaciji smanjiti (s 4,2% kod mikro poslodavaca na 23,5% kod velikih poslodavaca).


Veliki i srednji poslodavci teže procjenjuju kretanje broja zaposlenih (23,5% odnosno 23,3%),

dok mikro i mali poslodavci češće ne očekuju promjenu broja zaposlenih (42,7% odnosno

41,8%). Isto tako, mikro i mali poslodavci skloniji su očekivanju da će se broj radnika

povećati (35,2% odnosno 32,1%). S obzirom na sektor vlasništva, poslodavci iz privatnog

sektora češće predviđaju rast, a rjeđe smanjenje broja zaposlenih u odnosu na poslodavce iz

državnog ili javnog sektora.

Anketirani poslodavci na prostoru Podruĉnog ureda Zagreb ove godine oĉekuju

povećanje broja zaposlenih za 546 odnosno 0,5% (na prostoru Grada Zagreba za 361

zaposlenog ili 0,4%, a na prostoru Zagrebaĉke ţupanije za 185 zaposlenih ili 1,4%), dok

poslodavci s područja RH očekuju povećanje broja zaposlenih za 4.591 osobu ili 1,2%.

Očekivana ukupna promjena broja zaposlenih izrazito je pozitivna kod mikro poslodavaca

koji očekuju povećanje čak za 17,5%, dok mali poslodavci očekuju povećanje za 3,2%, a

srednji poslodavci za 1,9%. Jedino se u skupini velikih poslodavaca očekuje pad ukupne

zaposlenosti i to za 0,3%. S obzirom na sektor vlasništva, u privatnom se očekuje povećanje

broja zaposlenih za 2,9%, ali kod državnog ili javnog se očekuje smanjenje broja zaposlenih

za 2,0%.

Za

po

sle

ni

ko

d

an

ke

tira

nih

po

slo

da

va

ca

ko

ji s

u d

ali

od

go

vo

r n

a

pit

an

je 1

1.

Oče

kiv

an

o p

ov

eda

nje

bro

ja r

ad

nik

a

Ud

io,

%

Oče

kiv

an

o s

ma

nje

nje

bro

ja r

ad

nik

a

Ud

io,

%

Oče

kiv

an

a r

azl

ika

bro

ja

zap

osl

en

ih

Ud

io,

%UKUPNO 112.506 2.938 2.6 2.392 2.1 546 0.5


Mikro (do 9 zaposlenih) 1.272 242 19.0 19 1.5 223 17.5

Mali (10 do 49 zaposlenih) 6.402 307 4.8 103 1.6 204 3.2

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 20.390 668 3.3 273 1.3 395 1.9

Veliki (250 i više zaposlenih) 84.442 1.721 2.0 1.997 2.4 -276 -0.3

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 56.769 2.291 4.0 628 1.1 1663 2.9


državno/javno54.897 620 1.1 1.743 3.2 -1123 -2.0

Ostalo 840 27 3.2 21 2.5 6 0.7

T - 19. Očekivanje promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca na kraju 2014. godine

u odnosu na 2013. godinu prema veličini i sektoru vlasništva poslodavaca


Znatnije postotno povećanje zaposlenosti na kraju 2014. godine očekuje se u informacijama i

komunikacijama (11,2%) te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (9,3%), dok

najveće smanjenje u zaposlenosti očekuju poslodavci iz područja djelatnosti građevinarstva

(-8,7%), opskrbe vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti

sanacije okoliša (-5,3%) kao i djelatnosti prijevoza i skladištenja (-4,7%).

Područje djelatnosti NKD-a

Zaposleni kod

anketiranih

poslodavaca

koji su dali

odgovor

Očekivano

povedanje

broja radnika

Očekivano

smanjenje

broja radnika

Očekivana

razlika broja

radnika

Udio u

ukupnom broju

zaposlenih

Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo 292 17 1 16 5.5

Rudarstvo i vađenje 130 2 7 -5 -3.8

Prerađivačka industrija 15.819 308 92 216 1.4


plinom, parom i klimatizacija3.611 6 22 -16 -0.4

Opskrba vodom; uklanjanje

otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

2.544 19 154 -135 -5.3

Građevinarstvo 6.575 61 632 -571 -8.7


popravak motornih vozila i

motocikla

14.887 635 32 603 4.1

Prijevoz i skladištenje 17.477 148 968 -820 -4.7


pripreme i usluživanja hrane1.406 28 15 13 0.9

Informacije i komunikacije 2.412 270 0 270 11.2

Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja11.322 392 57 335 3.0

Poslovanje nekretninama 1.183 21 57 -36 -3.0

Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti2.858 103 13 90 3.1


uslužne djelatnosti6.196 574 0 574 9.3


obvezno socijalno osiguranje9.957 162 236 -74 -0.7

Obrazovanje 4.941 43 32 11 0.2

Djelatnosti zdravstvene zaštite

i socijalne skrbi6.588 94 22 72 1.1

Umjetnost, zabava i rekreacija 3.026 40 14 26 0.9

Ostale uslužne djelatnosti 1.254 14 38 -24 -1.9

Djelatnosti kudanstava kao

poslodavaca4 0 0 0 0.0


organizacija i tijela24 1 0 1 4.2

UKUPNO 112.506 2.938 2.392 546 0.5

T - 20. Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2014. godine

prema područjima djelatnosti


6. 3. Potraţnja za zanimanjima - prioritetni izbor, potrebne kompetencije i

prikladna razina obrazovanja traţenih radnika

Poslodavci koji su iskazali namjeru zapošljavanja radnika temeljem ugovora o radu trebali su

odrediti samo jedno zanimanje za kojim će u narednoj godini imati najveće potrebe, zajedno

s pripadajućim brojem radnika te kompetencijama potrebnim u tom zanimanju. Iskazani

brojevi znači ne ukazuju na ukupan broj predviđenih potreba za radnicima pojedinog

zanimanja, već na broj poslodavca kojima je zapošljavanje u tom zanimanju od velike

važnosti, te broj potrebnih radnika u najtraženijim zanimanjima. Poslodavci su naveli sljedeća

zanimanja kao najvažnija za njihovo planirano zapošljavanje u 2014. godini:

Rod

Zanimanje

Broj

poslodavaca

s iskazanom

potrebom

Broj osoba

zanimanja za

koje su

poslodavci

iskazali potrebu

diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica 26 84

odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 25 51

diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 11 33

diplomirani informatičar/diplomirana informatičarka 8 98

diplomirani strojarski inženjer/diplomirana strojarska inženjerka 7 13

medicinska sestra 7 29

diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka elektrotehnike 7 49

diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska inženjerka 5 14

diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije 3 16

diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka grafičke tehnologije 3 5

veterinar/veterinarka 3 5

komercijalist/komercijalistica 10 63

elektrotehničar/elektrotehničarka 5 17

komercijalni službenik/komercijalna službenica 3 3

informatičar/informatičarka 3 4

zastupnik/zastupnica osiguranja 3 126

upravni pravnik/upravna pravnica 3 3

administrativni službenik/administrativna službenica 11 20

hotelijersko-turistički službenik/hotelijersko-turistička službenica 4 1007

knjigovođa/knjigovotkinja 3 4

T - 21. Najbrojnija zanimanja za koja su anketirani poslodavci (3 ili više)

iskazali potrebe za zapošljavanjem u 2014. godini


Tehničari i stručni suradnici

Administrativni službenici


prodavač/prodavačica 26 690

konobar/konobarica 13 41

kuhar/kuharica 7 22

trgovac/trgovkinja 4 16

blagajnik/blagajnica 4 27

frizer/frizerka 4 5

zaštitar osoba i imovine 4 300

njegovatelj/njegovateljica starijih i nemodnih osoba 4 4

njegovatelj/njegovateljica osoba s teškodama razvoju 3 14

pomodni vrtlar/pomodna vrtlarica 3 6

soboslikar i ličilac/soboslikarica i ličiteljica 3 17

kovinotokar/kovinotokarica 3 5

elektromonter/elektromonterka 3 16

vozač/vozačica lakog dostavnog vozila 9 35

vozač/vozačica teretnog vozila 9 53

vozač/vozačica autobusa 3 13

Jednostavna zanimanja

čistačica 9 121

radnik/radnica na proizvodnoj liniji 3 823

Poljoprivrednici, šumari, ribari, lovci

Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji


Poslodavci su uglavnom naveli uslužna i trgovačka zanimanja, administrativne službenike,

jednostavna zanimanja, ali i zanimanja iz roda znanstvenika, inženjera i stručnjaka.

Anketirani su poslodavci kroz upitnik trebali identificirati kompetencije koje radnik, u za njih

najtraţenijem zanimanju, treba imati za obavljanje navedenog zanimanja. Za svaku je

kompetenciju ponuđena mogućnost procjene od 1 (minimalno potrebna) do 5 (izrazito

potrebna). Poslodavci na prostoru Područnog ureda Zagreb procijenili su da je odgovornost

najpotrebnija karakteristika, približavajući se razini izrazito potrebna (4,5) i to kod

poslodavaca svih veličina i oblika vlasništva. U velikoj mjeri također su iskazani i timski rad

(4,3), fleksibilnost (4,3), emocionalna samokontrola (4,2), usmjerenost na potrebe stranaka

(4,2) i praktična znanja u okviru zanimanja (4,2). Poslodavci su u srednjoj mjeri ocijenili kao

potrebne sljedeće vještine: teorijska znanja u okviru zanimanja (3,8 - traženija kod srednjih

poslodavaca i poslodavaca iz državnog ili javnog sektora), kreativnost i inovativnost (3,5 -

nešto manje tražena kod velikih poslodavaca), uvjeravanje (3,4) te empatija (3,4).

U odnosu na RH situacija je vrlo slična, ali poslodavci s prostora Područnog ureda Zagreb

procjenjuju nešto potrebniji timski rad i usmjerenost na potrebe stranaka (+0,2 u odnosu na

RH), kao i fleksibilnost, emocionalnu samokontrolu, teorijska znanja u okviru zanimanja,

kreativnost i inovativnost te empatiju (+0,1), dok jedino vještinu upravljanja ljudima i

resursima procjenjuju nešto manje potrebnom (-0,1).


Up

ravl

jan

je

lju

dim

a i r

esu

rsim

a

Tim

ski r

ad

Emo

cio

nal

ne

sam

oko

ntr

ola

Fle

ksib

iln

ost

Uvj

era

van

je

Emp

atij

a

Usm

jere

no

st n

a

po

tre

be

str

anak

a

Kre

ativ

no

st i

ino

vati

vno

st

Od

govo

rno

st

Teo

rijs

ka z

nan

ja u

okv

iru

zan

iman

ja

Pra

ktič

na

znan

ja u

okv

iru

zan

iman

ja

REPUBLIKA HRVATSKA 2.8 4.1 4.1 4.2 3.4 3.3 4.0 3.4 4.5 3.7 4.2

PODRUČNI URED ZAGREB 2.7 4.3 4.2 4.3 3.4 3.4 4.2 3.5 4.5 3.8 4.2

GRAD ZAGREB 2.7 4.3 4.4 4.4 3.6 3.5 4.3 3.5 4.6 3.9 4.2

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 2.5 4.1 3.9 4.1 3.1 3.2 3.9 3.5 4.3 3.7 4.2

diplomirani ekonomist/diplomirana

ekonomistica3.3 4.6 4.5 4.5 4.1 3.8 4.4 4.1 4.5 3.9 4.0

odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 2.9 4.4 4.6 4.4 3.7 4.6 4.6 4.3 4.8 4.4 4.3

diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 2.4 4.0 4.6 4.7 3.6 3.4 4.1 3.7 4.6 4.4 4.4

diplomirani informatičar/diplomirana

informatičarka2.4 4.5 3.9 4.4 3.3 3.0 4.6 4.5 4.7 4.3 4.4

medicinska sestra 3.3 4.8 5.0 4.7 3.3 4.4 4.7 3.3 5.0 4.2 4.0

diplomirani strojarski inženjer/diplomirana

strojarska inženjerka3.2 4.5 4.5 4.7 4.4 3.7 4.6 4.7 5.0 3.7 3.8

diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka

elektrotehnike2.8 4.5 4.3 4.8 2.8 2.2 3.7 4.2 4.7 4.2 4.5

diplomirani građevinski inženjer/diplomirana

građevinska inženjerka2.0 4.0 3.0 3.8 3.3 2.4 4.4 3.6 4.4 4.0 4.5

komercijalist/komercijalistica 2.8 4.2 5.0 4.4 4.8 3.6 4.9 3.3 4.9 3.4 3.9

elektrotehničar/elektrotehničarka 1.8 4.6 4.3 4.5 3.3 2.5 3.5 3.0 5.0 4.8 4.5

administrativni službenik/administrativna

službenica2.7 3.9 4.0 4.1 3.3 3.6 4.6 3.2 4.4 3.6 3.8

prodavač/prodavačica 2.7 4.5 4.6 4.6 4.3 3.8 4.8 3.4 4.5 3.5 4.2

konobar/konobarica 2.9 4.5 4.8 4.5 3.9 3.8 4.8 3.4 4.4 3.4 4.4

kuhar/kuharica 2.2 4.5 3.8 4.2 2.2 3.0 3.6 4.4 4.4 3.5 4.5

vozač/vozačica teretnog vozila 3.6 4.3 4.3 4.6 3.0 2.4 4.3 2.7 4.6 4.3 4.6

vozač/vozačica lakog dostavnog vozila 2.0 4.0 4.3 4.1 2.8 3.2 4.1 2.2 4.0 3.8 4.5

čistačica 1.3 2.6 2.6 3.3 1.4 2.4 2.2 2.0 3.6 1.7 3.2

*1 - minimalno potrebna, 2 - potrebna u maloj mjeri, 3 - potrebna u srednjoj mjeri, 4 - potrebna u velikoj mjeri, 5 - izrazito potrebna



T - 22. Iskazane potrebe* za vještinama radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2014. godini

prema području i najbrojnijim zanimanjima za kojima su anketirani poslodavci (5 ili više)

iskazali potrebe za zapošljavanjem, prosjek %


Tehničari i stručni suradnici/stručne suradnice



Iz tablice T-22 može se zaključiti da poslodavci na razini Grada Zagreba traže nešto višu

razinu kompetencija u odnosu na poslodavce Zagrebačke županije.


Up

ravl

jan

je lj

ud

ima

i

resu

rsim

a

Tim

ski r

ad

Emo

cio

nal

ne

sam

oko

ntr

ola

Fle

ksib

ilno

st

Uvj

era

van

je

Emp

atija

Usm

jere

no

st n

a

po

tre

be

str

anak

a

Kre

ativ

no

st i

ino

vati

vno

st

Od

govo

rno

st

Teo

rijs

ka z

nan

ja u

okv

iru

zan

iman

ja

Pra

ktič

na

znan

ja u

okv

iru

zan

iman

ja

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci 3.0 4.6 4.4 4.5 3.7 3.7 4.4 4.0 4.7 4.2 4.3

Tehničari i stručni

suradnici/stručne suradnice2.7 4.4 4.4 4.4 3.6 3.4 4.4 3.7 4.6 4.0 4.1

Administrativni službenici 2.7 4.3 4.3 4.4 3.4 3.7 4.4 3.1 4.5 3.1 3.8

Uslužna i trgovačka zanimanja 2.5 4.1 4.5 4.4 3.6 3.8 4.6 3.3 4.4 3.5 4.3

Poljoprivrednici, šumari, ribari,

lovci1.4 3.7 3.3 3.4 2.1 2.8 2.4 1.8 4.0 3.6 4.3

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj

proizvodnji2.5 4.1 3.7 3.8 2.7 2.7 3.2 3.1 4.2 3.7 4.3

Rukovatelji postrojenjima i

strojevima, industrijski

proizvođači i sastavljači proizvoda

2.4 4.0 4.1 4.2 2.7 2.7 4.0 2.7 4.4 4.0 4.5

Jednostavna zanimanja 1.6 3.2 3.0 3.4 2.2 2.2 2.8 2.5 3.8 2.3 3.4

T - 23. Iskazane potrebe za vještinama radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2014. godini

prema rodovima zanimanja, prosjek %

Promatrajući sumarno na razini rodova, poslodavci procjenjuju da zanimanja iz roda

znanstvenika, inţenjera i struĉnjaka uglavnom traţe najvišu razinu svih kompetencija.

Visoke razine socijalnih kompetencija traže se i od tehničara i stručnih suradnika. Daleko

niže kompetencije traže se od zaposlenih u poljoprivrednim, te posebno jednostavnim

zanimanjima.

7. RAZLOZI SMANJENJA BROJA RADNIKA I POTENCIJALNI VIŠKOVI

Na kraju 2014. godine u odnosu na 2013. godinu 86 anketiranih poslodavca očekuje

smanjenje broja radnika. Poslodavci kao najĉešći razlog smanjenja broja radnika

navode gospodarske razloge (npr. širenje ili gubitak trţišta) i to njih 48,2%. Ovaj razlog

najčešće spominju poslodavci iz područja djelatnosti poljoprivrede (100,0%), financijskih

djelatnosti i djelatnosti osiguranja (100,0%), trgovinu na veliko i na malo; popravak motornih

vozila i motocikala (83,3%), građevinarstva (81,8%) te prerađivačke industrije (77,8%). Drugi

najĉešći razlog smanjenja broja radnika je organizacijski (reorganizacija, pripajanje ili

izdvajanje odreĊenih organizacijskih jedinica) i to kod 41,2% poslodavaca, uglavnom iz

područja financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (100,0%), poslovanja nekretninama

(100,0%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (100,0%) te opskrbe

vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

(71,4%). Tehniĉke razloge (npr. promjena proizvodnje/radnoga procesa, uvođenje nove

tehnologije) poslodavci navode znatno rjeđe (4,7%), a najčešće poslodavci iz područja

djelatnosti rudarstva i vađenja (50,0%). Od ostalih razloga smanjenja broja zaposlenih, većim

se udjelom ističe umirovljenje (21,2%) i to najviše kod poslodavaca iz područja djelatnosti


javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja (100,0%) te rudarstva i vađenja

(50,0%). – Prilog 8.

Poslodavci su u upitniku imali mogućnost procjene hoće li u 2014. godini imati radnika

koji će predstavljati višak. Na ovo se pitanje pozitivno izjasnilo 30,0% poslodavaca koji

su dali odgovor s prostora Područnog ureda Zagreb. Ako promatramo po županijama,

vjerojatnost pojave viška veća je u Gradu Zagrebu (31,9%) u odnosu na Zagrebačku

županiju (27,0%).

Nije vjerojatno da de

zaposlenici bilo kojeg

zanimanja pojaviti

kao višak

Svi zaposlenici imaju

sličan rzik da postanu

višak, bez obzira na

zanimanje

Posebno su

izloženi radnici u

pojedinim

zanimanjima

UKUPNO 70.0 27.3 2.7


Mikro (do 9 zaposlenih) 69.7 30.0 0.3

Mali (10 do 49 zaposlenih) 69.2 27.8 3.0

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 76.7 18.9 4.4

Veliki (250 i više zaposlenih) 61.6 31.4 7.0

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 66.0 31.8 2.2


državno/javno84.0 11.7 4.3

Ostalo 62.5 34.4 3.1

T - 24. Struktura odgovora poslodavaca o potencijalnim viškovima radnika

prema veličini poslodavaca i sektoru vlasništva, %

Viškove uglavnom predviđaju veliki poslodavci (38,4%), ali i mali te mikro poslodavci (30,8%

odnosno 30,3%), a najmanje srednji poslodavci (23,3%). Također, češće ih predviđaju

poslodavci iz privatnog (34,0%) u odnosu na javni sektor (16,0%).

Isto tako, viškove radnika uglavnom procjenjuju poslodavci iz područja djelatnosti

građevinarstva (51,7%), ostalih uslužnih djelatnosti (45,5%) te prijevoza i skladištenja

(41,2%). Veliku mogućnost potencijalnih viškova (35-40%) procjenjuju i poslodavci iz

područja djelatnosti prerađivačke industrije, poljoprivrede, trgovine, poslovanja nekretninama

kao i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Najmanja mogućnost

pojave viškova procijenjena je u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

(12,1%), javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (12,5%), obrazovanju

(13,9%), informacijama i komunikacijama (15,4%) kao i u opskrbi električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija (18,8%).


Poslodavci su također mogli procijeniti da li je rizik viška sličan za sve zaposlenike ili su

pojedini radnici (određenih zanimanja) posebno izloženi višku. Deset puta više poslodavaca

(27,3%) procijenilo je da su svi zaposlenici podjednako izloženi riziku da postanu višak u

odnosu na poslodavce koji su izdvojili pojedina zanimanja (2,7%). Pojedina zanimanja

najčešće su izdvojili veliki poslodavci (7,0%) te češće poslodavci u državnom ili javnom

sektoru (4,3%) u odnosu na poslodavce iz privatnog sektora (2,2%). U tablici T-26 prikazane

su skupine zanimanja te broj poslodavaca koji je iskazao viškove u toj skupini zanimanja.

Uglavnom se radi o poslodavcima iz područja prerađivačke industrije, trgovine, obrazovanja

te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, pa prema tome i zanimanjima iz tih

djelatnosti: jednostavna zanimanja, uslužna i trgovačka zanimanja, zanimanja u obrazovanju.

Rod

Skupina zanimanja

Broj

poslodavaca

Zakonodavci, dužnosnici i direktori

1221. Direktori prodaje i marketinga 1

2330. Nastavnici u srednjim školama 3

2341. Učitelji razredne/predmetne nastave u osnovnim školama 2

3213. Farmaceutski tehničari 1

3423. Instruktori fitnesa i rekreacije i voditelji športskih programa 1

4110. Uredski službenici za opde poslove 1

4212. Službenici u kladionici, kasinu i srodna zanimanja 1

4311. Službenici u knjigovodstvu 1

4323. Prometni uredski službenici 1

5131. Konobari 1

5223. Prodavači u trgovinama 3

5230. Blagajnici, prodavači ulaznica i srodna zanimanja 2

7126. Instalateri i monteri cjevovoda 1

7511. Mesari i srodna zanimanja 1

7533. Šivači, vezilje i srodna zanimanja 1

8160. Rukovatelji strojevima za proizvodnju prehrambenih i sličnih proizvoda 1

8182. Strojari kotlovnica i srodna zanimanja 1

8219. Sastavljači strojeva, uređaja i opreme, d. n. 1

8322. Vozači osobnih vozila, taksija i lakih dostavnih vozila 1


9112. Domadinska zanimanja u uredima, hotelima i ostalim objektima 3

9121. Pralje i glačarice 1

9312. Radnici u niskogradnji 2

9412. Kuhinjski pomodnik 1

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji


T - 25. Skupine zanimanja radnika koji su posebno izloženi riziku

potencijalnog viška u 2014. godini


Tehničari i stručni suradnici




Poslodavci su imali priliku iskazati obiljeţja radnika koji bi se mogli pojaviti kao višak, pri

čemu su mogli označiti jednu ili više ponuđenih karakteristika. Većinom su (u 49,3%

sluĉajeva) iskazali kako ni jedna od ponuĊenih odlika ne karakterizira radnike koji bi

se mogli pojaviti kao višak, uglavnom iskazujući gospodarsku krizu, a ne osobine radnika

kao razlog pojave viška. Neodgovarajući odnos prema radu naveli su poslodavci u

33,1% slučajeva (najčešće mali poslodavci), nesposobnost za stjecanje novih znanja njih

20,6% (uglavnom veliki poslodavci i poslodavci iz državnog ili javnog sektora), zastarjela

znanja i vještine 14,0%, nedostatna razina obrazovanja 11,0% (najčešće veliki poslodavci i

poslodavci iz državnog ili javnog sektora), nedostatna snaga i izdržljivost 7,4% te manjak

socijalnih znanja i vještina 5,9% poslodavaca.

Ned

ost

atn

a ra

zin

a

ob

razo

van

ja

Zast

arje

la z

nan

ja i

vješ

tin

e

Nes

po

sob

no

st z

a

stje

can

je n

ovi

h

znan

ja

Man

jak

soci

jaln

ih

znan

ja i

vješ

tin

a

Ned

ost

atn

a sn

aga

i

izd

ržlji

vost

Neo

dgo

vara

judi

od

no

s p

rem

a ra

du

Niš

ta o

d n

aved

eno

g

Neš

to d

rugo

UKUPNO 11.0 14.0 20.6 5.9 7.4 33.1 49.3 2.9






Sektor vlasništva:



državno/javno33.3 19.0 33.3 14.3 4.8 33.3 28.6 4.8

Ostalo 12.5 0.0 0.0 0.0 0.0 12.5 75.0 0.0

T - 26. Karakteristike potencijalnih viškova radnika, %

8. SURADNJA S HRVATSKIM ZAVODOM ZA ZAPOŠLJAVANJE

Anketom smo željeli dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca s Hrvatskim

zavodom za zapošljavanje. Poslodavci su odgovarali na pitanja jesu li koristili usluge

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te ako jesu, koje su vrste usluga koristili. Također su

trebali ocijeniti svoje zadovoljstvo dobivenim uslugama.

Od ukupnog broja poslodavaca koji su odgovorili na ovo pitanje 613 ili 63,9% ih je koristilo

barem jednu uslugu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najveći broj poslodavaca

koristio je uslugu objave potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, dnevnom

biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploĉi HZZ-a (57,7%). Osim navedene usluge vrlo su


često (njih 39,0%) koristili i mjere za poticanje zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja i/ili

obrazovanja radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni

radovi, očuvanje radnih mjesta) te ciljano posredovanje - upućivanje odgovarajućih kandidata

na slobodna radna mjesta od strane savjetnika HZZ-a (25,8%). Od ostalih usluga koristili su:

predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama HZZ-

a ili na Sajmu poslova (8,8%), profesionalnu selekciju kandidata za zapošljavanje

(psihologijsko testiranje i intervju) njih 6,7% te stručnu pomoć kod zbrinjavanja viška radnika

(3,2%).

S obzirom na veličinu poslodavca mikro poslodavci nešto rjeđe koriste uslugu objavljivanja

oglasa za radna mjesta preko Zavoda kao i predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta

nezaposlenim osobama. Ciljano posredovanje najčešće koriste srednji poslodavci kao i

mjere za poticanje zapošljavanja, dok profesionalnu selekciju kandidata za zapošljavanje i

stručnu pomoć kod zbrinjavanja viška radnika najčešće koriste veliki poslodavci. Ako

promatramo sektor vlasništva, poslodavci iz privatnog sektora manje su skloni korištenju bilo

kojih usluga HZZ-a u odnosu na poslodavce iz državnog ili javnog sektora.

Ko

rist

ili b

ilo k

oju

mje

ru

Ob

java

po

treb

e za

rad

nik

om

na

web

stra

nic

i HZZ

-a, u

dn

evn

om

bilt

enu

,

dn

evn

om

list

u il

i na

ogl

asn

oj p

loči

HZZ

-a

Pre

dst

avlja

nje

tvr

tke

i slo

bo

dn

og

rad

no

g m

jest

a n

ezap

osl

enim

oso

bam

a u

pro

sto

rija

ma

HZZ

-a il

i na

Sajm

u p

osl

ova

Cilj

ano

po

sred

ova

nje

- u

pu

diva

nje

od

gova

raju

dih

kan

did

ata

na

slo

bo

dn

a

rad

na

mje

sta

od

str

ane

savj

etn

ika

HZZ

-a

Pro

fesi

on

aln

a se

lekc

ija k

and

idat

a za

zap

ošl

java

nje

(p

sih

olo

gijs

ko t

esti

ran

je i

inte

rvju

)

Stru

čna

po

mo

d ko

d z

bri

nja

van

ja v

iška

rad

nik

a

Ko

rišt

enje

mje

ra z

a p

oti

can

je

zap

ošl

java

nja

Dru

ga u

slu

ga

UKUPNO 63.9 57.7 8.8 25.8 6.7 3.2 39.0 2.9






Sektor vlasništva:



državno/javno86.9 83.6 9.2 36.4 16.6 5.9 66.3 4.9

Ostalo 63.9 54.3 19.2 23.1 12.0 0.0 51.6 5.3

T - 27. Učestalost korištenja pojednih usluga Zavoda

prema veličini i sektoru vlasništva poslodavca, %


Anketirani poslodavci su uglavnom zadovoljni dobivenim uslugama od strane Zavoda,

budući da je za svaku uslugu udio korisnika koji su izrazili zadovoljstvo prelazio 90,0%. U

najvećoj se mjeri izraţava potpuno zadovoljstvo uslugom objave potrebe za radnikom

(83,5%) kao i uslugom profesionalne selekcije kandidata za zapošljavanje (83,3%).

Uslugom ciljanog posredovanja potpuno je zadovoljno 73,3% poslodavaca, mjerama za

poticanje zapošljavanja 70,9%, stručnom pomoći kod zbrinjavanja viška radnika 63,6% te

predstavljanjem tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama 62,8%

poslodavaca.

U odnosu na RH, gdje je udio korisnika koji su izrazili zadovoljstvo prelazio 93,0%, anketirani

poslodavci s prostora Područnog ureda Zagreb su nešto manje zadovoljni dobivenim

uslugama, njih 90,0%. Kod svih usluga, osim kod profesionalne selekcije kandidata za

zapošljavanje, zabilježen je manji udio potpunog zadovoljstva u odnosu na državnu razinu, a

najveća je razlika prisutna kod usluge predstavljanja tvrtke i slobodnog radnog mjesta

nezaposlenim osobama ili na Sajmu poslova (PU Zagreb 62,8%, RH 83,8%).

Ako pak promatramo županijsku razinu, poslodavci s prostora Grada Zagreba imaju veću

razinu zadovoljstva kod usluga profesionalne selekcije kandidata za zapošljavanje te

predstavljanja tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama ili na Sajmu poslova

od poslodavaca s prostora Zagrebačke županije, dok je kod svih ostalih usluga razina

zadovoljstva veća u Zagrebačkoj županiji.

Potpuno

zadovoljni

Djelomično

zadovoljni

Objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u

dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a98.3 83.5 14.8 1.7

Predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta

nezaposlenim osobama u prostorijama HZZ-a ili na Sajmu

poslova

96.1 62.8 33.3 3.9

Ciljano posredovanje - upudivanje odgovarajudih kandidata

na slobodna radna mjesta od strane savjetnika HZZ-a94.3 73.3 21.0 5.7

Profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje

(psihologijsko testiranje i intervju)91.7 83.3 8.4 8.3

Stručna pomod kod zbrinjavanja viška radnika 90.9 63.6 27.3 9.1

Korištenje mjera za poticanje zapošljavanja 94.7 70.9 23.8 5.3

Druga usluga 90.0 90.0 0.0 10.0

T - 28. Zadovoljstvo dobivenim uslugama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, %

Vrsta usluge ZadovoljniNisu

zadovoljni

Razina zadovoljstva

Anketirani poslodavci također su imali priliku iskazati jesu li informirani i zainteresirani za

korištenje mjera za poticanje zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Uglavnom su najviše informirani o mjerama struĉnog osposobljavanja za rad bez


zasnivanja radnog odnosa (61,0%) i sufinanciranja zapošljavanja novih radnika

(60,3%). Informiranost o drugim mjerama je na nešto nižoj razini (sufinanciranje obrazovanja

novih radnika ili postojećih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i

promjene proizvodnog programa 35,4%, mjere javnih radova 32,7% te mjere za očuvanje

radnih mjesta 32,0%). Nešto veća informiranost od ostalih o svim mjerama primjetna je kod

velikih poslodavaca. Informiranost o mjeri sufinanciranja zapošljavanja novih radnika i mjeri

za očuvanje radnih mjesta (koje su otvorene poslodavcima u privatnom sektoru) nešto je

veća kod poslodavaca privatnog oblika vlasništva. Informiranost o mjeri javnih radova koja je

otvorena poslodavcima u civilnom i javnom sektoru veća je kod poslodavaca iz državnog ili

javnog oblika vlasništva. Informiranost o mjeri stručnog osposobljavanja za rad izrazito je

velika kod poslodavaca iz državnog ili javnog sektora, dok su o mjeri sufinanciranja

obrazovanja novih radnika ili postojećih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših

standarda i promjene proizvodnog programa više informirani poslodavci iz privatnog oblika

vlasništva u odnosu na one iz državnog ili javnog.

Sufi

nan

cira

nje

zap

ošl

java

nja

no

vih

rad

nik

a

Sufi

nan

cira

nje

ob

razo

van

ja

no

vih

rad

nik

a ili

po

sto

jedi

h

rad

nik

a u

uvj

etim

a u

vođ

enja

no

vih

teh

no

logi

ja, v

iših

stan

dar

da

i pro

mje

ne

pro

izvo

dn

og

pro

gram

a

Mje

re z

a o

čuva

nje

rad

nih

mje

sta

Mje

re ja

vnih

rad

ova

Stru

čno

osp

oso

blja

van

je z

a

rad

bez

zas

niv

anja

rad

no

g

od

no

sa

UKUPNO 60.3 35.4 32.0 32.7 61.0


Mikro (do 9 zaposlenih) 60.8 36.2 32.0 33.5 55.0

Mali (10 do 49 zaposlenih) 57.2 34.9 29.2 29.5 56.0

Srednji (50 do 249 zaposlenih) 60.9 30.1 32.1 35.2 71.3

Veliki (250 i više zaposlenih) 69.2 43.5 42.9 36.0 74.1

Sektor vlasništva:

Privatno/pretežito privatno 62.8 36.5 32.4 23.2 51.6


državno/javno25.0 27.4 21.6 56.8 83.0

Ostalo 75.0 45.5 55.6 76.2 76.2

T - 29. Informiranost anketiranih poslodavaca o mjerama za poticanje zapošljavanja

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosjek %

Najveći interes poslodavaca usmjeren je na Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja

radnog odnosa (51,5% poslodavaca) te na Sufinanciranje zapošljavanja novih radnika

(46,3%).


Vrsta mjereNema

interesa

Ne može se

procijeniti Zainteresirani

Interes za

broj osoba

Sufinanciranje zapošljavanja novih radnika 26.4 27.3 46.3 403

Sufinanciranje obrazovanja novih radnika ili postojedih

radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših

standarda i promjene proizvodnog programa40.0 31.4 28.6 302

Mjere za očuvanje radnih mjesta 42.3 34.2 23.5 169

Mjere javnih radova 56.0 21.8 22.2 337

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog

odnosa26.5 22.0 51.5 1211

T - 30. Raširenost interesa anketiranih poslodavaca o mjerama za poticanje zapošljavanja

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, struktura %

Anketirani poslodavci iskazali su interes za uključivanje u mjere za ukupno 2.422 osobe i to

najviše osoba u stručno osposobljavanje za rad (1.211 osoba) i sufinancirano zapošljavanje

(403 osobe). Namjeru korištenja mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja

radnog odnosa najčešće iskazuju poslodavci iz djelatnosti obrazovanja (53,6%), javne

uprave i obrane; obveznog socijalnog obrazovanja (50,8%) te djelatnosti zdravstvene zaštite

i socijalne skrbi (40,0%), dok je najmanji interes kod poslodavaca iz financijskih djelatnosti i

djelatnosti osiguranja (6,8%), trgovine (6,9%) kao i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane (7,1%). – Prilog 10

Nisu svi poslodavci iskazali za koje zanimanje namjeravaju stručno osposobljavati (iskazano

je 93 zanimanja za 938 osoba). Potreba stručnog osposobljavanja najčešće je iskazana za

sljedeća zanimanja: medicinska sestra (127 ili 13,5%), diplomirani ekonomist (125 ili 13,3%),

administrativni službenik (80 ili 8,5%), odgojitelj predškolske djece (75 ili 8,0%), diplomirani

pravnik (74 ili 7,9%), viši fizioterapeut (42 ili 4,5%), informatičar (41 ili 4,4%), zdravstveni

inspektor (35 ili 3,7%), razredni učitelj (23 ili 2,5%), diplomirani socijalni radnik (17 ili 1,8%),

upravni službenik (14 ili 1,5%), zubotehničar (14 ili 1,5%), diplomirani građevinski inženjer

(13 ili 1,4%), diplomirani inženjer šumarstva (10 ili 1,1%) te kemijski laborant (10 ili 1,1%).


9. SAŢETAK

Uzorak i odaziv

Odabir poslodavaca izvršen je iz interne baze poslodavaca Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2013.

godine bilo je 498.320 zaposlenih osiguranika. U uzorak za anketiranje 2014. godine

uključeno je 1.860 poslodavaca s ukupnim brojem zaposlenih od 206.925, što čini 41,5%

ukupne zaposlenosti na prostoru Područnog ureda Zagreb. U anketi su sudjelovala 1.104

poslodavca ili 59,4% od uzorkovanog broja. Kod anketiranih su poslodavaca bila zaposlena

129.373 radnika, što čini 62,5% u odnosu na uzorak te 26,0% u odnosu na ukupan broj

zaposlenih na prostoru Područnog ureda Zagreb.

Struktura anketiranih poslodavaca

Anketom su obuhvaćeni poslodavci svih pravnih oblika i sektora vlasništva te svih područja

djelatnosti. Najveći broj anketiranih čine mikro poslodavci (do 9 zaposlenih) - 441 ili 39,9%,

zatim mali poslodavci (od 10 do 49 zaposlenih) - 336 ili 30,4%, srednji poslodavci (od 50 do

249 zaposlenih) - 216 ili 19,6% te veliki poslodavci (s 250 i više zaposlenih) - 111 ili 10,1%.

Anketom je obuhvaćeno 918 trgovačkih društava ili ustanova (83,2%) i 186 poslodavaca

obrtnika (16,8%). Obrtnici pretežito pripadaju skupini mikro poslodavaca (njih 164 ili 88,2%).

S obzirom na oblik vlasništva, većina je iz privatnog ili pretežito privatnog vlasništva (810 ili

73,4%), dok je 255 poslodavaca ili 23,1% iz državno/javnog ili pretežito državno/javnog

vlasništva.

Promjene u zaposlenosti prethodne godine

U prethodnoj godini anketirani poslodavci zaposlili su ukupno 22.461 radnika, što čini 17,4%

u odnosu na ukupnu zaposlenost anketiranih subjekata krajem 2012. godine. U istom je

razdoblju prestao raditi 22.471 radnik ili 17,4% od ukupnog broja zaposlenih. Bez obzira na

prisutnu visoku fluktuaciju na godišnjoj razini, nije ostvarena značajna promjena broja

zaposlenih na kraju 2013. u odnosu na 2012. godinu. Negativne promjene u zaposlenosti

ostvarili su samo veliki poslodavci (-0,2%) te poslodavci iz sektora državno/javnog i pretežito

državno/javnog vlasništva (-3,1%). Najveću pozitivnu razliku u udjelima zapošljavanja i

prestanaka rada ostvarili su mali poslodavci (za 1,7%) te poslodavci iz privatnog sektora

vlasništva (za 3,3%).

Naĉin traţenja i poteškoće pri zapošljavanju radnika

Tijekom 2013. godine čak je 78,1% poslodavaca tražilo radnike za zapošljavanje. Najviše

poslodavaca radnike je tražilo posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (61,5%),

oglašavanjem na Internetu (36,5%), uvidom u vlastitu bazu životopisa (34,9%), osobnim

poznanstvima (28,8%), oglašavanjem u ostalim medijima (13,2%), na praksi, naukovanju ili

stručnom osposobljavanju (12,8%).

Poslodavci se susreću i s poteškoćama pri pronalaženju odgovarajućeg kadra (njih 18,6%),

no većina (81,4%) poslodavaca nije se susrela s poteškoćama prilikom traženja radnika.

Kada imaju poteškoća, najčešće kao razlog navode problem nedostatka kandidata s

traženim radnim iskustvom (45,2%), nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata (38,1%),

nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem (36,5%). Dio poslodavaca (11,8%

anketiranih) iskazao je zanimanje u kojem je imao poteškoća u zapošljavanju radnika. Većim


brojem odgovora ističu se: prodavač (7 odgovora), diplomirani pravnik (6), konobar (5),

diplomirani informatičar, informatičar i odgojitelj predškolske djece (po 4 odgovora).

Planirano zapošljavanje u 2014. godini

Anketirani poslodavci planiraju tijekom 2014. godine zaposliti ukupno 8.301 radnika na

temelju ugovora o radu te stopa planiranog zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupan broj

zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca) iznosi 6,4%, što je neznatno manje u

odnosu na iskazana očekivanja u 2013. godini (6,6%). U Gradu Zagrebu poslodavci tijekom

2014. godine planiraju zaposliti 7.536 radnika te je stopa planiranog zapošljavanja 6,6%, dok

u Zagrebačkoj županiji planiraju zaposliti 765 radnika a stopa iznosi 5,0%. U 2014. godini

novo zapošljavanje u najvećoj mjeri planiraju mikro poslodavci kod kojih je udio planiranog

zapošljavanja u njihovoj ukupnoj zaposlenosti 28,4%. Svi ostali poslodavci imaju znatno niže

stope zapošljavanja: mali poslodavci (8,3%), srednji (7,2%) i veliki (5,8%). Prema obliku

vlasništva, kod privatnih je poslodavaca namjera zapošljavanja izraženija (stopa

zapošljavanja 10,2%) u odnosu na poslodavce iz državnog ili javnog vlasništva (2,4%).

Najviša stopa zapošljavanja prognozirana je u području administrativnih i pomoćnih uslužnih

djelatnosti (37,7%). Poslodavci uglavnom planiraju radnike zaposliti na određeno vrijeme

(6.403 radnika ili 77,1%), dok na sezonskim poslovima planiraju zaposliti 1.383 radnika ili

16,7% od ukupnog planiranog zapošljavanja.

Oĉekivane promjene u zaposlenosti

U strukturi odgovora poslodavaca prevladavaju očekivanja da se broj zaposlenih neće

mijenjati na kraju 2014. godine u odnosu na 2013. godinu (39,7%), zatim očekivanja da će

broj zaposlenih porasti (31,9%), dok čak 19,5% poslodavaca ne može procijeniti, a 8,9%

očekuje smanjenje broja zaposlenih. Anketirani poslodavci na prostoru Područnog ureda

Zagreb ove godine očekuju povećanje broja zaposlenih za 546 odnosno 0,5%. Očekivana

ukupna promjena broja zaposlenih izrazito je pozitivna kod mikro poslodavaca koji očekuju

povećanje čak za 17,5%. Jedino se u skupini velikih poslodavaca očekuje pad ukupne

zaposlenosti i to za 0,3%. S obzirom na sektor vlasništva, u privatnom se očekuje povećanje

broja zaposlenih za 2,9%, dok se u državnom ili javnom očekuje smanjenje broja zaposlenih

za 2,0%. Prema području djelatnosti, znatnije postotno povećanje zaposlenosti na kraju

2014. godine očekuje se u informacijama i komunikacijama (11,2%) te administrativnim i

pomoćnim uslužnim djelatnostima (9,3%), dok najveće smanjenje u zaposlenosti očekuju

poslodavci iz područja djelatnosti građevinarstva (-8,7%), opskrbe vodom; uklanjanje

otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (-5,3%) kao i djelatnosti

prijevoza i skladištenja (-4,7%).

Potraţnja za zanimanjima

Poslodavci su u anketi navodili po jedno zanimanje za kojim će imati najveće potrebe za

zapošljavanjem u 2014. godini. Najveći broj poslodavaca iskazuje potrebu za

zapošljavanjem: diplomiranih ekonomista, prodavača, odgojitelja predškolske djece,

konobara, diplomiranih pravnika, administrativnih službenika, komercijalista, vozača lakog

dostavnog vozila, vozača teretnog vozila i čistačica. Poslodavci su kroz upitnik trebali

identificirati kompetencije koje radnik, u za njih najtraženijem zanimanju, treba imati za

obavljanje navedenog zanimanja. Procijenili su da je najpotrebnija karakteristika

odgovornost, približavajući se razini izrazito potrebna (4,5), zatim timski rad (4,3),


fleksibilnost (4,3), emocionalna samokontrola (4,2), usmjerenost na potrebe stranaka (4,2) i

praktična znanja u okviru zanimanja (4,2). Poslodavci procjenjuju da zanimanja iz roda

znanstvenika, inženjera i stručnjaka uglavnom traže najvišu razinu svih kompetencija. Visoke

razine socijalnih kompetencija traže se i od tehničara te stručnih suradnika. Daleko niže

kompetencije traže se od zaposlenih u poljoprivrednim, te posebno jednostavnim

zanimanjima.

Razlozi smanjenja broja radnika i potencijalni viškovi

Na kraju 2014. godine u odnosu na 2013. godinu 86 anketiranih poslodavca očekuje

smanjenje broja radnika. Poslodavci kao najčešći razlog smanjenja broja radnika navode

gospodarske razloge (npr. širenje ili gubitak tržišta) i to njih 48,2%. Ukupno 30,0%

poslodavaca ukazalo je na mogućnost pojave viška radnika u tekućoj godini. Viškove

uglavnom predviđaju veliki poslodavci (38,4%) te češće poslodavci iz privatnog (34,0%) u

odnosu na javni sektor (16,0%). Također, viškove radnika uglavnom procjenjuju poslodavci iz

područja djelatnosti građevinarstva (51,7%), dok je najmanja mogućnost procijenjena u

području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (12,1%), javnoj upravi i obrani;

obveznom socijalnom osiguranju (12,5%). Deset puta više poslodavaca (27,3%) procijenilo

je da su svi zaposlenici podjednako izloženi riziku da postanu višak u odnosu na poslodavce

koji su izdvojili pojedina zanimanja (2,7%).

Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje

Od ukupnog broja poslodavaca koji su se izjasnili, njih 613 ili 63,9% koristilo je barem jednu

uslugu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najveći broj poslodavaca koristio je uslugu

objave potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na

oglasnoj ploči HZZ-a (57,7%). Mikro poslodavci nešto rjeđe koriste uslugu objavljivanja

oglasa za radna mjesta preko Zavoda, kao i predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta

nezaposlenim osobama. Ciljano posredovanje najčešće koriste srednji poslodavci kao i

mjere za poticanje zapošljavanja, dok profesionalnu selekciju kandidata za zapošljavanje i

stručnu pomoć kod zbrinjavanja viška radnika najčešće koriste veliki poslodavci.

Anketirani poslodavci su uglavnom zadovoljni dobivenim uslugama od strane Zavoda. U

najvećoj mjeri izražava se potpuno zadovoljstvo uslugom objave potrebe za radnikom

(83,5%) kao i uslugom profesionalne selekcije kandidata za zapošljavanje (83,3%).

Što se tiče informiranosti poslodavaca o mjerama poticanja zapošljavanja koje Zavod provodi

te zainteresiranosti za njihovo korištenje, u prosjeku su najviše informirani o mjerama

stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (61,0%) i sufinanciranja

zapošljavanja novih radnika (60,3%). Istovremeno, poslodavci iskazuju i najveći interes za

korištenje tih dviju mjera, osobito stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog

odnosa (za 1.211 osoba).


10. P R I L O Z I

Pravna

osobaObrt Mikro Mali Srednji Veliki

Pravna

osobaObrt Mikro Mali Srednji Veliki

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 44 54.5 45.5 72.7 22.7 4.6 0.0 445 91.7 8.3 20.2 50.1 29.7 0.0

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 11 90.9 9.1 54.5 27.3 18.2 0.0 216 98.6 1.4 6.9 35.2 57.9 0.0

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 111 82.0 18.0 22.5 32.5 28.8 16.2 17.241 98.8 1.2 0.6 4.5 21.6 73.3

(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I

KLIMATIZACIJA23 100.0 0.0 52.2 13.0 13.0 21.8 4.913 100.0 0.0 0.7 1.4 9.0 88.9

(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA33 84.8 15.2 42.4 33.3 18.2 6.1 2.751 99.5 0.5 1.5 10.7 35.7 52.1

(F) GRAĐEVINARSTVO 79 77.2 22.8 46.9 29.1 13.9 10.1 6.739 97.7 2.3 1.9 8.0 18.3 71.8

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA

I MOTOCIKALA102 90.2 9.8 35.3 29.4 19.6 15.7 15.571 99.7 0.3 0.9 4.5 12.9 81.7

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 63 76.2 23.8 34.9 30.2 23.8 11.1 17.664 99.5 0.5 0.5 2.4 9.8 87.3

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE42 64.3 35.7 50.0 28.6 16.7 4.7 2.568 96.6 3.4 2.3 10.0 26.4 61.3

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 57 87.7 12.3 47.4 29.8 15.8 7.0 2.619 99.2 0.8 3.2 12.2 37.8 46.8

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 44 95.5 4.5 29.5 34.1 20.5 15.9 15.697 100.0 0.0 0.4 1.7 6.3 91.6

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 40 95.0 5.0 45.0 45.0 5.0 5.0 1.235 99.9 0.1 4.3 29.6 12.0 54.1

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 65 90.8 9.2 35.4 36.9 24.6 3.1 3.180 99.6 0.4 1.9 14.9 54.9 28.3

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 37 81.1 18.9 43.3 24.3 13.5 18.9 6.272 99.8 0.2 0.7 2.3 9.1 87.9

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 61 98.4 1.6 26.2 36.1 21.3 16.4 14.058 100.0 0.0 0.5 3.6 10.0 85.9

(P) OBRAZOVANJE 97 95.9 4.1 30.9 30.9 35.1 3.1 5.200 99.6 0.4 2.8 17.0 50.3 29.9

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 80 71.3 28.7 37.5 31.3 17.5 13.7 7.712 99.1 0.9 1.1 5.4 19.1 74.4

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 53 96.2 3.8 43.4 28.3 17.0 11.3 3.901 99.6 0.4 1.8 6.4 22.5 69.3

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 52 61.5 38.5 59.6 25.0 13.5 1.9 1.360 95.7 4.3 6.5 19.9 51.9 21.7

(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI

KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU

RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE

6 0.0 100.0 100.0 0.0 0.0 0.0 7 0.0 100.0 100.0 0.0 0.0 0.0

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 4 50.0 50.0 75.0 25.0 0.0 0.0 24 20.8 79.2 50.0 50.0 0.0 0.0

UKUPNO 1.104 83.2 16.8 39.9 30.4 19.6 10.1 129.373 99.3 0.7 1.1 5.6 17.5 75.8

TIP POSLODAVCA, %

UK

UP

NO

Prilog - 1. Broj i struktura anketiranih poslodavaca i zaposlenih radnika po djelatnostima te tipu i veličini poslodavca

ANKETIRANI POSLODAVCI

VELIČINA POSLODAVCA, %

Djelatnost

(NKD 2007)

UK

UP

NO

BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA (31.XII.2013.)

VELIČINA POSLODAVCA, %TIP POSLODAVCA, %

Privatno/

pretežito

privatno

Državno/javno/

pretežito

državno/javno

Ostalo

Privatno/

pretežito

privatno

Državno/javno/

pretežito

državno/javno

Ostalo

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 44 93.2 4.5 2.3 445 94.6 5.2 0.2

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 11 90.9 9.1 0.0 216 66.7 33.3 0.0

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 111 94.6 5.4 0.0 17.241 94.4 5.6 0.0


KLIMATIZACIJA23 34.8 65.2 0.0 4.913 0.3 99.7 0.0

(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE

OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA33 63.6 36.4 0.0 2.751 27.7 72.3 0.0

(F) GRAĐEVINARSTVO 79 91.1 8.9 0.0 6.739 78.1 21.9 0.0

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA102 100.0 0.0 0.0 15.571 100.0 0.0 0.0

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 63 88.9 11.1 0.0 17.664 20.3 79.7 0.0

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA

HRANE42 88.1 11.9 0.0 2.568 57.0 43.0 0.0

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 57 93.0 7.0 0.0 2.619 69.0 31.0 0.0

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 44 84.1 15.9 0.0 15.697 58.9 41.1 0.0

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 40 90.0 10.0 0.0 1.235 38.4 61.6 0.0

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 65 86.2 13.8 0.0 3.180 73.5 26.5 0.0

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 37 91.9 8.1 0.0 6.272 81.1 18.9 0.0

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 61 0.0 98.4 1.6 14.058 0.0 100.0 0.0

(P) OBRAZOVANJE 97 41.3 57.7 1.0 5.200 7.7 91.9 0.4

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 80 43.8 40.0 16.2 7.712 4.5 93.8 1.7

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 53 39.6 39.6 20.8 3.901 21.5 76.6 1.9

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 52 78.8 7.7 13.5 1.360 31.8 25.2 43.0

(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI

KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE

USLUGE ZA VLASTITE POTREBE

6 66.7 0.0 33.3 7 42.9 0.0 57.1

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 4 25.0 0.0 75.0 24 8.3 0.0 91.7

UKUPNO 1.104 73.4 23.1 3.5 129.373 49.8 49.5 0.7

UK

UP

NO

SEKTOR VLASNIŠTVA, %

Prilog - 2. Broj i struktura anketiranih poslodavaca i zaposlenih radnika po djelatnostima i sektoru vlasništva

ANKETIRANI POSLODAVCI

SEKTOR VLASNIŠTVA, %

Djelatnost

(NKD 2007)

UK

UP

NO

BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA

(31.XII.2013.)

Ne

od

ređ

en

o

vri

jem

e

Od

ređ

en

o

vri

jem

e

Se

zo

nsk

i

po

slo

vi

Os

ob

e s

inva

lid

ite

tom

Ne

za

vrš

en

a/

za

vrš

en

a

osn

ov

na š

ko

la

Sre

dn

ja š

ko

la

u t

raja

nju

do

3

go

din

e

Sre

dn

ja š

ko

la

u t

raja

nju

4 ili

viš

e g

od

ina

Do

dip

lom

sk

i

stu

dij/v

iša

šk

ola

Dip

lom

sk

i

stu

dij/f

ak

ult

et,

ak

ad

em

ija

UG

OV

OR

O

DJ

EL

U

AU

TO

RS

KI

UG

OV

OR

ST

UD

EN

TS

KI

ILI U

ČE

NIČ

KI

UG

OV

OR

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 84 36.9 63.1 22.6 0.0 35.7 22.6 33.3 1.2 7.2 3 1 3

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 12 75.0 25.0 0.0 0.0 0.0 8.3 16.7 25.0 50.0 1 0 0

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 3.228 20.6 79.4 29.8 0.0 7.4 29.3 47.9 3.5 11.9 178 1.120 904


KLIMATIZACIJA189 77.2 22.8 5.8 0.0 1.1 2.6 22.8 11.1 62.4 5 2 83

(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA236 31.8 68.2 0.8 0.0 9.8 22.9 50.0 5.9 11.4 35 1 68

(F) GRAĐEVINARSTVO 875 13.5 86.5 1.7 0.0 20.7 36.8 30.6 3.4 8.5 34 7 30

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH

VOZILA I MOTOCIKALA4.354 26.4 73.6 9.7 0.1 4.7 14.3 70.4 5.4 5.2 65 77 1.158

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 2.651 12.6 87.4 2.5 0.0 1.1 9.4 80.1 4.2 5.2 15 32 286

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE481 12.7 87.3 17.5 0.0 9.2 21.2 58.4 5.2 6.0 11 1 86

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 481 40.5 59.5 3.7 0.0 0.4 5.6 48.0 9.6 36.4 44 626 240

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 766 39.9 60.1 1.4 1.0 0.3 2.9 50.4 18.1 28.3 1.235 24 487

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 129 41.1 58.9 0.0 0.0 13.9 3.1 44.2 17.1 21.7 27 2 21

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 458 19.2 80.8 0.4 0.0 2.4 2.4 36.2 13.8 45.2 323 145 91

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 5.842 10.6 89.4 0.5 0.0 21.2 16.8 52.6 3.7 5.7 61 5 52

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO

OSIGURANJE673 63.7 36.3 0.7 1.3 3.0 0.8 30.9 6.5 58.8 663 1.620 91

(P) OBRAZOVANJE 681 29.7 70.3 0.0 0.3 4.4 2.8 17.5 32.6 42.7 592 504 157

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 801 21.2 78.8 3.6 5.0 6.1 11.7 47.5 7.7 27.0 246 65 43

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 367 33.0 67.0 0.5 0.3 4.6 4.6 64.9 6.8 19.1 156 948 349

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 148 35.1 64.9 20.9 0.7 14.2 20.3 40.5 5.4 19.6 34 46 31

(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA;

DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I

OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE

2 0.0 100.0 0.0 0.0 100.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0 0 0

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 3 66.7 33.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 100.0 0 3 0

UKUPNO 22.461 21.5 78.5 7.6 0.3 9.6 15.7 55.2 6.2 13.3 3.728 5.229 4.180

BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA TIJEKOM 2013.

Od toga, % RAZINA OBRAZOVANJA, % DRUGI OBLICI RADA

Prilog - 3. Broj i struktura zaposlenih radnika tijekom 2013. po djelatnostima i vrsti zapošljavanja

Djelatnost

(NKD 2007)

ZA

PO

SL

EN

I

TE

ME

LJE

M

UG

OV

OR

A O

RA

DU

BR

OJ R

AD

NIK

A

Otk

az o

d s

tran

e

po

slo

davca

Otk

az o

d s

tran

e

rad

nik

a

Sp

ora

zu

mn

i ra

skid

ug

ovo

ra o

rad

u

Iste

k u

go

vo

ra o

rad

u

na o

dre

đen

o v

rije

me

Um

iro

vlj

en

je

Neki

dru

gi

razlo

g

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 95 25.3 13.7 28.4 25.3 2.1 5.2

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 13 23.1 0.0 38.4 15.4 15.4 7.7

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 2.798 16.6 3.9 16.4 56.0 4.2 2.9

(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 392 56.9 1.8 9.2 3.3 24.5 4.3

(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE

DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA267 7.1 3.0 22.1 21.7 8.3 37.8

(F) GRAĐEVINARSTVO 1.020 12.7 14.1 22.1 37.3 12.9 0.9

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 3.222 7.2 3.1 32.0 54.3 2.6 0.8

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 4.040 9.9 2.6 50.6 31.4 4.4 1.1

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 370 5.9 6.2 21.9 50.3 13.8 1.9

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 528 13.7 30.3 33.3 15.7 6.6 0.4

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 947 29.1 1.1 36.4 24.2 3.6 5.6

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 89 15.7 5.6 34.8 25.9 11.2 6.8

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 433 12.2 5.8 46.9 25.9 8.5 0.7

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 5.439 1.8 0.2 15.2 82.3 0.4 0.1

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 984 2.7 0.8 32.2 17.8 36.1 10.4

(P) OBRAZOVANJE 554 1.4 2.2 15.9 64.6 14.6 1.3

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 730 1.0 4.0 19.5 53.1 18.2 4.2

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 360 16.1 10.3 17.5 37.8 15.5 2.8

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 186 9.7 4.8 35.5 31.2 14.5 4.3

(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA

PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 100.0

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 2 50.0 0.0 50.0 0.0 0.0 0.0

UKUPNO 22.471 9.6 3.6 27.7 50.2 6.6 2.3

RAZLOG PRESTANKA RADA, %

Prilog - 4. Broj i struktura radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine po djelatnostima i razlozima prestanka rada

Djelatnost

(NKD 2007)

Po

sre

do

van

jem

Hrv

ats

ko

ga z

avo

da z

a

zap

ošlj

avan

je

Po

sre

do

van

jem

pri

vatn

ih

ag

en

cij

a z

a z

ap

ošlj

avan

je

Og

lašavan

jem

na I

nte

ren

tu

Og

lašavan

jem

u o

sta

lim

med

ijim

a (

no

vin

e,

rad

io,

TV

)

Uvid

om

u v

lasti

tu b

azu

živ

oto

pis

a

Pu

tem

oso

bn

ih

po

zn

an

sta

va

MeĎ

u o

so

bam

a k

oje

su

bil

e k

od

vas n

a p

raksi,

nau

ko

van

ju i

li s

tru

čn

om

osp

oso

blj

avan

ju

Na n

eki

dru

gi

način

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 20 30.0 0.0 20.0 15.0 25.0 50.0 5.0 0.0

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 4 25.0 0.0 25.0 25.0 0.0 25.0 0.0 25.0

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 90 62.2 11.1 35.6 6.7 44.4 27.8 17.8 2.2

(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 17 64.7 11.8 35.3 11.8 41.2 17.6 0.0 5.9


DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA23 52.2 4.3 13.0 4.3 56.5 34.8 4.3 4.3

(F) GRAĐEVINARSTVO 56 62.5 5.4 26.8 3.6 32.1 41.1 7.1 0.0

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 79 55.7 11.4 43.0 8.9 40.5 39.2 17.7 1.3

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 43 51.2 7.0 34.9 11.6 46.5 44.2 9.3 0.0

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 31 71.0 9.7 45.2 6.5 41.9 35.5 9.7 0.0

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 38 44.7 5.3 60.5 10.5 36.8 34.2 21.1 0.0

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 32 28.1 6.3 62.5 12.5 46.9 25.0 12.5 12.5

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 27 55.6 14.8 14.8 3.7 33.3 29.6 7.4 3.7

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 48 47.9 0.0 37.5 20.8 37.5 33.3 16.7 4.2

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 28 75.0 14.3 42.9 14.3 42.9 32.1 7.1 0.0

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 44 68.2 0.0 38.6 45.5 0.0 4.5 2.3 13.6

(P) OBRAZOVANJE 84 82.1 4.8 42.9 11.9 34.5 14.3 16.7 6.0

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 70 92.9 2.9 24.3 20.0 30.0 14.3 18.6 0.0

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 36 61.1 2.8 33.3 19.4 13.9 33.3 8.3 5.6

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 31 51.6 6.5 25.8 6.5 29.0 25.8 16.1 0.0


PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 100.0 0.0 0.0

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 3 0.0 33.3 100.0 33.3 33.3 33.3 0.0 0.0

UKUPNO 806 61.5 6.6 36.5 13.2 34.9 28.8 12.8 3.2

Djelatnost

(NKD 2007)

Prilog - 5. Struktura odgovora poslodavaca o načinu traženja radnika za zapošljavanje po djelatnostima, prosjek %

BR

OJ P

OS

LO

DA

VA

CA

KO

JI

SU

TR

AŽ

ILI

RA

DN

IKE

NAČIN TRAŽENJA RADNIKA, %

Ned

osta

tak k

an

did

ata

s

traţen

im o

bra

zo

van

jem

Ned

osta

tak k

an

did

ata

s

traţen

im r

ad

nim

isku

stv

om

Ned

osta

tak k

an

did

ata

s

traţen

im z

nan

jem

rad

a n

a

raču

nalu

Ned

osta

tak k

an

did

ata

s

traţen

im z

nan

jem

str

an

og

jezik

a

Ned

osta

tak k

an

did

ata

s

po

treb

nim

so

cij

aln

im

vje

šti

nam

a

(ko

mu

nik

ati

vn

ost,

tim

ski

rad

i s

l.)

Nezain

tere

sir

an

ost

ili

nem

oti

vir

an

ost

kan

did

ata

(np

r. s

pre

mn

ost

za

učen

je)

Ned

osta

tak k

an

did

ata

ko

ji

su

sp

rem

ni

rad

iti

za

po

nu

đen

u p

laću

Nešto

dru

go



(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 18 47.1 52.9 5.9 5.9 17.6 23.5 17.6 0.0





(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 16 6.3 50.0 25.0 0.0 56.3 68.8 43.8 6.3







(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 7 14.3 28.6 0.0 0.0 14.3 42.9 42.9 28.6


(P) OBRAZOVANJE 13 81.8 27.3 0.0 0.0 0.0 18.2 9.1 0.0







UKUPNO 135 36.5 45.2 9.5 3.2 22.2 38.1 26.2 7.9

Djelatnost

(NKD 2007)

Prilog - 6. Broj poslodavaca koji su imali poteškoće s pronalaţenjem radnika u 2013. godini i struktura razloga poteškoća po djelatnostima

BR

OJ P

OS

LO

DA

VA

CA

S

PO

TE

ŠK

OĆ

AM

A U

PR

ON

AL

AŢ

EN

JU

RA

DN

IKA RAZLOZI POTEŠKOĆA, %

Neo

dre

đen

o

vri

jem

e

Od

ređ

en

o v

rije

me

Sezo

nski

po

slo

vi

Nezavrš

en

a/

završ

en

a o

sn

ovn

a

ško

la

Sre

dn

ja š

ko

la

u t

raja

nju

do

tri

go

din

e

Sre

dn

ja š

ko

la u

traja

nju

4 i

li v

iše

go

din

a

Do

dip

lom

ski

stu

dij

/viš

a š

ko

la

Dip

lom

ski

stu

dij

/faku

ltet,

akad

em

ija



(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 1.450 17.9 82.1 59.4 5.3 33.2 48.3 4.1 9.1





(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 1.409 9.7 90.3 18.6 14.8 19.8 60.5 1.6 3.3







(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 2.364 11.4 88.6 0.8 29.0 41.7 17.3 6.7 5.3


(P) OBRAZOVANJE 230 30.9 69.1 0.0 5.2 1.7 12.2 31.3 49.6







UKUPNO 8.301 22.9 77.1 16.7 13.7 25.0 36.6 8.2 16.5

Djelatnost

(NKD 2007)

Prilog - 7. Broj i struktura radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2014. godini po djelatnostima, vrsti ugovora i razini obrazovanja

PL

AN

IRA

NO

ZA

PO

ŠL

JA

VA

NJE

NA

TE

ME

LJU

UG

OV

OR

A O

RA

DU VRSTA UGOVORA, % RAZINA OBRAZOVANJA, %

Go

sp

od

ars

ki

Teh

nič

ki

Org

an

iza

cijs

ki

Um

iro

vlje

nje

Dru

gi ra

zlo

g

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 33 292 8 24.2 17 5.8 1 3.0 1 0.3 100.0 0.0 0.0 0.0 0.0 15 9

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 8 130 2 25.0 2 1.5 2 25.0 7 5.4 0.0 50.0 0.0 50.0 0.0 3 1

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 98 15819 36 36.7 308 1.9 9 9.2 92 0.6 77.8 0.0 22.2 33.3 0.0 41 12

(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 17 3611 2 11.8 6 0.2 3 17.6 22 0.6 33.3 0.0 66.7 0.0 33.3 8 4


DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA28 2544 6 21.4 19 0.7 7 25.0 154 6.1 42.9 0.0 71.4 0.0 0.0 6 9

(F) GRAĐEVINARSTVO 67 6575 22 32.8 61 0.9 11 16.4 632 9.6 81.8 0.0 9.1 18.2 0.0 15 19

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 93 14887 28 30.1 635 4.3 6 6.5 32 0.2 83.3 0.0 33.3 0.0 0.0 38 21

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 58 17477 19 32.8 148 0.8 8 13.8 968 5.5 62.5 25.0 62.5 12.5 0.0 20 11

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 35 1406 9 25.7 28 2.0 2 5.7 15 1.1 0.0 0.0 100.0 0.0 0.0 15 9

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 51 2412 23 45.1 270 11.2 0 0.0 0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 17 11

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 41 11322 14 34.1 392 3.5 1 2.4 57 0.5 100.0 0.0 100.0 0.0 0.0 20 6

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 37 1183 10 27.0 21 1.8 4 10.8 57 4.8 25.0 0.0 100.0 0.0 25.0 20 3

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 58 2858 20 34.5 103 3.6 6 10.3 13 0.5 50.0 16.7 33.3 33.3 0.0 23 9

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 34 6196 15 44.1 574 9.3 0 0.0 0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 6 13

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 52 9957 24 46.2 162 1.6 5 9.6 236 2.4 0.0 0.0 50.0 100.0 0.0 15 8

(P) OBRAZOVANJE 88 4941 22 25.0 43 0.9 6 6.8 32 0.6 16.7 0.0 66.7 16.7 16.7 44 16

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 72 6588 24 33.3 94 1.4 6 8.3 22 0.3 33.3 0.0 16.7 16.7 33.3 34 8

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 45 3026 13 28.9 40 1.3 4 8.9 14 0.5 50.0 0.0 25.0 25.0 25.0 21 7

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 43 1254 10 23.3 14 1.1 5 11.6 38 3.0 0.0 0.0 20.0 40.0 40.0 17 11


PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE3 4 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 2 1

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 4 24 1 25.0 1 4.2 0 0.0 0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 3 0

UKUPNO 965 112506 308 31.9 2938 2.6 86 8.9 2392 2.1 48.2 4.7 41.2 21.2 9.4 383 188

NE

OČ

EK

UJ

E P

RO

MJE

NU

BR

OJ

A

ZA

PO

SL

EN

IH (

bro

j p

oslo

dav

ac

a)

NE

ZN

A/N

EM

A P

RO

CJ

EN

U (

bro

j

po

slo

dav

ac

a)

Prilog - 8. Očekivane promjene broja radnika na kraju 2014. u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima i razlozima smanjenja

Ud

io u

bro

ju a

nke

tira

nih

ko

ji s

u

dali o

dg

ov

or

na p

ita

nje

11

., %

BR

OJ

RA

DN

IKA

Ud

io u

uku

pn

om

bro

ju

za

po

sle

nih

ko

d a

nke

tira

nih

po

slo

dav

ac

a k

oji s

u d

ali

od

go

vo

r n

a p

ita

nje

11

., %

BR

OJ

PO

SL

OD

AV

AC

A

Ud

io u

bro

ju a

nke

tira

nih

ko

ji s

u

dali o

dg

ov

or

na p

ita

nje

11

., %

BR

OJ

RA

DN

IKA

Djelatnost

(NKD 2007)

OČEKIVANO POVEĆANJE OČEKIVANO SMANJENJE

BR

OJ

PO

SL

OD

AV

AC

A

Odgovorili na

pitanje 11.

BR

OJ

PO

SL

OD

AV

AC

A

BR

OJ

RA

DN

IKA

Ud

io u

uku

pn

om

bro

ju

za

po

sle

nih

ko

d a

nke

tira

nih

po

slo

dav

ac

a k

oji s

u d

ali

od

go

vo

r n

a p

ita

nje

11

., %

Razlozi smanjenja broja radnika, %

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 28.1 10.0 20.0 7.4 7.1 13.3

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 33.3 12.5 25.0 0.0 0.0 12.5

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 51.1 10.7 20.2 0.0 1.4 28.0

(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 55.6 0.0 12.5 6.7 6.3 23.5


DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA39.3 8.7 24.0 8.7 8.7 37.0

(F) GRAĐEVINARSTVO 56.1 3.8 30.9 5.9 5.9 28.1

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 58.8 8.7 27.8 4.3 3.0 26.4

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 43.1 9.1 19.1 4.9 2.6 22.2

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 64.5 14.3 41.7 5.0 4.8 41.7

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 46.8 9.3 14.3 4.9 2.6 36.2

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 30.6 9.4 12.1 6.3 0.0 23.5

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 45.2 4.3 8.3 4.2 4.2 32.1

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 50.9 4.5 21.7 8.9 2.3 45.3

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 69.7 26.1 29.2 0.0 0.0 29.2

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 88.0 0.0 29.4 20.6 3.3 72.7

(P) OBRAZOVANJE 81.5 10.9 46.5 10.6 4.8 63.4

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 83.8 17.4 35.4 12.2 5.0 68.9

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 58.5 6.1 17.6 11.4 0.0 40.5

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 42.9 3.1 32.3 3.0 0.0 41.0


PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 0.0 0.0 25.0 0.0 0.0 0.0

UKUPNO 57.7 8.8 25.8 6.7 3.2 39.0

Prilog - 9. Učestalost korištenja pojedinih usluga Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje po djelatnostima, %

Ko

rište

nje

mje

ra z

a

po

tican

je z

ap

ošlj

avan

ja

Djelatnost

(NKD 2007)

Ob

java p

otr

eb

e z

a

rad

nik

om

na w

eb

str

an

ici

HZ

Z-a

, u

dn

evn

om

bil

ten

u,

dn

evn

om

lis

tu i

li n

a

og

lasn

oj

plo

či

HZ

Z-a

Pre

dsta

vlj

an

je t

vrt

ke i

slo

bo

dn

og

rad

no

g m

jesta

nezap

osle

nim

oso

bam

a u

pro

sto

rija

ma H

ZZ

-a i

li n

a

Sajm

u p

oslo

va H

ZZ

-a

Cil

jan

o p

osre

do

van

je -

up

ućiv

an

je o

dg

ovara

jućih

kan

did

ata

na s

lob

od

na

rad

na m

jesta

od

str

an

e

savje

tnik

a H

ZZ

-a

Pro

fesio

naln

a s

ele

kcij

a

kan

did

ata

za z

ap

ošlj

avan

je

(psih

olo

gij

sko

testi

ran

je i

inte

rvju

)

Str

učn

a p

om

oć k

od

zb

rin

javan

ja v

iška r

ad

nik

a

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 44 5 11.4 2 4.5 3 6.8 1 2.3 4 9.1

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 11 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 111 24 21.6 12 10.8 5 4.5 0 0.0 12 10.8

(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 23 0 0.0 2 8.7 2 8.7 0 0.0 2 8.7


DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA33 5 15.2 3 9.1 1 3.0 2 6.1 4 12.1

(F) GRAĐEVINARSTVO 79 14 17.7 6 7.6 5 6.3 1 1.3 7 8.9

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 102 18 17.6 4 3.9 6 5.9 0 0.0 7 6.9

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 63 12 19.0 3 4.8 1 1.6 0 0.0 6 9.5

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 42 8 19.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0 3 7.1

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 57 15 26.3 4 7.0 6 10.5 0 0.0 9 15.8

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 44 4 9.1 2 4.5 3 6.8 0 0.0 3 6.8

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 40 6 15.0 3 7.5 0 0.0 0 0.0 4 10.0

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 65 17 26.2 11 16.9 8 12.3 1 1.5 14 21.5

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 37 13 35.1 5 13.5 5 13.5 1 2.7 5 13.5

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 61 0 0.0 1 1.6 0 0.0 6 9.8 31 50.8

(P) OBRAZOVANJE 97 13 13.4 9 9.3 7 7.2 14 14.4 52 53.6

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 80 14 17.5 8 10.0 3 3.8 17 21.3 32 40.0

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 53 8 15.1 5 9.4 3 5.7 5 9.4 16 30.2

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 52 10 19.2 2 3.8 2 3.8 3 5.8 13 25.0


PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE6 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 4 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0 0 0.0

UKUPNO 1104 186 16.8 82 7.4 60 5.4 51 4.6 224 20.3

Stručno

osposobljavanje za

rad bez zasnivanja

radnog odnosa

Bro

j p

oslo

davaca s

iskazan

im

inte

reso

m

Ud

io,

%

Prilog - 10. Zainteresiranost anketiranih poslodavaca za korištenje mjera za poticanje zapošljavanja prema djelatnostima, %

Mjere za očuvanje

radnih mjesta

Bro

j p

oslo

davaca s

iskazan

im

inte

reso

m

Ud

io,

%

Mjere javnih radova

Bro

j p

oslo

davaca s

iskazan

im

inte

reso

m

Ud

io,

%

Bro

j p

oslo

davaca s

iskazan

im

inte

reso

m

Ud

io,

%

Sufinanciranje

zapošljavanja novih

radnika

Djelatnost

(NKD 2007)

BR

OJ A

NK

ET

IRA

NIH

PO

SL

OD

AV

AC

A

Sufinanciranje obrazovanja novih

radnika ili postojećih radnika u

uvjetima uvođenja novih tehnologija,

viših standarda i promjene

proizvodnog programa

Bro

j p

oslo

davaca s

iskazan

im

inte

reso

m

Ud

io,

%

UPITNIK ZA POSLODAVCE 2014.

I. OSNOVNI PODACI

Podaci o osobi koja ispunjava upitnik: * Ime i prezime osobe: Funkcija koju obavlja: Telefon/Mobitel: E-mail:

1. Podaci o poslodavcu: *

1.1. Naziv organizacije:

1.2. Oblik vlasništva (zaokružite slovo ispred odgovora): a) privatno b) pretežito privatno c) pretežito državno/javno d) državno/javno

e) zadružno f ) udruga g) nešto drugo (navedite što):

II. ZAPOŠLJAVANJE U PRETHODNOJ GODINI

2. Promjene u zaposlenosti temeljem ugovora o radu tijekom 2013. godine:

Ukupno Žene2.1. Ukupni broj zaposlenih na dan 31.12.2012.2.2. Broj radnika koje ste zaposlili tijekom 2013.2.3. Broj radnika koji je prestao raditi tijekom 2013.

2.4. Ukupni broj zaposlenih na dan 31.12.2013.

3. Navedite broj radnika koje ste zaposlili na temelju UGOVORA O RADU tijekom 2013. godine s obzirom na njihovu vrstu ugovora i razinu obrazovanja (bez obzira jesu li ostali zaposleni do kraja godine).

U broj radnika zaposlenih u prethodnoj godini ne ulaze osobe koje su primljene na stručno osposobljavanje za rad. *

Vrsta zapošljavanja Ukupno ŽeneUkupno novozaposleni radnici

3.1.

a) na neodređeno vrijeme b) na određeno vrijeme

– od toga: na sezonskim poslovima

3.2.

a) s nezavršenom/završenom osnovnom školom

b) sa srednjom školom u trajanju do tri godine

c) sa srednjom školom u trajanju 4 ili više godinad) s dodiplomskim studijem/višom školom

e) s diplomskim studijem/fakultetom, akademijom

3.3. Koliko ste zaposlili osoba s invaliditetom?

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUČNI URED ISPOSTAVA

Ime osobe koja je šifrirala Upitnik: (popunjava HZZ)

1

Anketu možete popuniti i online na adresi upitnici.hzz.hr. Prijava je jednostavna i traži samo da unesete svoj pristupni kod. Online upitnik je brže i jednostavnije ispuniti jer Vam automatski predlaže kategorizacije zanimanja i postavlja samo pitanja na koja se očekuje Vaš odgovor. Također, ne morate ga ispunjavati odjednom (možete mu se vraćati). Savjetujemo Vam da anketu ispunite na taj način.

PRISTUPNI KOD ZA ONLINE UPITNIK ZA VAŠU ORGANIZACIJU JE:

Ukoliko ipak odlučite popunjavati ovaj tiskani upitnik molimo Vas dostavite ga što prije Vašem područnom uredu HZZ-a, a najkasnije do 28. veljače 2014. Oznakom* obilježena su pitanja za koja su priložena dodatna pojašnjenja i upute na posljednjoj stranici.

III. POTEŠKOĆE PRI ZAPOŠLJAVANJU RADNIKA

6. Na koji ste način tražili radnike za zapošljavanje tijekom 2013. godine? (moguće je zaokružiti više odgovora)

a) niste tražili radnike ➝ Ako niste tražili radnike, prijeđite na pitanje 8

b) posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

c) posredovanjem privatnih agencija za zapošljavanje

d) oglašavanjem na Internetu

e) oglašavanjem u ostalim medijima (novine, radio, TV)

f ) uvidom u vlastitu bazu životopisa

g) putem osobnih poznanstava

h među osobama koje su bile kod vas na praksi, naukovanju ili stručnom osposobljavanju

i) na neki drugi način, navedite koji:

7. Jeste li tijekom protekle godine imali poteškoća s pronalaženjem potrebnih radnika?

Da Ne ➝ Ako niste imali poteškoća, prijeđite na pitanje 8

7.1. Navedite zanimanje za koje ste imali najvećih poteškoća s nalaženjem potrebnih radnika.

Naziv zanimanja:

7.2. Navedite razloge koji su Vam stvarali poteškoće u nalaženju radnika u tom zanimanju. (moguće je zaokružiti više odgovora)

a) nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem, navedite kojim:

b) nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom

c) nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu

d) nedostatak kandidata s traženim znanjem stranoga jezika

e) nedostatak kandidata s potrebnim socijalnim vještinama (komunikativnost, timski rad i sl.)

f) nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata (npr. spremnost na učenje)

g) nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću

h) iz nekog drugog razloga, navedite kojeg:

4. Navedite broj osoba koje ste angažirali na temelju DRUGIH OBLIKA RADA tijekom 2013. godine. (navedite broj osoba, ne broj ugovora koji ste s njima sklopili)

Vrsta zapošljavanja Ukupno Žene

4.1.a) na temelju ugovora o djelub) na temelju autorskog ugovorac) na temelju studentskog ili učeničkog ugovora

4.2. Koliko ste realizirali vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi?

5. Navedite broj zaposlenika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine prema razlozima prestanka rada. *

Razlog prestanka rada Ukupno ŽeneUkupno prestali raditia) otkaz od strane poslodavcab) otkaz od strane radnikac) sporazumni raskid ugovora o radud) istek ugovora o radu na određeno vrijemee) umirovljenjef ) neki drugi, navedite koji:

2

IV. PLANIRANO ZAPOŠLJAVANJE I POTENCIJALNI VIŠKOVI RADNIKA U TEKUĆOJ GODINI 8. Koliko radnika planirate zaposliti na temelju UGOVORA O RADU tijekom 2014. godine (bez obzira hoće li ostati zaposleni

do kraja godine)? Navedite svoje procjene prema tipu zapošljavanja i potrebnoj razini obrazovanja radnika koje planirate zaposliti. Ako ne planirate nova zapošljavanja u 2014. godini, unesite vrijednost 0. *

Vrsta zapošljavanja BrojUkupno namjera zapošljavanja u 2014. godini

8.1.a) na neodređeno vrijeme b) na određeno vrijeme – od toga: na sezonskim poslovima

8.2.

a) s nezavršenom/završenom osnovnom školom b) sa srednjom školom u trajanju do tri godine c) sa srednjom školom u trajanju 4 ili više godinad) s preddiplomskim studijem/višom školome) s diplomskim studijem/fakultetom, akademijom

9. Navedite jedno zanimanje za koje očekujete da ćete imati najveće potrebe za zapošljavanjem u 2014. godini: *

a) naziv zanimanja:

b) broj radnika tog zanimanja koje namjeravate zaposliti kroz godinu:

9.1. Procijenite u kojoj je mjeri svaka od niže navedenih vještina potrebna za obavljanje tog zanimanja.

Min

imal

no

potr

ebna

Potr

ebna

u

mal

oj m

jeri

Potr

ebna

usr

ednj

oj m

jeri

Potr

ebna

uve

likoj

mje

ri

Izra

zito

po

treb

na

TEORIJSKA ZNANJA U OKVIRU ZANIMANJA 1 2 3 4 5

PRAKTIČNA ZNANJA U OKVIRU ZANIMANJA 1 2 3 4 5

UPRAVLJANJE LJUDIMA I RESURSIMA (upravljanje, planiranje, koordiniranje i organiziranje rada i upravljanje promjenama) 1 2 3 4 5

TIMSKI RAD (sudjelovanje u radu tima uvažavajući međusobne razlike i efi kasno komuniciranje) 1 2 3 4 5

EMOCIONALNA SAMOKONTROLA (sposobnost upravljanja vlastitim osjećajima u komunikaciji s drugim osobama) 1 2 3 4 5

FLEKSIBILNOST (sposobnost uspješnog obavljanja radnih zadataka bez obzira na promjene koje mogu nastupiti u radnoj okolini) 1 2 3 4 5

UVJERAVANJE (sposobnost postizanja vlastitih ciljeva korištenjem različitih sredstava komuniciranja) 1 2 3 4 5

EMPATIJA (sposobnost uživljavanja u osjećaje i razumijevanje stanja drugih osoba) 1 2 3 4 5

USMJERENOST NA POTREBE STRANAKA (uočavanje potreba stranaka i odgovaranje na zahtjeve na ljubazan, profesionalan i učinkovit način) 1 2 3 4 5

KREATIVNOST I INOVATIVNOST (osmišljavanje novih proizvoda, usluga, tehnika, tehnologija ili rješenja u poslovanju) 1 2 3 4 5

ODGOVORNOST (svijest o osobnim pravima i ulaganju pri obavljanju radnih zadataka) 1 2 3 4 5

9.2. Koji je stupanj obrazovanja najprikladniji za ovo zanimanje? (zaokružite samo jedan od ponuđenih odgovora)

a) Nije potrebno nikakvo obrazovanje

b) Osnovno obrazovanje

c) Strukovno osposobljavanje

d) Jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolskostrukovno obrazovanje

e) Trogodišnje strukovno obrazovanje

f ) Gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje

g) Četverogodišnje i petogodišnje strukovnosrednjoškolsko obrazovanje

3

➝ Ako je ukupna namjera zapošljavanja 0, prijeđite na pitanje 10

h) Strukovno specijalističko usavršavanje iosposobljavanje; programi za majstore

i) Sveučilišni preddiplomski studiji

j) Stručni preddiplomski studiji

k) Sveučilišni diplomski studiji

l) Specijalistički diplomski stručni studiji;poslijediplomski specijalistički studiji

m) Poslijediplomski znanstveni magistarski studiji

n) Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji

10. Procijenite u kojoj biste mjeri bili potaknuti zaposliti jednog ili više radnika u narednoj godini kada bi (označite po jedan odgovor uz svaku predloženu intervenciju):

Nim

alo

U m

aloj

mje

ri

U s

redn

joj

mje

ri

U v

elik

ojm

jeri

Izra

zito

Država sufi nancirala doprinose za nove radnike u prvih 6 mjeseci 1 2 3 4 5

Država omogućila poreznu olakšicu za novog radnika – odbitak od porezne osnovice za dobit u trajanju od 1 godine 1 2 3 4 5

Postojala mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja novih radnika na određeno vrijeme 1 2 3 4 5

Imali mogućnost jednostavnijeg otkazivanja radnicima 1 2 3 4 5

Postojali besplatni programi edukacije i usavršavanja za radnike iz područja korištenja računala, stranih jezika, stručnih znanja i slično 1 2 3 4 5

11. Očekujete li promjenu ukupnog broja zaposlenih radnika na kraju 2014. u odnosu na broj zaposlenih krajem 2013. godine?

a) očekujete povećan broj radnika – za koliko: b) očekujete smanjen broj radnika – za koliko: c) ne očekujete promjenu broja zaposlenih d) ne znate/nemate procjenu

11.1. Ukoliko očekujete promjenu broja zaposlenih radnika navedite razloge. (moguće je zaokružiti više odgovora)

a) gospodarski (npr. širenje ili gubitak tržišta) b) tehnički (npr. promjena proizvodnje/radnoga procesa, uvođenje nove tehnologije) c) organizacijski (reorganizacija, pripajanje ili izdvajanje određenih organizacijskih jedinica) d) drugi razlog, navedite koji:

12. Postoje li u Vašoj organizaciji radnici koji bi tijekom naredne godine mogli postati višak? *

a) nije vjerojatno da će se zaposlenici bilo kojeg zanimanja pojaviti kao višak b) svi zaposlenici imaju sličan rizik da postanu višak, bez obzira na zanimanje c) posebno su izloženi radnici u sljedećim zanimanjima (navedite do tri zanimanja):

12.1. Što karakterizira radnike Vaše organizacije koji bi se mogli pojaviti kao višak u 2014. godini? (moguće je zaokružiti više odgovora)

a) nedostatna razina obrazovanja b) zastarjela znanja i vještine c) nesposobnost za stjecanje novih znanja d) manjak socijalnih znanja i vještina

V. OBRAZOVANJE I STRUČNA PRAKSA

13. Jesu li neki od Vaših radnika tijekom protekle godine prošli neki oblik usavršavanja?

Da Ne

13.1. Interno organizirano usavršavanje prošlo je: radnika

13.2. Usavršavanje koje su provodili vanjski edukatori/pružatelji obrazovnih usluga prošlo je: radnika

14. Jeste li u protekloj godini primali učenike ili studente na stručnu praksu ili naukovanje?

a) ne b) da, navedite ukupan broj:

4

➝ Ako niste usavršavali radnike, prijeđite na pitanje 14

➝ Ako ste označili a), prijeđite na pitanje 13

e) nedostatna snaga ili izdržljivost f ) neodgovarajući odnos prema radu g) ništa od navedenog h) nešto drugo, navedite što:

➝ Ako ste označili c) ili d), prijeđite na pitanje 12

5

ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI !

18. Molimo Vas navedite Vaše primjedbe i prijedloge za uspješniju suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

15 . Biste li bili spremniji organizirati stručnu praksu za osobe koje se obrazuju ili osposobljavaju za zanimanja koja zapošljavate u Vašoj organizaciji kada bi:

a) primali fi nancijske potpore za uzimanje osoba na praksu Da Ne

b) imali osiguranu podršku za osposobljavanje mentora Da Ne

c) postojao pouzdan i učinkovit sustav nalaženja i upućivanja prikladnih praktikanata Da Ne

VI. SURADNJA S HRVATSKIM ZAVODOM ZA ZAPOŠLJAVANJE I MJERE

16. Jeste li u 2013. godini koristili usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje? Molimo označite sve usluge koje ste koristili. Za one koje ste koristili, ocijenite svoje zadovoljstvo dobivenim uslugama oznakom X. *

Koristili Vrsta usluge Potpuno zadovoljni

Djelomično zadovoljni

Niste zadovoljni

Da / Ne a) objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a

Da / Ne b) predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama HZZ-a ili na Sajmu poslova

Da / Ne c) ciljano posredovanje – upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radna mjesta od strane savjetnika HZZ-a

Da / Ne d) profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje (psihologijsko testiranje i intervju)

Da / Ne e) stručna pomoć kod zbrinjavanja viška radnika

Da / Nef ) korištenje mjera za poticanje zapošljavanja (sufi nanciranje

zapošljavanja i/ili obrazovanja radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni radovi, očuvanje radnih mjesta)

g) druga usluga, navedite koja:

17. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi različite vrste mjera za poticanje zapošljavanja. Kako bismo mjere oblikovali prema Vašim potrebama, molimo za svaku navedite jeste li dovoljno informirani te jeste li zainteresirani za korištenje. Ukoliko ste zainteresirani, navedite i broj osoba za koji biste mjeru koristili. *

Dovoljno informi-

rani?Vrsta mjere Nemate

interesaNe možete procijeniti

Zaintere-sirani

(unesite broj osoba)

Da / Ne a) sufi nanciranje zapošljavanja novih radnika (samo privatni sektor)

Da / Neb) sufi nanciranje obrazovanja novih radnika ili postojećih radnika u

uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa

Da / Ne c) mjere za očuvanje radnih mjesta (samo privatni sektor)

Da / Ne d) mjere javnih radova (samo civilni i javni sektor)

Da / Ne e) stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

17.1. Ukoliko namjeravate koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, za koje zanimanje

namjeravate stručno osposobljavati?

6

DODATNA POJAŠNJENJA ZA POPUNJAVANJE UPITNIKA

Ovdje smo priložili nekoliko napomena s obrazloženjima i dodatnim uputama vezanim uz pojedina složenija pitanja.

U uvodu (I. Osnovni podaci) molimo Vas unesite kontakt-podatke osobe koja je ispunila Upitnik, kako bismo Vas mogli kontaktirati u slučaju potrebe za pojašnjenjima.

Kod pitanja broj 1. upišite naziv Vaše organizacije (poduzeća, ustanove ili obrta) te zaokružite slovo ispred odgovarajućeg oblika vlasništva. Vašim ćemo odgovorima pri pohranjivanju podataka pridružiti informaciju o glavnoj djelatnosti i lokaciji Vaše organizacije koji su dostupni kroz bazu poslodavaca HZZ-a.

Kod pitanja broj 3. upišite ukupni broj novozaposlenih radnika/žena tijekom 2013. godine na temelju ugovora o radu (broj mora biti jednak broju koji ste naveli u pitanju broj 2.2.). Zatim, prema navedenoj strukturi, specifi cirajte broj radnika/žena koje ste zaposlili na neodređeno i određeno vrijeme (3.1. a+b); od zaposlenih na određeno vrijeme navedite koliko je bilo na sezonskim poslovima; te prema obrazovnoj strukturi (3.2. a+b+c+d+e). Zbroj pojedinih članova u strukturi mora odgovarati ukupnom broju novozaposlenih radnika/žena u 2013. godini. Pod točkom 3.3. navedite koliko ste zaposlili osoba s invaliditetom.

Kod pitanja broj 5. upišite ukupni broj radnika/žena koji su prestali raditi tijekom 2013. godine (ukupan broj mora biti jednak broju koji ste naveli u pitanju broj 2.3.) te specifi cirajte broj radnika/žena čiji je radni odnos prestao u 2013. godini prema svakom navedenom razlogu prestanka rada. Zbroj po pojedinom razlogu mora biti jednak ukupnom broju radnika/žena.

Kod pitanja broj 8. upišite ukupni broj radnika koje planirate zaposliti tijekom 2014. godine na temelju ugovora o radu (bez obzira hoće li ostati zaposleni do kraja godine). Nadalje, specifi cirajte broj radnika koje planirate zaposliti na neodređeno i određeno vrijeme (8.1. a+b), broj zaposlenih radnika na određeno na sezonskim poslovima, te prema njihovoj razini obrazovanja (8.2. a+b+c+d+e). Zbroj pojedinih članova u strukturi mora odgovarati ukupnom broju radnika koje namjeravate zaposliti u 2014. godini. Ako je ukupna namjera zapošljavanja 0 (bez zapošljavanja) prijeđite na pitanje 10.

Kod pitanja broj 9. upišite potpuni naziv jednog zanimanja (prema Nacionalnoj klasifi kaciji zanimanja, Narodne novine, br. 111/98) za koje očekujete da ćete imati najveće potrebe za zapošljavanjem u 2014. godini i broj radnika tog zanimanja koji namjeravate zaposliti. Za to zanimanje u potpitanjima 9.1. i 9.2. procijenite potrebnu razinu navedenih vještina i precizirajte najprikladniji stupanj obrazovanja.

Kod pitanja broj 12. možete identifi cirati do tri zanimanja (prema Nacionalnoj klasifi kaciji zanimanja, Narodne novine, br. 111/98) koja su posebno izložena riziku da se pojave kao višak u 2014. godini, ukoliko takva postoje. U potpitanju 12.1. možete označiti karakteristike radnika koji bi se mogli pojaviti kao višak, bez obzira na njihovo zanimanje. Moguće je odabrati jedno ili više slova ispred ponuđenih obilježja za odgovor.

Kod pitanja broj 16. za svaku od navedenih usluga HZZ-a (a-f ) označite je li je Vaša organizacija koristila u prethodnoj godini (Da/Ne). Za usluge koje ste koristili označite stupanj zadovoljstva.

Kod pitanja broj 17. za svaku od navedenih tipova mjera koje provodi HZZ (a-e) označite smatrate li se dovoljno informiranim (Da/Ne), te imate li interesa za njihovo korištenje. Ukoliko nemate interesa ili ne možete procijeniti biste li koristili neku mjeru, unesite X u polje, a ukoliko ste zainteresirani, navedite okvirno broj osoba za koje biste mjeru koristili. Pojedine mjere odnose se samo na pojedine tipove poslodavaca. U potpitanju 17.1. izdvojite jedno zanimanje ukoliko namjeravate koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

u 22001144.. ggooddiinnii...hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured zagreb aannkkeettaa...

Documents