Uloga kolskog socijalnog radnika

to socijalni radnik radi u koli i ire?

Uloga kolskih socijalnih radnikakolski socijalni radnici rade s: - mladim ljudima, - njihovim kolskim i obiteljskim sredinama.

Tako pomau uenicima da: - ostvare zahtjeve vezane uz uenje, - rast i razvoj - da dosegnu potpunu realizaciju svojih unutarnjih kapaciteta i osobnosti.

Uloga kolskih socijalnih radnikaOsnovna uloga socijalnog radnika u koli je: ujedinjavanje ciljeva i napora uitelja, roditelja i uenika.

Uloga kolskog socijalnog radnika u dananje vrijeme je veim dijelom podlona ideologiji koju kolska zajednica njeguje (usmjerenost ekologiji, znanosti, sportu).

Uloga kolskih socijalnih radnika U svakoj koli uloga socijalnog radnika se formira u dogovoru s ravnateljem i uiteljima te kole.

Da bi se to dogodilo kolski socijalni radnik treba: imati viziju mogueg, imati instrumente za analizu situacije, biti vjet u pregovaranjima i koordinirati intervencije koje se odvijaju unutar kole (Constable, 2006).

Uloga kolskih socijalnih radnikaSR treba moi pravovremeno: 1. procijeniti pojedinu situaciju 2. na sustavan nain shvatiti situaciju 3. znati to je mogue uiniti.

Sustavnom procjenom socijalni radnik razvija plan do potpune konstelacije uitelj i uenici u razredu, roditelji u obitelji i drugi koji rade zajedno u podravanju djetetovog uspjenog razvoja.

Gdje i u kojem kontekstu kolski socijalni radnik (zauz)ima mjesto? KOLA je sastavljena kao zajednica obitelji i kole, koja je osobito ukljuena u ostvarivanje obrazovnog procesa, koji je dinamian i irok - ukljuuje djecu, njihove obitelji i kolu.

To je radni kontekst kolskog socijalnog radnika.

RODITELJI I OBITELJI su takoer lanovi kole preko njihove djece. Uitelji i ostalo osoblje kole su lanovi sa sloenom odgovornou prema roditeljima, djeci i iroj zajednici.

Koristei kapacitete svake osobe, kolski socijalni radnik je usmjeren na stvaranje obrazovnog procesa u najirem smislu i pomae zajednici kole djelovati kao stvarna zajednica (osobni, obiteljski i resursi zajednice mogu biti otkriveni i koriteni kako bi se ispunile potrebe razvoja djece).

Uloga kolskih socijalnih radnikaSR - su vaan dio strunog tima u koli i rade u suradnji s:psiholozima, uiteljima, ravnateljima kola, administrativnim osobljem. Svrha: prikupljanje razliitih informacija kako bi osigurali podrku djetetu, njegovoj obitelji i koli na drutvenoj, emocionalnoj, ponaajnoj razini. Doprinos socijalnog radnika-Shema 1

Uloga kolskih socijalnih radnika

RADIONICA br. 2: Profesionalni zadaci SR i potrebne vjetine (T - tablica)Prezentacija rada grupaPrezentacija 2 postera

Skupina kolskih socijalnih radnika je 1989. provela istraivanje o zadacima, vjetinama i ulogama kolskih socijalnih radnikaProizala su etiri vana podruja kolskog socijalnog rada (Constamble i sur. 1999, Constamble,2006):

1. Konzultativni rad s djelatnicima kole i sudionicima kolskog sustava i timski rad,

2.Procjenjivanje razliitih uloga u pruanju pomoi, konzultacija i provedbi programa,

3. Individualni rad s djecom i roditeljima, grupni rad i rad s obitelji,

4. Pomo pri provedbi razliitih programa u koli.

Razvoj uloge kolskog socijalnog radnika

je rezultat interakcije izmeu:toga to SR donosi u odreenu situaciju (procjena potreba kole) kakva je percepcija potreba drugih subjekata u koli,aktualne okolnosti u zajednici kole.

Iskustvo SAD-a: ulogu SR odreuju i standardi razliitih strukovnih udruenja na razini drave. Standardi (28) koje odreuje NASWPraksa utjee na formiranje standarda, tako da se standardi ponekad obzirom na zbivanja u praksi mijenjaju. Bazini standardi ostaju isti.

Standardima se odreuje razina potrebnih sposobnosti SR - primjeri standarda1. Standard: SR treba zastupati vrijednosti i etiku profesije socijalnog rada i treba koristiti Etiki kod u donoenju odluka svom radu.3. Standard: SR treba osigurati konzultacije sa odborom za obrazovanje, upravnom odboru kole i institucijama u lokalnoj zajednici sa svrhom promocije struke SR.6. Standard: SR treba svojim radom trebaju osnaiti uenike i njihove obitelji da uspjeno koriste formalne i neformalne resurse lokalne zajednice.7. Standard: SR treba osigurati privatnost i povjerljivost informacija.8. Standard: SR treba zastupati uenike i njihove obitelji u razliitim situacijama.10.Standard: SR treba razviti i provesti razliite teajeve i edukacijske programe kojima se postie misija obrazovne institucije.13. Standard: SR treba provesti procjenu tijekom planiranja i provoenja intervencija i evaluacije kojima e se podrati sposobnosti studenata.

Primjeri standarda15. Standard: SR treba znati koristiti medijaciju i strategije rjeavanja sukoba kao metode rada, kako bi uenicima mogao pokazati mogua rjeenja njihovih sukoba u koli i zajednici i kako bi promovirao uspjene meuljudske odnose.18.Standard: SR mora poznavati preduvjete koji su potrebni za uspjeno uenje uenika (bioloki razvoj djeteta, socio-ekonomski faktori, spol, kulturu, posebne potrebe, obrazovne mogunosti uenika).20. Standard: SR mora imati znanje o utjecaju reciprociteta izmeu kole, obitelji i lokalne zajednice.21. Standard: SR treba imati vjetine procjenjivanja i istraivanja (prikupljanje informacija, dokumenata i sl.).25. Standard: SR treba imati vjetine stvaranja koalicije na lokalnoj i dravnoj razini, kojima e promovirati uspjeh uenika (znanje rada s grupom, pojedincima i u zajednici). 26. Standard: SR trebaju podravati razvoj i uvoenje sustavnih programa koji su usmjereni na obrazovanje i promociju mentalnog zdravlja uenika.

Uloga kolskih socijalnih radnikaBazirajui na standardima kljuni cilj rada kolskog socijalnog radnika je poboljati (Wulfers, 2005):obrazovnu, odgojnu, psiho-socijalnu situaciju uenika.

Provedba aktivnosti kolskog socijalnog radnika je usmjerena i na smanjenje sukoba i neslaganja izmeu uenika, roditelja i uitelja.

SR u svrhu smanjenja prostora neslaganja djeluju prema podruju svoga rada tako da (http.//www.sswaa.org):

Pomau uenicima u uenju i socijalizaciji, Povezuju obitelji uenika, kolu te institucije i ostale resurse u lokalnoj zajednici, Upuuju uenike i/ili njihove roditelje za pomo u ustanove u lokalnoj zajednici, Pomau u kriznim situacijama,Provode preventivne programe u kolama.

Provedba preventivnih programaUsmjerena je na smanjivanje ili eliminaciju razliitih rizinih uvjeta kao to su nepovoljne i dugorone ekonomske, psiho-socijalne i druge okolnosti koje tetno utjeu ili bi mogle negativno utjecati na zdravo odrastanje djece i mladih (NASW,2002).

Cilj:1. Prevenirati pojavu problema tj. izvriti primarnu prevenciju,2. Ograniiti irenje ili razvijanje problema tj. provoditi sekundarnu prevenciju 3. U okviru tercijarne prevencije pomoi u rjeavanju problema i razvoju zdravih snaga i vjetina pojedinca za njegov povratak u drutvenu zajednicu.

Provedba preventivnih programaSadraj takvih programa predstavljaju kombinaciju kolskog znanja, kulturnih i rekreacijskih aktivnosti kako bi se uenicima ponudio njima zanimljiv i za realizaciju prihvatljiv sadraj. Ovakvi programi nude uenicima mogunost uenja vjetina konstruktivnog rjeavanja problema na vrnjakoj razini, u obitelji i s nastavnicima.

Vrste preventivnih programaProgram za kreativno rjeavanje problema

Cilj ovog programa:prevencija nasilja, ostvariti promjenu u koli kako bi uenik imao sigurno okruenje u kojem bi istraio miroljubiv nain rjeavanja problema. Ovaj program je baziran na pretpostavci da svaki uenik koji je ukljuen u nasilje ne zna kako se ponaati u situacijama sukoba i zato je poduavanje o rjeavanju sukoba potrebno kako bi se preveniralo ili promijenilo nasilno ponaanje.

Preventivni program za kreativno rjeavanje problemaOsnovna svrha programa je postii:

dugorono smanjenje nasilnog ponaanja meu pojedincima, promocija suradljivog ponaanja izmeu uenika, odraslih, promocija interkulturalnog razumijevanja i to boljeg kolskog uspjeha uenika (Aber i sur. 1996)

Evaluacija ovog programa je pokazala da 71% uitelja smatra da uenici ukljueni u ovaj program pokazuju manje nasilno ponaanje u razredu i da imaju razvijenije vjetine razumijevanja drugih (Metis Associates, Inc.,1990).

Program povezivanja interesa obitelji i kole (uitelja) program usmjeren prema uenicima, koli, razredu, vrnjacima i obiteljima kako bi se smanjila tendencija poremeaja u ponaanju (Greenberg i sur., 2000).

On ukljuuje edukaciju:roditelja, uenje socijalnih vjetina u razredu, ponaanje na igralitu i osnovnu komunikaciju na razini kola-roditelji.

Bullying preventivni program Opsean program koji sadri intervencije u koli, unutar razreda i na individualnoj razini.

Ostvarenje cilja ovog programa kroz (Dupper,2003):- Osvjetavanje problema bullinga, - Aktivno ukljuivanje uitelja i roditelja, - Utvrivanje jasnih pravila protiv bullinga, - Promociju podrke i zatite rtvama bullinga.

Ovaj program se koristi u Norvekoj i vedskoj od ranih 80-ih s glavnim ciljem smanjivanja nasilja meu vrnjacima u osnovnim i srednjim kolama.

Temeljem dugogodinjeg iskustvaU provoenju preventivnih aktivnosti sa kolskom populacijom dolo se do zakljuka da:

uspjean kolski preventivni program moe uiniti vie od rada sa pojedinanim uenikom, PP zahtijevaju promjenu ukupnog kolskog okruenja.

Strategije za promjenama kole su usmjerene na novo djelovanje kulture i kolske klime. Uspjeni preventivni programi zahtijevaju viegodinju primjenu planiranih intervencija (Dupper,2003).

Kada primijeniti ovakve programe?

U svakoj kolskoj dobi djece i mladih. PP postaju sve vrjedniji naini provoenja njihovog slobodnog vremena, pa se u njih mogu ukljuiti sva djeca osnovnih i srednjih kola.

Osobito su ovakvi programi indicirani za uenike kod kojih su zapaena razliita neprimjerena psihosocijalna stanja, negativna autopercepcija od blagog nezadovoljstva sobom do potpunog neprihvaanja sebe, osjeaja odvratnosti prema sebi i autoagresije i agresije, povlaenje, odbijanje, izostanak iz kole, depresija i sl. (Jankovi, 1996).

Razine oekivanih promjena primjenom preventivnih programauenikRoditeljiBraa i sestreuenici u razredunastavnikprijatelji

Viestruka uloga kolskog socijalnog rada u primjeni preventivnih programa (Jankovi, 1996):prepoznavanje i registriranje problema organiziranje provedbe programa prevencije, koji odgovara na zateeni problem, realiziranje programa, permanentno evaluiranje programa korigiranje i nadopunjavanje programa prema potrebama korisnika objavljivanja postignutih rezultata.

Uloga kolskih socijalnih radnikaKljuna vjetina SR: vjetina procjenjivanja.

Procjenjivanje je sustavan nain razumijevanja odnosa:meu uenicima u razredu, Izmeu lanova obitelji Izmeu obitelji i kole.

Procjena potreba je vaan element u iznalaenju promjena, pri emu socijalni radnik mora nai najuinkovitije okruenje i mjesto za provedbu intervencije (Constamble,2006).

Rad s uenicima u razreduUinkovito voenje razreda zapoinje razvojem njegujuih odnosa s uenicima (Phelan i sur., 1996 u Bye i Alvarez, 2007).

Strategije kojima kolski socijalni radnici mogu potaknuti uitelje da primijene u njihovom svakodnevnom radu s uenicima u razredu ukljuuju: - razliite planske aktivnosti u kojima se od uenika trai da iskau svoje miljenje i prijedloge javno i anonimno ubacujui ih u kutiju prijedloga (primjer iz osnovne kole u Victoriji).

Rad s uenicima u razreduRazvoj demokracije u razredu je vano radi stvaranja suradnje, izmeu uenika, postavljanju uzajamnih ciljeva i podijeljene odgovornosti. Ponaanje uenika u konanici rezultira osjeaj za drutvenu odgovornost i time su nauili potivati prava drugih.

Pravila u razredu trebaju biti jasno definirana te donesena kroz suradnju s uenicima i njihovim roditeljima. Ona moraju biti:realna, lako shvatljiva, pozitivno definirana, uspostavljena u skladu sa kolskim strukturama i kodeksom ponaanja u koli, navesti oekivanja kao i poeljna moralna i etika ponaanja.

Rad s uenicima u razreduUitelji bi trebali obznaniti jasne upute za oekivana ponaanja koja nisu trenutno ili prihvatljivo izvedena, jer podrazumijevanje da ih uenici znaju donosi puno rizika za odnos uenik-uitelj.

Razred takoer treba imati reguliranu komunikaciju na relaciji roditelj uitelj.

Rad s obiteljimaProfesionalna procjena obiteljske situacije uvelike moe pomoi u razumijevanju problematike uenika i u iznalaenju rjeenja problema u kojem se on naao.

Temeljem dugogodinjeg iskustva u radu s uenicima Constable i Lee (2004) su zakljuili da obitelj u modernom i kompleksnom drutvu ne moe odgajati svoju djecu bez suradnje sa kolom i njene pomoi, kao to ni kola ne moe kvalitetno obrazovati uenike bez suradnje s obiteljima (Gleason i Massat, 2006).

Rad s obiteljimaSvrha posjete socijalnog radnika obiteljskom domu uenika (Lauchlan, 2003):

moe pomoi u procijeni kvalitete komunikacije na relaciji dijete-roditelj i tipa interakcije izmeu lanova obitelji

pomae u stvaranju mosta izmeu kue i kole (uvid u to koliko su roditelji ukljueni u kolske obveze djeteta, koliko su upoznati s njegovim uspjehom ili neuspjehom, koliko su zainteresirani za njegovo rjeavanje i konstruktivnu pomo djetetu te partnersku suradnju sa kolom i sl.)

Rad s obiteljima

U sagledavanju problema neopravdanih i estih izostanaka uenika s nastave (markiranja), jer se tako mogu razumjeti razlozi uenikova izostajanja, modeli discipliniranja koji su prisutni u obitelji, a koji mogu utjecati na prisustvovanje uenika na nastavi (Teasley, 2004 u Gleason i Massat, 2006).

Iskustvo je pokazalo da djeca obino imaju bolji kolski uspjeh ukoliko su njihovi roditelji imali pozitivno osobno iskustvo sa kolom u vrijeme vlastitog kolovanja (Gleason i Massat, 2006).

Rad s nastavnicima i ostalim osobljem kolekolski socijalni radnici mogu biti ukljueni u rad stvaranja pozitivne kolske klime tako da:

preporuuju metode uenja koje ukljuuju suradniko uenje, zagovaraju zajedniki rad uitelja i uenika,potiu aktivitet uenika i njihovo meusobno pomaganje i

Rad s nastavnicima i ostalim osobljem koleStvaraju podravajuu sredinu u kojoj uenik ui, stjee nova znanja.

SR potiu stvaranje sredine koja:

poboljava uenikovo samopouzdanje pobija socijalnu iskljuenost pomae uenicima da budu ukljueni u nastavu i da ne markiraju (Guare i Cooper, 2003, i LeCornu i Collins, 2004 u(Gleason i Massat, 2006).

SR stvaranju uvjete za suradnju izmeu nastavnika (kole) i roditelja - medijacija.

Medijacija kao tehnika Medijacija je posredovanje tree nezavisne osobe izmeu strana u sukobu. Medijacijski postupak prua priliku svakoj strani u sukobu da neposredno od druge strane uje koje potrebe i interese ta strana zastupa (pr. Uiteljica svojim suprotstavljanjem ne napada ravnatelja osobno, nego ga informira o stavovima roditelja).

Pitanja koja postavlja medijator potiu strane na:preispitivanje vlastitih pozicija daju mogunost odmaka od poetne pozicije.

To sukobljenim stranama daje mogunost da poinju razmiljati o vie opcija za zadovoljenje vlastitih potreba i interesa.

to medijator/ica radi?Educira sukobljene strane o ulogama, ciljevima i nainu rada(o medijaciji i svojoj ulozi, traenje rjeenja i pregovaranje)Trai aktivno sudjelovanje strana u procesuStvara sigurno okruenje uvjete za svaku stranu (npr. prekida vrijeanje)Osnauje straneBrine o ravnopravnosti svih ukljuenih stranaUsmjerava na budunostPropituje mogua rjeenja koja su predloile sukobljene strane

Faze medijacijskog procesa1. Poetna faza svrha = definiranje problema Pitanja: to je problem? to se desilo? Tko su strane u sukobu?

2. Sredinja faza svrha: upoznavanje s problemom, definiranje pozicija strana u sukobu, prepoznavanje interesa, biranje opcija Pitanja: to? (provjera definiranog problema) Tko? Kada? Gdje? to elite? to oekujete? Zato vam je to vano? to su opcije za rjeenje?

3. Zavrna faza svrha: provjera dogovorenog, biljeenje dogovorenog.Pitanja: Kako biste vi formulirali dogovor? Plan izvedbe dogovora-aktivnosti i termini? to vas moe omesti u izvravanju dogovora? Kako ete to prevladati? to vam za to treba?

Radionica br. 4. Zadatak: SR kao medijator izmeu predstavnika kole i roditelja na tematskom sastanku: Seksualni odgoj kao nastavni predmet u osnovnoj koli u urmancu

3 grupe studenata:Predstavnici kole (zastupaju stav da u kolski kurikulum treba uvesti Seksualni odgoj) Predstavnici roditelja (zastupaju stav da u kolski kurikulum NIKAKO ne treba uvesti Seksualni odgoj)SR medijatori (grupa od barem 6 lanova 3 medijatora, 3 prezentera)