univerzitet u bihaĆu 1 pravni fakultet bihaĆprf.unbi.ba/text/nppi.pdf · 18. sudska medicina...

1

UNIVERZITET U BIHAĆU

PRAVNI FAKULTET BIHAĆ

UPRAVA FAKULTETA

DEKANAT

Ulica Mehe Hadžiabdića bb.

Telefon / fax 037 310 990

Email: [email protected]

www.pravnifakultet.ba

Dekan: Prof. dr. Nevzet Veladžić

Prodekani:

Prof. dr. Suad Hamzabegović

(Prodekan za nastavu)

Prof. dr. Genc Trnavci

(Prodekan za naučno - istraživački rad)

Sekretar fakulteta: Emira Delić

Fakultetsko vijeće

Članovi: dekan kao predsjednik,

profesori i saradnici u stalnom radnom odnosu

i predstavnik Asocijacije studenata

mailto:[email protected]

http://www.pravnifakultet.ba/

2

UVOD

Bosna i Hercegovina je prihvatila principe Bolonjskog procesa

stavljanjem potpisa na relevantne dokumente u Berlinu 16. 09. 2003. godine.

Time je ušla u red 40 zemalja Evrope koje su se obavezale da će do 2010.

godine ispuniti uslove za potpuni prelazak na ovakav način studiranja. Pravni

fakultet Univerziteta u Bihaću na temelju iste odluke ušao je u Bolonjski

proces u cilju ispunjavanja svih potrebnih evropskih standarda koji

osiguravaju transparentnost obrazovne institucije u odnosu na druge

obrazovne sisteme, kvalitet studiranja, mobilnost studenata i profesora na

evropskom području.

ECTS bodovi predstavljaju numeričku vrijednost (između 1 i 60) koja

se dodjeljuje predmetima / kursevima kako bi se opisao koeficijent

opterećenja studenta prilikom savladavanja predviđenog gradiva. Oni

odslikavaju kvantitet rada koji svaki predmet / kurs zahtijeva u odnosu na

ukupnu količinu rada koja je potrebna da se završi cijela godina studija na

Pravnom fakultetu, tj. predavanja, praktični rad, seminari, konsultacije,

samostalno učenje u biblioteci ili kod kuće – i ispite.

Prilikom izrade ECTS bodova Komisija je išla po principu «odozgo

prema dolje», tako što ukupan broj studijskih bodova iznosi 240, odnosno

svaka godina je normirana sa 60 bodova, a semestar 30 bodova. To znači da

vremensko trajanje prvog ciklusa studija Pravnog fakulteta je 4 godine, kao i

u susjednim zemljama Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i nekim drugim.

ECTS je jedinstven sistem studijskih bodova koji se dodjeljuje

pojedinim predmetima / kursevima, a koji omogućava:

Prepoznatljivost i poređenje programa i sadržaja

Akumulaciju i prenos stečenih bodova

Mobilnost studenata na evropskim univerzitetima.

Na takav način studijski bodovi doprinose:

Transparentnosti planova i programa

3

Povećanju mogućnosti izbora za studente

Proširivanja međuuniverzitetske saradnje

Stvaranju evropskog obrazovnog prostora.

Ukoliko student uspješno obavi sve predviđene obaveze, stiče pravo da

mu se nakon njihovog okončanja priznaju ili dodijele ECTS studijski bodovi.

Dodijeljeni ECTS bodovi upisuju se u studentov personalni dossier (personal

file) koji omogućavaju nastavak studija kako na matičnoj instituciji tako i

izvan nje.

Komisija se prilikom izrade ECTS studijskih bodova vodila slijedećim

principima:

Kritičko preispitivanje programa studijskih predmeta koji su prisutni

na Pravnom fakultetu

Insistiranje na individualnim obavezama studenata (npr. pisanim

radovima), te postepeno povećavanje broja sati individualne nastave i

konsultacija izvan nastave umjesto klasičnog pristupa ex katedra

Princip dostupnosti svih relevantnih informacija o uslovima i načinu

studiranja

Osnovni cilj prelaska na Bolonjski proces je uspostavljanje atraktivno i

efikasnog studijskog obrazovanja prvog ciklusa Pravnog fakulteta,

zasnovanog na dobro uvezanoj unutrašnjoj organizaciji svih dijelova sistema.

Svjesni smo da je to izuzetno težak i kompleksan zadatak i da se prvi koraci

usmjeravaju ka redefiniranju cijelog sistema studiranja te revidiranju

studijskih programa koji zadovoljavaju standarde evropskog područja. Pravni

fakultet Univerziteta u Bihaću prihvatio je buduće izazove te usmjerio sve

svoje intelektualne i materijalne potencijale u tom pravcu.

4

DODATNA UPUTSTVA UZ NASTAVNI PLAN

Studenti koji u srednjoj školi nisu učili latinski jezik dužni su pohađati

kurs iz latinskog jezika za pravnike tokom I semestra na Pravnom

fakultetu.

Na osnovu člana 150. Statuta Univerziteta u Bihaću studenti upisani u

prvu godinu (studij I ciklusa) akademske 2009/2010. godine stiču

pravo na upis u narednu godinu studija ostvarivanjem ECTS bodova za

predmete iz predhodne godine studija.

- Student može prenijeti u narednu godinu studija najviše šest

(6) neostvarenih ECTS bodova, odnosno najviše jedan

nastavni predmet ukoliko je isti vrednovan sa više od šest

(6) ECTS bodova.

- Student koji ne ispuni uslove iz prethodno navedenog,

obnavlja istu godinu studija.

Redovni studenti su obavezni da tokom školske godine izaberu i urade

jedan seminarski rad sa liste obaveznih nastavnih predmeta.

5

LISTA IZBORNIH PREDMETA PRVE GODINE STUDIJA

1. Engleski jezik I

2. Njemački jezik I

LISTA IZBORNIH PREDMETA DRUGE GODINE STUDIJA

I Izborni predmet

1. Engleski jezik II

2. Njemački jezik II

II Izborni predmet

3. Kriminologija

4. Porodično procesno pravo

5. Ostavinski postupak

6. Lokalna samouprava

LISTA IZBORNIH PREDMETA ČETVRTE GODINE STUDIJA

1. Javne nabavke

2. Međunarodno trgovačko pravo

3. Komparativno mjenično pravo

4. Bankarsko i burzovno pravo

5. Evropske integracije i standardizacija

6. Upravljanje organizacijskim sistemima

7. Pravo Evropske unije

8. Pravo osiguranja

9. Pravna klinika iz građanskog procesnog prava

10. Međunarodne organizacije

11. Stečajno pravo

12. Osnove evropskog privatnog prava

13. Rješavanje sporova arbitražom i mirenjem

14. Zaštita okoliša

15. Zemljišno – knjižno pravo

16. Posebni upravni postupci

17. Prekršajno pravo

18. Sudska medicina

Napomena: Odlukom Nastavno Naučnog Vijeća Pravnog fakulteta Bihać

može se predložiti svaki drugi predmet koji bi imao status

izbornog u skladu sa potrebama nastave za svaku pojedinu

akademsku godinu.

6

P V S KONTAKT S.OPTER.

1. BP 001 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 002 4 1 60 15 0 75 165 5,8 6 OBAVEZNI

3. BP 003 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 006 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

22 7 330 105 0 435 975 34,72 33


1. BP 005 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 004 4 1 60 15 0 75 165 5,8 6 OBAVEZNI

3. BP 007 4 2 60 30 0 90 210 7,5 8 OBAVEZNI

4. BP 4 0 30 30 0 60 120 4,28 4 IZBORNI

18 5 240 105 0 345 765 27,22 27

Sociologija sa soc. prava

I GODINA I semestar

R/br.ŠIFRA

PREDMETANASTAVNI PREDMET V S

SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJEECTS STATUS

Uvod u nauku o državi i pravu

Opća historija države i prava

Državnopravni razvitak BiH

SUMARNO

I GODINA II semestar

R/br.ŠIFRA


SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJE

SUMARNO

ECTS STATUS

Rimsko pravo

Metodologija društvenih nauka

Uvod u ekonomiju

Strani jezik

7


1. BP 009 4 2 60 30 0 90 210 7,5 8 OBAVEZNI

2. BP 015 3 1 45 15 0 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 010 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 011 3 1 45 15 0 60 120 4,28 4 OBAVEZNI

5. BP 3 0 30 15 0 45 90 3,21 3 IZBORNI

19 6 270 105 0 375 825 29,45 29


1. BP 012 4 2 60 30 0 90 210 7,87 8 OBAVEZNI

2. BP 013 3 1 45 15 0 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 014 3 1 45 15 0 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

4. BP 008 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

5. BP 4 0 30 30 0 60 90 4,28 4 IZBORNI

20 6 270 120 0 390 840 31,43 31

Statistika

II GODINA III semestar

R/br.ŠIFRA



Uvod u građansko pravo

Nasljedno pravo

Krivično pravo

Izborni predmet

SUMARNO

II GODINA IV semesta

R/br.ŠIFRA



Strani jezik

SUMARNO

ECTS STATUS

Ekonomska politika

Porodično pravo

Stvarno pravo

Ustavno pravo

8

P V S KONTAKTS.OPTER.

1. BP 016 3 1 45 15 0 60 135 4,8 5 OBAVEZNI

2. BP 017 4 1 60 15 0 75 165 5,8 6 OBAVEZNI

3. BP 018 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 022 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

19 6 285 90 0 375 840 29,88 29

P V S KONTAKTS.OPTER.

1. BP 020 4 1 60 15 0 75 165 5,8 6 OBAVEZNI

2. BP 021 4 2 60 30 0 90 210 7,87 8 OBAVEZNI

3. BP 019 3 1 45 15 0 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

4. BP 029 4 1 60 15 0 75 165 5,8 6 OBAVEZNI

5. BP 030 3 2 45 30 0 75 180 6,42 6 OBAVEZNI

18 7 270 105 0 375 855 30,71 31

Obligaciono pravo

III GODINA V semestar

R/br.ŠIFRA



Upravno pravo

Financije i financijskopravo

Krivično procesno pravo

SUMARNO

III GODINA VI semestar

R/br.ŠIFRA



Upravno procesno pravo

SUMARNO

ECTS STATUS

Međunarodno javno pravo

Radno i socijalno pravo

Pravo intelektualnog vlasništva

Uporedni pravno politički sistemi

9

1. BP 023 4 2 60 30 0 90 210 7,87 8 OBAVEZNI

2. BP 024 3 1 45 15 0 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 025 3 2 45 30 0 75 180 6,42 6 OBAVEZNI

5. BP 3 0 30 15 0 45 90 3,21 3 IZBORNI

6. BP 3 0 30 15 0 45 90 3,21 3 IZBORNI

16 5 210 105 0 315 705 25,53 25


1. BP 026 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 027 6 2 90 30 0 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

3. BP 028 3 1 45 15 0 60 165 5,8 5 OBAVEZNI

4. BP 031 3 2 45 30 0 75 180 6,42 6 OBAVEZNI

5. BP 3 0 30 15 0 45 90 3,21 3 IZBORNI

6. BP 3 0 30 15 0 45 90 3,21 3 IZBORNI

24 7 330 135 0 465 1065 37,92 35

Izborni predmet

Izborni predmet

SUMARNO

ECTS STATUS

Trgovačko pravo

Međunarodno privatno pravo

Demokracija i ljudska prava

Građansko procesno pravo II

Izborni predmet

SUMARNO

IV GODINA VIII semestar

R/br.ŠIFRA



Međun. odnosi i sigurnosne studije

Pravni i politički sistemi EU

Građansko procesno pravo I

Izborni predmet

10

ISHODI UČENJA – DIPLOMIRANI PRAVNIK

(akademski standardi)

Ovaj dokument postavlja minimum postignuća kojeg student Pravnog

fakulteta u Bihaću treba posjedovati prije nego što mu se dodijeli diploma sa

zvanjem diplomirani pravnik.

Ovaj dokument se odnosi na sve studente koji prema studijskom programu

steknu minimum 240 ECTS bodova.

Svaki student će morati u toku studijskog perioda uspješno demonstrirati

postignuća u svim planiranim nastavnim predmetima kako bi potvrdio svoju

osposobljenost znanjem i vještinama potrebnim za kvalifikaciju diplomiranog

pravnika.

Student završne godine Pravnog fakulteta mora demonstrirati zadovoljavajuće

rezultate u slijedećim oblastima:

a) Sposobnosti vezane za užu oblast prava

1. Znanje: student treba iskazivati temeljna znanja i razumijevanje u

području pravnog (pravnih) sistema, a posebno on/ona:

da budu u stanju da iskažu znanje na solidnoj razini o ključnim

konceptima, vrijednostima, principima i propisima pravnog

(pravnih) sistema;

da su u mogućnosti objasniti ključne pravne institucije te

procedure u tom pravnom sistemu;

da su u stanju demonstrirati stečeno znanje temeljito i u

kontekstu koji obuhvata šira područja pravnog sistema.

2. Primjena i problemsko rješavanje: da student iskazuje temeljne

sposobnosti u primjeni stečenog znanja u ograničeno kompleksnim

situacijama kao i da izvodi argumentirane zaključke u konkretnim

aktualnim ili hipotetičkim problemima.

3. Izvori i istraživanja: da student iskazuje osnovne sposobnosti u

jasnom prepoznavanju pitanja koja zahtjevaju istraživanje; da u

korištenju časopisa i elektroničkih baza podataka prepoznaje

suvremene pravne informacije; da iskazuje sposobnost u korištenju

primarne i sekundarne literature potrebne za njegov studij.

4. Kreditni sistem:

11

b) Sposobnost u prenošenju intelektualnih vještina:

analiza, sinteza, kritičkog rasuđivanja i procjena

Da student iskazuje osnovnu sposobnost u: 1. Prikupljanju zajedničkih informacija i materije iz različitih

izvora;

2. Pravljenju sinteza relevantnih doktrinarnih i političkih

pitanja vezanih za temu koja je predmet istraživanja;

3. Donošenju kritičkih sudova na temelju konkretne i

meritorne argumentacije;

4. Mogućnosti da vrši racionalan odabir između alternativnih

solucija;

c) Autonomnost i osposobljenost za učenje:

1. da je osposobljen za neovisno planiranje i obavljanje zadataka u

području prava;

2. da odražava sposobnost u traženju povratne informacije u postupku

učenja;

d) Posjedovanje vještina

Govorna i pisana komunikacija:

1. da iskazuje osnovne govorne i pisane sposobnosti u

korespondenciji;

2. da prezentira svoja znanja ili argumente na način koji je

pristupačan, odnosno prikladan shodno kome je

upućen;

3. da je osposobljen za čitanje i diskutiranje kompleksnih

pravnih materijala.

Druge ključne vještine: numeracija, informacijska tehnologija i

timski rad: student treba da iskazuje temeljne sposobnosti za:

1. Korištenje numeričkih ili statističkih formi kod procjenjivanja

činjenica i informacija, posebno onda kada su one temelj

njegove/njene argumentacije;

2. Izrađivanje eseja i drugih vidova tekstualnih radova te

prezentiranje takvih radova u metodološki prihvatljivoj formi;

3. Korištenje elektronskih informacija dobivenih iz pretraživačkih

sistema;

4. Rad u timovima u kojima kao učesnik daje doprinos u rješavanju

zadataka.

12

PREGLED I SADRŽAJ PREDMETA / MODULA

KOJI SE IZUČAVAJU NA PRAVNOM

FAKULTETU U BIHAĆU

13

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina I UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU

Obavezni predmet ECTS: 9

KONTAKT SATI

Predavanja : 90 Vježbe: 30 Konsultacije:

Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta

Doc. dr. Amela Čolić

Ciljevi i očekivani rezultati:

Uvod u nauku o državi i pravu je uvodna i osnovna disciplina koja se izučava na studiju

prava. Cilj je usvajanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti koje su preduslov za

izučavanje pozitivno-pravnih disciplina. U okviru predmeta Uvod u nauku o državi i pravu

stiče se znanje, vještine i sposobnosti vezane za: shvatanje važnosti veze između države i

prava, uvođenje u osnovne pojmove države kao organizacije, klasifikaciju savremenih država,

vrste državnih djelatnosti, rad državnih organa i pravo koje stvaraju, te struktura prava.

Sadržaj predmeta:

Uvod

1. Teorija države i teorija prava

Društvo, država i pravo

2. Pojam i razvoj moderne države

3. Državna organizacija

4. Oblici države

5. Oblici vladavine

6. Načelo podjele vlasti i vrste političkih sistema

7. Socijalna država

8. Pravna država

9. Pad berlinskog zida i pitanje državne suverenosti u EU

10. Pojam prava

Pravna norma

1. Pojam, elementi pravne norme

2. Pravna sankcija

3. Pravna načela

Subjekti prava

1. Fizička i pravna lica

Normativni pravni akt

Izvori prava

Pravne praznine

Razumijevanje normativnih pravnih akata i sistematizacija prava

Pravni pozitivizam

Obaveze studenata:

Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohađati predavanja prema

utvrđenom rasporedu. Aktivnosti u obliku učestvovanja u nastavi, pripreme na zadatu temu,

14

individualne pripreme, zatim seminarski radovi dodatno će se vrjednovati i ocjenjivati, te

tako uticati na konačnu ocjenu. Po okončanju nastave fakultativno se pristupa pismenom

testu, a zatim i završnom razgovoru na samom ispitu.

Način ispitivanja:

Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.

Obavezna literatura:

1. Muhić, Fuad, Teorija države i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002. 2. Visković, Nikola, Teorija države i prava, Birotehnika Zagreb, 2001. 3. Miličić, Vjekoslav, Opća teorija prava i države, Zagreb 1999.

Na početku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o aktuelnoj literaturi iz

ove oblasti.

15

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I OPĆA HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA


KONTAKT SATI

Predavanja : 60 Vježbe: 15 Konsultacije: 6+6


Prof.dr Dženana Čaušević

Mr. sc. Amna Toromanović, viši asistent


1. Da pruži studentima temeljna znanja o historijskom razvoju države i prava od

najstarijih vremena do modernog doba;

2. da istraži historijske dimenzije odnosa prava, države i društva;

3. da se razvije istovremeno sposobnost studenata za tumačenje historijskog procesa

razvoja države i prava i

4. da razvije svijest studenata o historijskom porijeklu i uslovljenosti savremenih

državnopravnih instituta i političkih ustanova.

Sadržaj predmeta:

1. UVOD

1. 1. Predmet i metodi Opće historije države i prava

1. 2. Nastanak i razvoj Opće historije države i prava kao naučne discipline

1. 3. Periodizacija

1. 4. Historijski izvori

2. PRVOBITNA ZAJEDNICA

2. 1. Društvena podjela rada

2. 2. Vojna demokratija

3. DRŽAVA I PRAVO STAROGA VIJEKA

3. 1. Države i prava Starog Istoka. Egipat. Babilon. Starojevrejska država.

3. 2. Egejski svijet i stara Grčka. Sparta. Atina. Helenističke države.

4. DRŽAVA I PRAVO SREDNJEGA VIJEKA

4. 1. Politička organizacija feudalnog društva

4. 2. Feudalno pravo

4. 3. Bizant (Vizantija)

4. 4. Franačka država i pravo

4. 5. Rusija

4. 6. Arapsko-islamska država

4. 7. Turska država i pravo

4. 8. Gradovi, gradska privreda i pravo

4. 9. Englesko država i pravo

4. 10. Reformacija i pravo

4. 11. Apsolutizam. Španija (Španjolska). Njemačka. Francuska. Holandija (Nizozemska).

Engleska. Klasični apsolutizam – Francuska. Švedska u doba apsolutizma. Pruska apsolutna

monarhija. Carska Rusija. Odlike apsolutizma.

5. DRŽAVA I PRAVO NOVOGA VIJEKA

5. 1. Osnovne odlike Novog vijeka – stvaranje moderne države i prava

5. 2. Engleska država i pravo

16

5. 3. SAD – država i pravo

5. 4. Francuska država i pravo

5. 5. Pariska komuna.

5. 6. Ruska i sovjetska država i pravo

5. 7. Ekonomska kriza 1929 – 1933. godine

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vježbama. Seminarski rad, koji može biti

individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim jedinicama seminara.

Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvođenja nastave, te pismeni i usmeni ispit.

Način ispitivanja:

Pismeni i usmeni ispit.


1. Imamović, Mustafa, Predavanja iz Opće povijesti prava i političkih institucija,

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

Dopunaska literatura:

1. Festić, Raifa, Opća historija države i prava, Studentska štamparija Univerziteta,

Sarajevo, 1998.

2. Karčić, Fikret, Komparativna pravna historija: predavanja i pravni tekstovi, Pravni

fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

3. Karčić, Fikret, Pravni tekstovi: Odabrani tekstovi za Opću historiju države i prava,

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

17

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BOSNE I HERCEGOVINE


KONTAKT SATI




Mr.sc. Amna Toromanović, viši asistent


1. Da upozna studente sa državnopravnim razvitkom Bosne i Hercegovine kao

nastavnom disciplinom koja je proistekla iz predmeta Historija države i prava Bosne

i Hercegovine i koja je formirana u vremenu nezavisnosti i međunarodnog priznanja

BiH kao samostalne i suverene države.

2. Da razvije svijest kod studenata o političko-teritorijalnom i državnopravnom razvitku

Bosne i Hercegovine koji se može u kontinuitetu pratiti punih hiljadu godina, od

ranog evropskog srednjeg vijeka do danas i koji se može rekonstruirati kao historija

ustavnosti i međunarodno-pravnog položaja Bosne i Hercegovine u svim razdobljima

njenog političkog razvitka i neprekidnog upravno-teritorijalnog trajanja, kroz srednji

vijek, osmansko doba, austro-ugarski period i u okviru Jugoslavije 1918-1992.

godine.

3. Da omogući studentima da se naučno upoznaju sa temeljima ustavnog poretka i

međunarodno-pravnog položaja Bosne i Hercegovine kao jedne od najstarijih

evropskih država, čije su se ime i teritorija neprekidno održali u svim velikim

epohama i prevratnim vremenima historije.

4. Da upozna studente sa bosanskim pravom kao nastavnom disciplinom, što

omogućava studentima da shvate uporedno-pravni razvitak pravnih institucija u BiH

koji se u kontinuitetu može pratiti još od ranog južnoslavenskog srednjeg vijeka, pa

preko osmanskog i austro-ugarskog razdoblja do formiranja zajedničke

jugoslavenske države i njenog razvitka do 1992. godine, te da na taj način shvate

međuuticaje dubrovačkog i mletačkog prava, zatim šerijatskog i kanonskog, odnosno

milletskog prava sa osmanskim državnim i tanzimatskim pravom, te austro-

ugarskog, hrvatsko-slavonskog, srbijanskog i crnogorskog prava, na bosansko pravo.

5. Sa tim u vezi, cilj nastave iz predmeta Državnopravni razvitak BiH jeste da kod

studenata razvije i učvrsti kritičku svijest o trajnosti i političkoj cjelokupnosti Bosne

i Hercegovine te da omogući studentima da se naučno upoznaju sa značenjem i

razvitkom pravnih institucija u BiH u kontekstu općih tokova pravnog razvitka u

Evropi i razvije i učvrsti kritičku svijest o kontinuitetu pravnih institucija i njihovom

uporedno-pravnom prožimanju na tlu Bosne i Hercegovine.

Sadržaj predmeta:

1. SREDNJOVJEKOVNA (FEUDALNA) BOSANSKA DRAŽAVA

1. 1. Osnovne odlike i periodizacija državnopravnog razvitka BIH

1. 2. Bosna kao samostalna feudalna država

1. 3. Bosanska crkva

1. 4. Državno uređenje srednjovjekovne Bosne

2. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU

18

3. OKUPACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1878.

4. BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE

4. 1. Habsburška carevina i njena upravna struktura

4. 2. Organizacija vlasti u BIH 1878-1918.

4. 3. Nacionalno-politički kurs okupacione uprave

4. 4. Organizacija vjerskih zajednica

4. 5. Političke stranke

4. 6. Aneksija Bosne i Hercegovine

4. 7. Bosanskohercegovački Ustav i Sabor

5. BOSNA I HERCEGOVINA 1914-1918. I STVARANJE JUGOSLAVENSKE

DRŽAVE

5. 1. Državnopravne prilike u BIH tokom rata

6. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

6. 1. BIH za vrijeme privremenog državnog uređenja 1918-1921.

6. 2. Vidovdanski Ustav

6. 3. Šestojanuarska diktatura

6. 4. Oktroirani Ustav i njegova primjena

6. 5. Borba za autonomiju BIH 1937-1941.

7. BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME RATA 1941-1945.

8. BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI

9. BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA I SUVERENA DRŽAVA

10. UVOD U KOMPARATIVNO PRAVO

11. SREDNJOVJEKOVNO BOSANSKO PRAVO

12. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU

13. BIH ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE

14. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

15. PRAVO U BIH U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI

16. PRAVO U BIH KAO SAMOSTALNOJ I SUVERENOJ DRŽAVI

Obaveze studenata:




Način ispitivanja:



1. Imamović, Mustafa, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja

Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo, 2006.

2. Imamović, Mustafa, Uvod u historiju i izvore bosanskog prava, Magistrat, Sarajevo,

2006.

3. Čaušević, Dženana, Pravno-politički razvitak Bosne i Hercegovine, Dokumenti sa

komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005.

Dopunska literatura:

6. Hadžijahić, Muhamed, Povijest Bosne u IX i X stoljeću, Bošnjačka zajednica kulture

Preporod, Sarajevo, 2004.

7. Imamović, Mustafa, Historija Bošnjaka, Bošnjačka zajednica kulture Preporod,

19

Sarajevo, 1998.

8. Imamović, Mustafa, Vjerske zajednice u BiH i Jugoslaviji između dva svjetska rata,

Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

9. Malcolm, Noel, Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo, 1995.

10. Čaušević, Dženana, Partizansko pravosuđe u BiH 1941-1945, izd. ''Glas'', Banja

Luka, 1988.

11. Karčić, Fikret, Šerijtski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941, Islamski teološki fakultet,

Sarajevo, 1986.

12. Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski glas, Sarajevo, 1991.

20

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina I SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVA


KONTAKT SATI



1. Prof. dr. Nevzet Veladžić


1. Da se steknu znanja o sociologiji kao nauci ali i formiranje svijesti u pogledu

razumijevanja i uočavanja socijalnih i društvenih kretanja u BiH.

2. Da se steknu vještine koje će studentima koristiti pri izgrađivanju svoje ličnosti kao

individue ali i značajnog člana bosanskohercegovačkog društva

Sadržaj predmeta:

I - Historijski razvitak sociologije kao društvene znanosti

II - Sociologija u granicama klasičnog građanskog društva

III - Sociologija i savremeno građansko društvo

IV - Pozicija sociologije kao znanosti i njena uloga danas

V - Sociološki pravci

VI - Društvo i društvene pojave

VII - Društvena struktura

VIII - Društvene grupe

IX - Politika i država

X - Kultura i religija

XI - Pravo u BiH, Evropsko pravo i pravo međunarodne zajednice-nova uloga i zadaća

sociologije prava

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje interaktivnog

odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.

Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vježbe, te izradu

seminarskih radova , stiču temeljna znanja o sociologiji kao naučnoj disciplini i sociološkim

fenomenima današnjice.

Ispitne obaveze

Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okončanju nastave i završni razgovor na

ispitu.

21

Literatura:

Obavezna literature:

1. Demirović, Mujo, Veladžić, Nevzet, Sociologija, Pravni fakultet Bihać 2006., Knjiga za

internu upotrebu

2. Haralambos, Michael, Sociologija, teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.


1. Kukić, Slavo, Sociologija, HKD Napredak, Mostar 1995.

2. Saltaga, Fuad, Sociologija, Pravni fakultet Sarajevo, 1999.

3. Gidens, Entoni, Sociologija, CID, Podgorica, 2001.

22

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I RIMSKO PRAVO


KONTAKT SATI




Mr. sc. Amna Toromanović, viši asistent


Rimsko pravo u povijesti evropskog univerzitetskog razvoja predstavlja najstariju

naučnu disciplinu. Pregledom aktuelnih reformskih procesca na većini evropskih

Univerziteta ova disciplina i dalje zauzima nezaobilaznu polazišnu odrednicu u osnovama

evropskih pravnih studija. Moderni pravni sistemi u svijetu su baštinili temeljne institute

rimskog prava a naročito u najvažnijim pravnim kodifikacijama. Strukturalna pravna

terminologija, načini pravnog rezoniranja, argumentiranja i tumačenja, sa pregledom

evolutivnih promjena a naročito ekonomskih, filozofskih i političkih uzroka tih promjena

konkretnih pravnih instituta, posebno najrecipiranijih institucija rimskog prava, stvarnog i

obaveznog prava, predstavljaju nezaobilazne elemente pravne edukacije modernog

pravnika.

Sadržaj predmeta:

1. UVOD

Pojam i naziv Rimskog prava sa značenjem i ulogom rimskog prava. Podjela i sistem rimskog

prava. Izvori rimskog prava.

2. PREGLED PRAVNE HISTORIJE

3. DRŽAVNO I DRUŠTVENO UREĐENJE TE RAZVOJ RIMSKOG PRAVA DO

JUSTINIJANA

Pojam i razdoblja pravne povijesti. Civilno pravo. Honorarno pravo. Postklasično pravo.

4. RIMSKO PRAVO NAKON JUSTINIJANA

5. LIČNO (STATUSNO) PRAVO

Pojam ličnog prava. Subjekti prava. Fizičke osobe. Pravne osobe.

6. PORODIČNO PRAVO

Bračno pravo. Patria potestas. Skrbništvo.

7. STVARNO PRAVO

Stvari. Posjed. Pojedina stvarna prava.

8. POJEDINA STVARNA PRAVA

Vlasništvo. Stjecanje vlasništva – originarni i derivativni način stjecanja vlasništva. Zaštita i

prestanak. Služnosti. Emfiteuza. Superficies. Založno pravo.

9. OBLIGACIONO PRAVO – opći dio

Pojam i prestanak obaveze. Subjekti obaveza. Objekt obaveza. Prestanak obaveze.

10. OBLIGACIONO PRAVO – posebni dio – pojedine obaveze

Verbalni kontrakti. Realni kontrakti. Konsenzualni kontrakti. Pakti. Kvazi-kontrakti. Delikti i

kvazi-delikti.

11. NASLJEDNO PRAVO

Intestatno nasljeđivanje. Oporučno nasljeđivanje. Sadržaj i valjanost oporuke. Nužno

nasljeđivanje. Legati. Fideikomisi. Darovanje za slučaj smrti.

12. RIMSKI CIVILNI POSTUPAK

23

Legisakcini postupak. Formularni postupak. Ekstraordinarni (kognicioni) postupak.

Obaveze studenata:




Način ispitivanja:



1. Boras, Mile, Margetić, Lujo, Rimsko pravo, Treće dopunjeno izdanje, Pravni fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.


1. Horvat, Marijan, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.

2. Romac, Ante, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.

3. Romac, Ante, Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973.

4. Romac, Ante, Rječnik rimskog prava, sva izdanja.

24

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina I METODOLOGIJA DRUŠTVENIH NAUKA


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavnici i saradnici:

Prof. dr. Nevzet Veladžić, docent, nosilac predmeta/nastavnik


1. Od studenata se očekuje da usvoje osnovna znanja o nauci, naučnoistraživačkom

radu i općoj metodologiji;

2. Da usvoje osnovna znanja o vrstama naučnih i naučno-stručnih djela;

3. Da usvoje osnovna znanja o metodama, tehnici i instrumentima istraživanja;

4. Da ovladaju sposobnošću primjene metoda, tehnike i instrumenata istraživanja

prilikom konkretnog naučnoistraživačkog rada.

Sadržaj predmeta:

1. Pojam nauke i naučnoistraživačkog rada;

2. Odnos naučne metode i metodologije;

3. Vrste naučnih i naučno-stručnih djela;

4. Organizacija vlastitog naučnog i stručnog rada;

5. Faze izrade naučnog i stručnog djela;

6. Izrada projekta istraživanja;

7. Prikupljanje i obrada empirijskih podataka;

8. Naučno tumačenje i interpretacija podataka;

9. Metode naučnog istraživanja;

10. Tehnike i instrumenti istraživanja.

Predmet omogućava upoznavanje sa osnovama opće metodologije kao načina dolaska do

objektivne naučne istine, te načina formiranja i upotrebe logičkih i tehničkih metoda u

društvenim, time i pravnim naukama, što sve podrazumijeva upoznavanje sa osnovama

metodologije prava kao načina stvaranja, funkcionisanja i evolucije prava.

25

Obaveze studenata:

Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama, te interaktivno, kroz različite

nastavne aktivnosti, diskusije i prezentacije, učestvovati u istima. Obaveza studenata je i

pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade određenih tematskih cjelina.

Način ispitivanja:

Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.

Literatura:

1. Veladžić, Nevzet, Metodologija društvenih nauka (udžbenik), Pravni fakultet, Bihać,

2010.


1. Demirović, Mujo, Kukić, Slavo, Metodologija društvenih nauka, Pravni fakultet,

Bihać, 2003.

2. Filipović, Muhamed, Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo.

2004.

3. Saltaga, Fuad, Metodologija društvenih i pravnih nauka, Sarajevo, 2005.

26

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I UVOD U EKONOMIJU


KONTAKT SATI

Predavanja : 60 Vježbe: 30 Konsultacije:6+6


Prof.dr Azra Bišćević

Mr. Ermina Grozdanić – viši asistent


Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o ekonomskim pojavama i problemima

izučavajući osnovna teorijska pitanja savremenog ekonomskog sistema na mikro i makro

nivou, ali i u svjetskom kontekstu.

Očekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će se upoznati

sa ekonomskom naukom, te savladati osnovne ekonomske kategorije i ekonomske zakone, te

razviti ekonomsku logiku.

Sadržaj predmeta:

1. Pristup ekonomiji: pojam i zadaci ekonomije;

2. Razvoj ekonomske misli: rana ekonomska misao, merkantilizam, fiziokratizam,

klasična ekonomska teorija, utopijski socijalizam, vulgarna ekonomska teorija,

marksizam, neoklasična ekonomska teorija, teorija intervencionalizma, glavna struja

ekonomske nauke;

3. Privređivanje: pojam i klasifikacija sistema privređivanja, komponente procesa

proizvodnje

4. Zakonitosti procese privređivanja: determinante procesa proizvodnje, faktori

proizvodnje, vrste i organizacija savremenog preduzeća, teorija proizvodnje i

graničnog proizvoda, troškovi proizvodnje, investicije

5. Problemi prinosa u ekonomiji: općenito o prinosima, odnosi proizvodnih faktora i

prinosa, karakteristike tehnoloških transformacija i odnosi u prinosima, vrste i odnosi

u prinosima, utjecaj određenih tehnoloških faktora na veličinu prinosa, ekonomičnost

prinosa i supstituti proizvodnih faktora;

6. Novac i novčani opticaj: teorijska shvaćanja novca, nastanak i funkcije novca,

različiti oblici noca u opticaju, ukupna količina novca i njegova struktura, potražnja

za novcem, banke i bankarski sistem, osnove bankarskog poslovanja, ponuda novca,

inflacija;

7. Poduzetništvo i ekonomski faktori: karakteristike poduzetništva, kapital i profit,

radni resursi i nadnice, kapital i kamata, zemljišna renta, trgovina i trgovački profit,

burze;

8. Tržište: pojam, podjela i funkcije tržišta, različiti oblici tržišne konkurencije, ponuda,

potražnja, ravnoteža ponude i potražnje, tržište potpune konkurencije, usklađivanje

ponude i potražnje u uvjetima nepotpune konkurencije;

9. Ekonomske funkcije države u tržišnoj privredi: osnovna obilježja ekonomskih

sistema razvijenog svijeta, monopoli, ekonomska funkcija države u savremenoj

privredi;

10. Međunarodna trgovina i svjetska ekonomija: međunarodna razmjena, razvoj

međunarodnog tržišta, internacionalizacija proizvodnje i kapitala, multilateralni

trgovinski sporazumi;

27

11. Privredni razvoj: osnovna obilježja privrednog razvoja, politika privrednog razvoja,

faktori privrednog razvoja, osnovna obilježja konjukturnih ciklusa, historija

ekonomskih kriza, osnovna obilježja kretanja savremene privrede;

12. Siva ekonomija: pojam sive ekonomije, siva ekonomija u svijetu, fiskalne obaveze i

siva ekonomija,

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vježbama (30 h);

Izrada i odbrana seminarskih radova;

Ispit se polaže pismeno i usmeno;

Osnovna literatura:

1. Bišćević A., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2000.


1. Golić B., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1987.

2. Samuelson A.P., i Nordhaus W., Ekonomija, prevod Ante B. et al, Mate d.o.o

Zagreb, 1992.

3. Samuelson A.P., Ekonomska čitanka, Matica Hrvatska, Zagreb, 1975.

4. Stiglitz, J.E., Economics, Columbia University Third Edition Carl

E.Walsh,University of California, Santa Cruz, 2002.

28

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II UVOD U GRAĐANSKO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 60 sati Vježbe: 30 sati Konsultacije: Pon 9-11h


Prof. dr. sc. Enes Hašić, vanredni profesor, nosilac predmeta/nastavnik

Mr. sc. Albin Muslić, viši asistent/saradnik


1. Ciljevi izučavanja nastavnog predmeta Uvod u građansko pravo na Pravnom

fakultetu u Bihaću se reflektiraju u intenciji da se studentima predoči osnovni

zakonodavno-pravni okvir u domenu građanskog prava u Bosni i Hercegovini. Uz

razmatranje de lege lata rješenja, u skladu sa istaknutim doktrinarnim stanovištima u

Bosni i Hercegovini, ali i zemalja u okruženju, rezultati su usmjereni ka

predstavljanju de lege ferenda pravaca u cilju inoviranja postojećih zakonodavnih

rješenja, koja, gledajući sa nivoa Bosne i Hercegovine, su svojevrsni ius specifucum.

2. Pored ovog legislativnog okvira, cilj predmeta je da studenti ovladaju temeljnim

pojmovima građanskog prava, posebno sa doktrinarnog, historijskog i komparativno-

pravnog okvira. Posebna pažnja se posvećuje izvorima i načelima u kontekstu

temeljnih određenja građanskog prava, kao stuba modernog privatnog prava.

Naravno, ukazuje se i na značaj pravnih pravila, te običaja i sudske prakse, koji

nemaju velikog utjecaja na građansko pravo u Bosni i Hercegovini.

3. Pojam i nastanak građanskopravnog odnosa, te pravnih činjenica, predmet su

izlaganja kao temeljnih pojmova za koje se veže postanak, promjena i prestanak, samim tim i

postanak, promjena i prestanak subjektivnih prava pojedinaca. Predmet zasebne rasprave su

presumpcije (oborive i neoborive), te fikcije kao neizostavan dio pravnog poretka, a u cilju

olakšavanja prometa u cjelini.

4. Transformacija društvenih odnosa u građanskopravne predstavlja dilemu koja se

razmatra, posebno sa aspekta subjekata građanskog prava, kao nosioca transformacije. Odnosi

subjekata prava, u kontekstu nastanka građanskopravnih odnosa je značajna što student, kao

aktivni učesnik nastavnog procesa, ali i kao subjekt koji će se po završetku dodiplomskog

studija naći u mogućim dilemama vezanim za primjenu pravnih propisa, te niza drugih

razloga, isti mora biti kvalitetno pripremljen za detektiranje problema oko definiranja

sposobnosti koje su na raspolaganju titularima (fizičkim i pravnim licima) kao ključnim

segmentima povodom kojeg i dolazi do nastanka građanskopravnih odnosa. Ova problematika

je naročito prisutna u domenu, kako stjecanja, tako i gubitka i ograničavanja poslovne

sposobnosti. Deliktna sposobnost ima značaj u slučaju odgovornosti za štetu, pravnom

položaju poslovno nesposobnog, te ograničeno poslovno sposobnog lica, kao metoda

imovinskopravne sankcije i njenih raznih podtipova.

5. Građansko pravo u subjektivnom smislu je bazirano na rasvjetljivanju dileme o

pojmu subjektivnog prava, te sadržaju koji iz njega proizilazi, kao što su pripadanje i

29

ovlaštenje, a isto realizirano u domenu interesa, koji može biti različit u svakodnevnom

životu. Pored ovih razmatra se i pitanje, ali i pojmovno određenje zahtjeva, te vrsta prava

kojima mogu disponirati subjekti, kao što su apsolutna i relativna, prenosiva i neprenosiva,

glavna i sporedna, te preobražajna prava.

6. Iscrpljivanjem relacija u pogledu statusnih prava, dolazimo do objekta

građanskopravnog odnosa. Polazišna tačka je u razmatranju problematike definiranja pojma,

vrste, te značaja stvari kako u prometu, tako i izvan prometa. Analizira se i problem

kvantificiranja i određenje pojma pokretnih i nepokretnih stvari. Pažnja je posvećena i

kriterijima razlikovanja stvari, kao i načina i metoda diobe stvari. Činidba, kvantifikacija u

pogledu njene sadržine, kao što je davanje, činjenje, propuštanje i trpljenje sa aspekta prava

koja stoje na raspolaganju titularima, također je predmet iscrpne rasprave u okvirima

nastavnog predmeta Uvod u građansko pravo, zaključno sa uticajem i značajem imovine u

građanskom pravu.

7. Analiza pravnih poslova kao iustus titulus-a, stjecanja, usmjerena je na poticanje

studenata ne samo o ovladavanju temeljnim privatnopravnim institutima, već i ukazivanje na

pojedine specifičnosti koje ga karakteriziraju, kako u praksi, tako i u teorijsko-doktrinarnim

stanovištima. Pored vrsta, te sadržaja pravnih poslova, razmatraju se elementi pravnih poslova

i to bitni, prirodni i sporedni, kao dijela uobičajene teorijske klasifikacije istih. Cilj

izučavanja je ovladavanje osnovnim tehnikama i načinima zaključenja pravnih poslova, sa

posebnim osvrtom na mogućnost poništenja, sa jedne, te apsolutne ništavosti pravnih poslova.

Zaključna razmatranja idu u smjeru krajnjih dometa pravnih poslova, ništavosti, mogućnosti

za njihovo poništenje, te naknadno osnaženje u situacijama koje su moguće, pri čemu se misli

na slučajeve konverzije i konvalidacije pravnih poslova.

8. Završni obol je satkan u teorijsko-uporednom, te legislativnom prikazu gubitka prava

putem instituta zastare. Rasprava o zastari podrazumijeva iscrpnu analizu instituta i

neizbježna komparativna rješenja koja u pro futuro prizmi treba razmotriti.

Sadržaj predmeta:

I – UVOD

1.1. Pojam građanskog prava

1.2. Naziv građanskog prava

1.3. Načela građanskog prava 1.3.1. Načelo dispozitivnosti

1.3.2. Stranačka ravnopravnost

1.3.3. Imovinska sankcija

1.3.4. Prometnost prava

1.4. Odnos građanskog prava prema drugim granama prava

1.4.1. Građansko pravo – trgovačko pravo

1.4.2. Građansko pravo – porodično pravo

1.4.3. Građansko pravo – radno pravo

1.4.4. Građansko pravo – upravno pravo

1.4.5. Građansko pravo – međunarodno privatno pravo

II – IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

2.1. Pojam i vrste izvora

2.2. Propisi

2.3. Običaji

2.4. Sudska praksa

2.5. Pravna nauka

30

III – GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS

3.1. Pojam građanskopravnog odnosa

3.2. Nastanak građanskopravnog odnosa

3.3. Pojam pravnih činjenica

3.4. Vrsta pravnih činjenica sa obzirom na postanak

3.4.1. Prirodni događaji

3.4.2. Ljudske radnje

3.5. Vrsta pravnih činjenica sa obzirom na funkciju

3.5.1. Pretpostavka

3.5.2. Pravna osnova

3.5.3. Presumpcija

3.5.3.1. Oborive presumpcije

3.5.3.2. Neoborive presumpcije

3.5.4. Fikcije

VI – SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA

4.1. Pojam subjekta

4.1.1. Pravna sposobnost

4.1.2. Poslovna sposobnost

4.1.3. Deliktna sposobnost

4.2. Fizičko lice

4.2.1. Pojam, nastanak i prestanak fizičkog lica

4.2.2. Proglašenje nestalog lica umrlim

4.2.3. Poslovna sposobnost fizičkog lica

a) Potupna poslovna sposobnost

b) Ograničena poslovna sposobnost

c) Potpuna poslovna nesposobnost

4.2.4. Deliktna sposobnost fizičkog lica

4.3. Pravno lice

4.3.1. Pojam pravnog lica

4.3.2. Pravna priroda pravnog lica

4.3.3. Nastanak pravnog lica

4.3.4. Pravna sposobnost pravnog lica

4.3.5. Poslovna sposobnost pravnog lica

4.3.6. Deliktna sposobnost pravnog lica

4.3.7. Vrste pravnih lica – osnovne vrste

a) Korporacija

b) Zaklada

4.3.8. Vrste pravnih lica u pravu Bosne i Hercegovine

4.3.9. Prestanak postojanja pravnog lica

a) Stečaj

b) Likvidacija

V – GRAĐANSKO PRAVO U SUB JEKTIVNOM SMISLU

5.1. Pojam subjektivnog građanskog prava

5.2. Sadržaj subjektivnog građanskog prava (pripadanje i ovlaštenje, te interes)

5.3. Pojam zahtjeva

5.4. Vrste prava u subjektivnom smislu (apsolutna i relativna, prenosiva i

neprenosiva, glavna i sporedna prava, te preobražajna prava)

VI – OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA

6.1. Pojam objekta

(A) 6.2. Stvari

6.3. Dioba stvari po kriteriju prometnosti

31

6.3.1. Prometna sposobnost

6.3.2. Stvari u prometu

6.3.3. Stvari u ograničenom prometu

6.3.4. Stvari izvan prometa

6.4. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava

6.4.1. Pokretne i nepokretne stvari

a) Kriterij prirodne kvalitete

b) Kriterij pertinencije

c) Kriterij posebnih ciljeva

d) Pokretne i nepokretne stvari

6.4.2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari

a) Zamjenjive stvari

b) Nezamjenjive stvari

c) Važnost razlikovanja zamjenjivih i nezamjenjivih stvari

6.4.3. Potrošne i nepotrošne stvari

a) Kriterij razlikovanja

b) važnost razlikovanja na potrošne i nepotrošne

6.4.4. Djeljive i nedjeljive stvari

a) Kriterij razlikovanja

b) Način diobe

- fizička dioba

- geometrijska dioba

- civilna dioba

- idealna dioba

c) Važnost diobe na djeljive i nedjeljive

6.5. Odnos između pojedinih stvari

6.5.1. Jednostavne stvari

6.5.2. Sastavljene stvari

a) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima

b) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima

6.5.3. Pripadak ili pertinencija

6.5.4. Plodovi

6.5.4.1. Pojam i vrste plodova

a)Prirodni plodovi

b)Iindustrijski plodovi

c) Civilni plodovi

6.5.4.2. Vrste prirodnih i industrijskih plodova

a) Viseći plodovi

b) Odvojeni plodovi

c)Ubrani plodovi

d) Potrošeni, nepotrošeni i zanemarivi plodovi

6.5.4.3. Vrste civilnih plodova

6.5.5. ukupnost stvari (universitas rerum)

6.6. Novac i stvari

6.6.1. Redovna cijena

6.6.2. Vanredna cijena

6.6.3. Afekciona cijena

(B) 6.7. Činidba

6.7.1. Pojam činidbe

6.7.2. Karakteristike činidbe

a) Ljudska radnja

b) Imovinski karakter

c) Mogućnost

d) Dopuštenost

32

e) Određenost (odredivost) činidbe

6.7.3. Sadržaj činidbe

a) Davanje

b) Činjenje

c) Propuštanje

d) Trpljenje

(C ) 6.8. Imovina

6.8.1. Višeznačnost pojma imovine

6.8.2. Imovina kao pravna i privredna kategorija

6.8.3. Funkcija imovine

a) Garantna funkcija

b) Prometna funkcija

6.8.4. Karakteristike imovine

a) Jedinstvenost

b) Identitet

VII – PRAVNI POSLOVI

7.1. Pojam pravnog posla

7.2. Vrste pravnih poslova

7.2.1. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi

a) Jednostranoobavezni pravni poslovi

b) Dvostranoobavezni pravni poslovi

7.2.2. Pravni poslovi među živim i pravni poslovi za slučaj smrti

7.2.3. Naplatni i besplatni pravni poslovi

7.2.4. Komutativni i aleatorni pravni poslovi

7.2.5. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi

7.2.6. Formalni i neformalni pravni poslovi

7.3. Sadržaj pravnih poslova

7.3.1. Bitni elementi

7.3.2. Prirodni elementi

7.3.3. Sporedni elementi

7.4. Uzgredni elementi pravnih poslova

7.4.1. Uvjet

7.4.2. Pojam uvjeta

7.4.3. Vrste uvjeta

a) Odgodni (Suspenzivni) uvjet

b) raskidni (rezolutni) uvjet

c) Afirmativni uvjet

d) Negativni uvjet

e) Potestativni uvjet

f) Kauzalni uvjet

g) Mikstni ili mješoviti uvjet

h) Nužni uvjet

i) Pravni uvjet

j) Nemogući uvjet

k) Nedopušteni uvjet

i) Nemoralni uvjet

7.4.3. Djelovanje uvjeta

a) Vrijeme pendencije

b) Ispunjenje uvjeta

7.4.4. Rok kod pravnih poslova

7.4.5. Namet (modus)

7.5. Oblik očitovanja volje

7.5.1. Usmeno očitovanje

33

7.5.2. Pismeno očitovanje

7.5.3. Očitovanje volje znacima

7.5.4. Očitovanje volje konkludentnim radnjama

7.5.5. Šutnja pri zaključenju pravnih poslova

7.6. Oblik pravnih poslova

7.6.1. Usmeni oblik

7.6.2. Pismeni oblik pravnog posla

7.6.3. Pravni posao zaključen pred svjedocima

7.6.4. Pravni posao zaključen uz sudjelovanje javnih tijela

a) Pravni poslovi zaključeni pred nadležnim tijelom

b) Potvrđivanje isprava

c) Ovjeravanje potpisa

7.6.5. Usmeni dodaci pisanom ugovoru

7.6.6. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova

7.7. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova

(A) Ništavost pravnih poslova

1) Pojam ništavih pravnih poslova

2) Razlozi ništavosti pravnih poslova

2.1. Poslovna nesposobnost stranaka

2.2. Nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje

a) Školski primjer i šala

b) Simulacija

c) Nesporazum

2.3. Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe

a) Nemogućnost činidbe

b) Nedopuštenost činidbe

- zabranjeni pravni poslovi

- nemoralni pravni poslovi

- zelenaški pravni poslovi

c)Neodređenost i nedredivost činidbe

2.4. Nepostojanje i nedopuštenost osnove

2.5. Nedostatak potrebnog oblika

3) Djelimična ništavost

4) Posljedice ništavosti

5) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla u zabludi

(B) Pobojnost (rušljivost) pravnih poslova

1) Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova

2) Razlozi pobojnosti

2.1. Ograničena poslovna sposobnost

2.2. Mane volje

a) Prijetnja

b) Zabluda

c) Prijevara

2.3. Povreda načela jednake vrijednosti davanja

2.4. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika

3) Posljedice poništenja

4) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla

(C) Konvalidacija

(D) Konverzija pravnih poslova

VIII – STJECANJE I GUBITAK PRAVA

8.1. Stjecanje prava

8.1.1 Izvorno stjecanje

8.1.2. Izvedeno stjecanje

a) Translativno

34

b) Konstitutivno

8.2. Gubitak prava

8.2.1. Pojam gubitka prava

8.2.2. Zastara

a) Pojam zastare

b) Pretpostavke zastare

c) Rok zastare

d) Zastoj zastare

e) Prekid zastare

f) Djelovanje zastare

Obaveze studenata:

Osnovna obaveza studenata je pohađanje nastave, i to 60 sati predavanja, te 30 sati

vježbi na Pravnom fakultetu.

Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada seminarsko-

istraživačkog rada, koji se kvantificira određenim brojem bodova.

U toku izvođenja nastavnog procesa održavaju se dva kolokvija, kao parcijalne

provjere znanja.

Studentima je u skladu sa načelom interaktivnosti omogućeno da putem stjecanja

bodova (predavanja, vježbe, seminarsko-istraživački rad, kolokviji, završna provjera

znanja) ostvari stjecanje bodova kako slijedi:

1. Prisutstvo predavanjima i vježbama 0-5 bodova

2. Seminarski-istraživački rad 10-15 bodova

3. Aktivnost na predavanjima i vježbama -30 bodova

4. Položen I kolokvij -15 bodova

5. Položen II kolokvij -15 bodova

6. Završni ispit 20 bodova

Konačna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja bodova:

Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.


4. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009.


9. Popov, Danica, Građansko pravo – opšti deo, Službeni glasnik, Beograd, 2005;

10. Spaić, Vojislav, Građansko pravo – opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, 1971.

Zakonski propisi:

1. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98, Sl. RBiH,

2/92, 13/93, 13/94. (Opći dio 1 - 154 člana, zastarjevanje obaveza 360 - 393 člana,

obaveze sa više predmeta 394 - 435 člana);

2. Zakon o vlasničkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98, 50/03).

35

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II NASLJEDNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja :45 sati Vježbe: 15 sati Konsultacije: Pon 9-11h





Student se upoznaje sa osnovama materijalnopravnog nasljednog uređenja kao i sa

ostavinskim postupkom. Očekuje se da student usvoji temeljna znanja i temeljne institute

nasljednog prava i savlada osnovne vještine rješavanja problema iz nasljednog prava. Studenti

treba da budu u stanju da obrade sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa otvaranjem

nasljeđa jednog lica te da budu u stanju da u stvarnom ili hipotetičkom slučaju mogu odrediti

nasljednike, veličinu njihovih nasljednih dijelova i sastav zaostavštine, kao i riješiti

eventualna procesna pitanja koje se s tim u vezi postavljaju.

Sadržaj predmeta:

Pojam i osnovna načela nasljednog prava.

Pretpostavke za nasljeđivanje - smrt ostavioca,postojanje nasljednika, zaostavština, prijem i

odricanje od nasljeđa, osnov pozivanja na nasljeđe.

Zakonsko nasljeđivanje - činjenice za određivanje zakonskih nasljednika, raspored

zakonskih nasljednika.

Nužno nasljeđivanje - pojam i pravna priroda, vrste nužnih nasljednika i njihov raspored,

zaštita nužnog nasljednog dijela.

Nasljeđivanje na osnovu testamenta - pojam i karakteristike testamenta, vrste testamenta,

uvjeti za valjanost.

Nasljedno-pravni ugovori - ugovor o nasljeđivanju, ugovor o nasljeđivanju koje nije otvoreno,

ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života

ostavioca.

Ostavinski postupak - pojam i načela, tok postupka.

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvovanje i aktivno učestvovanje u svim oblicima nastave. Napredak studenata

se prati kontinuirano i provjerava putem testa. Predispitne aktivnosti učestvuju u završnoj

ocjeni 50% (20% aktivnost u nastavi, 30% test). Završni ispit se obavlja pismeno ili usmeno i

pismeno u skladu sa utvrđenim režimom polaganja ispita na Fakultetu.


D. Bago, N. Traljić, M. Povlakić, Z. Petrović: Nasljedno pravo, Sarajevo 1991.

Zakon o nasljeđivanju, Zakon o vanparničnom postupku

E. Hašić,A.Muslić,B.Krešić, Priručnik za pripremu ispita iz Nasljednog prava, Bihać,2009.

36


Borislav Blagojević: Nasljedno pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1979. i sva kasnija izdanja

Nikola Gavella: Nasljedno pravo, Zagreb, 1990.

U toku izvođenja nastave studentima može biti ponuđena i druga aktuelna literatura.

37

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II KRIVIČNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja: 90 Vježbe: 30 Konsultacije: 6

Odgovorni nastavnici i suradnici:

Prof.dr. Zvonimir Tomić, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavik

Mr. sci. Nikola Findrik, viši asistent/suradnik


Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima krivičnog prava kao pravne nauke i kao

grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na krivično zakonodavstvo,

krivično djelo, krivičnu odgovornost, saučesništvo u ostvarenju krivičnog djela, na sistem

krivičnih sankcija i na posebni dio krivičnog zakonodavstva u cilju razvijanja sposobnosti

samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova.

Sadržaj predmeta:

1. Krivično zakonodavstvo

a. Ciljevi krivičnog zakonodavstva

b. Izvori krivičnog prava

c. Važenje krivičnog zakonodavstva

2. Krivično djelo

a. Pojam krivičnog djela

b. Opći osnovi koji isključuju postojanje krivičnog djela

c. Stadiji u ostvarenju krivičnog djela

d. Mjesto, vrijeme i način počinjenja krivičnog djela

e. Sticaj krivičnog djela

3. Krivica

a. Pojam krivične odgovornosti

b. Uračunljivost

c. Krivnja i oblici krivnje

d. Zablude i njihov značaj u krivičnom pravu

4. Saučesništvo u krivičnom djelu

a. Opći pojam saučesništva

b. Uslovi za postojanje saučesništva

c. Pojedini oblici saučesništva

d. Krivična odgovornost saučesnika

5. Krivične sankcije

a. Pojam i vrste krivičnih sankcija

b. Pojam kazne, opravdanost i svrha kazne

c. Sistem kazni u domaćem krivičnom pravu

d. Odmjeravanje kazne

e. Sankcije opominjanja

f. Mjere sigurnosti

g. Sankcije prema maloljetnicima

38

6. Posebni dio Krivičnog prava

a. Krivična djela propisana u KZ BiH

b. Krivična djela propisana u KZ FBiH

c. Analiza nekih najtipičnijih krivičnih djela

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo izvođenju predavanja i vježbi, te interaktivno učestvovanje u istim.

Način ispitivanja:

Usmeni ispit.


5. Tomić, Zvonimir, Krivično pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

Sarajevo, 2008;

6. Tomić, Zvonimir, Krivično pravo II, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

Sarajevo, 2007;

7. Srzentić, Nikola, Stajić, Aleksandar, Lazarević, Ljubiša, Krivično pravo, Opšti

deo, Savremena administracija, Beograd 1998., str. 287-328 (poglavlje:

Saučesništvo) ili novije izdanje;

8. Krivični zakon BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04,

61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10);

9. Krivični zakon FBiH („Službene novine FBiH“, broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04,

18/05, 42/10 i 42/11).


11. Bačić, Franjo, Krivično pravo, Opći dio, Informator, Zagreb, 1995. (ili novije

izdanje);

12. Bačić, Franjo, Šeparović, Zvonimir, Kazneno pravo, Posebni dio, Informator,

Zagreb, 2001;

13. Novoselec, Petar, Opći dio kaznenog prava, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2005.

(ili novije izdanje);

14. Novoselec, Petar, Posebni dio kaznenog prava, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,

2007;

15. Horović, Sabrina, Kazneno pravo, Posebni dio, Mostar, 2000;

16. Grupa autora: Komentari krivičnih/kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini, Knjiga

I i II, Savjet/Vijeće Europe i Europska komisija, Sarajevo 2005.

39

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II STATISTIKA


KONTAKT SATI



Prof.dr Azra Bišćević

Mr. Ermina Grozdanić – viši asistent


Cilj predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim znanjima statističke metodologije i

statističke analize, te mogućnostima njihove upotrebe, prvenstveno na području na kojem rade

pravnici.

Očekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će steći

osnovna znanja relevantna za praćenje stručne i naučne literature, obrade rezultata

prikupljenih istraživanjem ili eksperimentom, a u svrhu deskripcije i analize istih rezultata,

zaključivanje iz konkretnog slučaja ka općem zakonu, te planiranje istraživanja i

eksperimenata.

Sadržaj predmeta:

1. Historijski osvrt; pojam i zadatak statistike; statističko istraživanje; obrada i analiza

podataka;

2. Prikazivanje statističkih podataka: tablica frekvencija, grafikon frekvencija,

prikazivanje podataka nenumeričkog statističkog obilježja, kontinuirano statističko

obilježje, grupiranje podataka u razrede, histogram i poligon frekvencija, funkcija

kumulativnih frekvencija;

3. Srednje vrijednosti: artimetička sredina, geometrijska sredina, odnosi među srednjim

vrijednostima, varijanca, standardna devijacija, harmonijska sredina, mod, medijan,

kvantili, pokazatelji oblika distribucije frekvencija;

4. Vremenski nizovi: grafičko prikazivanje vremenskih nizova, intervalni vremenski

nizovi, trenutačni vremenski nizovi, relativni brojevi, indeksi;

5. Analiza vremenskih nizova: metoda pokretnih sredina, metoda najmanjih kvadrata,

linearni trend, linearni logaritamski trend, eksponencijalni trend, složene funkcije

trenda;

6. Sezonske oscilacije pojava: metoda izračunavanja sezonskih indeksa, metoda

postupka s linearnim trendom, metoda verižnih indeksa;

7. Korelacija: linearna korelacija, linearna korelacija za grupirane podatke,

izračunavanje korelacije ranga;

8. Kombinatorika: osnovni pojmovi kombinatorike, permutacije bez ponavljanja,

permutacije s ponavljanjem, varijacije bez ponavljanja, varijacije s ponavljanjem,

kombinacije bez ponavljanja, binomni poučak;

9. Vjerovatnoća: protivna vjerovatnoća, sabiranje vjerovatnoće, množenje

vjerovatnoće, vjerovatnoća složenog događaja, uvjetna vjerovatnoća, zakon velikih

brojeva;

10. Teorijske distribucije: diskontinuirana ili diskretna slučajna varijabla, binomna

40

distribucija, poissonova distribucija, normalna distribucija, studenova distribucija,

Fisherova (F) distribucija

11. Metoda uzoraka: izbor uzorka, odabiranje elemenata uzorka, veličina uzorka,

intervalne procjene;

12. Testiranje hipoteze: testiranje hipoteze o artimetičkoj sredini osnovnog skupa,

testiranje hipoteze o razlici između sredina dvaju osnovnih skupova, testiranje

hipoteze o pretpostavljenoj vrijednosti varijance, testiranje hipoteze o nepoznatoj

proporciji osnovnog skupa.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h) i vježbama (15 h);

Ispit se polaže pismeno i usmeno;

Osnovna literatura:

1. Bišćević A., Osnove statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać,

2002.

2. Bišćević A, Zbirka zadataka iz osnova statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta

u Bihaću, Bihać, 2008.

Dopunska literatura

1. Branica ing. M., Osnove statistike za studente prava, izbor riješenih primjera, Zagreb,

1981.

2. Blagoev B., Statistika za studente pravnih fakulteta, Beograd, Naučna knjiga

Beograd, 1969.

3. Dacić R.., Osnovi statistike, Štamparija Fojinca, Sarajevo, 2001.

4. Kero K., B. Bojanić-Glavica, Statistički modeli i metode (odabrana poglavlja),

Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2003

5. Lučić B., Statistika, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1996.

6. Šošic I , Primijenjena statistika., Školska knjiga, Zagreb, 2004.

7. Šošic I., V. Serdar, Uvod u statistiku, XII. Izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

8. Šošić. I. , Zbirka zadataka iz statistike,Ekonomski fakultet, Zagreb, 1998.

9. Žužul J. i Branica M.., Statistika, Informator Zagreb, Zagreb, 2003.

41

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II EKONOMSKA POLITIKA


KONTAKT SATI

Predavanja: 60 Vježbe: 30 Konsultacije:6 + 6


Prof. dr Mehmed Alijagić

Mr. Ermina Grozdanić, viši asistent


Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima ekonomske politike, kao što

su: ciljevi i zadaci ekonomske politike, nosioci ekonomske politike, instrumenti ekonomske

politike (monetarna, fiskalna i ostale politike u sastavu ekonomske politike), međuodnos

pravnog, političkog i ekonomskog sistema, i ekonomska politika Bosne i Hercegovine.

Očekivani rezultati su osposobiti studente da razumiju bitne segmente ekonomske politike

države i funkcioniranje ekonomske politike kroz njene pojedine parcijalne politike

(monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku i sl.) i aplikaciju za pravnike u državnim organima.

Sadržaj predmeta:

Pojam ekonomske politike. Metode i doktrine ekonomske politike. Ekonomska politika kao

ekonomska disciplina. Odnos ekonomske politike i prava. Ciljevi ekonomske politike –

kratkoročni, dugoročni. Vrste ciljeva ekonomske politike. Odlike ciljeva ekonomske politike.

Subjekti ekonomske politike – vlada, centralna banka, sindikati, monopoli, berze, banke.

Faktori ekonomske politike - Ljudski faktor, rad i kapital, tehnički napredak i transfer

tehnologije, narodno bogatstvo. Ekonomski sistem i ekonomska politika. Pravni sistem i

ekonomska politika. Politički sistem i ekonomska politika. Ustavni ustroj države i ekonomska

politika. Instrumenti ekonomske politike. Monetarna politika – pojam i zadaci (ciljevi)

monetarne politike, vrste monetarne politike (ekspanzivna, restriktivna i neutralna),

instrumenti i mjere monetarne politike – politika otvorenog tržišta, politika obaveznih rezervi,

eskontna politika. Monetarno-bankarski sistem – uloga i zadaci. Kreiranje i emisija novca –

primarna i sekundarna emisija novca, monetarni multiplikastor, kreditno-depozitna

multiplikacija, ponuda i tražnja novca, inflacija i deflacija, mjere monetarne korekture.

Monetarna politika BiH – Centralna banka BiH (Currency Board), bankarski sistem BiH.

Fiskalna politika – pojam i zadaci (ciljevi) fiskalne politike, vrste fiskalne politike

(ekspanzivna i restriktivna), kooperacija monetarne i fiskalne politike, automastski

stabilizatori, poreski i budžetski multiplikator, poreska politika, politika doprinosa, carinska

politika, budžet i budžetska politika. Politika cijena - Reguliranje tržišta i cijena. Pojam, uloga

i funkcije tržišta, ponašanje tržišnih subjekata, cjenova elastičnost, tržišne strukture (stanja) –

potpuna konkurencija, monopol, monopson, oligopol, uređenje tržišta te uloga i metode

ekonomske politike u održavanju stabilnosti cijena. Devizna politika – pojam valute i devize,

devizni sistem, pojam, notiranje i vrste deviznih kurseva (fiksni i fluktuirajući, realni i

nominalni, paritetni i disparitetni), formiranje deviznog kursa, devalvacija, revalvacija,

deprecijacija i aprecijacija, devizno tržište – pojam, funkcije, organizacija, učesnici i vrste

poslova na deviznom tržištu (devizne špekulacije, devizna arbitraža, devizni rizici).

Vanjskotrgovinska politika – pojam i struktura platnog bilansa, neravnoteža i mjere

uravnoteženja platnog bilansa, presijecanje platnog bilansa, kretanje međunarodnog kapitala,

pokazatelji zaduženosti. Politika privrednog rasta i razvoja – pojam privrednog rasta i razvoja,

mjerenje razvijenosti, problem razvoja manje razvijenih područja i regionalni razvoj, faktori

privrednog rasta, modeli rasta, strategije privrednog razvoja. Ekonomska politika grana - u

ovom dijelu izlažu se osnovna obilježja proizvodnih i uslužnih grana djelatnosti: industrije,

građevinarstva, trgovine, poljoprivrede, obrtništva i male privrede, te uloge ekonomske

politike u reguliranju tih aktivnosti.

42

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vježbama (30 h). Student je u obavezi pripremiti i

prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvođenja nastave, te

pismeni ispit.

Način ispitivanja:

Ispit se polaže pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i integralno

(završni ispit).

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed, Osnove makroekonomije, Pravni fakultet Bihać, Bihać, 2008.


1. Acocella, N., Počela ekonomske politike: vrijednosti i tehnike, MATE, Zagreb, 2005.

2. Babić, M.., Makroekonomija, XIV. izdanje, MATE, Zagreb, 2004.

3. Barković, I., Teorija rasta, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.

4. Benić, Đ., Devizni tečaj: utvrđivanje, značaj i odrednice u Ekonomska misao i praksa,

br. 1/2004, str. 49. – 71.

5. Begić, Kasim, Ekonomska politika, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2000.

6. Benić, Đ., Fiskalna i monetarna politika u IS-LM modelu otvorenog gospodarstva“,

Ekonomska misao i praksa, br. 2/2004, str. 165. - 195.

7. Benić, Đ., Osnove ekonomije, IV. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

8. Benić, Đ., Poslovni ciklusi, Ekonomska misao i praksa, br. 1/2002, str. 11-67.

9. Blanchard, O., Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

10. Borozan, Đ., Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2001.

11. Burda, M.. – Wyplosz, C., Macroeconomics: A European Text, Oxford University

Press, Oxford, 1993.

12. Crkvenac, M., Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1997.

13. Diulio, E., Macroecomomics – Theory and Problems, Third Edition, McGraw-Hill,

New York, 1998.

14. Gylfason, T., Principles of Economic Growth, Oxford University Press, New York,

2003.

15. Mankiw, N. G., Macroeconomics, Fifth Edition, Worth Publishers, New York, 2003

16. Meade, J. E., Inteligentna ekonomska politika, CEKADE, Zagreb, 1990.

17. Minford, P. – Peel, D., Advanced Macroeconomics: A Primer, Edward Elgar,

Cheltenham, UK, 2002.

18. Modigliani, F., Rasprava o stabilizacijskoj politici, CEKADE, Zagreb, 1991.

19. Romer, D., Advanced Macroeconomics, McGraw-Hill, New York, 1996.

20. Samuelson, P.A. – Nordhaus, W.D., Ekonomija, 18. izdanje, MATE, Zagreb, 2007

21. Snowdon, B. – Vane, H. R., Modern Macroeconomics, Edward Elgar, Cheltenham,

UK, 2005.

22. Snowdon, B. – Vane, H. – Wynarczyk, P., A Modern Guide to Macroeconomics,

Edward Elgar, Cheltenham, UK, 2002.

43

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II PORODIČNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. Dr. Suzana Bubić


Izučavanjem Porodičnog prava studenti treba da usvoje znanja iz ove discipline i da ovladaju

vještinama, da shvate suštinu pojedinih ustanova i razloge za njihovo uređenje na način na

koji je to urađeno u našem pravu. Poređenjem sa njihovim uređenjem u uporednom i

evropskom pravu, te analiziranjem sudske prakse (domaće i evropske), biće u stanju ocijeniti

uspješnost naših zakonskih propisa i u praksi postupati u skladu sa zahtjevima postavljenim u

domaćem i evropskom bračnom pravu, ali i u skladu sa zahtjevima iz međunarodnih

dokumenata o ljudskim pravima. Stečena znanja, kombinovana sa onim dobijenim

izučavanjem ostalih predmeta, naročito onih sa katedre građanskog prava, omogućit će im da

uspješno rade u pravosudnim organima, organima starateljstva i drugim organima, odnosno

ustanovama u čijoj su nadležnosti pitanja iz oblasti Porodičnog prava

Sadržaj predmeta:

1. Bračno pravo

a. Pojam, obilježja, izvori i načela porodičnog prava;

b. Pojam, predmet i načela bračnog prava. Izvori bračnog prava;

c. Pojam braka. Pravna priroda braka. Teorijske i zakonske definicije braka;

d. Porodica i brak u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima;

e. Sklapanje braka. Uslovi za postojanje i punovažnost braka. Postupak sklapanja

braka;

f. Lična prava i dužnosti bračnih partnera;

g. Imovinski odnosi bračnih partnera;

h. Prestanak braka: Smrt bračnog partnera; Proglašenje nestalog bračnog partnera

umrlim; Poništenje braka; Razvod braka (pojam, sistemi, brakorazvodni uzrok).

Posredovanje; Posljedice razvoda na bračne partnere i maloljetnu djecu;

i. Izdržavanje bračnih partnera;

1.10. Pojam, pravno uređenje i dejstva vanbračne zajednice;

1.11. Nasilje u braku i vanbračnoj zajednici.

2.Roditeljsko pravo

2.1. Pojam, predmet, načela i izvori Roditeljskog prava;

2.2. O odnosima roditelja i djece uopšte. Porodični status djeteta;

2.3. Vansudsko i sudsko utvrđivanje porijekla djeteta (materinstva i očinstva);

2.4. Utvrđivanje porijekla djece začete medicinski pomognutom oplodnjom;

2.5. Postupak u maternitetskim i paternitetskim sporovima;

2.6. Usvojenje. Pojam, cilj, značaj i razvoj usvojenja. Vrste usvojenja. Uslovi za zasnivanje

potpunog i nepotpunog usvojenja. Dejstva usvojenja. Prestanak usvojenja i dejstva

prestanka;

2.7. Roditeljsko staranje. Pojam, sadržaj i ostvarivanje;

44

2.8. Prava djeteta u Porodičnom zakonu. Prava djeteta po Konvenciji UN o pravima djeteta;

3. 2.9. Zaštita prava i interesa djeteta (upozorenje na propuste i pružanje pomoći, nadzor,

oduzimanje roditelju prava da živi sa djetetom, oduzimanje roditeljskog staranja, mjere radi

zaštite imovinskih prava djeteta). Prestanak roditeljskog staranja. Roditeljsko staranja nakon

punoljetstva.

3. Starateljsko pravo

3.1. Pojam, izvori i svrha starateljstva;

3.2. Organ starateljstva (nadležnost, zadaci i ovlaštenja; način vršenja starateljstva);

3.3. Staralac (pojam, uslovi za izbor, vrste, dužnosti i prava, odgovornost, prestanak

dužnosti);

3.4. Starateljstvo nad maloljetnim licima;

3.5. Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost;

3.6. Starateljstvo za posebne slučajeve.

Obaveze studenata:

Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P) i vježbe (V).

Nastavnik će tokom čitavog semestra pratiti prisutnost studenta. U toku semestra student

može maksimalno izostati sa: tri (4) P i pet (5) V. Na navedenim oblicima nastave studenti

treba da aktivno učestvuju u diskusiji, da iznose svoje stavove o pojedinim pitanjima.


1. Traljić-Bubić, Bračno pravo; Sarajevo 2007. ili 2009.

2. Bubić-Traljić, Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo 2007.

3. Porodični zakon FBiH, Službene novine FBiH 35/2005.

Dopunska literatura

Udžbenici Porodičnog prava - izdanja u državama sa područja ex-Jugoslavije

45

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II STVARNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 sati Vježbe: 15 sati Konsultacije: Pon 9-11h





1. Ciljevi izučavanja su postavljeni sa obzirom na kompleksnost materije koja se izučava u

okviru nastavnog predmeta Stvarno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, u

skladu sa nastavnim planom i programom Pravnog fakulteta. Posebno valja vladati

čiinjenicom da su u Bosni i Hercegovini još uvijek prisutni tranzicijski procesi u imovinsko-

pravnom sektoru. Problem je posebno aktuelan u okvirima pozitivnog zakonodavstava u

Bosni i Hercegovini. Naime, nepostojanje jedinstvene ili približno ujednačene zakonske

strukture u sektoru imovinskog prava, za sobom povlači problem pravne sigurnosti, što

svakako treba izbjegavati.U tom kontekstu, izlaganje je tako koncipirano, da studentima pruži

odgovarajuće spoznaje poglavito kada je u pitanju prijelaz sa ranijeg (socijalističkog) na novi

kapitalistički režim u imovinskom pravu. Pored toga, praksa je pokazala da su studenti, vrlo

često, nisu u mogućnosti da u potpunosti shvate značaj pojedinih stvarnopravnih instituta,

posebno onih koji su izgrađivani u ranijem društveno - ekonomskom sistemu, te se stoga taj

segment posebno naglašava u okvirima ovog nastavnog predmeta, konkretnije - uvodnih

napomena.

2. Posjed, iako ne ulazi u nomenklaturu stvarnih prava, se tradicionalno izučava u sastavu

nastavnih predmeta koji su tretirali Stvarno pravo, u skladu sa specifičnostima u materijalnom

i procesnom smislu. Potonje se očituje prvenstveno sa aspekta prijelaza sa klasične rimske

(subjektivističke), na novu - modernu (objektivističku) koncepciju posjeda u kome se posjed

drugačije tretira. Kroz analizu zakonskih rješenja, ali i komentiranjem i ukazivanjem na

specifičnosti u komparativnoj dimenziji, dolazi se do zaključaka o posebnoj ulozi i važnosti

instituta. Upravo je detektiranje i uočavanje problema koji se vrlo često pojavljuju u praksi

bilo oduzimanja ili ograničenju posjeda, naredni od ciljeva koji se želi postići izučavanjem

materije u okvirima Stvarnog prava, a sve protkano težnjom za pružanjem kvalitetnije

posjedovne zaštite titularu.

3. Vlasništvo kao najzaštićenije stvarno pravo u posebnom je fokusu nastavnog predmeta

Stvarno pravo. Tradicionalna indoktrinacija već generacijama uči da je vlasništvo

neprikosnoveno. Međutim posebna dilema se ogleda u činjenici relativnosti apsolutnosti

vlasništva, dakle koliko je vlasništvo doista i apsolutno, posebno u slučaju prijege potrebe za

ograničenjima? Istina, ograničenja su također druga (nagativna) dimenzija vlasništva i

dozvoljena su samo uz zakonom utvrđene principe i nastojanje da se ranijem vlasniku pričini

što manji obim uskraćenja prava koja izvršava na svojoj imovini. Pored ove teorijsko -

zakonodavne dileme, pažnja se priklanja i pitanju temeljnih pojmova i načela koja su prisutna

u važećem zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na pojedine de lege

ferenda pravce, koja bi uskoro i u FBiH trebala postati dijelom de lege lata koncepta.

Stjecanje prava vlasništva ima posebnu ulogu, posebno u kontekstu uvođenja notarijata u

Bosni i Hercegovini, ali i samim implikacijama forme prilikom zaključenja pravnih poslova

koji imaju za predmet promet nekretninama. Zaštita prava vlasništva i prestanak prava

46

vlasništva su završne cjeline koje se razmatraju u dijelu stvarnog prava, a odnose se na pravo

vlasništva.

4. Zemljišnoknjižno pravo je predmet rasprave uz konsultiranje novog zakonskog okvira iz

2002.godine, ali isto tako i u funkciji potreba za inoviranjem istog. Postojeća rješenja su u

mnogim segmentima u disbalansu sa realnim potrebama života, ali i funkcionalnosti pravnog

poretka. Pored ovih doktrinarnih dilema i stanovišta, pažnja se poklanja klasičnim pitanjima,

kako načinima upisa, vođenja evidencija zemljišnih knjiga, do praktičnih problema, danas

prisutnih u dobrom dijelu zemljišnoknjižnih uložaka, gdje imamo čitav niz upisa koji su bili

odraz ranijeg zakonodavstva, kao što su prava upravljanja, korištenja i raspolaganja, premda

nikad nisu zamjenjena u skladu sa tranzicijskim procesima, koji su na ovi prostorima vrlo

dinamični i učestali. Naravno, neizostavan je problem, neusklađenosti faktičkog stanja na

terenu, sa potkrijepom u zemljišnim knjigama, što treba urgentnije u narednom periodu

ispitati, te iznaći model za unapređenje istog.

5. Služnosti zajedno sa založnim pravom, tvore dio stvarnog prava kao nastavne cjeline. U

domenu služnosti, pored osnovnih teorijskih odrednica, analiza je usmjerena na postojeći

zakonski okvir. U tom smislu imamo i još uvijek primjenu, u svojstvu pravnih pravila,

odredbi o ličnim služnostima, koje svoje uporište crpe čak u Austrijskom građanskom

zakoniku, koje postojeći Zakon o vlasničkopravnim odnosima FBiH ne tretira nikako. Pored

ovoga, analizira se način stjecanja i zaštite titulara kako povlasnog, tako i poslužnog dobra.

U založnom pravu se pored klasičnih oblika založnog prava na pokrenim i nepokretnim

stvarima (pignus i hypoteca), razmatra i dilema oko inoviranja postojećeg stvarnog prava,

posebno kroz nastojanja za proširivanjem numerus clausus stvarnih prava, upravo onih koja

još uvijek nisu poznata na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime, radi se o zemljišnom dugu.

Razlog za obradu i ovog specifičnog, u evropskim okvirima prihvatljivog, ali i često

primjenjivog instituta leži i činjenici, da moderno poimanje hipoteke se sve teže prilagođava

kako brzini kretanja i promjena na tržištu, tako i zbog same specifičnosti hipoteke, naročito

njene akcesornosti. Na ovaj način se studentima pruža viši spektar spoznaja ne samo u

širinskom, već i u dubinkom promatranju založnopravne problematike u pravu Bosne i

Hercegovine.

6. Notarijat u Bosni i Hercegovini je uveden 2002.godine, tačnije donošenjem Zakona o

notarima u Federaciji Bosne i Hercegvine. U Republici Srpskoj isti institut je uveden dvije

godine kasnije (2004) godine. Valja pomenuti da je sa uvođenjem notarijata u pravnom

prometu došlo do nastupanja cijelog niza pravnih posljedica. Jedna od najvažnijih je

pospješivanje pravne sigurnosti građana, kroz učešće organa notarijata pri sklapanju pravnih

poslova koji imaju za predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na

nekretninama, te imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao subjekata u sklopu

porodičnog prava. Naravno, predmet stvarnog prava je samo reguliranje odnosa koji nastupaju

u imovinskopravnom segmentu prava.

Sadržaj predmeta:

I – UVOD

1.1. Pojam stvarnog prava

1.2. Pojam i karakteristike stvarnog prava

1.3. Stavrno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu

1.4. Karakteristike – načela stvarnog prava

1.4.1. Stvarnopravnost

1.4.2. Apsolutnost

1.4.3. Numerus clausus

1.5. Oblici stvarnih prava

1.6. Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini – reformski procesi

II – POSJED

j. Pojam posjeda

47

k. Rimska koncepcija posjeda

l. Germanska koncepcija posjeda

m. Razlike na relaciji detencija – posjed

n. Subjekti posjeda

o. Objekti posjeda

p. Vrste posjeda

i. Neposredan i posredan, samostalan i nesamostalan posjed

ii. Individualni posjed i suposjed

iii. Vrste posjeda sa obzirom na objekt posjeda

a) Posjed stvari

b) Posjed prava

iv. Vrste posjeda sa obzirom na kvalitet

a) Zakonit posjed

b) Istinit i neistinit posjed

c) Pošten i nepošten posjed

q. Stjecanje i prestanak posjeda

i. Posjed stvari

a) Izvorno stjecanje posjeda stvari

b) Izvedeno stjecanje posjeda stvari

- Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku

- Predaja znacima ili simbolička tradicija

- Tradicija očitovanjem

aa) Tradicija brevi manu

bb) Constitutum possessorium

- Tradicija transportom

ii. Posjed prava

iii. Prestanak posjeda

a) Posjed stvari

b) Posjed prava

iv. Pravni učinci posjeda

a) Općenito o učincima

b) Zaštita posjeda

- Sudska zaštita

- Dopuštena samopomoć

III – PRAVO VLASNIŠTVA

3.1. Pojam prava vlasništva

3.2. Teorijske doktrine o pravu vlasništva

3.3. Rimsko pravo o vlasništvu

3.4. Karakteristike-načela prava vlasništva

3.4.1. Jedinstvenost

3.4.2. Maksimalna dispozitivnost

3.4.3. Isključivost

3.4.4. Jednovrsnost

3.4.5. Rekadentnost ili elastičnost

3.5. Sadržaj prava vlasništva

3.6. Ograničenja prava vlasništva

3.7. Ograničenja na temelju zakona

3.7.1. Opća ograničenja

a) Zabrana zloupotrebe prava vlasništva

b) Trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijeteće štete

c) Trpljenje zahvata koji ne ugrožavaju interes vlasnika

3.7.2. Posebna ograničenja

a) Ograničenja radi zaštite interesa i sigurnosti države

b) Ograničenja prava vlasništva – postupak izvlaštenja

48

c) Susjedska prava

3.7.3. Imisije

3.8. Ograničenje na temelju pravnog posla

3.9. Subjekti i objekti prava vlasništva

3.10. Oblici vlasništva

3.10.1. Individualno vlasništvo

3.10.2. Suvlasništvo

3.10.2.1. Pojam suvlasništva

3.10.2.2. Pravni položaj suvlasnika u suvlasničkoj zajednici

a) Položaj suvlasnika u pogledu cijele stvari

- Pravo na posjed

- Pravo na upravljanje

- Ostala prava i obaveze

b) Pravni položaj suvlasnika u pogledu njegovog suvlasničkog dijela

3.10.2.3. Razvrgnuće suvlasničke zajednice (pravo na diobu)

3.10.3. Zajedničko vlasništvo

a) Pojam zajedničkog vlasništva

b) Osnovne karakteristike zajedničkog vlasništva

c) Upravlajnje zajedničkom stvari

d) Dioba zajedničkog vlasništva

e) Oblici zajedničkog vllasništva

3.10.4. Etažno vlasništvo

a) Pojam etažnog vlasništva

b) Objekti etažnog vlasništva

c) Uspostava etažnog vlasništva

- osnove uspostave

aa) Uspostava na osnovu zahtjeva suvlasnika sa

odgovarajućim suvlasničkim dijelom

bb) Uspostava na osnovu saglasne odluke svih suvlasnika

cc) Uspostava na osnovu očitovanja volje vlasnika

nekretnine

- način uspostave

d)Izvršavanje vlasničkih ovlaštenja (Upravljanje)

- Upravljanje posebnim dijelom

- Upravljanje cijelom nekretninom

e) Prestanak Etažnog vlasništva

3.11. Stjecanje prava vlasništva

3.11.1. Izvorno stjecanje

3.11.1.1. Pojam izvornog stjecanja

3.11.1.2. Dosjelost

a) Pojam, vrste i zastoj dosjelosti

b) Sposobnost stjecatelja

c) Sposobnost stvari

d) Kvaliteta posjeda

e) Vrijeme dosjelosti

3.11.1.3. Stjecanje vlasništva od nevlasnika

3.11.1.4. Prisvojenje – okupacija

3.11.1.5. Nalaz stvari

3.11.1.6. Stjecanje priraštaja

a) Odvajanje plodova

b) Priraštaj zemljišta

c) Prerada, sjedinjenje, mješanje i građenje tuđim materijalom

d) Građenje na tuđem zemljištu

e) Sijanje i sađenje

3.11.2. Izvedeno stjecanje prava vlasništva

49

3.11.2.1. Pojam i pretpostavke

3.11.2.2. Vlasništvo prednika

3.11.2.3. Titulus – naslov stjecanja

3.11.2.3. Modus – način stjecanja

a) Stjecanje pokretnina

b) Stjecanje nekretnina

-isprava

-prijedlog za upis

-rješenje o upisu

-provedba upisa

-višestruko ugovaranje nekretnina

-zaštita povjerenja u zemljišne knjige

3.12. Zaštita prava vlasništva

3.12.1. Reividnikacija

3.12.2.Negatorska tužba

3.12.3. Publicijanska tužba

3.13. Prestanak prava vlasništva

VI – ZEMLJIŠNE KNJIGE

4.1. Pojam zemljišnih knjiga

4.2. Ranije zemljišnoknjižno pravo

4.3. Katastar nekretnina

4.4. Zemljišnoknjižni uredi

4.5. Sastav zemljišne knjige

4.5.1.Glavna knjiga

a) Posjedovnica

b) Vlastovnica

c) Teretovnica

4.5.2. Zbirka isprava

4.5.3. Zbirka katastarskih planova

4.5.4 .Pomoćni popisi

4.6. Vrste upisa

a) Uknjižba

b) Predbilježba

c) Zabilježba

4.7. Načela zemljišnoknjižnog prava

V – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI

5.1. Pravo služnosti

5.1.1. Pojam i načela

5.1.2. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini

5.1.3. Stvarne služnosti

5.1.4. Lične služnosti

5.1.5. Stjecanje služnosti

5.1.6. Zaštita služnosti

5.1.7. Prestanak služnosti

5.2. Založno pravo

5.2.2. Pojam i funkcija založnog prava

5.2.3. Načela založnog prava

5.2.4. Subjekti u založnopravnom odnosu

5.2.5. Objekti založnog prava

5.2.6. Oblici založnog prava

5.2.7. Stjecanje založnog prava

5.2.6.1. Dobrovoljno založno pravo

50

5.2.6.2. Sudsko založno pravo

5.2.6.3.Zakonsko založno pravo

5.2.7. Ovlaštenja povjerioca do namirenja

5.2.8. Ostvarivanje založnog prava

5.2.8.1.Sudsko namirenje

5.2.8.2.Vansudsko namirenje

5.2.9. Zaštita založnog prava

5.2.10. Prestanak založnog prava

5.3. Pravo stvarnog tereta

5.4. Pravo građenja

5.5. Zemljišni dug

5.5.1. Pojam zemljišnog duga

5.5.2. Vrste zemljišnog duga

5.5.3. Zemljišni dug u uporednom pravu

5.5.4. Prednosti i primjenjivost zemljišnog duga u odnosu na hipoteku

5.5.5. Prestanak zemljišnog duga

VI – NOTARSKO PRAVO U BOSNI I HERCEGOVINI

6.1. Pojam i vrste notarijata

6.2. Notarijat u Bosni i Hercegovini

6.3. Pojam i vrste notarskih isprava

Obaveze studenata:

Osnovna obaveza studenata je pohađanje nastave, i to 45 sati predavanja, te 15 sati

vježbi na Pravnom fakultetu.

Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada seminarsko-

istraživačkog rada, koji se kvantificira određenim brojem bodova.

U toku izvođenja nastavnog procesa održavaju se dva kolokvija, kao parcijalne

provjere znanja.

Studentima je u skladu sa načelom interaktivnosti omogućeno da putem stjecanja

bodova (predavanja, vježbe, seminarsko-istraživački rad, kolokviji, završna provjera

znanja) ostvari stjecanje bodova kako slijedi:

Bodovni saldo:

Prisutstvo predavanjima i vježbama 0- 5 bodova

Seminarski-istraživački rad 10-15 bodova

Aktivnost na predavanjima i vježbama -30 bodova

Položen I kolokvij -15 bodova

Položen II kolokvij -15 bodova

Završni ispit 20 bodova

Konačna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja bodova:

Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.

51


10. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb,

2009.godine;

11. Spaić, Vojislav, Građansko pravo – opšti dio i stvarno pravo, Univerzitet u Sarajevu,

Sarajevo, 1971.godine.


1. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado, Stipković, Zlatan,

Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine – svezak 1;

2. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado, Stipković, Zlatan,

Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine – svezak 2;

3. Babić, Ilija, Osnovi imovinskog prava, Službeni glasnik, Beograd, 2006.godine;

4. Rašović, Zoran, Stvarno pravo, Pravni fakultet Podgorica, Podrgorica, 2002.godine;

5. Gams, Andrija, Osnovi stvarnog prava, Naučna knjiga, Beograd, 1986.godine;

6. Stanković, Obren, Orlić, Miodrag, Stvarno pravo, Naučna knjiga, 1986.godine;

7. Povlakić, Meliha, Transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Pravni

fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2009.godine;

8. Krneta, Slavica, Odabrane teme privatnog prava, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo,

2007.godine;

9. Simonetti, Petar, Rasprave iz stvarnog prava, Pravni fakultet Rijeka, Rijeka,

2001.godine;

10. Weike, Jörg, Tajić Larisa, Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u Bosni i

Hercegovini, Privredna štampa, Sarajevo, 2005.godine.

Zakonski propisi:

1. Zakon o vlasničkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98, 29/03);

2. Zakon o stvarnim pravima RS (Sl.glasnik RS, broj 124/08, 58/09);

3. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98, Sl. RBiH,

2/92, 13/93, 13/94);

4. Zakon o notarima FBiH(Sl.novine FBiH, br. 45/02);

5. Zakon o notarima RS (Sl.glasnik RS, br.86/04);

6. Zakon o zemljišnim knjigama FBiH (Sl.novine FBiH, br. 19/03);

7. Zakon o zemljišnim knjigama RS (Sl.glasnik RS, br. 67/03, 46/04).

52

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II USTAVNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 90 Vježbe: 30 Konsultacije:6 + 6 sedmično


2. Doc.dr Nedim , predmetni nastavnik

3. mr.sc. Elvedin Sedić, viši asistent


Izučavanjem predmeta Ustavno pravo studenti stiču osnovna i neophodna teorijska i praktična

znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, temeljnim pravima i

slobodama čovjeka, elementima i sadržajima ustavnih normi, te specifičnostima ustavnih

uređenja pojedinih država sa akcentom na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine

Sadržaj predmeta:

1. Uvodna teorijska pitanja ustavnog prava (Pojam, predmet i naziv. Metod ustavnog

prava. Značaj ustavnog prava i odnos prema drugim granama prava. Izvori ustavnog

prava. Nauka ustavnog prava.)

2. Ustav (Pojam ustava. Vrste, odnosno klasifikacija ustava. Donošenje i promjena

ustava (revizioni sistemi). Postupak promjene Ustava BiH. Sadržaj i forma ustava.

Sadržaj i sistematika Ustava BiH, entitetskih i kantonalnih ustava.)

3. Ustavni sistemi koji su snažnije uticali na razvoj ustavnosti u svijetu (Nastanak i

razvoj ideje ustavne vladavine. Ustavni sistem Sjedinjenih Američkih Država.

Ustavni sistem Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ustavni

sistem Francuske. Ustavni sistem Švajcarske.)

4. Razvoj ustavnosti u Bosni i Hercegovini (Obnova državnosti Bosne i Hercegovine.

Ustavni razvoj Bosne i Hercegovine od 1946. do 1990. godine. Uspostavljanje

sistema građanske demokratije. Uspostavljanje nezavisnosti i državne samostalnosti

Bosne i Hercegovine. Agresija na Bosnu i Hercegovinu i mirovni proces.)

5. Ljudske slobode i prava (Pojam i značaj. Najznačajniji dokumenti o ljudskim

slobodama i pravima. Dokumenti kojima je utemeljena koncepcija ljudskih sloboda i

prava. Savremeni međunarodno-pravni dokumenti o ljudskim slobodama i pravima.

Pravni izvori o ljudskim slobodama i pravima u Bosni i Hercegovini. Teorijska

klasifikacija i ustavna sistematika ljudskih sloboda i prava. Katalog ljudskih sloboda

i prava u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Temeljna prava kao pretpostavka

ostvarivanja svih drugih sloboda i prava. Jednakost u pravima i zabrana

diskriminacija. Pravo na život. Lične slobode i prava. Pravo na ličnu slobodu,

sigurnost i dostojanstvo. Sloboda kretanja i nastanjivanja. Pravo na privatnost.

Sloboda misli i savjesti. Sloboda vjeroispovijesti. Političke slobode i prava. Biračko

pravo. Državljanstvo. Sloboda štampe. Sloboda udruživanja i pravo plitičkog

organizovanja. Pravo na javno okupljanje. Ekonomska i socijalna prava. Pravo

vlasništva. Pravo na rad i pravo na osnovu rada. Zaštita porodice. Zaštita zdravlja i

53

drugi vidovi socijalnog osiguranja. Pravo na obrazovanje. Ostale slobode i prava.

Pravo izbjeglica i raseljenih lica. Pravo na zdravu životnu sredinu. Prava manjina.

Prava stranaca. Ograničenja sloboda i prava i dužnosti čovjeka i građanina. Zaštita

sloboda i prava. Zaštita ljudskih sloboda i prava u Bosni i Hercegovini. Ombudsmen

za ljudska prava. Dom za ljudska prava. Sud za ljudska prava Federacije BiH. Ostale

institucije za zaštitu ljudskih prava.)

6. Narodni suverenitet – temelj i opravdanje državne vlasti (Pojam suvereniteta.

Ustavno određenje nosioca suverenosti. Princip narodne suverenosti i

konstitutivnosti naroda prema Ustavu BiH iz 1995. godine. Ostvarivanje principa

narodnog suvereniteta i konstitutivnosti naroda. Oblici neposredne demokratije.

Predstavnička demokratija.)

7. Izborni sistem (Pojam i značaj izbornog sistema. Načela izbornog sistema. Opšte

biračko pravo. Jednako biračko pravo. Neposredni i posredni izbori. Sloboda i

tajnost glasanja. Aktivno i pasivno biračko pravo. Izborni postupak. Birački spisak.

Izborne jedinice. Kandidovanje. Organi za provođenje izbora. Glasanje. Utvrđivanje

izbornih rezultata i raspodjela mandata. Kontrola izbora i zaštita izbornih prava.

Izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu.

Privremeni izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Stalni izborni sistem u Bosni i

Hercegovini. Izbor poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i

Hercegovine. Izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i

Hercegovine. Izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izbor entitetskih

organa. Izbor kantonalnih, gradskih i općinskih organa.)

8. Organizacija državne vlasti (Pojam organizacije državne vlasti. Teorija o podjeli

vlasti. Teorija o jedinstvu vlasti. Predsjednički sistem vlasti. Parlamentarni sistem

vlasti. Polupredsjednički (mješoviti) sistem vlasti. Poremećaj u korist izvršne vlasti.)

9. Ustavno uređenje složenih država (Oblici državnog uređenja. Federalizam i

federacija.)

10. Organizacija državne vlasti u Bosni i Hercegovini (Osnovna obilježja ustavnog

uređenja Bosne i Hercegovine. Očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i

političke neovisnosti Bosne i Hercegovine. Međunarodnopravni kontinuitet Bosne i

Hercegovine. Unutrašnji pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Suprematija

Ustava BiH i jedinstvo pravnog sistema BiH. Obaveza primjene demokratskih

načela. Federativno uređenje. Primjena principa podjele vlasti. Podjela nadležnosti

između institucija BiH i entiteta. Postojanje sistema institucija na nivou države i

entiteta. Jedinstven ekonomski sistem. Državljanstvo. Mogući pravci usavršavanja

ustavnog uređenja BiH. Ustavni status i osnovna obilježja uređenja entiteta. Ustavni

status entiteta. Osnovna obilježja ustavnog uređenja Federacije BiH. Osnovna

obilježja ustavnog uređenja kantona. Osnovna obilježja ustavnog uređenja Republike

Srpske. Odnos institucija BiH i entiteta. Raspodjela nadležnosti. Podjela nadležnosti

između institucija BiH i entiteta. Podjela nadležnosti između vlasti Federacije BiH i

kantona.)

11. Predstavnička tijela (Pojam predstavničkog tijela. Struktura predstavničkih tijela.

Ustavni položaj i osnovna ovlaštenja predstavničkih tijela. Imunitet i inkopatibilnost.

Predstavnička tijela u ustavnom sistemu BiH. Parlamentarna skupština BiH.

Parlament Federacije BiH. Narodna skupština Republike Srpske. Zakonodavna tijela

kantona.)

12. Tijela izvršne vlasti (Osnovna obilježja izvršne vlasti. Šef države. Pojam i oblici šefa

54

države. Predsjedništvo BiH. Predsjednik i podpredsjednici Federacije BiH.

Predsjednik i podpredsjednici Republike Srpske. Vlada. Pojam, ustavni položaj i

osnovne funkcije. Vijeće ministara BiH. Vlada Federacije BiH. Vlada Republike

Srpske. Vlada kantona. Organi državne uprave. Pojam i ustavni položaj državne

uprave. Sistem državne uprave u BiH. Oružane snage i sistem demokratske kontrole

nad njima.)

13. Pravosudni sistem (Pojam. Sudstvo. Funkcija i ustavni položaj sudstva. Demokratska

ustavna načela o sudovima. Pravosuđe u BiH. Pravosudne institucije na nivou države

BiH. Pravosudni sistem Federacije BiH. Pravosudni sistem Republike Srpske.)

14. Kontrola ustavnosti i zakonitosti (Pojam ustavnosti. Pojam zakonitosti. Sistemi

kontrole ustavnosti i zakonitosti. Ustavno sudstvo. Pojam i značaj. Nadležnosti

ustavnih sudova. Postupak pred ustavnim sudovima. Dejstvo odluka ustavnih

sudova. Ustavno sudstvo u BiH. Ustavni sud BiH. Ustavni sud Federacije BiH.

Ustavni sud Republike Srpske.)

15. Lokalna smouprava (Pojam i značaj. Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini.

Lokalna samouprava u Federaciji BiH. Lokalna samouprava u Republici Srpskoj.)

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vježbama. Svakom studentu omogućeno je da

piše seminarski rad i isti na predavanjima ili vježbama izloži. Parcijalna provjera znanja vrši

se putem tri eseja koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udžbenicima Ustavno pravo,

autora prof. dr. Kasim Trnka i Ustavno pravo, autora prof.dr. Nurko Pobrić.

Literatura:


1. Trnka Kasim, Ustavno pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2000.

2. Pobrić Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000.

3. Opći Mirovni sporazum za BiH

4. Ustav BiH i ustavi entiteta


1. Bačić Arsen, Ustavno pravo, Split, 1997.

2. Đorđević Jovan, Ustavno pravo, Beograd, 1989.

3. Hartley C. Thomas, Osnovi prava Evropske zajednice – Uvod u ustavno i

upravno pravo Evropske zajednice, Sarajevo, 1998.

4. Kuzmanović Rajko, Ustavno pravo I. i II., Banja Luka, 1997.

5. Marković Ratko, Ustavno pravo i političke institucije, Beograd, 1998.

6. Nikolić Pavle, Ustavno pravo, Beograd 1997.

7. Pajvančić M., Ustavno pravo I, Novi Sad, 1998.

8. Sokol Smiljko, Smerdel Branko, Ustavno pravo, Zagreb, 1998.

9. Šarčević Edin, Ustav i politika, Sarajevo, 1997.

10. Trnka, Miličević, Simović, Dmičić, Ustav Federacije BiH, Ustav Republike

Srpske, Komentar (sa neslužbeno prečišćenim tekstom i izvornim ustavnim

tekstovima), Sarajevo, 2004. itd.

55

III godina

56

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III UPRAVNO PRAVO


KONTAKT SATI



1. Prof.dr Zenaid Đelmo, predmetni nastavnik



Sticanje temeljnih znanja o upravnom pravu kao nauci i grani pozitivnog prava, sistemu za

društvenu regulaciju, osnovnim principima organizacije i sadržaja upravnog djelovanja.

Formalno i materijalno shavatanje uprave, državna i nedržavna uprava, unutrašnja

organizacija organa uprave, vrste državnih organa uprave uz uvođenje pojma upravnih

poslova, općih i pojedinačnih akata organa uprave materijalna je osnova za shvatanje

upravnog postupka i spora.

Autoritativno djelovanje upravne funkcije ispoljava se i u materijalnim aktima uprave,

pitanjima vezanim za lični status građana i ograničenje prava vlasništva nad nekretninama u

javnom interesu-eksproprijaciji.

Sadržaj predmeta:

1. Pojmovno određenje upravnog prava

2. Pozitivno-pravni pojam uprave

3. Upravno pravo kao grana prava i kao sistem za društvenu regulaciju

4. Predmet upravnog prava

5. Osnovni metodi izučavanja upravnog prava;

6. Organizacija državne uprave

7. Izvori upravnog prava

8. Državna i javna uprava

9. Upravno pravni odnos

10. Osnovne funkcije sistema društvene regulacije

11. Upravni akt

12. Opći akti uprave

13. Pojedinačni upravni akti

14. Značaj upravnih akata za sigurnost pravnog poretka

15. Upravno-pravni oblici ograničavanja privatne svojine i nastanka državne svojine.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vježbama. Svakom student omogućeno je da piše

seminarski rad i isti na predavanjima ili vježbama izloži. Parcijalna provjera znanja vrši se

putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udžbenicima Upravno pravo i

Evropsko upravno pravo, te Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.

57

Literatura:

1. Kamarić-Festić,Upravno pravo, Magistrat 2005

2. Zenaid Đelmo, Upravno pravo i evropsko upravno pravo, Fakultet za javnu upravu

Sarajevo, 2007.

3. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalističkih nauka u Sarajevu

2005.


. Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Magistar i pravni fakultet u Bihaću, Sarajevo-

Bihać, 2001.

. Dr. Stevan Lilić, Posebno upravno pravo, Pravni fakultet Beograd, 1998.

. Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan I. Marković, Upravno pravo, Savremena

administracija, Beograd, 2006.

. Zoran Tomić, Upravno pravo - sistem, Službeni list SRJ, Beograd, 2002.

. Uporedi: Đuro Gatarić, Upravno pravo - posebni deo, Zagreb, 1977.

. Ž. Obrenović, i S. Trkulja Upravno pravo - oblast unutrašnjih poslova, Beograd, 1988

Lexikoni:

1. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Službeni list BiH, Sarajevo

2009.

Zakoni:

1. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)

2. Ustav FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 1/94)

3. Ustav RS (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92)

4. Zakon o upravi BiH (Službeni glasnik BiH, 32/02)

5. Zakon o upravnom postupku BiH (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj

29/02)

6. Zakon o upravi FBiH (Službene novine Federacije BiH , broj 28/97)

7. Zakon o upravnom postupku FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 2/98)

58

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:


Mr. Ermina Grozdanić, viši asistent


Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima finansijske nauke

(relevantnim aspektima i pravnim osnovama javnih i monetarnih finansija) i izvorima

finansijskog prava.

Očekivani rezultati su da savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti će steći

adekvatne kompetencije i osposobljenost aplikacije stečenih znanja u pravnoj praksi u

području finansijske nauke.

Sadržaj predmeta:

1. Javne finansije (Javna dobra. Javni rashodi. Javni prihodi: porezi, carine, doprinosi,

takse, naknade, parafiskaliteti, prirezi, darovi. Javni zajam. Budžet i trezor. Fiskalni

federalizam. Fiskalna politika.)

2. Monetarne finansije (Novac i novčani sistemi. Kreiranje i emisija novca. Teorije o

odnosu novca i cijena (monetarne teorije). Monetarna neravnoteža. Monetarna

politika. Finansijsko tržište. Banke i bankarski sistem.. Međunarodni aspekti novca.

Međunarodni monetarni i finansijski sistem.)

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vježbama (15 h). Student je u obavezi pripremiti i

prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvođenja nastave, te

pismeni ispit.

Način ispitivanja


(završni ispit);

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed – Bašanović, Aida, Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet u

Bihaću, Bihać, 2008.

59


2. Alijagić, Mehmed, Monetarne finansije, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću,

Bihać, 2003.

3. Alijagić, Mehmed, Poreski menadžment i poreski konzalting, Fakultet za poslovne

studije u Banja Luci, Banja Luka, 2006

4. Alijagić, Mehmed – Kumalić, Jusuf, Javne financije i fiskalna politika, Ekonomski

fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2003.

5. Dautbašić, I., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo 2001.

6. Filipović, H., Nauka o financijama, V. Masleša, Sarajevo, 1960.

7. Raković, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Banja Luka, Banja Luka,

2005.

8. Jahić, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo,2004.

9. Jelčić, B., Javne financije,Informator Zagreb, Zagreb, 1997.

10. Konjhodžić, Halid, Fiskalna znanost, Logos Split, Split, 2000.

11. Zakon o porezu na dohodak, Službene novine FBiH, br. 10/08

12. Zakon o porezu na dobit preduzeća, Službene novine FBiH, br. 97/07 i 14/08

13. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Službeni glasnik BiH, br. 09/05

14. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Službeni

glasnik BiH, br. 35/05 od 06.06.2005.

15. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Službeni glasnik BiH,

br. 93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07 i 35/08

16. Zakon o akcizama u BiH, Službeni glasnik BiH, br. 62/04

17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Službeni glasnik BiH,

br. 48/05

18. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik BiH, br. 57/04,

51/06 i 76/06

19. Zakon o izmjeni Zakona o carinskoj tarifi BiH, Službeni glasnik BIH, br. 48/05

20. Zakon o doprinosima, Službene novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i

17/06

21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Službene novine FBIH, br.

19/08

22. Zakon o administrativnim taksama, Službeni glasnik BiH, br. 16/02, 19/02, i 43/04

23. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama, Službeni

glasnik BiH, br. 08/06

24. Zakon o bankama, Službene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02,

58/02, 13/03, 19/03 i 28/03

25. Zakon o Centralnoj banci, Službene novine FBiH, br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00,

58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

26. Zakon o agenciji za bankarstvo Federacije BiH, Službene novine FBiH, br. 9/96,

27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

27. Zakon o vrijednosnim papirima, Službene novine FBiH, br. 39/98 i 36/99

28. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Službene novine FBiH, br. 39/98, 36/99,

33/04

29. Zakon o registru vrijednosnih papira, Službene novine FBiH, br. 39/98, 36/99, 33/04

60

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III KRIVIČNO PROCESNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. dr. Miodrag Simović, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavnik



Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima krivičnog procesnog prava kao pravne nauke

i kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na subjekte krivičnog

postupka, predmet krivičnog postupka, procesne radnje, prethodni postupak, glavni

postupak, postupak po pravnim lijekovima, te posebne krivične i nekrivične postupke u

cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova.

Sadržaj predmeta:

OPĆI DIO

UVOD

I - Pojam i predmet krivičnog postupka i krivičnog procesnog prava (pojam krivičnog

postupka, ciljevi i opravdanje krivičnog postupka, pojam, predmet i dioba krivičnog

procesnog prava);

II - Izvori krivičnog procesnog prava (izvori krivičnog procesnog prava uopće i konkretni

izvori krivičnog procesnog prava Bosne i Hercegovine);

III - Historija krivičnog procesnog prava Bosne i Hercegovine;

IV - Važenje krivičnog procesnog prava (vremensko, prostorno, u pogledu lica i u pogledu

predmeta);

V - Odnos krivičnog procesnog prava prema ostalim granama prava;

VI - Tumačenje krivičnog procesnog prava.

SUBJEKTI KRIVIČNOG POSTUPKA

I - Opća izlaganja o procesnim subjektima ;

II - Sud (pojam i vrste krivičnih sudova, nezavisnost suda i sudija, unutrašnje uređenje

sudova i spoljašnje uređenje sudova);

III - Stranke u krivičnom postupku ;

IV - Sporedni procesni subjekti;

V - Ostali učesnici u postupku.

PREDMET KRIVIČNOG POSTUPKA I - Pojam i vrste predmeta krivičnog postupka;

II - Koneksitet predmeta krivičnog postupka.

PROCESNE RADNJE I - O procesnim radnjama uopće;

61

II - Osnovna načela krivičnog postupka koja se odnose na formu procesnih radnji;

III - Forma, vrijeme i sadržina procesnih radnji;

IV - Nepravilne procesne radnje;

V - Vrste procesnih radnji (procesne radnje dokazivanja, radnje procesne prinude i radnje

odlučivanja).

POSEBNI DIO

PRETHODNI POSTUPAK I - Pojam, zadatak i obilježja prethodnog postupka;

II - Istraga;

III - Postupak stavljanja pod optužbu.

GLAVNI POSTUPAK I - Glavni pretres;

II - Donošenje i objavljivanje presude.

POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA I - O pravnim lijekovima uopće;

II - Redovni pravni lijekovi (žalba na presudu prvostepenog suda, žalba na presudu

drugostepenog suda i žalba na rješenje);

III - Vanredni pravni lijekovi (zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka, zahtjev za

zaštitu zakonitosti);

IV - Pravnosnažnost i izvršnost sudskih odluka.

POSEBNI KRIVIČNI POSTUPCI I - O posebnim krivičnim postupcima uopće;

II - Postupak za izdavanje kaznenog naloga;

III - Izricanje sudske opomene;

IV - Krivični postupak prema maloljetnicima;

V - Postupak protiv pravnih lica.

POSEBNI POSTUPCI I - O posebnim postupcima uopšte;

II - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja;

III - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog liječenja od zavisnosti;

IV - Izricanje mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta;

V - Izricanje mjere oduzimanja imovinske koristi;

VI - Postupak opozivanja uslovne osude zbog neispunjavanja obaveza određenih u

uslovnoj osudi;

VII - Postupak za brisanje osude;

VIII - Postupak za rehabilitaciju, odnosno prestanak određenih mjera bezbjednosti i

pravnih posljedica osude;

IX - Postupci za pružanje međunarodne krivičnopravne pomoći;

X - Postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica neopravdano

osuđenih i neosnovano lišenih slobode;

XI - Postupak za izdavanje potjernice i objave.

Obaveze studenata:

Redovni studenti su obavezni pohađati i učestvovati u predviđenim oblicima rada

predavanja, vježbe, konsultacije), a prema utvrđenom broju nastavnih sati. Također su

obavezni učestvovati u izradi odgovarajućih zadataka, a koji se odnose na konkretne

krivičnoprocesne institute i praktične zadatke.

62

Način ispitivanja:

Usmeni ispit.


1. Simović, Miodrag, Krivično procesno pravo, opći dio, Pravni fakultet u Bihaću,

Bihać 2009;

2. Simović, Miodrag, Krivično procesno pravo II (Krivično procesno pravo –

posebni dio), drugo izdanje (izmijenjeno i dopunjeno), Pravni fakultet Univerziteta

u Istočnom Sarajevu, Istočno Sarajevo 2011;

3. Simović, Miodrag, Praktikum za krivično procesno pravo, Pravni fakultet

Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka 2007;

4. Zakon o krivičnom postupku BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03,

36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08,

58/08, 12/09, 16/09, 93/09);

5. Zakon o krivičnom postupku FBiH („Službene novine FBiH“, broj 35/03, 37/03,

56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10).


13. Grupa autora, Komentar zakona o krivičnom postupku u BiH, Savjet Evrope,

Sarajevo, 2005;

14. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik BiH“,

broj 49/09, ispravka 74/09, 97/09);

15. Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik

BiH“, broj 49/09, 97/09);

16. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka („Službeni glasnik

BiH“, broj 3/03, 21/03, 61/04, 55/05);

17. Zakon o programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik

BiH“, broj 29/04);

18. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH („Službeni glasnik BiH“, broj

25/04, 93/05, 48/07, 15/08);

19. Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera

- prečišćeni tekst („Službeni glasnik BiH“, broj 12/10);

20. Zakon o ustupanju predmeta od strane Međunarodnog tribunala za bivšu

Jugoslaviju Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i korištenju dokaza pribavljenih od

strane Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju pred sudovima u Bosni i

Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 61/04, 46/06, 53/06, 76/06);

21. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima („Službeni glasnik

BiH“, broj 53/09);

22. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH“,

broj 38/05, 22/06);

23. Zakon o Federalnom tužilaštvu (Službene novine FBiH“, broj 19/03).

63

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III OBLIGACIONO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 90 Vježbe: 30 Konsultacije: 30


Prof.dr Genc Trnavci

Mr.sc. Belma Bajrić


1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima iz oblasti pravne regulacije

dužničko povjerilačkih odnosa.

2. Razumijevanje obligacionopravnih instituta u kompleksnoj i reverzibilnoj interakciji

pravnog sistema i tržišta.

3. Razvijanje kritičke svijesti prema pravnom sistemu BiH i normativnoj regulativi u

EU i zemalja u okruženju.

Sadržaj predmeta:

1. Opći dio (izvori obligacionog prava, osnovna načela, izvori obligacija, učinci

obligacija, prestanak obligacija, vrste obligacija i promjena subjekata obligacionog

odnosa)

2. Posebni dio (ugovori: prodaja, razmjena, prodajni nalog, zajam, najam, zakup,

darovanje, ugovor o djelu, ugovor o građenju, prijevoz, ugovor o licenci, ostava,

nalog, komision, ugovor o trgovinskom zastupanju, posredovanje, otpremanje

(špedicija), ugovor o kontroli robe i usluga, ugovor o organiziranju putovanja,

posrednički ugovor o putovanju, ugovor o alotmanu, osiguranje, zalog, jamstvo,

upućivanje (asignacija), bankarski novčani depozit, deponiranje vrijednosnih papira,

ugovor o sefu, ugovor o kreditu, akreditivi i drugi ugovori koji odgovaraju modernim

tokovima tržišne ekonomije u BiH.

Obaveze studenata:


odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i parcijalnom ispitivanju putem

kolokvija. Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vježbe, te

izradu seminarskih radova, stiču pravnička znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time

osposobljavaju se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za naučno-istraživački rad.

Način ispitivanja:

Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u toku održavanja

nastave, a preostali dio na zvaničnom ispitnom roku. Ispit se odvija u pisanoj formi u obliku

testa kroz 12 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traži 6 potpunih odgovora

sukladno nastavnoj materiji (pri formiranju konačne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje

studenti postižu svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i

kroz učešće u diskusijama).

64

Literatura:


1. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga prva, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, 2004.

2. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga druga, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, 2004.

3. Vedriš, Martin – Klarić, Petar, Građansko pravo-opći dio, stvarno pravo, obvezno

pravo i nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2002., (str. 473-541. i 700-701.)


1. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-opći dio, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

2007.

2. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-posebni dio, Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu, 2005.

3. Bikić, Abedin – Bikić, Enes – Šabić, Almedina, Kako riješiti obligacionopravni

slučaj – Praktikum za obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

2006.

4. Komentar zakona o obligacionim odnosima (svaki komentar objavljen od strane

eminentnih naučnika)

5. Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu,

2003.

6. Zakon o obligacionim odnosima, Službeni list RBiH, br. 2/92, Službene novine FBiH

br. 13/93 i 13/94, 29/03

7. Zakon o čeku, Službene novine FBiH, br. 32/2000

8. Zakon o elektronskom potpisu, Službeni glasnik BiH, br. 91/06

9. Zakon o lizingu, Službeni glasnik RS, br. 70/07

10. Zakon o mjenici, Službene novine FBIH, br. 32/2000

11. Zakon o vrijednosnim papirima, Službene novine FBIH, br. 27/97, 39/98, 36/99

12. Zakon o zaštiti potrošača u BIH, Službeni glasnik BIH, br. 25/06

65

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO


KONTAKT SATI



Doc.dr Hamdija Lipovača, predmetni nastavnik


Izučavanjem predmeta Međunarodno javno pravo stiču se osnovna i neophodna teorijska i

praktična znanja o načelima Međunarodnog javnog prava, izvorima, subjektima i objektima

Međunarodnog javnog prava. Stiču se osnovna znanja relevantna za praćenje stručne i naučne

literature iz konkretne oblasti prava.

Sadržaj predmeta:

1. Osnovna pitanja

- Definicija i pojam.

- Teorijsko pravna pitanja prirode i odnosa prema unutrašnjem pravu.

2. Izvori međunarodnog prava i kodifikacija

- Kodifikacija pravnih izvora međunarodnog prava.

- Ugovori.

- Običajno pravo.

3. Subjekti međunarodnog prava

- Država.

- Međunarodne organizacije.

- Specijalizirane i nevladine organizacije.

- Sukcesija država.

- Međunarodna odgovornost države.

4. Čovjek pojedinac u međunarodnom pravu

- Međunarodnopravni subjektivitet pojedinca.

- Državljanstvo.

- Međunarodna zaštita čovjeka.

- Krivična odgovornost.

5. Objekti međunarodnog prava

- Državno područje i granice.

- Međunarodne rijeke.

- More.

- Zračni prostor.

- Razvoj pojma zajednička baština čovječanstva u teoriji i praksi.

6. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira

- Opće karakteristike.

- Mjesto i uloga Ujedinjenih Nacija i drugih međunarodnih organizacija.

66

- Proces ograničenja naoružanja.

- Pravo na samopomoć.

7. Pravo oružanih sukoba – međunarodno humanitarno pravo

- Rat – oružani sukob.

- Pravno reguliranje međunarodnog i ne međunarodnog oružanog sukoba.

- Ograničenja ratovanja.

- Ratna okupacija.

- Prava i dužnosti neutralaca.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vježbama. Svakom studentu omogućeno je da

piše seminarski rad i isti na predavanjima ili vježbama izloži.

Literatura:

Obavezna literatura

Vladimir Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

2000.

Dopunska literatura

- Povelja UN od 26. juna 1945.

- Statut Međunarodnog suda

- V. Ibler, Rječnik međunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987.

67

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina III RADNO I SOCIJALNO PRAVO

Obavezni predmet ECTS:8

KONTAKT SATI



Doc. dr. Mario Vinković, docent, nosilac predmeta/nastavnik

Mr. sc. Jasmina Bešlagić, viši asistent/suradnik


1. Očekuje se da studentice i studenti redovitim praćenjem nastave, vježbi i savladavanjem

gradiva budu sposobni identificirati probleme radno-pravne i socijalne tematike te ponuditi

njihova moguća rješenja. Predmet je usmjeren kako na ovladavanje radno-pravnom

dogmatikom, tako i na praktičnu analizu instituta radnog i socijalnog prava.

2. Pomoću predavanja i vježbi, potom i usvajanjem znanja, studentice i studenti moraju

ovladati vještinama nužnim za uspješno obavljanje pravnih poslova u sudskim i drugim

državnim, kantonalnim i gradskim organima, advokatskim kancelarijama, privredi,

nevladinom sektoru i međunarodnim organizacijama koje se bave radno-pravnim i socijalnim

problemima.

3. Usvojeni koncept radnog prava koji počiva na građansko-pravnim, odnosno civilističkim

osnovama, zahtijeva permanentnu nadgradnju znanja i međusobnu interakciju vještina koje

studentice i studenti usvajaju iz drugih pravnih disciplina – posebice građanskog, trgovačkog,

upravnog i ustavnog prava, kako bi se pred njih postavljeni problemi mogli primjereno riješiti.

U tom kontekstu specifična znanja i vještine koje se stječu sadržajem predmeta Radno i

socijalno pravo, ali i drugim kolegijima nastavnog programa, nužna su za buduće obavljanje

poslova pravnika u najširem smislu riječi.

Sadržaj predmeta:

1. Uvod u radno pravo: Pojam (rad, radno pravo, slobodan i neslobodan rad -prisilni i/ili

obvezni, ropski rad, rad štrajkaša i zatvorenika), Povijesni razvoj radnog prava, Današnji

položaj radnog prava u međunarodnom (Međunarodna organizacija rada) i europskom

(europsko/komunitarno/ pravo) kontekstu.

2. Individualno radno pravo: Zasnivanje radnog odnosa, Bitni elementi radnog odnosa, Opći

i posebni uvjeti, Oblik i sadržaj ugovora o radu, Rad pripravnika, Zabrana diskriminacije pri

radu i zapošljavanju, Rad na određeno i neodređeno vrijeme, Radno vrijeme, Odmori i

dopusti, Zaštita materinstva, Zaštita posebnih kategorija radnika, Zabrana tržišne utakmice

radnika s poslodavcem, Plaća i naknade plaće, Šteta i naknada štete u radnom odnosu, Otkaz,

Zaštita prava radnika (procesno radno pravo unutar poslodavca i pred redovnim sudom) i

Disciplinsko pravo.

3. Kolektivno radno pravo: Pojam kolektivnog radnog prava, Subjekti kolektivnog radnog

prava, Sindikat i njegovo djelovanje, Radnička vijeća, Kolektivni ugovori, Mirno rješavanje

kolektivnih radnih sporova, Štrajk i pravo na štrajk.

68

4. Socijalno pravo: Osnovni pojmovi socijalnog prava (socijalno pravo, socijalno-pravni

odnos, socijalne prestacije, socijalna zaštita, socijalna sigurnost, socijalni slučaj), Razvoj

socijalnog prava, Penzijsko-invalidsko osiguranje, Zdravstvena zaštita, Zdravstveno

osiguranje.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi i vježbama predmeta, priprema za nastavne cjeline koje

prethodno odredi predmetni nastavnik i aktivno sudjelovanje u raspravama vezanim uz

pojedine teme. Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima koji se organiziraju u toku trajanja

nastave.

Način ispitivanja:

Provjera znanja se vrši putem pismenog i usmenog ispita.


1. Dedić, Sead, Gradaščević-Sijerčić, Jasminka, Radno pravo, Sarajevo 2005.g.

2. Dedić, Sead, Socijalno pravo, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 2005.g.


1. Tajić, Haso, Radno pravo u Bosni i Hercegovini, Zbirka propisa sa sudskom praksom i

primjena ugovora, Sarajevo, 2004.

2. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, Međunarodno radno pravo, Split, 2006.

3. Ravnić, Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, uporednog i međunarodnog, Zagreb,

2004.g.

4. Lubarda, Branko, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

Osnovni zakonski i drugi propisi:

1. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;

2. Zakon o radu („Sl. novine F BiH“ br. 43/99, 32/00 i 29/03)

3. Zakon o štrajku („Sl. novine F BiH“ br. 14/00)

4. Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine F BiH“ br. 8/99)

5. Zakon o vijeću zaposlenika („Sl. novine F BiH“ br. 38/04)

6. Zakon o zaštiti na radu („Sl. list SR BiH“ br. 22/90)

7. Opći kolektivni ugovor za teritorij F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 54/05)

8. Konvencije MOR-a

9. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;

10. Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 30/97, 32/00, 7/02 i 70/08)

11. Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Sl. novine F BiH“ br. 29/97)

12. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva

na teritoriji F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 61/07)

13. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 29/98, 49/00,

32/01, 73/05 i 59/06)

14. Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja F BiH („Sl. novine F BiH“ br.

32/01 i 18/05)

15. Evropska socijalna povelja

69

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA


KONTAKT SATI






1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima oblasti pravne zaštite

materijaliziranih duhovnih tvorevina.

2. Temeljno razumijevanje značaja pravne zaštite invencija u oblasti industrije i

poljoprivrede, dizajna i autorskih djela, te njihovog uticanja na sveopći društveni

razvoj.

3. Razvijanje kritičke svijesti prema pravnom sistemu BiH, međunarodnim izvorima

prava i, posebno, normativnoj regulativi Europske Unije.

Sadržaj predmeta:

1. Osnovi prava intelektualnog vlasništva

2. Pravo industrijskog vlasništva

3. Autorsko pravo

Obaveze studenata:


odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i parcijalnom ispitivanju putem

kolokvija. Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vježbe, te

izradu seminarskih radova, stiču pravnička znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time

osposobljavaju se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za naučno-istraživački rad.

Način ispitivanja:



testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traži 4 potpuna odgovora

sukladno materiji (pri formiranju konačne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti

postižu svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz

učešće u diskusijama).

70

Literatura:


4. Trnavci, Genc, Pravo intelektualnog vlasništva, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, 2009.

5. Zakon o autorskom i srodnim pravima, Službeni glasnik BiH, br. 63/10

6. Zakon o industrijskom dizajnu, Službeni glasnik BiH, br. 53/10

7. Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH (stavljeni su van snage: Glava II-Vrste

prava industrijskog vlasništva (Patent-Odjeljak 1.: čl. 19.-68.; Žig-Odjeljak 2.: čl.

69.-96.; Industrijski dizajn-Odjeljak 3.: čl. 97.-115. i Geografska oznaka-Odjeljak

4.: čl. 116.-126.)), Službeni glasnik BiH, br. 03/02, 29/02

8. Zakon o kolekivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, Službeni glasnik BiH,

br. 63/10

9. Zakon o patentu, Službeni glasnik BiH, br. 53/10

10. Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla, Službeni glasnik BiH, br. 53/10

11. Zakon o zaštiti topografije integriranog kola, Službeni glasnik BiH, br. 53/10

12. Zakon o žigu, Službeni glasnik BiH, br. 53/10


1. Besarović, Vesna, Intelektualna svojina-industrijsko vlasništvo i autorsko pravo,

Beograd, 2000.

2. Besarović, Vesna - Žarković, Blagota, Intelektualna svojina, Dosije, Beograd, 1998.

3. Marković, Slobodan, Pravo intelektualne svojine, Magistrat i Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu, 2007.

4. Zakon o zaštiti novih sorti biljaka u BiH, Službeni glasnik BiH, br. 46/04

5. Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Službeni glasnik BiH,

br. 43/04

6. Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela, 1886.

7. Univerzalna (Svjetska) konvencija o autorskom pravu, 1952.

8. Konvencija o zaštiti umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za

radiodifuziju (Rimska konvencija), 1961.

9. Konvencija o zaštiti proizvođača fonograma od nedozvoljenog umnožavanja

njihovih fonograma (Ženevska konvencija), 1971.

10. Pariska konvencija za zaštitu industrijske svojine, 1883.

11. Madridski aranžman o međunarodnoj registraciji žigova, 1891.

12. Lisabonski aranžman o zaštiti oznaka porijekla i njihovom međunarodnom

registrovanju, 1958.

13. Ničanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji robe i usluga za potrebe registracije

žiga, 1957.

14. Sporazum o trgovinskim aspektima prva intelektualne svojine (TRIPS), 1994.

71

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina III UPOREDNI PRAVNO POLITIČKI SISTEMI


KONTAKT SATI



Prof. dr. Mujo Demirović


Osnovna karakteristika ustavno-pravnih sistema, posebno onih u zemljama tranzicije, jeste da

se brzo mijenjaju, da su nestabilni i da je u njima postojalo, a i danas postoji dosta

nedorečenih rješenja, koja traže temeljitu reformu, komparativnu analizu i obradu pojedinih

sistema. Pored obrade historijskih, kulturnih, vjerskih, političkih i ekonomskih aspekata

sistema naglasak je stavljen na ustrojstvo sistema sudova i pravosuđa u cjelini.

Sadržaj predmeta:

Uvod

Pojam i elementi političkog sistema

Odnos političkog i drugih sistema

Odnos izbornog i političkog sistema

Politički i informativni sistem

Politički sistemi

Velike Britanije

Kanade

Australije

Holandije

SAD-a

Rusije

Indije

Njemačke

Švicarske

Francuske

Republike Srbije

Hrvatske

Kine

Turske

Obaveze studenata:

Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohađati predavanja prema

utvrđenom rasporedu. Aktivnosti u obliku učešća u nastavi, pripreme na zadatu temu,

individualne pripreme, zatim seminarski radovi dodatno će se vrednovati i ocjenjivati, te tako

uticati na konačnu ocjenu. Po okončanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a

zatim i završnom razgovoru na samom ispitu.

72

Ispitne obaveze

Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okončanju nastave i završni razgovor na

ispitu.

Literatura:

Duraković, Nijaz, Uporedni politički sistemi, Pravni fakultet Sarajevo, 2007.

Sadiković, Ćazim, Politički sistem, Pravni fakultet Sarajevo, 2000.

Na početku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o aktuelnoj literaturi iz

ove oblasti.

73

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III UPRAVNO PROCESNO PRAVO


KONTAKT SATI



1. Prof.dr Zenaid Đelmo, predmetni nastavnik



Osnovni cilj je da studenti steknu osnovno teorijsko znanje o upravnom postupanju i njegovoj

ulozi preko osnovnih instituta upravnog procesnog prava do zakonske regulative u ovoj

oblasti u našoj zemlji. Na ovaj način, studenti će biti u stanju da jasno prepoznaju kada i kako

se opći principi upravnog djelovanja primjenjuju u specifičnim upravnim oblastima. Sticanje

osnovnog znanja iz različitih upravnih oblasti i njihova primjena prema pojedinim konkretnim

zakonskim rješenjima, u okvirima kojih su predviđeni različiti pravni mehanizmi ostvarivanja

i zaštite prava u upravnoj proceduri, položaj stranke i ovlašćenja nadležnih organa.

Sadržaj predmeta:

1. Upravni postupak kao oblik upravne kontrole;

2. Osnovna i dopunska načela upravnog postupka;

3. Nadležnost;

4. Učesnici upravnog postupka;

5. Komunikacija između organa i stranke u upravnom postupku;

6. Rokovi u upravnom postupku;

7. Troškovi upravnog postupka;

8. Faze upravnog postupka;

9. Prvostepeni upravni postupak;

10. Drugostepeni upravni postupak;

11. Izvršni upravni postupak;

13. Upravni spor

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vježbama. Svakom student omogućeno je da piše

seminarski rad i isti na predavanjima ili vježbama izloži. Parcijalna provjera znanja vrši se

putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne cjeline prema udžbenicima Upravno pravo i

Evropsko upravno pravo, te Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.

Literatura:

1. Dr. Zenaid Đelmo, Upravno procesno pravo, Fakultet za javnu upravu Sarajevo,

2007.

74

2. Dr. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalističkih nauka,

2005 god.

3. Dr. Sead Dedić, Upravno procesno pravo, Magistrat i Pravni fakultet u Bihaću,

Bihać_ Sarajevo, 2001.


1. Prof. Dr. Slavoljub Popović, Prof. Dr. Branislav Marković i Prof. Dr. Milan

Petrović, Upravno pravo – opšti deo- Savremena administracija Beograd, 1998..

2. Doc. Dr. Mirjana Rađenović, Pravo opšteg upravnog postupka, Pravni fakultet

Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2004.

3. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom postupku Federacije BIH sa sudskom

praksom, Sarajevo, 2002 god.

4. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom sporu Federacije BIH sa sudskom

praksom, Sarajevo, 2001 god.

Lexikoni:

2. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Službeni list BiH, Sarajevo

2009.

Zakoni:

8. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)

9. Ustav FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 1/94)

10. Ustav RS (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92)

11. Zakon o upravnom postupku BiH (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj

29/02)

12. Zakon o upravnom postupku FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 2/98)

75

IV godina

76

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE STUDIJE


KONTAKT SATI



Prof. dr. Nedžad Bašić, redovni profesor, nosilac predmeta/nastavnik

Ass. Ajna Bakrač - saradnik


Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim procesima u

savremanim međunarodnim ekonomskim, političkim i socijalnim procesima, te informirati

studente o zakonitostima daljeg razvoja međunarodne zajednice sa fokusom na suvremene

teoretske koncepcije međunarodne sigurnosti koje se pojavljuju kao moguća osnovica

razumijevanja daljih procesa razvoja međunarodne zajednice.

Sadržaj predmeta:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je detaljno razmatranje procesa koji se danas

odvijaju u međunarodnoj zajednici u eri globalizacije. Ovo procesi promatraju se kroz

koncept promjena u suvremenim teorijama međunarodnih odnosa, prije svega u realističkoj

(neo-realističkoj), liberalnoj (neo-liberalnoj), marksističkoj i u teoriji socijalnog

kostrukivizma.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka analizi globalnih

strukturnih promjena koje dovode do promjena globalne sigurnosne paradigme i do promjene

spektruma konflikta sa pojavom novih aktera i novih prijetnjih globalnoj sigurnosti.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusira novi koncept globalne sigurnosne politike, sa

specifikacijom sigurnosnog pitanja, i sa elaboracijom socijalne i kulturne strukture

regionalnog sigurnosnog kompleksa.

Obaveze studenata:

Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i studenata,

razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i odbrana eseja, kolektiranje i

prezentacija dodatnih izvora koji su direktno linkirani sa nastavnom materijom.

Literatura:

1. Bašić, Nedžad, Sigurnosno pitanje u suvremenim međunarodnim odnosima, 2010,

(forthcoming);

2. Brooks, Stephen, Producing Security, Princeton University Press, Princeton and

Oxford, 2007.


4. Baylis, John, Smith, Steve, The Globalization of World Politics, Oxford University

Press, 2005;

5. Duffild, Mark, Global Governance and the New Wars, London & New York, 2001;

6. Baldwin, David, Neorealism and Neoliberalism: The Contemporary Debate,

Columbia University Press, New York, 1993.

77

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV PRAVNI I POLITIČKI SISTEM EVROPSKE UNIJE


KONTAKT SATI




Ass. Ajna Bakrač - saradnik


Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim odnosima između

strukturalnih promjena i evropskih integracija, obezbijediti ih sa informacijama o glavnim

institucijama Evropske unije, o procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o kreiranju

političkog sistema u okviru EU i povezivanja evropskih integracionih procesa sa

međunarodnim globalnim integracijama.

Sadržaj predmeta:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je na određenje evropskih integracionih procesa, što

obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU, Komisija EU, Parlament EU,

Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i međusobnog

interakcijskog djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija

država članica EU i institucija EU.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka supranacionalnom

programu integracija zajedničkog tržišta EU, zajedničke poljoprivredne politike EU,

programu monetarne i budžetske integracije EU, te programu socijalne integracije i politike

zapošljavanja u EU.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće određenje procesa globalizacije i

kreiranje političkog sistema EU kao specifičnog procesa koji se, zahvaljujući specifičnostima

pravnog sistema EU i procesu globalizacije, znatno razlikuje od klasičnog koncepta političkog

sistema.

Obaveze studenata:

Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i studenata,

razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i odbrana eseja, kolektiranje i

prezentacija dodatnih izvora koji su direktno linkirani sa nastavnom materijom.

Literatura:

3. Bašić, Nedžad, Savremena Evropa i tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać, 2008;

4. Bomberg, Elizabeth, Stubb, Aleksander, The European Union: How Does it Works?,

Oxford University Press, 2003;

78

5. Hix, Simon, The Political System of EU, London, Palgrave Macmillan, 2005.

6.


7. Goetz, Klaus, Hix, Simon, European Integrationa and National Political Systems,

West European Politics, vol. 3. no. 4, October 2000;

8. Wallace, Helen, Wallace, William, Pollak, Mark, Policy Making in the European

Union, Oxford Press University, 2005;

9. Vajler, Džozef, Ustav Evrope, Filip Višnjić, Beograd, 2001.

79

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO I


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vježbe:30 Konsultacije:



Mr. sc. Asmira Bećiraj - saradnik


1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izučavanjem, odnosno izvođenjem nastave

iz GPP-a, studenti stiču praktična znanja i iskustva iz oblasti parničnog postupka,

odnosno pravila na osnovu kojih sudovi raspravljaju i odlučuju u građanskopravnim

sporovima.

2. Pored izučavanja redovne metode pružanja zaštite povrijeđenih ili ugroženih

subjektivnih prava fizičkih i pravnih osoba, GPP obrađuje i temeljne pojmove

alternativnog načina rješavanja sporova-arbitraža, medijacija.

3. Izvođenjem nastave iz GPP-a očekuje se da studenti razviju sposobnost tumačenja

i primjene pravila GPP-a u konkretnim činjeničnim slučajevima, kao i razmišljanja o

relevantnim društvenim i naučnim pitanjima, kritičke analize stavova i rješavanja

problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i odbranom argumenata.

Sadržaj predmeta:

I – PARNIČNI POSTUPAK

1. Metodi ostvarivanja građanskog pravosuđa

2. Mjesto GPP-a u sistemu prava

3. Pojam, predmet i funkcija parničnog postupka

4. Procesne pretpostavke

5. Norme parničnog postupka

6. Načela parničnog postupka

7. Pravosudna funkcija

8. Pravosudni principi o organizaciji i djelatnosti sudova

9. Ostali organi od značaja za pravosuđe

10. Nadležnost sudova

11. Stranke u parnici

12. Zastupanje u parnici

13. Učešće trećih lica u parnici

14. Suparničarstvo

15. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici-procesne radnje

16. Rokovi i ročišta

17. Propuštanje i povraćaj u pređašnje stanje

18. Tužbe

19. Tok parničnog postupka pred prvostepenim sudom

20. Glavna rasprava

21. Dokazivanje

80

22. Dispozitivne radnje kojima se okončava postupak

23. Odbrambene radnje tuženog

24. Sudske odluke

25. Pravni lijekovi

POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI

1. Postupak u parnicama iz radnih odnosa

2. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda

3. Postupak u sporovima male vrijednosti

4. Postupak pred arbitražom

ALTERNATIVNI NAČINI RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Arbitraža

2. Medijacija

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu

interaktivnog odnosa kroz rasprave, rješavanje praktičnih zadataka,kao i simulirano

suđenje.

Način ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.

Literatura:


1. Čalija, Branko; Omanović, Sanjin: Građansko procesno pravo, Sarajevo,2000.

2. Zakon o parničnom postupku, Službene novine FBiH, br.53/03; 73/05;


1. Komentari Zakona o parničnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i

Republici Srpskoj, Zajednički projekat Vijeća Evrope i Evropske Komisije,

Sarajevo,2005.

2. Triva, Siniša; Dika, Mihajlo; Građansko parnično procesno pravo, Zagreb,

2004.

3. Zakon o postupku medijacije, Službeni Glasnik BiH, 37/04

81

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina IV TRGOVAČKO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof.dr. Hajro Kofrc



1. Da se stekne znanje o temeljnim pravnim institutima iz ove oblasti.

2. Da se razumije okruženje na relaciji de iure i de facto, kao i uloga države u

navedenom kontekstu.

3. Da se razvije kritički odnos prema navedenim sastavnicama.

Sadržaj predmeta:

1. Trgovačko statusno pravo

2. Pravo konkurencije

3. Mjenično i čekovno pravo

4. Trgovačko ugovorno pravo

Obaveze studenata:


odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.

Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vježbe, te izradu

seminarskih radova , stiču znanja iz gore navedenih oblasti i osposobljavaju se za budući rad.

Način ispitivanja:



testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje pozitivne ocjene traži 60 procenata tačnih

odgovora kako bi student stekao pravo izlaska na usmeni dio ispita (pri formiranju konačne

ocjene uzimaju se u obzir zalaganja pri izradi i prezentaciji seminarskih radova i učešće u

diskusijama).

82

Literatura:


1. Rizvanović; Edin, Osnovi poslovnog prava, Ekonoski fakultet Univerziteta Džemal

Bijedić, Mostar, 2011.


1. Čović, Šefkija, Poslovno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2003.

2. Šemić, Hilmija, Trgovačko ugovorno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću,

2001.

3. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Sultanović, Aziz, Poslovno pravo-ugovori,

vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.

4. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Trivun, Veljko, Poslovno pravo-ugovori,

vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.

5. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Službene novine FBiH, br. 9/96, 27/98, 20/00,

45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06


58/02, 13/03, 19/03 i 28/03

7. Zakon o čeku, Službene novine FBiH, br. 32/2000

8. Zakon o javnim nabavkama, Službeni glasnik BiH, br. 49/04


33/04

10. Zakon o konkurenciji BiH, Službeni glasnik BiH, br. 48/05 i 80/09

11. Zakon o mjenici, Službene novine FBiH, br. 32/2000

12. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Službene novine FBiH, br. 39/98, 36/99,

33/04

13. Zakon o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u BiH, Službeni glasnik BiH, br. 76/06

14. Zakon o sudovima (samo čl. 24.), Službene novine FBiH, br. 38/05

15. Zakon o trgovini, Službene novine FBiH, br. 64/04,12/05

16. Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Službene novine FBiH, br. 85/08

17. Zakon o vrijednosnim papirima, Službene novine FBiH, br. 27/97, 39/98, 36/99

18. Zakon o zaštiti potrošača u BiH, Službeni glasnik BiH, br. 25/06 itd.

83

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavni nastavnik/Nositelj predmeta

Prof. dr. Vilim Bouček



1. Da se izučavanjem predmeta Međunarodno privatno pravo steknu teorijska i

praktična znanja i time omogući svestrano i bolje razumijevanje privatnopravnih

situacija sa međunarodnim elementom, a naročito imajući u vidu intenziviranje odnosa,

odnosno povećan broj protoka osoba, roba i usluga, općenito sa svijetom, a posebno sa

EU.

2. Izučavanjem evropskog MPP-a, stiču se opća i posebna znanja, koja će poslužiti za

bolje razumijevanje privatnopravnih odnosa u EU i procesa harmonizacije domaćeg

MPP-a sa evropskim.

3. Izvođenjem nastave iz MPP-a očekuje se da studenti steknu znanja o osnovnim

rješenjima u domaćem zakonodavstvu i uporednom pravu, a koja će im omogućiti

sposobnost tumačenja i primjene pravila MPP-a u konkretnim činjeničnim slučajevima,

kao i razmišljanja o relevantnim društvenim i naučnim pitanjima, kritičke analize

stavova, i rješavanja problema definisanjem i odbranom argumenata.

Sadržaj predmeta

I - MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

II- PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

I-MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1. UVODNI DIO

1.1. Pojam i svrha MPP-a

1.2. Predmet reguliranja MPP-a

1.3. Izvori prava

2.OPŠTI DIO-SUKOB ZAKONA

2.1. Pravno reguluranje činjeničnih stanja sa međunarodnim elementom

2.2. Mogućnost izbjegavanja problema

2.3. Izbor mjerodavnog prava

2.4. Kolizione norme

2.5. Težišni kontakt

84

2.6. Kvalifikacija

2.7. Problemi vezani sa primjenom mjerodavnog prava

2.8. Razlozi za odstupanje od primjene mjerodavnog prava

2.9. Haška konferencija i konvencije

3. POSEBNI DIO-ODREĐIVANJE MJERODAVNOG PRAVA

3.1. Osobni status fizičkih i pravnih osoba

3.2. Porodično-pravni odnosi

3.3. Nasljedno-pravni odnosi

3.4. Stvarnopravni odnosi

3.5. Obligacioni odnosi

II-PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1-UVODNI DIO

1.1. Pojam i izvori procesnog MPP-a

2. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST

2.1. Pojam,karakter i principi reguliranja međunarodne nadležnosti

2.2. Vrste međunarodne nadležnosti

2.3. Međunarodne trgovinske arbitraže

2.4. Elektronska trgovina

3. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA

3.1. Sistemi priznanja i izvršenja

3.2 Priznanje i izvršenje u BiH

4. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ARBITRAŽNIH ODLUKA

4.1. Pojam i pretpostavke

4.2. Konvencija UN, New York, 1958.

4.3. Priznanje i izvršenje u BiH

5. EVROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO I PROCESNO PRAVO

5.1.Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze (Rim I)-

polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.

5.2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu odgovornost za

štetu (Rim II) - polje primjene, opći težišni kontakt, pravo mjerodavno za vanugovornu

odgovornost za štetu.

5.3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o nadležnosti

i priznanju i izvršenju presuda u bračnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti –

nadležnost, priznanje i izvršenje.

5.4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadležnosti, priznanju i izvršenju

presuda u građanskoj i trgovačkoj materiji- nadležnost, priznanje i izvršenje.

85

6. PRAVNI POLOŽAJ STRANACA

6.1. Restrikcije procesnopravne prirode

6.2. Restrikcije materijalnopravne prirode

6.3. Međunarodna regulacija

7. MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ

7.1. Pojam, osnovi reguliranje

7.2. Način komuniciranja domaćih i stranih organa

7.3. Zamolnica

7.4. Dostavljanje

7.5. Haške konvencije

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, a koja omogućuje stjecanje općih i novih

znanja iz MPP-a, stjecanje praktičnih znanja i razvijanje samostalnosti i kritičkog

razmišljanja kroz interaktivan način izvođenja nastave.

Način ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita.

Literatura:

Obavezna literatura;

1. Muminović, Edin; Međunarodno privatno pravo,Sarajevo, 2006.

2. Muminović, Edin; Procesno međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2006.

3. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim

odnosima, Sl.list BiH, br.2/92.

Dodatna literatura;

1. Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze (Rim I)-

polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.

2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu odgovornost za

štetu (Rim II) - polje primjene, opći težišni kontakt, pravo mjerodavno za vanugovornu

odgovornost za štetu.

3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o nadležnosti i

priznanju i izvršenju presuda u bračnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti –

nadležnost, priznanje i izvršenje.

4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadležnosti, priznanju i izvršenju

presuda u građanskoj i trgovačkoj materiji- nadležnost, priznanje i izvršenje.

86

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA


KONTAKT SATI



Prof. dr. Mujo Demirović, nosilac predmeta/nastavnik

Mr. sc.. Jasmina Bešlagić, viši asistent/suradnik


1. Od studenata se očekuje da usvoje osnove znanja o filozofskoj, političkoj, ideološkoj

i pedagoškoj dimenziji ljudskih prava;

2. Da usvoje osnove znanja o globalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava, kao i

znanja o regionalnim posebnostima i regionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih

prava;

3. Da se upoznaju sa izvorima i načinom zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini;

4. Da ovladaju sposobnošću razumijevanja kulture ljudskih prava i nužnosti njihove

dalje izgradnje.

Sadržaj predmeta:

1. Pojam i značaj ljudskih prava;

2. Najznačajniji historijski dokumenti o ljudskim pravima;

3. Pravni izvori o ljudskim pravima;

4. Teorijska klasifikacija ljudski prava;

5. Generacije ljudskih prava i širenje kataloga ljudskih prava;

6. Univerzalizam ljudskih prava;

7. Globalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;

8. Regionalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;

9. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini;

10. Filozofska, politička, ideološka i pedagoška dimenzija ljudskih prava;

11. Izgradnja kulture ljudskih prava.

87

Obaveze studenata:

1. U okviru predviđenog broja sati predavanja i vježbi na predmetu Ljudska prava i

njihova zaštita, studenti su obavezni napisati seminarski rad na određenu temu, u

skladu sa dogovorom sa predmetnim nastavnikom i asistentom, te istu prezentirati u

obliku kratkog elaborata.

2. Obaveza studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade određenih

tematskih cjelina.

3. Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama, te interaktivno

učestvovati u istima.

Način ispitivanja:

Provjera znanja studenata se vrši putem pismenog i usmenog ispita.

Literatura:

1. Demirović, Mujo, Demokracija i ljudska prava, Pravni fakultet Bihać, Bihać, 2005.

2. Bakšić-Muftić, Jasna, Sistem ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2002;

3. Sadiković, Ćazim, Evropsko pravo ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2003.


1. Matulović, Miomir, Ljudska prava, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1996;

2. Buergenthal, Thomas, Međunarodna ljudska prava u sažetom obliku, Magistrat,

Sarajevo, 1998;

3. Van Dijk, P, Van Hoof, G. J. H, Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim

pravima, Muller, Sarajevo, 2001.

88

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO II


KONTAKT SATI






1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izučavanjem, odnosno izvođenjem nastave

iz GPP-a II, studenti stiču praktična znanja i iskustva iz oblasti vanparničnog i

izvršnog postupka, odnosno pravila navedenih postupaka na osnovu kojih sudovi

raspravljaju i odlučuju.

2. Izvođenjem nastave iz GPP-a II očekuje se da studenti razviju sposobnost

tumačenja i primjene pravila GPP-a u konkretnim činjeničnim slučajevima, kao i

razmišljanja o relevantnim društvenim i naučnim pitanjima, kritičke analize stavova i

rješavanja problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i odbranom

argumenata.

Sadržaj predmeta:

VANPARNIČNI POSTUPAK

IZVRŠNI POSTUPAK

VANPARNIČNI POSTUPAK

1. Opšta učenja

2. Subjekti vanparničnog postupka

3. Načela vanparničnog postupka

4. Razvoj prvostepenog postupka

5. Sudske odluke

6. Pravni lijekovi

POSEBNI VANPARNIČNI POSTUPCI

1. Uređenje osobnih stanja

2. Uređenje porodičnih odnosa

3. Uređenje imovinskih odnosa

4. Uređenje drugih vanparničnih stvari

IZVRŠNI POSTUPAK

1. Opšta učenja

2. Načela i pravna priroda izvršnog postupka

89

3. Subjekti izvršnog postupka

4. Pretpostavke za izvršenje

5. Odluke u izvršnom postupku

6. Pravni lijekovi

7. Obustava i odlaganje izvršenja

8. Protivizvršenje

POSEBNI DIO IZVRŠNOG POSTUPKA

1. Sprovođenje izvršenja

2. Izvršenje na pokretnim stvarima

3. Izvršenje na nekretninama

4. Izvršenje na novčanom potraživanju

POSTUPAK OBEZBJEĐENJA

1. Sredstva obezbjeđenja

2. Založno pravo na nepokretnosti

3. Prethodne mjere

4. Privremene mjere

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu

interaktivnog odnosa kroz rasprave, rješavanje praktičnih zadataka, simulirano

suđenje.

Način ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.


1.Čalija, Branko; Omanović, Sanjin: Građansko procesno pravo, Sarajevo,2000.

2. Zakon o vanparničnom postupku, Službene novine FBiH, br.2/98; 39/04; 73/05.

3. Zakon o izvršnom postupku, Službene novine FBiH, br.32/03; 33/06.


1.Omanović, Sanjin; Glossarium uz Novi zakon o izvršnom postupku FBiH, Sarajevo,

2005.

2. Stanković, Gordana; Građansko procesno pravo, Druga sveska, Vanparnično i

Izvršno pravo, Niš, 2007.

90

IZBORNI PREDMETI

91

I – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina I ENGLESKI JEZIK I

Izborni predmet ECTS: 3

KONTAKT SATI



Prof. Dr. Enisa Kadunić


Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i samostalno

korišćenje stručne literature na engleskom jeziku uz sticanje komunikativnih kompetencija na

engleskom jeziku.

Sadržaj predmeta:

1. Britanska i američka jurisdikcija

2. Državno-politički sistem Bosne i Hercegovine

3. Teme po izboru studenata

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno učešće studenata u nastavnom procesu

Literatura:


1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb,

2008.

2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as applied in Bosnia

and Herzegovina and at Strasbourg


1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb

2. Englesko-hrvatski riječnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002.

92

I – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina I NJEMAČKI JEZIK I


KONTAKT SATI



Doc. dr. Zrinka Ćoralić, docent, nosilac predmeta/nastavnik


Usvajanje osnovne stručne terminologije i što ispravnija primjena gramatičkih struktura

njemačkog pravnog jezika. Studenti se žele osposobiti za samostalno čitanje i razumijevanje

stručne literature te razgovor o osnovnim pravnim temama.

Sadržaj predmeta:

1. Lične zamjenice;

2. Prisvojne zamjenice;

3. Povratne zamjenice;

4. Pokazne zamjenice;

5. Present i preteritum glagola;

6. Perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;

7. Komparacija pridjeva;

8. Prijedlozi s dativom;

9. Prijedlozi s akuzativom;

10. Prijedlozi s akuzativom i dativom;

11. Zavisne rečenice s veznicima dass, ob, weil.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni slušati predviđeno nastavno gradivo prema programu, kao i aktivno

učestvovati na predavanjima. Rad studenata pratit će se kroz pohađanje nastave, a njihova će

se aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati, što će se na pismenom i usmenom ispitu uzeti

u obzir.


1. Šarčević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemački za pravnik 1e, Narodne

novine, Zagreb, 2002;

2. Šarčević, Susan, Sokal, Nina, Njemački za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 1988;

3. Marčetić, Tamara, Pregled gramatike njemačkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

93

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II ENGLESKI JEZIK II


KONTAKT SATI



Prof. Dr. Enisa Kadunić


Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i samostalno

korišćenje stručne literature na engleskom jeziku uz sticanje komunikativnih kompetencija na

engleskom jeziku.

Sadržaj predmeta:

1. Britanska i američka jurisdikcija

2. Državno politički sistem Bosne i Hercegovine

3. Teme po izboru studenata

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno učešće studenata u nastavnom procesu

Literatura:


1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb,

2008.

2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as applied in Bosnia

and Herzegovina and at Strasbourg

Dopunska litertura:

1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb

2. Englesko-hrvatski riječnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002.

94

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II NJEMAČKI JEZIK II


KONTAKT SATI



Doc. dr. Zrinka Ćoralić, docent, nosilac predmeta/nastavnik


Usvajanje osnovne stručne terminologije i što ispravnija primjena gramatičkih struktura

njemačkog pravnog jezika. Studenti se žele osposobiti za samostalno čitanje i razumijevanje

stručne literature te razgovor o osnovnim pravnim temama.

Sadržaj predmeta:

12. Pridjevi/Komparacija/Komparativne rečenice;

13. Futur;

14. Pluskvamperfekt;

15. Pasiv;

16. Konjunktiv;

17. Relativne zamjenive/Relativne rečenice;

18. Kondicionalne rečenice;

19. Koncesivne rečenice;

20. Konsekutivne rečenice.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni slušati predviđeno nastavno gradivo prema programu, kao i aktivno

učestvovati na predavanjima. Studentima. Rad studenata pratit će se kroz pohađanje nastave, a

njihova će se aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati, što će se na pismenom i usmenom

ispitu uzeti u obzir.


1. Šarčević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemački za pravnike 1, Narodne

novine. Zagreb, 2002;

2. Šarčević, Susan, Sokal, Nina, Njemački za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 1988;

3. Marčetić, Tamara, Pregled gramatike njemačkog jezika, Školska knjiga, Zagreb,1995.

95

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II KRIMINOLOGIJA


KONTAKT SATI



Prof. dr. Borislav Petrović, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavnik



Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriminologije koji se odnose na sticanje

osnovnih znanja o kriminalitetu, njegovim izvršiocima i žrtvama, faktorima koji utiču na

njegovo javljanje, te način na koji se savremena društva suprotstavljaju kriminalitetu u cilju

vladanja osnovnim kriminološkim pojmovima, sticanju znanja o kriminologiji kao nauci, o

kriminološkom istraživanju i o teorijskim objašnjenjima kriminaliteta, te općim obilježjima,

načinu evidentiranja i uzrocima kriminaliteta, kao i sticanju osnovnih znanja o pojedinim

vrstama kriminaliteta, njihovim karakteristikama, uzrocima, izvršiocima i žrtvama, uz

poseban naglasak na savremene oblike kriminaliteta.

Sadržaj predmeta:

1. Osnovni pojmovi u vezi sa kriminalitetom i kriminologijom;

2. Razvoj kriminologije kao naučne discipline;

3. Mjerenje kriminaliteta i strah od kriminaliteta;

4. Klasična kriminologija i rani pozitivizam;

5. Biološke teorije;

6. Psihološke teorije;

7. Sociološke teorije;

8. Upotreba informacijskih sistema pri analizi kriminaliteta;

9. Društvo zatvorenih;

10. Kriminalni povrat;

11. Žrtve kriminaliteta;

12. Neposredni društveni faktori kriminaliteta;

13. Pojavni oblici kriminaliteta:

- Krivična djela sa znacima nasilja;

- Krivična djela protiv imovine;

- Kriminalitet bijele kragne.

Obaveze studenata:

Obavezno je interaktivno učestvovanje u izvođenju nastave, izrada i prezentacija

seminarskog rada. U toku izvođenja nastave organiziraju se dva kolokvija.

Način ispitivanja:


96


1. Petrović, Borislav, Meško, Gorazd, Kriminologija, Pravni fakultet u Sarajevu,

Sarajevo 2008.


1. Mlađenović-Kupčević, Rajka, Kriminologija, Fakultet kriminalističkih nauka u

Sarajevu, Sarajevo 2001;

2. Marković, Ivanka, Osnovi kriminologije, Pravni fakultet u Banja Luci, Banja Luka

2007;

3. Singer, Mladen, Kovčo Vukadin, Irma, Cajner Mraović, Irena, Kriminologija,

Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2002;

4. Ignjatović, Đorđe, Kriminologija, Dosije, Beograd 2007.

97

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II LOKALNA SAMOUPRAVA


KONTAKT SATI

Predavanja: 45 Vježbe: - Konsultacije: 6


1. Prof. dr. Mujo Demirović, redovni profesor/nositelj predmeta


U toku nastave studenti će izučavati teorijske osnove lokalne zajednice i lokalne

samouprave, zatim spoznati savremeni teorijski koncept i osnovne modele funkcioniranja

lokalne samouprave u razvijenim zemljama EU, kao i tranzicijskim zemljama.

Poseban segment nastave odnosit će se na historijski kontinuitet i funkcioniranje

lokalne samouprave u BiH, te perspektive u kontekstu eurointegracija (euroregije).

Sadržaj predmeta:

1. Pojam lokalne zajednice i lokalne samouprave

Definiranje pojma lokalne zajednice i lokalne samouprave. Ustavna jamstva jedinica

lokalne samouprave.

2. Definicija lokalne samouprave kao antipod države uprave

Država i lokalna samouprava. Decentralizacija. Regionalizacija.

3. Struktura i organizacija lokalne samouprave

Uže i šire lokalne zajednice. Organi lokalnih zajednica i njihovo formiranje.

4. Funkcije lokalnih zajednica i financiranje lokalnih zajednica

Izvorne i prenesene nadležnosti lokalnih zajednica. Lokalne javne službe. Mehanizmi

financiranja lokalnih zajednica.

5. Historijski kontinuitet i funkcioniranje lokalne samouprave u BiH, te

perspektive euroregija.

6. Uključivanje lokalne samouprave u upravne sisteme

Teritorijalni i funkcionalni upravni sistemi na lokalnom nivou te njihova uključenost u

teritorijalne i funkcionalne uprave sisteme države.

7. Lokalna samouprava u visokorazvijenim zemljama

Francuska, Velika Britanija, Švedska i Njemačka

8. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

9. Odbor/Komitet regija

Obaveze studenata:

Interaktivna predavanja (vježbe), interaktivno učenje – prezentacije, seminarski radovi,

saopćenja.

98

Literatura:

1. Janez Šmidovnik, Lokalna samouprava, Univerzitetska štamparija, Sarajrvo,

1999.

2. Mirko Pejanović, Emir Sadiković, Lokalna i regionalna samouprava u Bosni

i Hercegovini, TDK Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2010.

3. Mirko Pejanović, Politički razvitak BiH u postdejtonskom periodu, TDK

Šahinpašić, Sarajevo, 2005.

4. Nijaz Duraković, Uporedni politički sistemi, fakultet političkih nauka,

Sarajevo, 2007.

5. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi


1. Omer Ibrahimagić, Državnopravni i politički razvitak BIH, Sarajevo, 2009.

2. Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog

položaja bih, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006.

3. Fuad Muhić, Teorija države i prava, Magistrat, Sarajevo 2002.

4. Eugen Pusić, Upravni sistemi, Grafički zavod Hrvatske, Pravni fakultet u

Zagrebu, Centar za stručno usavršavanje i suradnju s udruženim radom, Zagreb, 1985.

5. Kasim Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, 2006.

Način ispitivanja:

Kolokvij, seminarski rad, završni ispit.

99

IV – GODINA

IZBORNI PREDMETI

Godina IV KOMPARATIVNO MJENIČNO PRAVO


KONTAKT SATI





1. Sticanje znanja o mjenici kao vrijednosnom papiru i njenoj ulozi na tržištu kao

sredstvu plaćanja, osiguranja i kreditiranja.

2. Razumijevanje mjeničnopravnih odnosa, načina izdavanja mjenice i poduzimanja

mjeničnih radnji, kao i načina njezine naplate.

3. Uočavanje sličnosti i različitosti primjenom komparativne metode prilikom

istraživanja tehnika normiranja mjenice prema ženevskom (kojem pripada i naš

mjenični sistem) i angloameričkom sistemu, te razvijanje kritičke svijesti o

nedostacima mjenice kao ekonomskopravnog fenomena.

Sadržaj predmeta:

1. Opći pojam mjenice

2. Nastanak mjenice u poslovnoj praksi i razvoj njene naučne eksplikacije

3. Nastanak moderne mjenice

4. Historijski razvitak ekonomskih funkcija mjenice

5. Nastanak i razvoj mjeničnopravnih sistema (romanski, ženevski i angloamerički)

6. Teorije o pravnoj prirodi mjenice

7. Unifikacija mjeničnog prava

8. Razvoj mjeničnog prava u našoj zemlji

9. Načela i bitni elementi mjenice u ženevskom i angloameričkom sistemu

10. Konvencija UN (proces donošenja, oblast primjene, osnovne značajke, i načela)

11. Međunarodna mjenica (pojam i bitni elementi)

12. Komparativni osvrt na svaki od navedenih mjeničnih sistema

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, koja podrazumijeva prakticiranje interaktivnog

odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, izradu seminarskih radova, analizu sudskih

slučajeva, učešće u simuliranom suđenju, kao i parcijalnom ispitivanju putem kolokvija.

Nastava je koncipirana tako da studenti u kontinuitetu, kroz predavanja, izradu i prezentaciju

seminarskih radova, sačinjavanjem modela mjenica, i drugim praktičnim aktivnostima stiču

pravnička znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju se kako za rad u

pravnoj praksi, tako i za naučno-istraživački rad.

100

Način ispitivanja:


nastave, a preostali dio na zvaničnom ispitnom roku. Ispit se odvija na način da student

usmeno izlaže odgovore na 3 prethodno postavljena pitanja nakon napisanog koncepta (pri

formiranju konačne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postižu svojim

prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz učešće u

diskusijama). Izradom seminarskih radova, učešćem u simulacijama suđenja i savladavanjem

tehnike sačinjavanja mjenice, kandidati mogu ostvariti dovoljno bodova za pozitivnu ocjenu.

Literatura:


1. Trnavci, Genc, Komparativno mjenično pravo sa osvrtom na međunarodnu mjenicu,

Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, 2007.


1. Rastovčanin Pavao, Vrijednostni papiri - mjenica, ček, Školska knjiga, Zagreb, 1955.

godine.

2. Stražnicky Miodrag, Udžbenik mjeničnog prava, Zagreb, 1932. godine.

3. Prica Radoje, Sopstvena mjenica anglo-saksonskog prava, Ekonomika preduzeća,

Beograd, 1960. godine.

4. Radojković Milan, Konvencija UN o međunarodnim trasiranim i međunarodnim

vlastitim mjenicama, Udruženje banaka Jugoslavije, Beograd, 1990. godine.

5. Konjar Anton, Zakon o menici in zakon o čeku, Ljubljana, 1949. godine.

101

IV – GODINA

IZBORNI PREDMETI

Godina IV BANKARSKO I BURZOVNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vježbe: 0 Konsultacije:6




Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima bankarskog i burzovnog

poslovanja - bankarskog sistema i burzi, pravne regulative u osnivanju i radu poslovnih

banaka, centralne banke, burzi i finansijskog tržišta. Očekivani rezultati su osposobiti studente

da ovladaju teorijskim i praktično-pravnim elementima funkcioniranja bankarskih, burzovnih

i ostalih institucija finansijskog tržišta.

Sadržaj predmeta:

1. Bankarsko pravo (Pojam, nastanak i razvitak bankarskog prava. Odnos prema

drugim pravnim područjima. Izvori bankarskog prava - nacionalni, međunarodni

izvori bankarskog prava - značaj međunarodne regulative. Istorija razvoja banaka.

Bankarski sistem BiH. Pojam banke u našem pravu. Pojam banke u pravu EU. Vrste

banaka. Centralna banka. Centralna banka BiH. Evropska centralna banka.

Klasifikacija bankarskih poslova. Principi bankarskog poslovanja. Bankarski

agregati. Depozitni i kreditni potencijal banke. Vrste bankarskih kredita (plasmana).

Kapital banke. Likvidnost banke. Bankarski rizici. Osnivači banke i osnivački

kapital. Osnivački akt i statut banke. Postupak osnivanja banke karakter i tok

postupka. Postupak za preliminarno odobrenje za osnivanje banke. Postupak za

dobijanje dozvole za rad. Osnivačka skupština banke. Upis u registar. Razvoj

odnosa banka -.klijent. Pojam klijenta. Karakteristike odnosa banka - klijent. Odnos

klijenta i banke kao zakonska obaveza - zaštita klijenta. Odnos klijenta i banke kao

zakonska obaveza - obaveza objavljivanja opštih uslova poslovanja, obavještavanje

klijenta i prigovor klijenta. Određenje pojma bankarska tajna. Razgraničenje

bankarske, poslovne i službene tajne. Bankarska tajna i njeno međunarodno

određenje. Bankarska tajna i oslobođenje od obaveze njenog čuvanja. Bankarska

revizija. Agencija za bankarstvo FBiH. Agencija za osiguranje depozita FBiH.

Upravljanje bankom od strane dioničara. Organi banke. Upravljanje bankom u

regulativi EU. Kontrola rada banke – unutrašnja kontrola. Kontrola učešća (sticanje

vlasništva). Kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja banke. Mjere za otklanjanje

nepravilnosti i nezakonitosti. Organizacioni dijelovi banke. Bankarska grupa.

Bankarski holding. Pojam i vrste statusnih promjena. Spajanje i pripajanje banaka.

Prestanak banke – oduzimanje dozvole za rad. Ugovor o novčanom depozitu.

Ugovor o ulogu na štednju. Štedna knjižica. Ugovor o deponovanju vrijednosnih

papira. Ugovor o sefu. Ugovor o tekućem računu. Ugovor o kreditu. Ugovor o

kreditu na osnovu zaloge papira od vrijednosti. Kreditno-debitne kartice. Eskontni

102

posao. Ugovor o forfetiranju. Ugovor o faktoringu. Bankarski emisioni posao.

Bankarska doznaka. Dokumentarni inkaso. Akreditiv. Bankarske garancije.)

2. Burzovno pravo (Subjekti i poslovi u burzovnom pravu. Finansijsko tržište – pojam,

funkcije i podjela (primarno i sekundarno), tržište novca i tržište kapitala.

Instrumenti tržišta novca. Instrumenti tržišta kapitala. Finansijsko tržište u BiH.

Institucije i pravna regulativa u FBiH. Komisija za vrijednosne papire. Registar

vrijednosnih papira. Zakon o vrijednosnim papirima. Investicijski fondovi – pojam,

osnivanje i vrste. Institucionalni investitori. Zakonska regulativa u FbiH. Vrijednosni

papiri – pravni i ekonomski aspekti. Dionice. Obveznice. Ček. Mjenica. Izvedeni

vrijednosni papiri – fjučers ugovori, opcijski ugovori, forvard ugovori, Hedžing.

Burze – pojam i nastanak burzi. Istorijski razvoj burzi. Funkcije i zadaci burze. Vrste

i podjela burzi. Klasifikacija burzovnih poslova (promptni i terminski). Burzovni

posrednici (brokeri i dileri). Obaveze burzovnih posrednika. Sistemi burzovnog

posredovanja. Izbor brokera – pravila i postupci. Poslovanje burze. Članovi i

organizacija burze. Burzovna kotacija. Metode kotiranja – slobodno tržište, kotacije

fondova. Burzovni izvještaji. Čitanje burzovnih izvještaja. Uvođenje efekata na

burzu. Utvrđivanje burzovnog kursa. Burzovni indeksi. Poznate svjetske burze.

Izvanburzovno trgovanje. Sarajevska berza - SASE – osnivanje, indeksi, kotacije,

članovi, način trgovine na SASE, Clearing ili Settlement, Pravila SASE. Statut

burze.)

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h). Student je u obavezi pripremiti i prezentirati

seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvođenja nastave, te pismeni ispit.

Način ispitivanja


(završni ispit).

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed, Bankarstvo, Ekonomski fakultet Bihać, Bihać, 2002.

2. Alijagić, Mehmed, Burze i burzovno poslovanje, Suton, Široki Brijeg, 2007.


1. Alijagić Mehmed, Bankarski menadžment, Fakultet za poslovne studije u Banja Luci,

Banja Luka, 2006.

2. Andrijanić, M., Poslovanje na robnim berzama, Microrad, Zagreb, 1997.

3. Cvjetičanin, M., Kako čitati burzovna izvješća, Infoinvest i Poslovna knjiga, Zagreb,

1994.

4. Ćosić, B. – Jorgić, B. – Pujić, D., Berza hartija od vrijednosti i berzansko

poslovanje, Jugoslovensko tržište kapitala, Beograd, 1991.

5. Dugalić, V., Cijene akcija, Stubovi kulture, Beograd, 2001.

6. Foley, B., Tržište kapitala, MATE, Zagreb, 1998.

103

7. Komazec, S. – Živković, A. – Ristić, Ž., Poslovna politika banaka, Ekonomski

fakultet Beograd, Beograd, 2000.

8. Malić, M., Hartija od vrijednosti– mogućnosti ulaganja i rizici, Central profit banka

Sarajevo, Sarajevo, 1998.

9. Miović, M., Berzanski poslovi i hartije od vrijednosti, Pravni fakultet Kragujevac,

Kragujevac, 2003.

10. Orsag, S., Financiranje vrijednosnim papirima, RIFIN, Zagreb, 1997.

11. Prohaska, Z., Upravljanje vrijednosnim papirima, Infoinvest, Zagreb, 1994.

12. Šoškić, B. D., Hartije od vrijednosti: Upravljanje portfolijom i investicioni fondovi,

Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2000.

13. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Službene novine FBiH, br. 9/96, 27/98, 20/00,

45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06


58/02, 13/03, 19/03 i 28/03,

15. Zakon o mikrokreditnim organizacijama, Službene novine FBiH, br. 59/06

16. Zakon o vrijednosnim papirima, Službene novine FBiH, br. 39/98 i 36/99)

17. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Službene novine FBiH, br. 39/98, 36/99,

33/04


33/04.

19. Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Službene novine FBiH, br. 85/08

104

IV – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina IV EVROPSKE INTEGRACIJE I STANDARDIZACIJA


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vježbe: Konsultacije:




Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim procesima globalnih

strukturalnih tehnoloških promjena i evropskih integracija, obezbijediti ih sa informacijama o

glavnim institucijama Evropske Unije, o procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o

kreiranju sistema standardizacije u okviru EU i povezivanja evropskih standarda sa

međunarodnim globalnim standardima. Temeljna beneficija za studente koji odslušaju ovaj

kurs proističe iz njihovog poznavanja perspektiva na tržištu rada u EU i u međunarodnoj

zajednici, u sticanju konkretnog empirijskog znanja iz oblasti evropskih integracija i

standardizacije što im daje stanovite prednosti prilikom njihovog zapošljavanja, te ih čini

kvalificiranim za upis na evropske poslijediplomske specijalisticke studije iz oblasti

standardizacije.

Sadržaj predmeta:

Nastavni predmet Evropske integracije i standardizacija obezbjeđuje temeljne informacije

studentima Pravnog fakulteta o razvoju instiutcija Evropske unije, principima donošenja

odluka u institucijama EU, te informacije o interesnim kompleksima evropskih integracija i

evropskog sistema standardizacije. Ovaj nastavni predmet podijeljen je u tri nastavne cijeline:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je određenje evropskih integracionih procesa što

obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU, Komisija EU, Parlament EU,

Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i međusobnog

interakcijskog djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija

država članica EU i institucija EU.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka supranacionalnom

programu integracija zajedničkog tržišta EU, zajedničke poljoprivredne politike EU,

programu monetarne i budžetske integracije EU, te programu socijalne integracije i politike

zapošljavanja u EU.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće određenje metoda standardizacije i

regulacije, na koncept novog pristupa procesu razvoja i dinamici stvaranja i primjene

standarda na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Ovaj segment nastavnog predmeta

takodjer elaborira institucije i funkcioniranje institucija standardizacije u EU, proces stvaranja

standarda u EU i ulogu institucija EU u procese standardizacije, kao i ulogu standardizacije u

daljem procesu evropskih integracija.

Obaveze studenata:

Metodologija predavanja i podrazumijeva efektnu interaktivnu nastavu sa aktivnom i

određujućom ulogom studenata u kreiranju sistema razredne debate, multimedijalne

prezentacije i pisanja orginalnog eseja iz oblasti nastavnog predmeta..

105

1. Razredna debata i kreiranje kritičkog mišljenja:

Od studenata se očekuje da prije svakog časa pročitaju zadanu materiju da bi mogli efektno da

učestvuju u razrednoj debati. Predmetni nastavnik će kreirati pitanja sa ciljem da se motiviraju

studenti da uzmu aktivno ucešće u razrednoj debati i u razvijanju sopstvenog kritičkog

mišljenja.

2. Multimedijalna razredna prezentacija:

Svaki student ima obavezu da napravi tri prezentacije, iz svakog dijela nastavnog predmeta

po jednu temu, određenu od strane predmetnog nastavnika. Prezentacija predstavlja kratak i

jasan pogled studenta po pitanju koje prezentira, centralni fokus u literaturi pod datom pitanju

i kritički stav studenta po pitanju koje se prezentira. Prezentacija mora biti urađena u Power

Point programu i ne može trajati više od 10 minuta. Predmetni nastavnik ocjenjuje jasnoću,

kreativnost i korektnost prezentacije studenta. Nakon svake prezentacije otvara se razredna

debata u kojoj se kristaliziraju stavovi studenata po datim pitanjima.

3. Pisanje orginalnog eseja:

Svaki student ima obavezu napisati jedan orginalni esej koji je listiran na listi tema koje

odredi predmetni nastavnik. Esej mora demonstrirati orginalnost pisanja studenta, njegovu

analizu različitih pristupa datoj tematici u literaturi, te kritički stav studenta prema zadanoj

temi.

Način ispitivanja:

Način ocjenjivanja podrazumijeva efektnu interaktivnu ulogu studenta u formiranju konačne

ocjene putem njegove aktivnom i određujuće uloge u kreiranju konačne ocjene, shodno

iskazanim aktivnostima i zalaganju u kreiranju sistema razredne debate (30 % od ocjene),

multimedijalne razredne prezentacije (30 % od ocjene) i pisanja orginalnog eseja iz oblasti

nastavnog predmeta (40 % od ocjene).

Literatura:

1. Bašić, Nedžad, Savremena Evropa u Tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać, 2008;

2. Bašić, Nedžad, Materijal pripremljen za predavanja: PP slajdovi, skripta: Strukturalne

tehnološke promjene i Standardi;

3. Bijela knjiga.

106

IV – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. dr. Miodrag Simović, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavnik



Student se upoznaje sa osnovnim pojmovima međunarodnog krivičnog prava kao segmenta

međunarodnog javnog prava koji se odnose na njegov nastanak i razvoj, osnovna načela na

kojima je to pravo izgrađeno, njegovim izvorima, vremensko i prostorno važenju, općim

pojmom međunarodnog krivičnog dijela i krivične sankcije te o međunarodnom krivičnom

pravosuđu i pravnoj pomoći u krivično pravnim stvarima u cilju razvijanja sposobnosti

samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova.

Sadržaj predmeta:

1. Opća pitanja međunarodnog materijalnog krivičnog prava:

a) Pojam međunarodnog materijalnog krivičnog prava;

b) Razvoj međunarodnog materijalnog krivičnog prava;

c) Izvori međunarodnog materijalnog krivičnog prava;

d) Prostorno važenje krivičnog prava.

2. Opći instituti međunarodnog materijalnog krivičnog prava:

a) Opći pojam međunarodnog krivičnog djela;

b) Osnovni elementi općeg pojma međunarodnog krivičnog djela;

c) Biće međunarodnog krivičnog djela;

d) Objekt međunarodnog krivičnog djela;

e) Subjekt međunarodnog krivičnog djela;

f) Stadiji ostvarenja međunarodnog krivičnog djela;

g) Sticaj međunarodnih krivičnih djela;

h) Saučesništvo u međunarodnom krivičnom djelu;

i) Krivična odgovornost i osnovi njenog isključenja;

j) Komandna odgovornost;

k) Krivične sankcije;

l) Nezastarivost međunarodnih krivičnih djela.

3. Međunarodna krivična djela:

a) Genocid;

b) Zločin protiv čovječnosti;

c) Ratni zločini;

d) Agresija.

4. Međunarodno krivično procesno pravo:

a) Opća pitanja međunaronog krivičnog procesnog prava;

b) Međunarodni krivični sudovi:

107

i) Dva međunarodna krivična suda poslije II svjetskog rata;

ii) Međunarodni krivični sudovi u posljednjoj deceniji XX vijeka;

iii) Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju;

iv) Međunarodni krivični sud (ICC).

5. Međunarodna pravna pomoć u krivičnim stvarima.

Obaveze studenata:

Obavezno je interaktivno učestvovanje u izvođenju nastave i izrada seminarskog rada uz

konsultacije sa predmetnim profesorom i asistentom.

Način ispitivanja:

Usmeni ispit.


1. Simović, Miodrag, Blagojević, Milan, Međunarodno krivično pravo, Panevropski

univerzitet Apeiron, Banja Luka 2007.


1. Kaseze, Antonio, Međunarodno krivično pravo, Beograd 2005;

2. Degan, Vladimir – Đuro, Pavišić, Berislav, Međunarodno kazneno pravo, Pravni

fakultet u Rijeci, Rijeka 2005.

3. Petrović, Borislav – Jovašević, Dragan, Međunarodno krivično pravo, Pravni

fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2010.

4. Josipović, Ivo et al. Stalni međunarodni kazneni sud, Hrvatski pravni centar,

Zagreb 2001.

108

IV – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina IV UPRAVLJANJE ORGANIZACIJSKIM PONAŠANJEM


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vježbe: Konsultacije:


Prof. dr. Nevzet Veladžić, nosilac predmeta/nastavnik


1. Od studenata se očekuje da usvoje temeljna znanja o organizacijama i

organizacijskim ponašanjima;

2. Da usvoje osnovna znanja o bitnim elementima individualnog i kolektivnog

ponašanja u organizacijskim sistemima;

3. Da usvoje temeljna znanja o različitim dizajniranjima organizacijskih sistema;

4. Da usvoje znanja o ulozi organizacijske kulture u organizacijskim sitemima.

Sadržaj predmeta:

1. Uvod u organizacijsko ponašanje;

2. Organizacijsko ponašanje u svjetskom kontekstu;

3. Temelji individualnog ponašanja;

4. Razumijevanje motivacije;

5. Oblikovanje poslova koji motiviraju;

6. Individualno odlučivanje;

7. Temelji ponašanja skupine;

8. Komunikacija i odlučivanje skupine;

9. Vođenje;

10. Moć i politika;

11. Sukob;

12. Temelji organizacijske strukture;

13. Dizajn organizacije;

14. Vrednovanje radnog učinka i sistemi nagrađivanja;

15. Organizacijska kultura;

16. Organizacijske promjene i razvitak.

Predmet Upravljanje organizacijskim ponašanjem omogućava upoznavanje sa bitnim

osnovnim elementima ponašanja pojedinaca i društvenih grupa u suvremenim organizacijama.

Nastavne teme, gore navedene, čine jezgro organizacijskog ponašanja, te smatramo da će se

studenti ovladavanjem teorijskog dijela vrlo lako suočavati se sa stvarnošću i praksom u

organizacijama u kojima budu radili.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, te interaktivno, kroz različite nastavne

aktivnosti, diskusije i prezentacije, učestvovati u istima. Obaveza studenata je i pristupanje

kolokvijima nakon završetka obrade određenih tematskih cjelina.

109

Način ispitivanja:

Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.

Literatura:

1. Robbins, Stephen„Bitni elementi organizacijskog ponašanja“, Treće izdanje, MATE

Zagreb, 1995.


1. Frank, Harrison, The Menagerijal Decision-Making Process (2.izd.), Boston: Houghton

Mifflin, 1981;

2. Irving, Janis, Mann, Leon, Decision Making: A Psyhological Analysis of Conflict,

Choice and Commitment, New York: The Free Press, 1977;

3. Kaufman, Bruce, „A New Theory of Satisficing“, The Journal of Behavioral Economics,

1990.

univerzitet u bihaĆu 1 pravni fakultet bihaĆprf.unbi.ba/text/nppi.pdf · 18. sudska medicina...

Documents