TEHNICKA EDUKACIJAUREÐAJI NA KOTACIMA

1

Uređaji na kotačima

Tehnika rada motora.......................................................................3

Karter.................................................................................................9

Radilica...........................................................................................10

Cilindar...........................................................................................11

Klip..................................................................................................12

Sistemi za dovod goriva................................................................13

Sistem za podmazivanje...............................................................19

Sistem za paljenje..........................................................................21

Električni sistemi...........................................................................25

Pogonski sistemi............................................................................33

Hidraulika......................................................................................37

Šasija................................................................................................39

Sigurnost.........................................................................................41

2

3

Kompresion takt

Ciklus rada četverotaktnog motora

Dvotaktni motor radi ekspanzioni takt svaki put kada klip prođe gornju nultu toćku. S druge strane, četverotaktni motor radi ekspanzioni takt prilikom svakog drugog obrtaja. Da bi se mogla izvršiti četiri različita takta, četverotaktni motor je opremljen kompletom ventila, koji se obićno sastoji od usisnog ventila i ispušnog ventila. Prednost četverotaktnog motora je u tome da je proces sagorjevanja efikasan pri promjenjivom broju okretaja u minuti. Kod četverotaktnog motora se takođe razvija značajan obrtni moment pri malom broju obrtaja u minuti. Oni su složeniji i teži, što je posljedica dodatnih dijelova ali ova dodatna složenost je dokazala svoju sigurnost i pouzdanost.

Usisni takt

Radni ciklus četverotaktnog motora poćinje sa usisnim taktom. Kada se klip u cilindru pokrene prema dole, istovremeno se otvara usisni ventil. Smijesa goriva i zraka iz rasplinjača se uvlači u cilindar sve vrijeme dok je ventil otvoren. Ispušni ventil ostaje zatvoren.

Kompresioni takt

Drugi takt četverotaktnog motora je kompresioni takt. Kompresioni takt poćinje kada klip prođe donju mrtvu toćku i počinje kretanje na gore, u cilindru. Usisni ventil se zatvara i tada ispušni ventil ostaje zatvoren. Ovo omogućava klipu da izvrši sabijanje smijese goriva i zraka na malu zapreminu. Sabijanje smijese goriva i zraka je važno za postizanje maksimalne snage. što je komperesija veća, veći je izvršeni pritisak na klip kada se zapali smijesa goriva i zraka. Kompresija takođe grije smijesu, što pomaže efikasnijem sagorjevanju.

Indukcioni takt

Tehnika rada motora

4

Ekspanzioni takt (Radni takt)

Ispušni takt

Ekspanzioni takt (Radni takt)

Treči takt je Ekspanzioni takt (Radni takt). Ekpanzioni takt počinje kada se smijesa goriva i zraka zapali u komori za sagorjevanje. I usisni i ispušni ventili ostaju zatvoreni za vrijeme ovog takta. Svječica, koja se nalazi u glavi cilindra, proizvodi električnu iskru u komori za sagorjevanje, što vrši paljenje kompresione smijese goriva i zraka. Gorivo koje sagorjeva vrši naglu ekspanziju, stvarajuči visok pritisak na vrhu klipa. Ovaj pritisak gura klip prema dole. Kretanje prema dole stvara snagu koja okreče radilicu, koja zatim, pokreče ostale dijelove motora. Radilica pretvara pravolinisjko kretanje klipa u rotaciono kretanje.

Ispušni takt

Finalni takt ciklusa je ispušni takt. Odmah pošto je klip prošao donju mrtvu točku u cilindru i krenuo prema gore, otvara se ispušni ventil, a usisni ventil ostaje zatvoren. Na ovaj način klip koji se kreće prema gore potiskuje sagorjele plinove prema gore u ispušnu cijev. Kada klip dostigne gornju točku putanje, zatvara se ispušni i otvara usisni ventil. Ispušni takt kompletira proces sagorjevanja. Otvaranje usisnog ventila, ukazuje da počinje novi ciklus.

Tehnika rada motora

5

Motor sa bočnim rasporedom ventila

Motor sa vertikalnim rasporedom ventila (OHV)

Ventili

Ventili se otvaraju i zatvaraju na dva načina, prvi je preko brega koji direktno pokreče stablo ventila. Bregovi su locirani na bregastoj osovini. Drugi način je preko klackalica koje pokreču stablo ventila preko šipke podizaća. Šipke pokreču podizači ventila ili bregovi na bregastoj osovini. Breg ili dizač ventila određuje kada se ventil otvara ili zatvara. Ovdje je podešavanje vremena kritićno.

Ventili koji kontroliraju dotok goriva u motor, tj, usisni i ispušni ventil mogu biti locirani bilo sa strane na cilindru, što se naziva boćni raspored ventila ili u glavi cilindra, što se naziva motor sa vertikalnim rasporedom ventila (visečim ventilima u glavi).

Motor sa bočnim rasporedom ventila

Motor sa bočnim rasporedom ventila se upotrebljava na motorima starijeg dizajna. Ventili su locirani u specijalnom kućištu poznatom kao kučište ventila, sa strane cilindra, i svaki je povezan sa svojim vlastitim otvorima, usisnim i ispušnim otvorom. Podizač ventila pokreće rotirajući breg na bregastoj osovini koja pokreće stablo ventila.

Motor sa vertikalnim rasporedom ventila (OHV)

Ovakv raspored odgovara motorima kojima je potrebna velika snaga i gdje su potrebne velike brzine rada. Na ovom tipu motora ventili su locirani na glavi cilindra i svaki je povezan na svoje kučište. Otvaranje i zatvaranje ventila mže se direktno kontrolirati bregom na bregastoj osovini postavljenoj iznad njih koja dirketno pokreće stablo ventila, ili putem klackajučih šipki koje pokreću stablo ventila. Motori sa vertikalnim rasporedom ventila omogučavaju ravnomjerno usisavanje smijese goriva i zraka, a zatim i brži i kompletniji ispušni takt. Ovakva, poboljšana efikasnost sagorevanja, za uzvrat, omogučava da se dostigne veći stupanj kompresije. Na ovaj način, moguće je dobijanje više izlazne snage i smanjivanje nagomilavanja ugljika.

Tehnika rada motora

6

Jednosmjerni ventil

Zazor ventila

Tehnika rada motora

Bregaste osovine u glavi cilindra (OHC)

Bregasta osovina u glavi cilindra (OHC)

Motori sa vertikalnim rasporedom ventila mogu imati bregaste osovine postavljene iznad, koje pokreču ventile. Kada su u pitanju bregaste osovine u glavi motora, tada je bregasta osovina locirana u glavi cilindra, umjesto u bloku motora ili karteru.

Zazor ventila

Nezavisno od toga da li se radi o motoru sa bočnim ili vertikalnim rasporedom ventila, mora biti razmak izmeu stabla ventila i podizača ventila, brega ili klackalice. Ovo je neophodno jer se dužina stabla ventila znatno povečava kada je motor vruč. Da nema razmaka ventil bi ubrzo počeo vršiti pritisak na podizač ventila, sprečavajući tako zapinjanje, što bi dovelo do oštečenja glave i sjedišta ventila. Imajte u vidu da se zazor podešava kad je motor hladan jer će rezultat mjerenja biti neprecizan kada je motor vruć, jer se metal širi na toploti. Zazor ventila je obićno veći za ispušni ventil nego za usisni ventil (0.25 – 0.45 mm (0.010 - 0.020 inch)) odnosno 0.20 – 0.25 mm (0.008 - 0.10 inch)). Ventili se prave od različitih materijala i ne trebaju se micati tokom održavanja. Neki proizvođači obilježavaju usisni ventil sa IN a ispušni ventil sa EX . Ako ventili nisu obilježeni, lako će se primjetiti razlika kada treba čistiti ventile. Ispušni ventil se mnogo teže čisti.

Jednosmjerni ventil

Alternativa klipno kontrolnom ulaznom otvoru je upotreba jednosmjernog ventila. On može biti smiješten ili u ulaznom kanalu cilindra ili u karteru. Funkcija jednosmjernog ventila je da se otvori i propusti smijesu goriva i zraka u motor, kada je klip u određenom položaju u cilindru, ili točnije kada postoji vakum u karteru. Princip kontrolnog usisavanja preko jednosmjernog ventila je slijedeći.

7

Solarna kosilica

A = RotorB = Grafitna četkica

C = Stalni magnet D = Interference suppression device

Kosilica sa akumulatorskim pogonom

Kada se klip kreće na gore u cilindru, stvara se vakum u karteru. Jednosmjerni ventil se otvara i smijesa goriva i zraka se usisava u karter dok god postoji negativan pritisak. Odmah po pretvaranju vakuma u pritisak u karteru, tj. odmah pošto klip prođe gornju mrtvu točku i poćne kretanje prema dole, jednosmjerni ventil se zatvara i kompresija novopristiglih plinova u karteru počinje. Uz pomoć jednosmjernog ventila, vrijeme ulaska može biti produženo i motor može iskoristi i gorivo koje bi inaće bilo odpuhano nazad kroz ulazni otvor.

Električni motori

Električni motor je ćesto korišten kod kosilica za travu. Da bi se izbjegli dugački nezgrapni električni kablovi, motor pokreče olovni akumulator od 12 volti, koji se puni na uobičajen naćin preko punjača. Motor je stalni 4-polni magnetni motor i ima konstantnu brzinu od (2.900 obrta/minut). Stalne magnetne motore karakterizira to da oni rade samo na direktnom naponu od 6,12 ili 24 volti. Rotaciona brzina kod ove vrste motora je velika i ravnomjerna.

Solarne čelije

Osnovni princip rada solarne kosilice je taj da ona radi ćim ima dovoljno dnevne svijetlosti. Određeni broj međusobno povezanih solarnih čelija pretvaru dnevnu svijetlost u električnu energiju. Kada je solarna kosilica na suncu, energija sunca je dovoljna da pokreće motor i puni baterije. Solarnu kosilicu kontrolira integralni kompjuter koji se sastoji od komandne table i mikroprocesora. Kompjuter je “mozak” kosilice i kontrolira sve nijegove funkcije, komande i izbor putanje, putem podataka prikupljneih preko tastature, senzora, solarnih panela i statusa punjenja baterija (akumulatora).

Tehnika rada motora

8

9

Karter je osnova za montažu kugličnih ležajeva bregaste osovine

Karter od jednog komada

KarterKarter u četvorotaktnom motoru ima istu tako važnu funkciju kao i kod dvotaktnog motora, osim što ne funkcionira kao pumpa za ulje. Umijesto toga, on ima ulogu kontejnera za ulje koje je potrebno za podmazivanje pokretnih dijelova motora. Pored opisanih, on ima još jednu važnu funkciju a to je: da posluži kao osnova za montažu kugličnih ležajeva bregaste osovine mehanizma ventila, ukoliko motor ima šipke podizača ili pokretaća ventila.

Kućište od jednog komada

Ako se motor upotrebljava za pogon traktora, ridera ili kosilica za travu, karter i cilindar se proizvode od jednog komada ljeva, bilo da je u pitanju ljevano kučište ili aluminijum. Ovakav način proizvodnje ima nekoliko prednosti sa proizvodne točke pogleda, kao i kada se radi o održavanju i servisiranju.

Uljna pumpa

Dno kartera takođe služi za prikupljanje, skladištenje i hlađenje ulja koje prolazi kroz motor. Zupčasta pumpa za ulje, koju pokreće bregasta osovina, usisava ulje kroz cijev preko cjediljke koja se nalazi na dnu kartera a zatim ga tjera kroz hladnjak ulja u kanale za podmazivanje u motoru. Karter sadrži više kanala za ulje. To su unutrašnji prolazi kroz koje se vrši snadbjevanje uljem na više lokacija, od kojih su najvažnije glavni ležajevi radilice i ležajevi bregaste osovine. Motor koristi obične klizne ležajeve koji zavise od obilnog dotoka ulja za podmazivanje. Ležajevi klipnjače se snadbjevaju putem probušenih kanala u radilici.

10

Nadograđena radilica

Radilica iz jednog komada

Rotacija radilice

Radilica

Svrha radilice je da pretvori vertikalno kretanje klipa u rotaciono kretanje, i tako transferira silu koja se generira u cilindru-komori za sagorjevanje u kružno-obrtni moment na izlaznoj osovini motora. Radilica mora biti precizno balansirana, ili bi se motor raspao od jakih vibracija.

Radilica se može kontrolirati na više naćina zavisno od namjenjene upotrebe motora, proizvodnih faktora itd. Radilica za male četvorotkatne motore se pravi u jednom i od jednog komada ljevanog dijela. Najčešće se pravi od nekoliko komponenti , i zato je poznata kao nadograđena radilica. Osnovni materijali za takvu radilicu su ljevano kaljeni. oni su mašinski obrađeni na razne načine da bi se dobio pravilan oblik, dimenzije i tolerancije.

Radilica iz jednog komada

Radilica iz jednog komada se radi od jednog komada ljeva. Ovaj tip radilice se upotrebljava uglavnom za sporije motore sa manjim zahtjevima u pogledu preciznosti i nivoa vibracija. Radilica iz jednog komada obično zahtjeva klipnjaču sa dvodjelnom velikom glavom i ležaj koji se sastoji od posebnih rolera ležajeva ili posteljice ležajeva smiještenih na klipnjaču i poklopac ležaja. Izuzetak je kada klipnjača ima jednodjelnu veliku glavu i da je radilica iz jednog komada. U ovom slučaju, jedan od kontrautega je napravljen tako klipnjača može kliznuti preko njega. Ovo je najčešća metoda koja pruža pojedine prednosti u proizvodnji.

11

Cilindar

Motor sa vertikalnim rasporedom ventila (OHV)

Cilindar i klip, zajedno sa karterom i radilicom su glavne komponente motora sa unutrašnjim sagorjevanjem. Cilindar se može usporediti sa posudom u kojoj se smijesa goriva-zraka pali pomoću iskre koju proizvodi svjećica. Zapaljena smjesa goriva-zraka potiskuje klip prema dole kroz cilindar, a to je sila koja zatim pokreće izlaznu osovinu motora.

Cilindar je osnovni dio motora. On je od izljeva koji se dobija iz željeza ili aluminijuma. Najčečće je od ljevanog željeza, koje je tvrđi i jaći. Materijal od aluminijuma je jeftiniji za proizvodnju i sa nižim nivoom buke pri radu. Glava cilindra je pričvrčćena za gornji dio kućišta sa vijcima , da bi svaki clindar zadržavao i izolirao proces sagorjevanja u okviru cilindra. Kod motora sa vertikalnim rasporedom ventila, glava cilindra sadrži bar jedan usisni i jedan ispušni ventil po svakom cilindru. To omogučava da smjesa goriva-zraka uđe i da sagorjeli plinovi izađu iz cilindra.

Rebra za hladjenje

Rebra za hlađenje cilindra variraju po veličini, da imaju isti efekt hlađenja. Rebra za hladjenje su veča sa strane suprotne od zamašnjaka.Tako da osiguravaju veću površinu rasipanja topline i kompenziraju razliku u temperaturi između toplijeg zraka koji prolazi sa zavjetrinske strane i hladnijeg zraka koji direktno udara na cilindar iz izvora hlađenja. Rezultat toga je uglavnom ujednačena temperatura oko cijelog cilindra.

Motor sa vertikalnim rasporedom ventila (OHV)

12

Klip

Ljevo je klip za cilidar sa ljevanim kućištem, desno je za cilindre od aluminijuma

Dizajn klipa za četvorotaktne motore varira od toga da li motor ima ljevano kučište ili glavu cilindra od aluminijuma. U prvom slućaju glava klipa se označava slovom “L” i lako se prepoznaje jer klip ima ravnu površinsku oblogu i ima ekspanzioni prsten u žljebu za klipni prsten. Klip je obložen kromom kada se upotrebljava u aluminijumskom cilindru (poliranom) i nema ekspanzioni prsten u žljebu za klipni prsten.

Klip za četvorotaktne motore obićno ima dva ekspanziona prstena i jedan za ulje. Dva gornja prstena zabrtvljuju kompresione plinove u komori za sagorjevanje. Donji prsten struže ulje sa zidova cilindra, izbacujuči ga kroz otvor za vračanje ulja na klipu, do dna.

Kompresioni prstenovi su obićno izrađeni od ljevanog magnezija a prsten za struganje ulja od čelika. Prstenovi se mogu kombinirati na različite naćine, ali je važno da uvijek budu pravilno pozicionirani. Tako, žljeb strugača treba biti okrenut prema dole. Neki proizvođači klipova označavaju prsten klipa sa “T” ili “TOP” na površini koja treba biti okrenuta prema gore.

13

Sistemi za dovod goriva

Walbro rasplinjač

Husqvarna preporućuje gorivo Aspen

Filter za gorivo

Tipičan sistem za dovod goriva uključuju rezervar za gorivo, ugrađeni filter za gorivo, pumpu za gorivo, rasplinjač i crijeva goriva. Neki primjenjuju silu gravitacije za dovod, bez pumpe za gorivo. Gorivo se iz rezervara kreće kroz ugrađeni filter i crijeva goriva uz pomoć pumpe za gorivo. Kod motora koji nisu opremljeni pumpom za gorivo, rezervar za gorivo se nalazi iznad rasplinjača i sila teže pokreće gorivo. Gorivo zatim ulazi u posudu rasplinjača sa plovkom i zatim se odvodi u tjelo rasplinjača. Tu se gorivo mješa sa zrakom i motor ga sagorjeva u komori za sagorevanje.

Smjesa goriva-zraka

Motoru na tekuča goriva su potrebni i gorivo i kisik da bi radio. Samo gorivo u čistom tečnom stanju ne gori. Ako motor ne dobije i gorivo i kisik u pravo vreme i u potrebnim količinama, svječica neće imati šta da upali i motor neće raditi. Jedan od glavnih problema je doprema točne količine goriva i zraka u motor. Kako je zrak mnogo lakši od goriva, potrebne su velike količine zraka prema malim količinama kapljica goriva da bi se kreirao zapaljivi odnos goriva i zraka. Ovaj odnos može biti jako varijabilan u zavisnosti od spoljne temperature. Ako je previše goriva promješano sa zrakom, motor teško radi ili ne radi (preljeva), dimi, neravnomjerno (zastaje, guši se) ili u najboljem slučaju rasipa gorivo. Upotrebljavajte samo čisto, sviježe i bezolovno gorivo od 87 oktana ili više jer ostavlja manje čađi u komori za sagorjevanje.

Filter za gorivo

Rezervar za gorivo ima dovod i odvod goriva. Odvod je spojen sa vodovima i može se nalaziti na vrhu ili bočno na rezervaru. Niži kraj je iznad dna rezervara, tako da postoječi talog ne dospjeva u rasplinjač. Da bi se održala čistoća goriva, filteri za gorivo se montiraju na crijeva goriva. Filteri goriva mogu biti locirani na bilo kojem mjestu između rezervara i rasplinjača.

14

Pumpa za gorivo

Sistemi za dovod gorivaPrljavština i hrđa mogu stvoriti naslage u rezervaru za gorivo, što može biti uzrokovano normalnom kondenzacijom i vlagom. Svaki put kada se napuni rezervar za gorivo postoji mogučnost da se usisa prljavština koja može brzo zaštopati filtere za gorivo, uzrukuje gubitak snage, nedovoljno ubrzanje i teško startanje. Kako filter za gorivo stari, više prljavštine se taloži, postepeno usporava dovod goriva u motor. Djelomično zapušen filter će obićno propustiti dovoljno goriva da motor radi na leru ili malim brzinama, ali to može biti nedovoljno za veće brzine ili opterećenja.

Pumpa za gorivo

Svi moderni sistemi sndbjeveni gorivom imaju pumpe za gorivo. Pumpa za gorivo ima tri funkcije:

Da isporuči dovoljno goriva koje zadovoljava zahtjeve motora u svim režimima rada, da održava dovoljan pritisak između rasplinjača i pumpe.Da naprave preljev gorivaDa napravi zračni čep

Rad pumpe za gorivo

Pumpa za gorivo ima dve unutrašne komore odvojene membranom. Impulsna komora je povezana sa karterom gumenim crijevom. Komora za gorivo ima ulaz iz rezervara za gorivo i izlaz za rasplinjačem. Ulaz i izlaz imaju po jedan interni jednosmjerni kontrolni ventil. Naizmjeničan vakum i pritisak u karteru aktiviraju pumpu. Kada se klip kreče prema gore u cilindru, se stvara negativan pritisak (vakum) u karteru i zračnoj komori pumpe. Membrana se povija u pravcu storenog vakuma i gorivo se usisava kroz kontrolni ulazni ventil u komoru za gorivo. Kretanje klipa na dole prouzrokuje pritisak u karteru i impulsnoj komori, potiskujući membranu u suprotnom pravcu, vršeći pritisak na gorivo. Kontrolni ulazni ventil je sada zatvoren, tako da je gorivo sabijeno kroz izlazni kontrolni ventil, u rasplinjaču.

•

••

15

Rasplinjač sa plovkom

Preveliki pritisci mogu držati iglu plovka rasplinjača van ležišta, prouzrokujuči viši nivo goriva u komori. To stvara posledicu povećanu potrošnju goriva. Najveši pritisci se javljaju pri praznom hodu, a najniži pri velikim brzinama. I ako sve pumpe za gorivo proizvode istu funkciju, postoji više tipova pumpi za gorivo koje mogu raditi na različite naćine.

Otklanjanje kvarova na rasplinjaču

Ako se pojave problemi koji su na izgled povezani sa sistemom za gorivo, prije nego što izvrtite podešavanje ili rasklapanje rasplinjača, prvo provjerite sljedeće:

Provjerite da li je rezervar za gorivo napunjen ćistim, benzinom i da nije odušak poklopca rezervara začepljen i da li ispravno funkcionira.

Provjerite da li gorivo dolazi do rasplinjača, ventila za zatvaranje dovoda, filter mrežice u rezervaru, filter u dovodu i da li dovod i pumpa za gorivo ispravno funkcioniraju.

Provjerite da li su djelovi filtera zraka i rasplinjača čisti i čvrsto pričvrsteni, takođe provjerite da li sistem za paljenje, razvodnik, ispušni sistem, ručica gasa rade ispravno, prije nego što izvršite štelanje ili rasklapanje rasplinjača.

Rasplinjač sa plovkom

U principu rasplinjač sa plovkom je najjednostavniji tip rasplinjača. Rasplinjač sa plovkom može raditi samo u uspravnom položaju, jer radi sa datom zapeminom goriva u rezervaru, komori plovka. Ovo ćini rasplinjač sa plovkom idealnim za motore na proizvodima kao što su rider i traktori. Da bi rasplinjač ispravno funkcionirao, nivo goriva se mora održavati na unaprijed zadanom nivou , što se podešava plovkom. rasplinjač sa plovkom se sastoj iz dva glavna djela, a to su komora za mješanje (A) i komora plovka (B).

•

•

•

Sistemi za dovod goriva

16

Glavne komponente rasplinjača sa plovkom

Komora plovka

Komora za mješavinu je cijev koja se naziva venturi cijev

Sistemi za dovod goriva

Komora za mješanje je cijev, koja ima sušenje na određenoj točki. Ovo sušenje se zove venturi cijev. Venturi cijev ima sposobnost da poveća brzinu kojom zrak protiće kroz nju. Dodatno, ona izaziva smanjenje pritiska (vakum) tamo gde je pritisak najmanji. Ovo se koristi pri izradi rasplinjača kada se dozvoljava da se jedna cijev iz komore plovka prazni u venturi cijev. Kada zrak krene kroz venturi cijev, vakum se povećava. Gorivo se usisava iz komore plovka, mješa se sa zrakom koji prolazi i zatim se odvodi u motor. Nivo goriva u komori plovka je malo niži nego izlazni otvor na venturi, tako da gorivo ne preljeva u rasplinjač.

Glavne komponente rasplinjača sa plovkom su:

A = Ventil gasa (leptir gasa) B = Ventil usisaC = VenturiD = Glavna brizgaljka E = Glavna mlaznicaF = Igličasti ventil za gorivoG = Plovak za kontrolu nivoa goriva u komori plovka H = Mlaznica za zrak, pun dovod J = Mlaznica za zrak, male brzine K = Brizgaljka prazanog hodaL = Ulaz gorivaM = Nivo gorivaN = Brizgaljka djelimičnog gasa

Gorivo ulazi u rasplinjač pored igličastog ventila (F) i puni komoru plovka do određenog nivoa (M) koji je utvrđen plovkom. Kada motor poćne trošiti gorivo, nivo opada i plovak otvara igličasti ventil da bi gorivo napunilo komoru plovka. Da bi se ovo dogodilo zračni prostor iznad goriva mora biti u vezi sa zrakom u okruženju. Nivo goriva u komori plovka je malo niži od izlaznog otvora na venturi tako da gorivo ne preljeva rasplinjač. Zbog toga je važno da se tokom servisiranja provjeri da spoj nije blokiran.

17

Otvoren ventil usisa

Pun gas

Zatvoren ventil usisa

Startanje sa zatvorenim ventilom usisa

Kada se klip kreće prema dole u cilindru i ulazni ventil je otvoren, negativan pritisak se stvara u ventilu usisa (B). Gorivo se potiskuje prema gore kroz glavnu brizgaljku (D) i kroz kanal ka brizgaljkama djelomičnog gasa (N) i iza ventila za dovod (A). Mlaznica za zrak, male brzine (J) i glavna mlaznica za zrak osiguravaju da je količina zraka potrebna da bi smješa bila sagoriva, odgovarajuča u odnosu na količinu goriva. Kada su ove mlaznice djelimično ili potpuno blokirane motor otežano starta i neravnomjerno radi u praznom hodu.

Prazan hod i djelomičan usis

Pri praznom hodu sa otvorenim ventilom usisa (B) prevladava specifičan negativan pritisak između ventila za dovod (A) i otvorenog ulaznog ventila. Gorivo je zatim putem atmosferskog pritiska potisnuto iz komore plovka u kanal za manje brzine i van kroz prednji mlazni otvor (najbliži cilindru). Kada se dodatno otvori ventil za dovod (polugas) oba otvora brizgaljki se otvaraju i motor prima više smjese goriva-zraka. zrak prolazi kroz mlaznicu za male brzine (J) i mješa se sa gorivom.

Pun gas

Kada se poveća brzina rada motora, negativan pritisak u venturi takođe se povećava i gorivo je potisnuto prema gore kroz glavnu brizgaljku (D). Zrak prolazi kroz mlaznicu zraka za pun gas (H) i mješa se sa gorivom u glavnoj brizgaljki. Smjesa goriva-zraka se potiskuje kroz glavnu brizgaljku putem atmosferskog pritiska i usisava se u motor pored ventila za dovod (A). Primečuje se da sistemi za ler i male brzine više nisu u funkciji.

Sistemi za dovod goriva

18

Solenoidni ventil

Filter zraka

Sistemi za dovod goriva

Solenoidni (elektro) ventil

Neki rasplinjači su opremljeni solenoidnim ventilom kako bi se sprečilo naknadno sagorjevanje goriva ili preljevanje goriva u motor kada stane. Kada se zaustavi motor, solenoidni ventil pritiska konusnu iglu van, prema glavnoj mlaznici i prestaje dovod goriva (A). Kada se motor pokrene, solenoidni ventil povlači konusnu iglu od glavne mlaznice i gorivo može normalno da teće (B). Ako solenoidni ventil ne funkcionira (ne čuje se zvuk-klik ventila kada se uključi ) motor se ne može pokrenuti.

Filter zraka

Motor je opremljen zamjenjivim, papirnim filterom visoke gustoče. Neki motori imaju zauljen, mrežasti pred-filter koji se nalazi u poklopcu filtera zraka. Osigurajte da pred-filter bude uvek čist i suh, i da motor ima dovoljno zraka. Treba biti oprezan zato što filter za zrak može izgledati zadovoljavajuće, ali on može biti kompletno blokiran finom prašinom. Ako se čini da motor nema snagu ili radi neravnomerno razlog može biti da je zapušen filter zraka. Zbog toga je važno da se redovno mjenja. Ne korisitite kompresor za čišćenje papirnih filtera.

19

Podmazivanje prskanjem

Proizvodi za podmazivanje

Pumpa za ulje

Podmazivanje pod pritiskom

Sistem za podmazivanje

Da bi motor sa unutrašnjim sagorjevanjem radio kako trea nekoliko njegovih dijelova mora imati stalno podmazivanje. Sistem za podmazivanje osigurava da svaki pokretni dio dobije ulje, da bi se moglo lakše kretati. Dva glavna djela kojima je potrebno podmazivanje su klipovi i svi ležajevi koji omogućavaju dijelovima kao što su radilica ili bregasta osovina da se slobodno okreču. Ako se ne upotrebljava dovoljno ili neodgovarajuče ulje, motor će pretrpeti ozbiljna oštećenja, koja zahtijevaju skupe popravke.

Sistem za podmazivanje motora je napravljen tako da osigurava čisto ulje odgovarajuče temperature za svaki dio motora. Podmazivanje četverotaktnog motora se razlikuje od podmazivanja dvotaktnog motora po načinu na koji se ulje skladišti u karteru i ne miješa se sa gorivom. Pokretni dijelovi motora se podmazuju preko mehanizma za bućkanje (podmazivanje bućkanje) ili preko pumpe (podmazivanje pod pritiskom). Posijedovanje osobnog sistema za podmazivanje, umjesto mješavine ulja i goriva, ima svoje prednosti. Dijelovi četverotaktnog motora duže traju, a motor ne izbacuje toliko štetnih sastojaka.

Podmazivanje bućkanjem

Podmazivanje bućkanjem je najčešća metoda. Ulje je uskladišteno u karteru do nivoa da radilica dodiruje površinu ulja. Tako ulje bućka dno cilindra, ležaj klipa, ležajeve radilice i bregaste osovine i njenih ležajeva. Ako je motor opremljen vertikalnom radilicom potrebno je poboljšati efikasnost podmazivanja. Motori ovog tipa, imaju rasprskivač ulja koji se nalazi u karteru koji pokreče zupčanik bregaste.

Podmazivanje pod pritiskom

Pumpa za ulje se koristi da bi ulje prošlo kroz kanale od kartera (nataločeno ulje) do najudaljenih točka za podmazivanje. Rezervar za ulje se formira u karteru sam po sebi, jer ne postoji posebna posuda za to. Zatim se ulje propušta kroz filter. Podmazivanje pod pritiskom i podmazivanje rasprskavanjem se često kombiniraju da bi konstrukcija bila što je moguče jednostavnija.

20

Pumpa sa direktnim protokom

Sistem za podmazivanje

Pumpa sa direktnim protokom

Sistem za podmazivanje motora je sistem pod pritiskom koji se sastoji od pumpe sa direktnim protokom koja uzima ulje iz kartera kroz mrežasti filter. Ulje se zatim pumpa kroz filter ulja (obično je to zamjenjiv filter), i kroz prolaze u motoru podmazuje unutrašnje komponente, a zatim se vrača u karter. Ventil za smanjenje pritiska je smiješten između pumpe ulja i filtera ulja da bi se eliminirao prekomjerni pritisak ulja, time što se višak ulja vrača u karter.

21

žica za punjenje i žica za pražnjenje

Položaj pred-paljenja

Sistem za paljenje Namjena sistema za paljenje u motoru je da proizvede impuls visoke voltaže koji generiraju iskru između ekektroda sviječica, u točno određenom trenutku, tj. prije nego što klip dostigne gornju mrtvu točku, odnsono u položaju pred-paljenja. Da se motor lakše pokrene i da bi radio na zadovoljavajuči način pri velikim brzinama, podešavanje paljenja mora biti pravilno.

Smjesa goriva-zraka se pali putem iskre, što dovodi do naglog porasta pritiska u komori za sagorjevanje u cilindru. Pritisak potiskuje klip u cilindru prema dole. Da bi se iskoristio nagli porast pritiska na najbolji moguči način, smjesa se mora upaliti prije nego što klip dostigne gornju mrtvu točku (GMT). Razlog za ovo je što sagorevanje počinje oko elektroda sviječice, odakle se plamen širi brzinom od 10-25 m/s (35-85km/h) i pali ostatak smijese goriva-zraka.

Kada motor počne raditi i zamašnjak počne rotaciju, njegovi magneti prolaze pored dva senzora signala u modulu paljenja. Kako magnet prolazi pored prvog senzora, žica za punjenje, stvara elektricitet koji se smiješta u kondenzator. Kako zamašnjak nastavlja rotaciju, i magnet prolazi drugi senzor, žica za pražnjenje, generira još jednu elektičnu struju. Ta struja se koristi da pokrene tiristor, koji postaje provodljiv i tako prazni kondenzator. Visoka voltaža sada se indukuje u sekundarnom namotaju žica. Struja se sprovodi kroz VN (visoko-naponski) kabl do sviječice, gdje struja putuje od jedne elektrode do druge generirajuči iskru. Iskra pali smijesu goriva-zraka u cilindru.

Podešavanje vremena paljenja

Gorivu u komori za sagorjevanje je potrebno približno isto vrijeme da izgori, bez obzira na broj obrtaja na kom motor radi. Zapamtite da iskra samo započinje proces sagorjevanja goriva. Jednom kada smo zapalili smjesu iskrom, ona nastavlja goriti sama po sebi. Potrebno je vrijeme da se plamen proširi po cilindru. Pri malom broju okretaja, klip ne putuje velikom brzinom, tako da iskra može kasniti. Kako motor ubrzava, klip se brže kreče i ako se iskra ne pojavi ranije, klip če otiči previše prema dole kroz cilindar, zapremina u cilindru če biti previše velika, pritisak će biti nizak, i motor neče imati snagu. Znači, iskra mora biti podešen na malo ranije (paljenje) , zbog povečane brzine klipa.

22

Modul za paljenje

Sviječica

Razmak između eketroda treba biti 0.70-0.75 mm (0.028-0.030 inch).

Sistem za paljenje

Lupanje motora

Nekada može doči do samozapaljenja goriva, umjesto da se zapali kada se pojavi iskra. Znači, dolazi do dve eksplozije, jedna od kompresije a jedna od iskre. Ovo proizvodi zvuk lupanja motora. Ta pojava takođe smanjuje performanse motora i može da ošteti klip i cilindar.

Sviječice

Svrha sviječice je da iskrom zapali smijesu goriva-zraka u cilindru. Iskra se stvara kada elektricitet prolazi kroz međuprostor između elektroda. Da bi ovo ispravno radilo, napon mora biti jako visoke voltaže kada prolazi kroz međuprostor između elektroda. Napon u sviječici može biti između 20,000 do 100,000 volti. Sviječica mora imati izolirani prolaz da bi ovako visok napon putovao niz elektrodu, gdje preskače kroz međuprostor između elektroda, i odatle se sprovodi u blok motora i uzemljuje.

Modul Paljenja

Da bi se pojavila iskra potrebna je visoka voltaža, a modul za paljenje dovodi impulse iskre do sviječice, tako da se one pojave u pravo vrijeme. Namotaj je taj uređaj koji generira visoki napon potreban da bi se stvorila iskra. Namotaj je transformator visokog napona , a sastoji se od dva namotaja .Jedan namotaj se naziva primarni namotaj. Obavijena oko njega je sekudarna namotaj. Sekundarna namotaj obično ima na stotine puta više namotaja žice nego primarni namotaj. Struja prolazi od akumulatora do primarnog namotaja . Sekundardni namotaj je potreban da bi se voltaža podigla do otprilike 10,000 volti. Visoki napon iz sekundarnog namotaja prolazi od centralnog dijela namotaja za paljenje duž kablova za paljenje.

Zazor između elektroda

Kod četverotaktnih motora zazor između elektroda treba biti 0.70-0.75 mm (0.028-0.030 inch). Ako je razmak pre veliki on preopterečuje druge komponente sistema za paljenje, a ako je pre mali on daje slabu iskru, što dovodi do slabijeg paljenja smijese. Ako su elektrode istrošene, treba zamjeniti sviječice.

23

Toplotni opseg-hladna sviječica ljevo, i vruča desno

Dužina navoja

Zamašnjak

Sistem za paljenje

Toplotna vrijednost

Da bi motor pravilno radio, sviječica mora imati ispravnu toplotnu vrijednost. Ako je radna temperatura sviječice pre visoka, postoji opasnost da je oštečena od pred-paljenja. Ako je pre niska, ulje i ugljik će se zaljepiti za sviječicu i prouzrokovati smetnje u paljenju.

Dužina navoja sviječice

Sviječica mora imati odgovarajuču dužinu navoja. Ako je navoj kratak, neče popuniti predviđeni otvor u glavi cilindra. Neiskorišten navoj će biti obložen sa čađi, što će smetati sviječici sa odgovarajučim navojem, da bude pravilno postavljena. Ovo znači da sviječica neče imati odgovarajuči kontakt, što će umanjiti rasipanje toplote iz sviječice. Rezultat toga je da će se sviječica pregrijavati i prouzrukovati privremeno paljenje. Ako je navoj sviječice previše dug, ući će u komoru za sagorjevanje, i to će ponovo, prouzrokovati preuranjeno paljenje.

Visoko-naponski kablovi

Visoko-naponski kablovi moraju biti dobro izolirani da se spriječi elektricitet. Obično ide jedan kabl na sviječicu.

Zamašnjak

Zamašnjak akumulira energiju iz ekspanzionog takta, i pokreće motor za vrijeme drugih taktova u radu, koristeći inerciju. Zamašnjak se često izrađuje od aluminijuma i služi za uravnoteženje rada motora. On takođe stvara zrak za hlađenje i sadrži stalne magnete koji su dio sistema za paljenje. Zamašnjak je spojen sa radilicom i on okreče magnete koji se nalaze na modulu za paljenje. Zamašnjak mora biti precizno balansiran, ili će doći do oštećenja. što je zmašnjak teži, više energije prenosi. Ipak, motori sa težim zamašnjakom nisu dobri za ubrzanje. Da bi se postiglo maksimalno ubrzanje, potreban je lagan zamašnjak.

24

25

Akumulatori

Potuno napunjen sa specifičnom težinom od 1.28 grama

Sumporna kiselina se smanjuje tokom pražnjenja i zamjenjuje se vodom

Voda čini veči dio kada je akumulator ispražnjen

Mnogim proizvodima Husqvarn-e su potrebni elektični sistemi za napajanje različitih komponenti. Za traktor ili rider na primer, struja je potrebna da bi se pokrenuo motor, uključilo osvijetljenje itd. Zbog toga su traktorima i rider-ima potrebni akumulatori koji skladište struju.

Dijelovi sistema

Tipičan električni sistem se sastoji od pet glavnih komponenti koji zajedno stvaraju, pretvaraju i čuvaju elektricitet nastao radom motora. Ove komponente su el.starter motora , generator, ispravljač, osigurači i akumulator. Struja se čuva u akumulatoru kao kemijska energija, koja se ponovo pretvara u električnu, prema potrebama komponenti mašine. Generirani elektricitet je AC, naizmjenična struja. Ispravljač pretvara naizmjeničnu struju (AC) u jednosmijernu struju (DC). Glavni zadatak osigurača je da zaštiti električne kablove i komponente od preopterečenja. Osigurači treba biti takve jačine da štite kablove na koje su povezani. Motor koristi struju iz akumulatora da pokrene motor.

Akumulator

Inicijalni izvor elektriciteta je akumulator, čija je najvažnija funkcija da pokrene motor. Kada motor počne raditi, generator preuzima snabdjevanje strujom i vrača energiju u akumulator. Akumulator od 12 volti se sastoji od niza slojeva pozitivno i negativno naelektriziranih ploča, koje zajedno sa svojim izoliranim separatorima, čine šest čelija od po dvije volte. Čelije su napunjene elektro-provodljivom tekučinom (elektrolit) koji se obično sastoji od mješavine dvije trečine destilirane vode i jedne trečine sumporne kiseline. Prostor između potopljenih ploča omogučava izloženost elektrolitu. Interakcija ploča i elektrolita proizvodi kemisku energiju koja postaje električna kada se formira kolo između negativno i pozitivno naelektriziranih polova akumulatora.

Električni sistemi

26

Lokom punjenja voda se zamjenjuje sumpornom kiselinom

Ispitivač akumulatora

Kratak spoj u trajanju od 10 sec.

Ni/MH-kriva

Tokom pražnjenja koncentracija sumporne kiseline u elektrolitu se smanjuje, i nju zamjenjuje voda. Aktivni sloj na pozitivnim i negativnim pločama se polako pretvara u sulfat olova. Kada se akumulator puni koncentacija sumporne kiseline se povečava a količina vode smanjuje. Olovni sulfat na pozitivno naelektriziranim pločama se ponovo konvertira u olovo dioksid i olovni sulfat na negativno naelektriziranim pločama se pretvara u olovo.

Nivo napunjenosti akumulatora se može provjeriti putem hidrometra. Specifična težina trebabiti 1.26–1.28 grama po kubnom centimetru na 25 stupnjeva. Ako je oko 1.2 akumulator treba dopuniti. Provjera stanja napunjenosti akumulatora mjerenjem specifične težine kiseline u akumulatoru putem mjerača kiseline je dobara metoda ali ne otkriva sve o stanju akumulatora. Specijalni test za akumulatore je dobra dopuna tome.

Punjenje akumulatora

Spojiti kabl uzemljenja na ispitvaču na negativan pol akumulatora ,a drugi kabl na pozitivan pol. Mjerač na ispitivaču akumulatora pokazuje voltažu akumulatora (potpuno napunjen ima oko 13 volti). Slijedeći korak u provjeri stanja je da se napravi kratak spoj na akumulatoru u trajanju od 10 sekundi i pogledati gdje će se zaustaviti pokazivač na instrumentu. Skala pokazuje stanje putem boja ili putem teksta. Kada test opterečenja pokaže da je akumulator slab (bez obzira na prihvatljivu voltažu) jedino rješenje je zamjeniti ga novim.

Nikl/kadmium (NiCd) i nikl/ metal hydride (NiMH) akumulatori

Ovi tipovi akumulatora nemaju tekući elektrolit, ali se mogu puniti na isti način kao i akumulatori sa olovnom-kiselinom. Husqvarnin-a solarna kosilica i Auto Mower su opremljeni Ni/MH akumulatorima; koji imaju specijalna kučišta za punjenje, što znači da se ne mogu zamjeniti Ni/Cd akumulatorima. Ni/MH akumulatori imaju oko 50% veči kapacitet i manji štetni utjecaj na okolinu jer u sebi nemaju toksičnu substancu kadijum.

Električni sistemi

27

Specijalni ispitvač za Ni/MH akumulatore

Razni slojevi solarne čelije

Površina čelije je od visoko-kvalitetnog stakla

Husqvarna ima specijalni ispitivač za ovaj tip akumulatora, koji prvo puni akumulator a zatim ga prazni tokom kontroliranog procesa koji imitira prirodno pražnjenje akumulatora tokom upotrebe. Stanje akumulatora se utvrđuje onda kada se završi ciklus, tj.punjenje i pražnjenje. Nije dovoljno samo izmjeriti voltažu akumulatora. On može pored punog napona imati smanjenu mogučnost skladištenja energije. Akumulator se ne smije u potpunosti isprazniti. Mogu se oštetiti čelije i može doči do promjene polariteta.

Solarna čelija

Prosto rečeno, može se reči da solarna čelija pretvara dio energije sadržane u sunčevim zracima u električnu energiju. Solarna čelija je izgrađena od dva različita sloja silikona. Oni su kontaminirani atomima koji imaju jedan elektron manje (P- borom ili aluminijumom motora) ili sa jednim elektronom više (N- fosforom ili arsenom) nego što je potrebno da bi ih primi kristalna struktura silikona. Kada se sunčevi zraci (nabijeni enegijom, tzv. fotoni) udare u solarnu čeliju, fotoni se sudaraju sa elektronima u N-dopiranom sloju silikona. Elektroni se zatim kreču od N-dopiranog sloja silikona prema P-dopiranom sloju i tada se javlja tok elekrona (električna struja). Ovaj fenomen se zove foto-električni efekat, a struja koja se generira foto-električna struja. Efikasnost solarne čelije je niska, od 6% do 17% u zavisnosti od tipa. Kod solarne kosilice kreče se oko 10-13%. Gornji dio solarne čelije je zaštičen visoko kvalitetnim staklom tako da što više sunčeve energije stigne do čelije. Staklo se lako čisti od prljavštine, i tako se lako održava visok nivo efikasnosti sunčane čelije. Donja strana čelije je obično zaštičena otpornim materijalom ili aluminijem. Konektori su sa donje strane i omogučavaju da se određen broj solarnih čelija spoji u serije. Solarna čelija ima napon od 0.5 – 0.8 volti, a 34 čelije moraju bit spojene u serije da bi dale napon od oko 17 volti. Struja i napon čelije zavisi od nekoliko faktora:

Veličina. što je veča čelija, struja je jačaUgao sunčevih zraka u odnosu na solarnu čeliju. Najefektniji je kada sunčevi zraci udaraju u čeliju pod pravim uglom.Intenzitet svetlosti. Oblaci i zagađenost zraka negativno utječu.Temperatura. što hladnije, to bolje.

••

••

Električni sistemi

28

Struja i napon

Stator sa dva namotaja

Naizmjenična struja

Generator

Generator

Ako se provodnik (metalna žica) kreče u okviru magnetnog polja, u provodniku se stvara električni naboj putem indukcije. Isti rezultat se postiže kada se pomakne magnetno polje ili ako se mjenja snaga magnetnog polja. Jačina naboja je proporcionalna brzini kojom se mjenja magnetno polje, tj. što je brža promjena veči je naboj. Nadalje, ako se promjeni smijer magnetnog polja, polaritet naboja se menja. Drugim riječima, ako se dozvoli promjena magnetnih polova u magnetnom polju, onda če doči do promjene pravca struje u provodnicima. Prema tome, može se stvoriti električni naboj, uz pomoč magnetnog polja. Ovo se koristi kod sistema paljenja tako što magnet ugrađen u zamašnjak rotira pored namotaja koji je omotan oko metalnog omotača.

Generatori se upotrebljavaju za punjenje akumulatora. Stator se sastoji od određenog broja omotaja (bakrena žica omotana oko metalne jezgre) koji su povezani u serije. Namotaji su namotani naizmjenično na ljevo i desno. To je zbog toga da strujni tok kroz namotaje ne bi bio suprotan jedan drugome i da se međusobno ne bi se poništili.

Obližnji namotaji suprotnog polariteta kreiraju linije sila ,koje teku u suprotnim pravcima. Kada magneti ugrađeni u zamašnjak prođu pored namotaja, njihove linije sila promjene pravac, jer linije sila uvek idu od sijevernog prema južnom polu. Struja koja se stvara zove se naizmenična struja.

Električni sistemi

29

A = Naizmjenična struja B = Pulsirajuča jednosmjerna struja

Naizmjenična struja koju proizvodi generator

Dioda se sastoji od anode i katode

Potpuno ispravljanje

Ispravljač

Sruja koja se stvara u generatoru je naizmjenična struja. Da bi se akumulator napunio naizmenična struja se mora pretvoriti u jednosmjernu. Ovo se postiže uklanjanjem negativnog djela krive, upotrebom ispravljača (diode). Dioda se može smatrati kao nepovratni električni ventil, tj. elektroni se mogu kretati samo u jednom pravcu, od pozitivnog prema negativnom. Dioda se sastoji od anode i katode. Kada se priključi na električni krug, katoda mora uvijek biti spojena sa pozitivnim polom akumulatora.

Polovično ispravljanje

Ako je dioda spojena u serijama u nazimeničnom strujnom krugu (anoda na +) dioda će dozvoliti prolaz samo pozitivnoj polovini strujnog toka (pozitivni dio sinusoidne krive). Rezultat je pulsirajuča jednosmjerna struja. Korisna voltaža je zato samo polovina originalne voltaže. Ovo se naziva polovično ispravljanje.

A = Naizmjenična struja B = Pulsirajuča jednosmjerna struja

Potpuno ispravljanje

Da bi se u potpunosti iskoristio signal naizmjenične struje, dvije od četiri diode su povezane međusobno. Ovo se zove potpuno ispravljanje i rezultat je pozitivna pulsna jednosmjerna struja, koja puni akumulator efektivnije nego polovično ispravljanje.

Električni sistemi

30

Osigurač sprečava oštečenje provodnika ili drugih električnih komponenti

Prvi dio potpunog ispravljanja

Drugi dio potpunog ispravljanja

Kod potpunog ispravljanja jedna polovina naizmjenične struje iz generatora u strujnom krugu če raditi kao strujni krug jednosmjerne struje kroz dve povezane diode i sa akumulatorom.

Negativni potencijal ide direktno kroz prvu diodu na negativan pol akumulatora i od akumulatora kroz treču diodu nazad u namotaj generatora.

U toku druge polovine signala naizmjenične struje, generator mjenja polaritet. Diode 2 i 4 zatim propuštaju sruju koja puni akumulator.

Osigurač

Večina električnog kruga mora ima bar jedan osigurač. Osigurač sprečava oštečenje provodnika ili električnih komponenti, ako dođe do preopterečenja električnog sistema. Preopterečenje nastaje kada količina struje koja prolazi kroz žicu prelazi količinu koja je predviđena za tu žicu. Rezultat je gomilanje toplote koja može oštetiti žicu ili na nju povezane električne komponente.

Osigurači u sebi imaju specijalnu vrstu žice (provodnik) u zaštitnom omotaču koja ima nižu točku topljenja nego žice koje povezuje. Veličina provodnika je pažljivo kalibrirana tako da kada se dostinge zadato opterečenje, generira se dovoljno toplote da se istopi provodnik osigurača i prekine krug, sprečavajući štetu na žici ili električnoj komponenti.

Kada pregori, osigurač se mora zamjeniti drugim, da bi krug nastavilo raditi. Pregorjeli osigurač se mora zamjeniti osiguračem iste amperaže. Važno je da se postavi osigurač između ispravljača i akumulatora, da bi se izbjeglo oštećenje na namotajima za punjenje generatora, ako dođe do kratkog spoja na namotaju generatora, što uzrokuje skupe popravke.

Električni sistemi

31

Anlaser

Anlaser (El. starter motora)

Anlaser pretvara elektičnu energiju u mehaničku energiju u dve faze. Pokretanjem sklopke paljenja oslobađa malu snagu iz akumulatora u solenoid iznad anlasera. Ovo kreira magnetno polje koje povlači klip solenoida unaprijed, terajuči priključeni promjenjivi jaram da pokrene anlaser tako da se nijegov zupčanik uzupči sa zamašnjakom radilice motora (prstenasti zupčanik). Kada klip završi svoje putovanje, on pravi kontakt koji omogučava veći protok struje od akumulatora do anlasera. Anlaser zatim zavrti pogon i okreće zupčanike da prenesu snagu na radilicu, koja priprema svaki cilindar za paljenje. Nakon startanja motora kada se popusti kontakt ključ magnetno polje solenoida prestaje i povratna opruga povlači klip unazad, automatski zatvarajuči anlaser i njegov pogon.

Kada anlaser nije u upotrebi, pogonski dio je odvojen, tako da je zupčanik odvojen od zamašnjaka. Kada se aktivira starter, kretanje klipa selenoida unapred uzrokuje da promenljivi jaram krene u suprotnom pravcu i obuhvati zupčanik i zamašnjak. Zupčanik je putem spojke fiksiran u svom ležištu i pokreće se kada motor počne raditi i zamašnjak počne vrtiti zupčanik brže od njegove normalne brzine. Time što dozvoljava zupčaniku da se okreće slobodno, za trenutak, spojka čuva anlaser od oštećenja dok se ne povuće.

Električni sistemi

32

Elektronski krug je predstavljen u šematskoj formi

Uzemljenje

Najčešći problem sa strujom je kada ne postoji kontak za uzemljenje. Ako akumulator nije uzemljen, ni jedna komponenta neće dobijati struju. Ako komponenta nije uzemljena, radit će sve druge, osim te komponente.

Električna šema

Elektronski krugovi su predstavljeni u šematskoj formi. šema je mapa koja pokazuje puteve kojim struja prolazi da bi stigla do raznih komponenti. Svaka komponenta predstvaljena je simbolom, obično oznakom ili vrednošću (ili oba). Neki standardi se primjenjuju na sve šeme. Raspored šeme se pravi da prikaže funkciju, obično sa signalom koji ide od lijeva na desno. Stvarni raspored kola se razlikuje. Sve točke na liniji su električno identične. Ovo uključuje sve grane jedne linije.

Simbol za uzemljenje

Električni sistemi

33

Direktan pogon

Električno kvačilo

Položaj električnog kvačila

Pogonski sistemi Svi Husqvarna proizvodi na motorni pogon imaju sisteme za prenos snage koju stvara motor, u kretanje jedne ili više priključenih komponenti. Transmisija je uređaj koji se nalazi između motora i pogonskih kotača, koji vrši promenu brzinu i snagu. Zavisno od tipa motora, aplikacije i svrhe upotrebe, metoda prenosa snage če se razlikovati. Transmisija može raditi sa ili bez zupčanika(mehanička ili automatska). Razlog za upotrebu zupčanika u primjenama je u tome da transmisija omogućava promjenu odnosa brzina između motora i pogonskih kotača. Brzine se mjenjaju da bi motor radio pri broju okretaja (rpm=broj okretaja u minuti) pri kome ima najbolji učinak.

Direktan pogon

Najjednostavnija vrsta pogona je kada se priključak direktno poveže na pogonsku osovinu. Ali, može doći do oštećenja ako se priključak naglo zaustavi. Ovo se može spriječiti ugradnjom štifta između pogonske osovine i priključka, za šta je dobar primjer kosilica sa direktnim pogonom. Ako noževi udare u čvrsto predmet, štift se lomi, sprečavajući oštečenje pogonske osovine-radilice.

Električno kvačilo

Neki modeli traktora i kosilica imaju pogonski sistem opremljen električnim kvačilom. Svrha ovog kvačila je da zaustavi noževe bez zaustavljanja motora. Manuelni prekidač ga pokreće elektro-magnetno.

Elektično kvačilo omogučava motoru i transmisiji da se spoje i razdvoje, prilikom pokretanja i tokom rada. Frikcione obloge prenose rotacije radilice na zupčanike, a zatim na kotače. Kod manuelne transmisije, kvačilo je van pogona kada se pedala pritisne na dole. Pedala vrši pritisak i pritiska poluge u sredini poklopca kvačila. Ovo podiže potisnu ploču od ploče kvačila. Zamašnjak koji pokreče radilica u transmisionoj komori se odvaja. Kad se podigne pedala kvačila, opruge potiskuju potisnu ploču i ploču kvačila na zamašnjak. Frikciona obloga ploče kvačila joj omogučava da klizi prije nego što se priključi. Ovo klizanje omogučava miran start umjesto trzaja.

34

Transmisija remenom

Transmisija V-remenom

Kontinuirano varijabilna transmisija

Transmisija remenom

Transmisija remenom je uobičajena vrsta transmisije kod traktora i rider-a. Ona se zasniva na jednom ili više nazubljenih remena ili V remena koji idu preko remenica različitih dimenzija. Ona omogučava izvrstan izbor varijabilnih odnosa brzina, i smiještaj osovine. Ne zahtjeva specijalne uslove pri radu. Problem kod transmisije remenom je rizik proklizavanja, uzrokovano istezanjem remena ili prljanjem vodom ili uljem. Proklizavanje se može otkloniti upotrebom nazubljenih umesto V remena. Ovo je važno kod priključaka kao što je rezno kučište za košenje koji ima nekoliko noževa koje pokreče isti remen, jer sprečava promjenu u međusobnom položaju noževa.

Transmisija V-remenom

Transmisija V-remenom se može upotrebljavati kao kvačilo. Zatezanjem ili opuštanjem remena pogon se može uključiti ili isključiti putem zatezača remenice. Mehanizmom se može upravljati manualno, kao što je prikazano, ili putem vakuma kroz ventil u ulaznoj cjevi motora. Crijevo prenosi vakum kroz ventil do pokretača ventila. Ako je vakum ventil zatvoren pogonski remen ostaje labav i motor može slobodno raditi. Ako je vakum ventil otvoren vakumski pokretač aktivira membranu u pokretaču, koja je povezana sa sajlom koja povlači polugu na zatezaču i daje pogon.

Varijabilna transmisija

Ova vrsta transmisije radi tako da motor pokreće remen koji okreće prenos na koje je montiran okrugli disk. Ovaj disk poreče drugi disk koji ima gumeni vrh. Ovaj disk se može pomicati po svojoj osovini putem kontrolne ručke. Osovina pokreče kotače priključka putem transmisije mjenjača. Prednost ove vrste prijenosa je u tome da se priključak može voziti pri bilo kojoj brzini od pune brzine naprijed, kada je disk na jednom kraju , do pune brzine unazad kada je disk na suprotnoj strani. Ova vrsta transmisije se koristi kod manjih rider-a i čistaća snijega.

Pogonski sistemi

35

Mehanički prijenos

Hydrostatski prijenos

Prijenos

Prijenos je uređaj kojim se mjenjaju brzina i snaga motora, koji je smješten na nekoj točki između motora i pogonskih kotača. Postoje dvije vrste prijenosa: mehanički ili hidrostatski (automatski). Kod mehaničkog prijenosa, brzine se mjenjaju ručno, dok kod hidrostatskog prijenosa, mehanizam vrši promjenu brzina. Razlog za korištenje brzina kod priključaka je taj da prijenos omogučava promjenu odnosa brzina između motora i pogonskih kotača. Brzine se mjenjaju da bi motor radio pri broju okretaja (rpm=broj okretaja u minuti) pri kojima ima najbolje performanse.

Mehanički prijenos

Kako se vrši promjena brzina u kutiji mehaničkog mjenjanja? Ona se vrši preko vilice mjenjača, poznatog kao vezni zglob. Vilice mjenjača su povezane sa zupčanicima i osovinama. Sklop zubaca se zadržava u željenoj brzini pomoču čelićnih loptica na federima koje ulaze u otvore (u sastavu zubca) i drže vilicu mjenjača u toj brzini. Osovine idu kroz kučište i povezani su sa polugama mjenjača. Vilice mjenjača pomiču sinhronizere koji ubacuju brzine na osovine na kojima rade.

Hidrostatski prijenos

Hidrostatski prijenos se sastoji od hidro pumpe promjenjivog protoka i fiksnog ili varijabilnog hidro motora, koji rade zajedno u zatvorenom krugu. U zatvorenom krugu, prolaz iz izlaza motora ide direknto u ulaz pumpe, bez vračanja u rezervar. Kod hidro pumpe se može protok okrenuti u drugom smjeru, tako da su smjer i brzina rotacije motora kontrolirani iz pumpe. Ovo eliminira potrebu za ventilima smjera i toka (brzine) u krugu. Zbog toga što i motor i pumpa interno imaju gubitke uslijed curenja, uslijed čega prolaz može izači iz sistema nazad u rezervoar, fiksna transmisiona pumpa, nazvana pumpa za punjenje, se upotrebljava da bi obezbjedila da hidro sistem tokom normalnog rada ima uvjek dovoljno prolaza.Pumpa za punjenje se obično montira iza hidro pumpe i ima kapacitet bar 20% njenog kapaciteta .

Pogonski sistemi

36

Hidraulični konvertor

PTO - Power Take-Off

Hidraulični konvertor

Kao i kod mehaničkog prijenosa, i hidrostatskog prijenosa je potrebno da motor radi a da kotači i pogon miruju. Hidraulički konvertor je vrsta hidro spojnice, koja omogučava motoru da se okreće, skoro nezavisno od pogona. Ako motor radi lagano, kao na primjer u praznom hodu, obrtni moment kroz hidraulički konvertor je mali, tako da je potreban samo mali pritisak na pedalu kočnice da bi traktor stajao u mjestu.

PTO – Pomoćni pogona

PTO (Power Take-Off) je pomoćni mjenjač koga pokreće glavni pogon, da bi se objezbjedio pogon za servo volan i drugu pomočnu opermu .

Pogonski sistemi

37

Servo upravljanje

Hidraulično podizanje

Hidraulika

Servo upravljanje

Servo upravljač je u osnovi hidraulični pogonski motor, koji pokreće volan. On se montira na upravljački stup, sa statorom koji se nalazi u kučištu servo upravljača, u prednjem djelu mašine. Kada servo nema hidraulični pritisak koji mu daje hidrostatski pogon pumpa, mašinom se i dalje može mehanički upravljati. Ovo je zbog toga što je osovina upravljača mehanički povezana sa zupčastim segmentom na rotoru servo sekcije (izlazna osovina).

Hidraulično podizanje

Cilindar podizača je cilindar duplog djelovanja i povezan je sa kučištem poluge podizača. Kontrolni ventil je klizni ventil, sa klizačem povezanim sa polugom koja se nalazi u kučištu, sa zadne strane. Blokada ventila je tamo gde se vrši snabdjevanje pritiskom i gdje dolazi do pražnjenja, sa dva crijeva koja snabdjevaju cilindar podizača hidrauličnim uljem. Na strani klipa cilindra, leptir ventila je montiran na crijevo. Mehananički kontrolni povratni ventil se nalazi između klizača i leptira ventila. Njegova uloga je da zadrži ulje, i da bi se sprečilo spuštanje reznog mehanizma, kada poluga nije aktivirana.

38

39

Traktor

Rider

Zglobno upravljanje

Šasija

ŠasijaŠasija predstavlja komponentu mašine na kojoj i oko koje se svi dijelovi pričvršćuju. Bez obzira na tip mašine (traktor, rider, kosilica) ona mora biti dovoljno stabilna da izdrži maksimalna naprezanja, a da se na primjer ne poremeti točka oslanjanja ležajeva osovine i druge točke za montažu. Ravne površine šasije se često ojačavaju dodavanjem savijenih nosača , kao i zavarenih dijelova koji trebaju zadovoljiti zahtjeve naprezanja. Na traktorima, koji su namjenjeni da budu opremljeni raznim priključcima, točke montaže se dodatno ojačavaju.

Šasija traktora

Bez obzira što je prednja osovina traktora u centru i blizu geometrijskog centra mašine, kotači se mogu pomicati vertikalno bez suvišnog naginjanja u stranu. Vožnja preko, na primer, neravnog travnjaka se može izvesti bez problema uz pomoć rolera na prednjom dijelu reznog kučišta.

Šasija rider-a

Modeli ridera-a imaju šasiju sa zglobnim upravljanjem. Motor i pogon su smješteni u zadnjem djelu, što čini kompletnu jedinicu za upravljanje i vožnju. Upravljanje se kontrolira pomoču lanca i sajle, koja uprkos svojoj relativnoj dužini, ne utječe na preciznost.

Zglobna šasija

Zglobna šasija daje mašini mogućnost izuzetno malog okretnog radijusa i time je istovremeno nepokošen dio jako mali.

40

41

Mikro prekidači

Sigurnosna ručica

Klizajuče kvačilo

Sigurnost

Mikro prekidaći

Rider-i i traktori imaju određen broj mikro prekidača, postavljenih tako da sprečavaju tjelesne povrede u slučaju npr. nepažljivog rukovanja. Na primjer, prekidači prekidaju rad motora kada vozač nije u sjedištu, ili signaliziraju kada je kolektor trave napunjen. Zato je važno da se otklanjaju kvarovi elektičnog sistema, prvo pronađu svi mikro prekidači i provjere da li su ispravni, pa tek onda provjeri rad ostalih dijelova električnog sistema.

Sigurnosna ručica

Rotirajuča kosišta na kosilicama i kultivatorima kao i na čistaćima snijega, predstavljaju veliki rizik za povrede. Da bi se umanjio rizik, ove mašine su opremljene sigurnosnom ručicom, koja ima zadatak da zaustavi rotirajuče noževe, čim se ručica pusti.

Klizajuče kvačilo

Neke kosilice imaju klizajuče kvačilo između motora i noževa da motor stane u isto vrijeme kad i noževi. Kada je taj slučaj, izbjegava se potreba da se konstantno ponovo pali motor, bez rizika za sigurnost, kada se na primer prazni kolektor trave.

www.husqvarna.com

Copyright © 2011 Husqvarna AB (publ.) All rights reserved. Husqvarna is a registered trademark of Husqvarna AB (publ.)

115

01 5

0-70

B

R

2011

-05