Važne činjenice koje je potrebno

poznavati kod uljne pumpe

SLIKA

SADRŽAJ

Uvod…………………………………………………………………………..

Po kojem principu radi uljna pumpa………………………………………….

Princip rada uljne pumpe visokog pritiska……………………………………

Šta je trohoidni set zupčanika?..........................................................................

Ventil za regulisanje pritiska………………………………………………….

Zašto je potreban cut off (isključivanje struje)?................................................

Zašto postoje raličite vrste uljnih pumpi?.........................................................

Kako regulisati ventil za islkjučivanje struje?...................................................

Šta je dvostupanjska uljna pumpa?...................................................................

Koje se mjerne jedinice koriste kada govorimo u uljnoj pumpi?......................

Pritisak………………………………………………………………………...

Vakum………………………………………………………………………...

Viskoznost ( ljepljivost)………………………………………………………

Brzina…………………………………………………………………………

Potrošnja energije……………………………………………………………..

Kapacitet………………………………………………………………………

Temperatura…………………………………………………………………..

Pitanja koja se mogu pojaviti kada je u pitanju uljna pumpa…………………

Šta se može desiti ako se koristi pogrešna oprema?..........................................

Kako se može provjeriti stanje pumpe?............................................................

2

Uvod

Kako nijedno živo biće ne može funkcionisati bez srca, tako je i uljna pumpa glavni

pokretač bilo koje toplane. Ljudima koji posjeduju dosta znanja u vezi plamenika,

njegovim načinom rada i karakeristikama uljne pumpe, to znanje može biti veoma

korisno.

“Krv” jedne toplane, tj. lož ulje, mora se prenijeti od spremnika do plamenika, sigurno i

puzdano. U jednom postrojenju gdje ulje gori, ulje se mora filtrirati i podvrgnuti

odgovarajućem viskom i konstantnom pritisku. Poput ljudskog tijela, protok ulja u

plameniku postrojenja mora početi i stati tačno u korak sa zahtijevima napravljenim na

njemu. Uljna pumpa je napravljena baš za obavljanje ovih funkcija ali će ona obavljati

svoje funkcije samo ako se pravilno brine o njoj.

A kako se treba brinuti o uljnoj pumpi? O tome ćete pročitati u ovome radu.

SLIKA

3

Po kojem principu radi uljna pumpa?

Na jednoj toplani se koriste različite vrste pumpi a njihov zajednički zadatak je prenos

tečnosti. Izgled i način rada jedne pumpe djelimično zavisi od količine tečnosti sa kojo

obavlja funkcije, a djelimično od toga koliko pritika pumpa može podnijeti.

Centrifugalne pumpe se ulavnom koriste za protok tečnosti, npr. Protok topple vode u

centralnom sistemu za grijanje. Tečnost ulazi na središtu pumpe i raspršuje se pomoću

rotacije na radnom kolu, izvan zidina kučišta pumpe. Na ovaj način, pritisak se stvara na

izlazu pumpe.

4

SLIKA

Klipne pumpe se koriste za prenos tečnosti gdje je potreban određeni visoki pritisak na

izlazu pumpe. Najbolje primjer imamo kod dovoda vode koji mora biti isporučen do

parnog kotla. Kao što možete vidjeti na slici, kada klip prolazi prema gornjem dijelu,

voda iznad njega biva prisiljena ući u kotao. U isto vrijeme, usisna snaga koja je stvorena

ispod klipa, usisava vodu iz kondenzovanog spremnika u pumpu. Kada klip prolazi

donjim dijelom, podiže se (crni) poklopac ventila i voda teče u prostor iznad klipa, tako

da se proces pumpanja može ponoviti pri slijedećem radu pumpe.

5

SLIKA

Zupčasta pumpa se koristi kada je potrebna dobra usisna snaga i kada je potreban

značajan pritisak, npr. u pogonu sagorijevanja ulja. Najjednostavnija vrsta zupčaste

pumpe sadrži dva identična zupčanika u zahvatu. Kako se zupčanici rotiraju, razmak

između zuba na lijevoj strain pumpe stvara potpritiak (vakum) i ulje se usisava u kučište

pumpe i oko razmaka zupčanika i kučišta pumpe. Kada se zubi zupčanika aktiviraju na

desnoj strani, ulje se izbacuje napolje kroz uljne mlaznice.

Trohoidni set zupčanika koji se koristi kod Danfoss uljnih pumpi, je nastao iz zupčanika

koji se koriste pri jednostavnim zupčastim pumpama, a detaljnije o njemu kasnije u

ovome radu.

SLIKA

6

Princip rada uljne pumpe visokog pritiska

U principu, uljna pumpa visokog pritika (visokotlačna uljna pumpa) se sastoji od:

-komponente pumpe koja upija ulje i to ulje stavlja pod pritisak

-komponentu ventila koja reguliše pritiak ulja

Komponenta pumpe

Visoki zahtijevi na uljnoj pumpi se prave, a među njima su:

-veliki kapacitet usisavanja

-veliki kapacitet pritiska

-tihi rad

-niska obrtna sila

-mala potrošnja energije.

To su karakeristike koje je Danfoss uspio ostvariti kod filtriranja svojih uljnih pumpi

pomoću posebnog trohoidnog seta zupčanika.

SLIKA

7

Šta je trohoidni set zupčanika?

Trohoidni set zupčanika se sastoji od vanjskog “zubnog obruča” potkrijepljenog u ploči

zupčanika a točak zupčanika postavljen je na vratilo pumpe.

FIG. A

Kada se vratilo pumpe okreće, okreće i točak zupčanika i posebno formirani “zube” na

zupčaniku se također uključuju i okreću i obruč zupčanika. Jedna strana ovog seta

zupčanika je okrenuta prema tzv. pokrovnoh ploči koja posjeduje mogućnost usisavanja i

kanale pritiska. Druga strana ovog seta zupčanika je okrenuta prema kučištu pumpe.

Kada se zupčanik okreće, ulje se uvlači i biva ponovo izbačeno na osnovu prostora koji

se nalazi između ozubljenja. Na taj način, nastaje usisavanje zupčanika. Isto tako nastaju i

izlazne strane. Dalje od njih, ulje se dovodi do regulacijskog ventila pritiska pumpe.

SLIKA

8

Ventil za regulisanje pritiska

Zadatak ovog ventila je da reguliše i održava konstantan pritisak ulja. Također ima

zadatak da usmjerava količinu ulja koju nije iskoristila mlaznica nazad do usisne strane

pumpe ili da je vrati nazad u spremnik. U svome najjednostavnijem obliku, regulacijski

ventil sadrži klip, kompresnu oprugu i jedan vijak namijenjen za podešavanje. (FIG. A)

Ako je regulacijski ventil podešen za dovod niskog pritiska kroz mlaznicu, opruga ce biti

pod manjom kompresijom, tako da snaga opruge na klip bude mala. Kada ulje uđe kroz

“A” ventil onda ostavlja na “E”. Ako pumpa dvodi veću količinu ulja do regulacijskog

ventila, više nego mlaznica može podnijeti kroz “E”, klip će biti pritisnut dalje nazad,

doke se ne otvori dovoljno za povratak kroz “R”. To znači da pritisak ulja u klip ventila

je u mogućnosti da napravi ravnotežu na postavljenu silu opruge, tako da ulje može proći

kroz mlaznicu na postavljeni pritisak.

FIG.B Na instalacijama sa dvije cijevi, višak ulja se dovodi nazad u spremnik, dok na

sistemu s jednom cijevi, proći će kroz povratni kanal “G” do usisne strane pumpe.

FIG. A

9

Ako je potreban veći pritisak ulja na pražnjenju mlaznice, opruga mora biti pričvršćena.

Što je veća kompresija opruge, potreban je i veći pritisak ulja, da bi se klip otvorio za

povratni protok kroz “R” što u suštini predstavlja i veći pritisak mlaznice. Svaka Danfoss

pumpa se sastoji od komponente pumpe i komponente ventila. Različite verzije Danfoss

pumpi su napravljene od raličitih veličina i komponenata ventila koji posjeduju mnoštvo

funkcija.

Zašto je potrebmo isključivanje struje?

Uljna pumpa ne predstavlja samo jednostavnu kombinaciju zupčanika i komponenta

ventila, potrebno je mnogo toga dok ne bude spremna za rad u modernom plameniku

postrojenja. Uzimajući u obzir početak i kraj rada uljne pumpe:

1. Kada počne plamenik ulja, potrebno je vremena prije nego motor, koji upravlja

uljnom pumpom i ventilatorom, dostigne svoju punu brzinu. To može značiti da

pritisak zraka nije pod punom snagom kada se ulje pušta u mlaznicu. Tada postoji

opasnost atomiziranog ulja koji ne dobija dovoljnu količinu zraka.

2. Kada je motor pri punoj brzini, pritisak i volumen zraka će biti usaglašeni tako da

je sagorijevanje stabilno, čisto i ekonomski prilagođeno.

SLIKA

10

SLIKA

3. Kada plamenik prestane da radi, broj okretaja motora počinje da pada. Ulje i

pritisak zraka će pasti ravnomjerno, dok motor ne dođe u stanje mirovanja.

Danas, kako bi se izbjegle ove nesretne posljedice lošeg sagorijevanja, sve više i više se u

upotrebu uvode pumpe s cut-off ventilima koji se elektonski pokreću. Magnetski ventil

upravlja cut-off ventilom, a poznati elektormagnetksi ventil instaliran u liniji mlaznice,

predstavljaju samo rješenja do kojih se došlo putem jednostavnog regulacijskog ventila

kako bi se osigurala start-stop funkcija bez ikakvih mogućih problema.

Zašto postoje različite vrste pumpi?

Različite vrste i tipovi uljnih pumpi su potrebni da si se ispunili različiti zahtijevi za

volumen ulja i da bi se osigurala ispravna start-stop funkcija. Volumen ulja se određuje

veličinom i brzinom seta zupčanika, dok različite start-stop funkcije zavise od izgleda

ventila izabranog za pumpu. Ventil može biti dizajniran po slijedećem principu:

Regulacijski ventil

Jedina svrha ovog ventila je da reguliše pritisak ulja u mlaznici. Ovaj tip ventil se koristi

kod Danfoss KSA tipa uljne pumpe, kao što se može vidjeti na ilustaciji.

SLIKA

SLIKA

11

S = linija usisavanja

R =povratna linija

C =set zupčanika

Ps = manometar

P1 =regulacija pritiska

E =dio mlaznice

V =mjerač pritisak luka

Regulacijski ventil i ventil za isključivanje struje

Ventil reguliše pritisak ulja do mlaznicei prekida protok ulja kada pumpa prestane da se

okreće. Primjer uljne pumpe s regulacijskim ventilom zajedno sa cut-off ventilom je

Danfoss pumpa tipa RSA. Ova vrsta ventila se koristi kod Danfoss pumpi tipa RSA i kod

uljne pumpe tipa RSH.

S= linija usisavanja

R=povratna linija

G=by-pass ( jedna cijev)

C=set zupčanika

Ps=manometar

P1=regulacija pritiska

E=dio mlaznice

H=filter

SLIKA

12

Regulisanje opne ili membrane

Regulisanje opne( membrane) predstavlja kombinaciju regulacije pritiska i cut-off

funkcije. Ugrađeni magnetski ventil predstavlja zasebnu jedinicu funkcije koja daje

učinkovit efekat pri pokretanju i odsjecanje.

Crtež prikazuje regulisanje membrane (opne) kod uljnih pumpi tipova BFP i MS.

S = linija usisavanja

R = povratna linija

G = by-pass (jedna cijev)

A = vijak s dvije cijevi

C = set zupčanika

Ps = manometar

P1 = regulacija pritiska

E = dio mlaznice

D = opna (membrana)

V = mjerač pritiska luka

H = filter

SLIKA

13

Šta je dvostupanjska uljna pumpa?

U predhodnom dijelu ovog rada, opisali smo funkciju uljne pumpe opisujuće se kao srce

plamenika. Pumpa održava konstantan pritisak na mlaznici. Ako čovjek mora is svog

tijela crpiti više energije, npr. početi trčati, srce će početi brže da kuca i više krvi cirkuliše

u tijelu. To je paralelna radnja sa ubrzanim radom pumpe. Buduće da se uljna pumpa

sastoji od pumpnog dijela (svoga srca) i jednog oblika regulisanja pritiska, ulje se pumpa

pod određenim pritiskom u mlaznicu.

Obzirom da pritisak ulja određuje koliko maznica može podnijeti, ako se poveća brzina

pumpe ništa se neće postici jer pritisak ulja upravlja i reguliše ventil šipke. Kako bi

mlaznica efikasnije radila, tj. kako bi se povećao pritisak kod podešavanja mlaznice,

mora se promijeniti snaga regulacijskog ventila šipke. Najbolji način za ovo bi bio imati

dva odvojena regulacijska sistema gdje se jedan takav sistem koristi za nivo pritiska 1

( npr. 1 Bar ) a drugi sistem za nivo pritiska 2 ( npr. 2 Bara ). Mijenjanje ova dva sistema

ventila se dešava putem magnetskog ventila, kao što je prikazano na slici dole.

S = linija usisavanja P1 = regulacija pritiska

R=povratna linija P2 = regulacija pritiska

G=by-pass E = dio mlaznice

A=vijak s dvije cijevi D = opna (membrana)

C=set zupčanika V = mjerač pritiska luka

P=manometar H = filter

SLIKA

14

Koje se mjerne jedinice koriste kada govorimo u uljnoj pumpi?

Da bismo bili u mogućnosti uporediti različite uljne pumpe, i da bismo mogli izabrati

pravu, odgovarajuću pumpu za jedno postrojenje, potrebno je razumjeti i biti upoznati s

odgovarajućim tehničkiom uslovima, naravno, kada govorimo o uljnim plamenicima.

Godinam su ljudi koristili mnoge mjerne sisteme. Teško ih je uporediti, jer pretvaranje

jedinica iz jednog sistema u drugi često nosi s sobom i komplikovana mjerenja zajedno s

nizom faktora za pretvaranje koje je teško pratiti.

U današnje vrijeme, postignut je dogovor o međunarodnom mjernom sistemu, tj. SI

Sistem, koji je nastao iz metričkog sistema. Obzirom da ova objava koristi SI jedinice za

predstavljanje tehničkih podataka, slijedi kratak prikaz najvažnijih jedinica zajedno sa

poređenjem jedinica koje su predhodno korištene.

15

SLIKA

Pritisak

Kada uljna pumpa vrši svoj rad, ulje izlazi van pod pritiskom koji se nalazi unutar

raspona pritiska pumpe.

SI jedinca za pritisak je N/m2 (Njutn po kvadratnom metru) koji se naziva Pascal (Pa)

Budući da ovaj jedinica predstavlja relativno mali pritisak (1 kp/cm2=100.000Pa), mjerna

jedinica Bar se tada intezivno koristi.

1 Bar=100.000 Pa= 100 kPa (Kilopascal)=0.1 MPa (Megapascal)

Pretvaranje Bara u druge mjerne jedinice

1 bar = 1.02 kp/cm2 = 0.98 na; u praksi nakon pretvaranja postaje 1 bar =1 kp/cm2 = 1 na

= 10 kolona vodomjera = 76 cm Hg. (14.5 psi).

Pritisak koji je gore naveden je postao visoki pritisak iznad atmosferskog pritiska.

Da bi se izbjegli nesporazumi kada se govori o pritisku, poneka tehnička literatura sadrži

dodatnu oznaku pritiska.

pe-učinkoviti pritisak, tj. onaj koji se obično uzima kao pritisak

(atmosferski pritisak= 1Bar pe

pa-apsolutni pritisak

Ova oznaka se koristi kod računanja atmosferskog pritiska. Rijetko se koristi u

svakodnevnoj stručnoj literaturi.

SLIKA

16

Vakum

"Vakum" ili "negativni pritisak" predstavlja pritisak koji se nalazi ispod atmosferskog

pritiska. Kada uljna pumpa uzima ulje iz spremnika, pojavljuje se toliko vakuma u liniji

usisavanja, da atmosfreski pritisak (pritisak koji slobodno uđe u kroz ventilisko

priključak) pritišće ulje u pumpu.

SI mjerna jedinica za negativni pritisak je ista kao i za preveliki pritisak, N/m2 (Njutn po

metru kvadratnom). Ipak, kada su u pitanju uljne pumpe, izvedena jedinica Bar se

najčešće koristi.

Negativnom pritisku se dodaje negativan predznak,npr. pe= -0.5 Bara.

Faktori pri pretvaranju:

Kod "starog" sistema, vakum se daje u mmHg (milimetar stupca Žive) ili u

Wg( centimetri vodomjera)

Najveći mogući vakum je760 mm Hg i odgovara SI sistemu -1 Bar. 1 mmHg odgovara -

0.0013 Bara

17

SLIKA

Viskoznost (Ljepljivost)

Viskoznost ili ljepljivost ulja predstavlja njegovu debljinu ili njegovu sposobnost za

protok.

SI mjerna jedinica za viskoznost je:

mm2/s koji se također naziva centistoke (cSt).

Kerozin ima viskoznost od 1.3 to 1.8 mm2/s (cSt) na 20 °C, dok plinsko ulje može imati

viskoznost do 270-370 mm2/s (cSt) na 50 °C.

Kod starog sistema, viskoznost je prikazana kao, npr.:

Engler stepeni(°E), sekunde

Redwood (sec R) sekunde

Saybolt (SSU).

SLIKA

18

Brzina

Uljna pumpa obično radi pri istoj brzini kao i motor plamenika.

SI mjerna jedinica za brzinu je min -1.

Primjer: 2800min -1

Ova oznaka je međunarodna, za razliku od prethodnih koje cu često korištene kao kratice

u nekim frazama nekog određenog jezika:

RPM za "Broj okretaja u minuti".

SLIKA

19

Potrošnja energije

Snaga koja se mora koristiti kako bi se pokrenula uljna pumpa, može se predstaviti na

različite načine:

Ako potrošnja energije mora biti zražena kao snaga (npr.. BFP 11 L3: 40 watta), ova

brojka se primjenjuje samo na određenom pritisku, određenom viskoznost ulja ili

određenoj brzini.

SI mjerna jedinica za snagu je Watt (W).

Da bi se olakšalo izračunavanje snage uljne pumpe za druge vrijednosti pritiska i brzine,

Danfoss predstavlja potrošnju energije uljne pumpe kao okretni momenat na osovini.

- Početni okretni momenat uljne pumpe je momenat koji mora biti primjenjen na vratilu

kako bi i dalje radio na datoj brzini , raspršavajući pritisak i viskoznost ulja.

SI mjerna jedinica momenta je Nm (Njutn po metru).

Potrošnja energije uljne pumpe može se izračunati pomoću formule:

P = 0.103 × n × M(W) kada su momenat pumpe (M) i brzina (n) poznati.

Primjer:

Podaci o uljnoj pumpi BEP tipa 3:

Momenat: 0.14 Nm na atomiziranom pritisku od 10Bara i viskoznosti od 4.3mm2/s.

Potrošnja energije uljne pumpe na 2800-1 izgleda ovako:

P = 0.103 × 2.800 × 0.14

P = 40.376 W

SLIKA

20

Kapacitet

Količina ulja koju pumpa prinosi do mlaznice se može izraziti na dva načina:

Težina po jedinici vremena

To znači da pumpa dostavlja, primjerice, 25 kilograma ulja za tokom vremenskog perioda

od jednog sata (25kg/h).

Zapremina po jedinici vremena

Ovdje će pumpa isporučiti, na primer, 45 litara ulja u vremneskog periodu od jednog sata

(45 l/h) ili, približno 11.5 - 12 USgal/h.

SLIKA

21

Pretvaranje u različite mjerne jedinice kapaciteta

Ako se kapacitet mora pretvoriti u drugi set mjernih jedinica, prvo što se mora utvriditi

jeste da li je pretvaranje zapreminko ili zapremina po težini, itd.

Kako bismo ovo prikazali:

-Uljna pumpa dostavlja 45l/h.

Koliko je to u USgal/h (Američka mjerna jedinica galon)?

Litar i US galon su oboje mjerne jedinice za zapreminu. Prema tome, proračun je

usmjeren obzirom koliko ima litara u galonu.

1US galon=3.785 litara

45 litres = 45 ÷ 3.785 = 11.889 or 11.9 USgal/h.

-Uljna pumpa dostavlja 12kg/h.

Koliko je to u USgal/h?

Obzirom da je jedan kilogram izraz težine i jedan US galon izraz za zapreminu, izravan

proračun sa faktorom preračunavanja (kao u prvom primjeru) nije moguć.

Prvenstveno, potrebno je pronaći zapreminu od 12kg ulja ( Broj litara). Potom se mora

pronaći "gustoća" ulja, tj. koliko teži jedan litar ulja. Ako je specifična gustoća ulja 0.83

(na temeraturi od15 °C), jedan litar teži 0.83kg (na temperaturi od15 °C). Dakle, 12 kg

ulja ima zapreminu od 12 ÷ 0.83 = 14.46 litara.

Zbog toga, 12kg/h je je jednako 3.82 USgal/h, ali samo ako ulje ima specifičnu gustoću

od 0.83 ( na temperaturi od 15 °C ).

SLIKA

22

Temperatura

SI mjerna jedinica za temperaturu je obično ° C (stepeni Celzijusa). U slučaju da je riječ

o apsolutnoj temeraturi, mjerna jedinica SI sistema je Kelvin (K).

U nekim zemljama, SI mjerna jedinica Kelvin (K) se koristi da se izrazi razlika

temperature. 1 ° C i 1 ° K imaju istu vrijednost.

SI mjerne jedinice

Svaka SI mjerna jedinica se sastoji od osnovne jedinicena koju može biti dodana fiksna

vrijednosna oznaka, da bi se dobile višestruke jedinice od te osnovne jedinice.

Uzmimo jedan primjer iz svakodnevnice:

Osnovna mjerna jedinica za dužinu je metar(m). Za veće dužine (udaljenosti), obično se

koristi kilometar (km). Drugim riječima, Osnovna mjerna jedinica "metar" je dobila

prefix "kilo", što znači da ukupna jedinca sad označava 1.000 metara.

Milimetar se koristi kod izražavanja manjih dužina ili udaljenosti. Osnovna jedinica

"metar" je ovdje dobila prefix "mili", što je način izražavanja 1/1000 jednog metra.

23

Još neke izvedenice od osnovih mjernih jedinica mogu se vidjeti u tabeli ispod.

OZNAKA IME VIŠEKRATNIK PRIMJER

G giga 109 (1.000.000.000) 1 gigacalorie = 1 Gcal

M mega 106 (1.000.000) 1 megawatt = 1 MW

K kilo 103 (1.000) 1 kilometre = 1 km

H hecto 102 (100) 1 hektogram = 1 hg

da deca 101 (10) 1 decanewton = 1 daN

– – 1 1 metre = 1 M

d deci 10–1 (1/10) 1 decilitre = 1 dl

c centi 10–2 (1/100) 1 centimetre = 1 cm

m milli 10–3 (1/1000) 1 millimetre = 1 mm

μ micro 10–6 (1/1.000.000) 1 microampere = 1 Μa

SLIKA

24

Pitanja koja se mogu pojaviti kada je u pitanju uljna pumpa

Šta se može desiti ako se koristi pogrešna oprema?

U skladu s dobrom praksom u inženjerstvu, najbolji alat za šesterougaone metalne

bradavice za podmazivanje i pripajanje predstavlja matični ključ odgovoarajuće veličine.

Podesivi ključ se može koristiti u hitnim slučajevima, ali često se dešava da se koristi

prevelik matični ključ. Tako se uništava povezivač (konektor) kao i šestostrani elementi.

Ne preporučuje se koristiti ključeve za cijevi, ključevi za zaključavanje, itd. jer oni mogu

nanijeti najveću štetu. Ne samo da mogu oštetiti šesterostrane armature, isto tako mogu

onemogućiti zadražavanje na mjestu bez upotrebe pretjerane sile s posljedičnim rizikom

oštečenja kučišta pumpe.

Kako se može provjeriti stanje pumpe?

Kada se naprave postavke na plameniku koji je u pogonu već nekoliko godina, može se

iskoristiti mogućnost da seprovjeri uljna pumpa dok su vakum i tlakomjer povezani još

uvijek. Postupak je slijedeći:

Prvo, zabilježiti vakum i pritisak ulja za vrijeme normalnog rada.

Slijedeće, isključiti usisnu liniju zatvaranjem ventila postavljenog u liniji i zatim

provjeriti koliko će vakuma pumpa proizvoditi. Ako je postignut maksimalan vakum

( npr. -0.5 do 0.7 Bara) pumpa će početi "cviliti", otvorite ventil ponovo. Pumpa se može

oštetiti ako previše dugo radi zrakom koji je odvojen od ulja pod visokim vakumom.

Kod pokretanja sistema s praznom usisnom linijom a uključen je samo normalan vakum,

pumpa može raditi 5 minuta s količinom ulja ostavljenoj u njoj iz zalihe.

Provjerite kapacitet proizvodnje pritiska pumpe okrečući nekoliko puta vijak za

regulisanje pritiska da biste vidjeli da li se promjena pritiska glatko odvija.

25

Ako je kapacitet pritiska pumpe uredu, postavite pritisak nazad na željenu postavku.

Napomena: Nemoguće je provjeriti stanje pumpe bez korištenja ispravnih mjernih

instrumenata (mjerač pritiska i manometar).

26