uporaba «ojs-a» za uspjeŠno ureĐivanje i mreŽnu … · slika 11: primjer sučelja tijekom...

Srce, Dani e-infrastrukture, 2018.

UPORABA «OJS-A» ZA USPJEŠNO UREĐIVANJE I MREŽNU OBJAVU KVALITETNOGA ZNANSTVENOG

ČASOPISA, PRIMJER «RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNOGA ZBORNIKA»

Tomislav MalvićSveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Pierottijeva 6,

Zagreb


1. Uvod ili zašto predavanje o OJS-u

Predavanje uključuje:

Vrlo uspješnu primjenu OJS-a (inačica 2.x, sada 3.x) kod uređivanja poznatog hrvatskoga znanstvenogčasopisa, s tridesetogodišnjom tradicijom, «Rudarsko-geološko-naftnoga zbornika».

Opis razloga i trenutak prelaska na uporabu OJS-a, lakše i brže uređivanje nakon toga, glavnefunkcionalnosti OJS-a, smanjenje utroška vremena i uopće troškova priprema, objave i pohrane brojevaod 2015. do danas.

Nadalje, opisane su i neke mogućnosti OJS-a koje unutar i izvan «osnovnog paketa» (glavni niz alata,službeni ili korisnički dodatci), a pružaju vrlo korisne podatke urednicima o pristupu časopisu, vođenjurecenzija, prolaznosti rukopisa itsl.

Usporedbu prednosti i očekivane prilagodbe u slučaju prijelaza OJS-a iz inačice 2.x u trenutačnorazvijenu 3.x.

Objašnjenje sličnosti rada unutar sustava OJS-a i OCS-a, dosezi i načini provođenja recenzija, teobjave brojeva i zbornika, a kao rezultata pripreme broja časopisa ili skupa u svakoj od njih.


2. O časopisu kao uzorku testiranja

Rudarsko-geološko-naftni zbornik, ISSN 1849-0409 (mrežno), ISSN 0353-4529 (tiskano),hrvatski je znanstveni časopis koji izlazi već 30 godina.

Teme objavljenih članaka pripadaju područjima prirodnih i tehničkih znanosti.

Po uređivačkim poljima obuhvaća:

1. Rudarstvo (urednik Gordan Bedeković),

2. Geologiju (urednik Uroš Barudžija),

3. Naftno inženjerstvo i energetiku (urednik Tomislav Kurevija),

4. Matematiku, fiziku, znanosti o Svemiru (urednik Željko Andreić).

Više od 95 % priloga je recenzirano, tj. uređivačka politika časopisa je takva da ne objavljuje tzv.“non-citable documents”.


Vidljivost časopisa:

Akademske baze I pretraživači:

DOAJ, DOI (CrossRef), Geoscience e-journal, Electronic Journals Library, Hrčak, JournalSeek.

Komercijalne baze I pretraživači:

EBSCO Publishing Services, ProQuest (SciTech, Natural Science, Environmental Science, Earth Science, Technology Collection, Materials Science collections).

Indeksiranje i pohrana sažetaka:

Chemical Abstracts, Emerging Sources Citation Index (Thomson Reuters, WoS, Core Collection), Engineering Village /EI Compendex + Geobase + GeoRef AGI/ + Fluidex + Scopus (Elsevier), Geotechnical abstracts, Google Scholar (via PDFs on http://hrcak.srce.hr/rgn-zbornik), Petroleum Abstracts, Referativnij žurnal.

Licencija radova (izdavačka prava zajednički drže časopis i autori): CC-BY.


Broj 35 Broj 36 Broj 37 Broj 38

Broj 39Broj 40

2017.

2018.

Slika 1: U zadnjih 14 mjeseciobjavljeno je više od 40 radova,koji su svi obrađeni kroz OJS 2.


Slika 2: Sučelje Zbornika u novome OJS 3


Slika 3: Arhiva časopisa održavana u OJS-u (od 2015.), uz onu na Hrčku (od 1. broja 1989.)


Slika 4: Arhiva časopisa održavana na Hrčku, s kratkim uputama autorima (predložak) i osnovnim pravilima recenzije, te popisom uredništva


Slika 5: Časopis je uredno registriran u DOAJ-u, s opisanim uredničkim postupkom, pravima. Trenutačno je jedini hrvatski časopis (od 91 upisanog u DOAJ), koji nosi pravo na oznaku

“DOAJ Seal”.

DOAJ Seal, dodjeljuje se za

kvalitetu uredničkoga rada i uredno održavanje

časopisa


Slika 6: Časopis je član Crossref-a, preko kojega se radovima dodjeljuju DOI


Slika 7: Članstvo u Crossref-u omogućava pretplatu i na iThenticate, paket za provjeru mogućega plagiranja u zaprimljenim rukopisima


3. Razlozi prijelaza na OJS i njegova uporaba

Časopis je bio svrstan unutar OJS-a dugi niz godina – no neaktivno (upisivali su se broji samo na Hrčku).

Uređivanju i mrežnu objavu prebacili smo na OJS izborom zadnjega saziva uredništva – 2015. godine.

Ostvarene prednosti:

1. U potpunosti nestaje potreba za pisanom arhivom uređivanja, potvrdi, recenzija.

2. Ti podatci mogu biti poslani bilo komu u svakomu trenutku, jer su uvijek dostupni ovlaštenim urednicima s pristupom OJS-u.

3. Troškovi mrežne objave i uopće održavanja časopisa padaju na – 0 kuna.

4. Broj tiskanih primjeraka smanjen je također s 400 na 200. Ostvarena je ušteda od 5000 – 10000 kuna po broju, a naglasak stavljen na e-inačice.

5. Glavna prednost – zahvaljući Srcu/OJS-u časopis u potpunosti postaje neovisan o bilo kakvom (nestalnom, ocjenjivačkom) financiranju – bez obzira na broj sveščića godišnje. Mrežni časopis može se održavati bez ikakve potrebe za novčanim sredstvima – postaje se neovisan od dotacija, oglašavanja, kriznih situacija u znanstvenoj infrastrukturi.


Istovremeno održavanje arhiva u OJS-u i Hrčku pridonosi sigurnosti. Jedna arhiva će uvijek bitidostupna.

Time se povećava i vidljivost časopisa u tražilicama, a time i citiranost (Google Scholar indeksiraHrčak).

Besplatan i održavan OJS ima većinu mogućnosti komercijalnih platformi koje koriste Elsevier,Springer, DeGruyter Open, a čija je pretplata nekoliko stotina eura mjesečno ili tisuća godišnje. Njihovokorištenje bez plaćanja u biti traži prijenos izdavačkih prava na velike kuće (ostaju samo uređivačkau časopisu).

Nadalje, besplatan i kvalitetan OJS hrvatskim časopisima omogućava održavati ”pravi” slobodanpristup, bez ikakvih troškova za autore. To je tzv. “zeleni model” (engl. “green model OA”).

Danas je on postao znatno rjeđi od “zlatnoga modela”, gdje autori plaćaju za objavu prihvaćenihradova koji time postaju pravi “OA”. Osim što se time povećava opasnost “guranja radova” i padakvalitete recenzija, cijene unutar zlatnoga modela uobičajeno su 300-500 eura po radu, pa i više.

Većina istraživača u većini zemalja to si ne može priuštiti, poglavito ne za više od jednog rada godišnje.

“Zeleni model” hrvatskih časopisa svakako će dodatno privući ne-hrvatske autore te ako njihovauređivačka politika ostavi dobar dojam kod prvih takvih priloga, stvoriti sigurnu bazu stalnihmeđunarodnih priloga.


Slika 8: Stranice časopisa u potpunosti popunjene u bazi Sherpa/Romeo. Jasno se vidi zajednička podjela autorskih prava te pravo autora na arhiviranje svih inačica rukopisa i rada

(uz naznaku o čemu se radi).


4. Mogućnosti OJS-a, osnovni i napredni dio paketa

OJS nudi unutar “osnovnog paketa” sve potrebno za:

1. Slanje rukopisa,

2. Održavanje metapodataka,

3. Izvođenje recenzija,

4. “Prijelom” radova uključujući lekturu,

5. Grafičko održavanje mrežnih stranica časopisa, arhive.


Slanje / zaprimanje rukopisa

Autori su obvezatni poslati temeljni zapis (DOC), no mogu priložiti i više “dodatnih zapisa” (DOC, PDF, bitmape).

U slučaju Zbornika dodatni zapis ili slanje poruke uredniku kroz OJS je način predlaganja mogućih recenzenata (obvezatno) ili slanje fotografija (rijetko).

Glavni urednik postupak slanja može “opteretiti” s onoliko potrebnih traženja suglasnosti autora s pravilima časopisa koliko smatra potrebnim, a da urednost, kvaliteta jasne suglasnosti s pravilima časopisa su usuglašene prije nastavka postupka. <-- JASNA UREĐIVAČKA POLITIKA.

Važna obveza autora u OJS-u vezana je uz metapodatke. Oni moraju biti:

(a) Popunjeni kod slanja rukopisa,

(b) Tijekom recenzije neprekidno održavani i vrijedeći (naslov, poredak autora, adrese, sažetak, e-adrese),

(c) Ti podatci su kasnije objavljeni u e-izdanju, tj. sadržaju broja i nije na uredniku održavati ih ažurnim.


Slika 9: Naslovnica časopisa s istaknutim poljem predaje rukopisa (engl. ”make submission”)

Vrlo je korisno staviti izravnu poveznicu na

“make submission” na jasno na naslovnici


Ovo su preporučene kategorije (DOAJ) podataka koji trebaju biti

dostupni odmah s naslovnice časopisa

Posebno je korisno pod “about”staviti sve podatke o

indeksiranosti i arhiviranosti te upute autorima

Slika 10: Primjer sučelja s podatcima za autore


Recenzije

Recenzije unutar OJS-a mogu biti “open”, “blind”, “double blind”.

U načelu se koriste “open”, jer druge dvije zahtijevaju intervencije urednika na samim rukopisima.

Kod recenzija se mogu uglavnom koristiti preporuke koje je prenijelo na svojim stranicama MZOŠ, uz prilagodbe pojedinačnom časopisu.

One se moraju, poput uputa autorima, objaviti i na Hrčku.

Glede recenzija daleko su najvažnije dvije stvari:

1. Strogo se držati dopuštenih rokova koje je dao časopis (obično su 1-4 tjedana po krugu) i recenzente koji stalno kasne ili čak ne odgovaraju – brisati.

2. Imati na umu kako časopis postoji zbog – autora i čitatelja (ne recenzenata niti urednika).


Slika 11: Primjer sučelja tijekom početka recenzije

Primjer poziva na recenziju, gdje su

prikazani naslov, sažetak i priloženi rukopis.

Prije prihvaćanja vidljivi su datumi odziva i rok za

recenziju.


Objava časopisa

Svi radovi prihvaćeni za objavu mogu se, u nekom trenutku, pridružiti bilo kojem budućem broju.

Uz taj broj se navodi i predviđeni datum objave, prije kojega ga nije moguće učiniti vidljivim na mreži.

Datum objave i njezino trajanje te broj poruka istovremeno prikazanih na početnoj stranici dostupan je i za – najave časopisa.

Najave su korisne kada se mijenja neka od uređivačkih normi i treba obavijestiti sve moguće ili ranije autore.

Za urednike – važno je održavati stalan periodicitet tijekom godina, a najmanje dva broja godišnje su preporučena kako bi časopis bio razmatran za bilo koju indeksnu i arhivsku bazu.

Kod časopisa s velikim brojem članaka godišnje (za Hrvatsku je to 20+) OJS nudi mogućnost mrežne objave koja može biti i 1-2 mjeseca prije tiskanoga izdanja.

Važno: time se smanjuje čekanje autora od prihvaćanja do objave. To razdoblje mora biti razumno, jer će inače odbiti autore od novih rukopisa. U RGN zborniku imamo nepisano pravilo da ono ne smije prijeći 5 mjeseci.


Slika 12: Popis svih prijašnjih izdanja časopisa u OJS-u (urednički pristup)


Slika 13: Popis svih budućih izdanja u OJS-u (urednički pristup)


Slika 14: Popis prihvaćenih radova u budućem izdanju


Slika 15: Izgled pristupa jednom od radova, a kako će to vidjeti čitatelji nakon objave


Važno je imati na umu i sljedeće:

1. Pojam “copyeditinga” (prijeloma) u OJS obuhvaća sve elemente onoga što se kod tiska naziva prijelom (osim stvaranja ozalida);

2. Lektura se može i ne treba provoditi kroz “copyediting” (ali naravno općenito mora);

3. Tijekom ”copyeditinga” važna su samo dva zapisa – onaj s kojim se u prijelom kreće (postavlja ga urednik) i konačan PDF koji se objavljuje (tzv. “galley proof”);

4. Bavljenje s ostalim koracima je opcijski, ovisi o afinitetu i željama urednika, tj. koriste se ako pridonose kraćem postupku i manjem broju iteracija s autorima, a povećanju kvalitete.

Bez obzira na OJS svaki urednik za mrežno i tiskano izdanje mora provesti barem jedan krug:- korekture,- lekture.

Obično digitalni prijelom u tiskari rezultira s PDF-ovima koji se šalju glavnom uredniku i on ih objavljuje u mrežnom izdanju, a tiskara priređuje ozalide i tiskano izdanje.


Temeljna značajka časopisa: jezik objave.

OJS kao sustav rad na engleskom. Postoji mogućnost odabira hrvatskog i češkog jezika, no to jesporedno, jer nije cijeli sustav preveden.

Međutim, kod objave je smisleni minimum održavati hrvatsko-englesku dvojezičnost na razininaslova, sažetka, ključnih riječi, autorskih podataka.

Vrlo je poželjno načinit napor pa objavljivati na engleskom uz mogućnost dvojezičnih radova (engl. i hrv.).

Razlog: indeksne baze, arhivske baze, pretraživači i “sakupljači” (engl. “data crawling”) rade na –engleskom.

OJS dopušta i postaviti časopis dostupnim na internetu obilježen s odgovorajućim “(scientific) fields” i“keywords”, što olakašava pristup njegovom imenu i radovima kod specijaliziranih, knjižničnih, pretraga.


5. Prednosti prijelaza OJS 2.x --> 3.x

OJS 2 je bio sustav koji je više nego korektno radio ono za što je programiran.

Časopis je bilo moguće brzo i uredno održavati, čuvati arhivu, provoditi recenzije.

Sustav kao besplatan je čak imao i razvijane dodatke od strane korisnika, a neki od njih bili suimplementirani i u inačici koju je održavalo Srce. Neki dodatci bili su od izvornih programera (PKP).

Pomoću njih bilo je recimo moguće dobiti:

• statistiku pristupa pojedinim radovima,

• rezultate recenzija po rukopisima i vremenskom razdoblju,

• broj preuzimanja objava.


Trenutačno dostupni alati unutar OJS 3 na Srcu, dijele se u dvije kategorije:

1. “Import/export” – služi za uvoz ili izvoz raznih podataka u/iz časopisa. Najčešće se koristi u oblicima za generiranje podataka koji se mogu odmah predati u npr. DOAJ.

2. Statistics” – kako ime označava, sadrži nekoliko opcija za pristup statistici sadržaja časopisa, poput broja pristupa člancima, preuzimanja, izvješća o recenzijama itsl.


Slika 16: Napredni alati OJS-a, opcija uvoza i izvoza podataka časopisa


Slika 16: Napredni alati OJS-a, statistika pristupa sadržaju časopisa


OJS 3 predstavlja smislenu i veću nadogradnju. S korisničke strane nekoliko opaženih izmjena su:

1. Vizualno sučelje je ljepše, jednostavnije, te vrlo različito.

2. Može se lakše povezivati različite profile istih osoba ili postojećim dodjeljivati dodatne uloge.

3. Moguće je sustav djelomice dorađivati (kao i u OJS 2), te podešavati uglavnom iste varijable (dužinerecenzija, vrstu recenzija, način zaprimanja rukopisa, dodavanje obavijesti, indeksacija po ključnimriječima itsl.).

4. Neke su opcije nestale, npr.:(a) stavljanje loga, naziva i slike časopisa zajednički na naslovnicu,(b) čak i ovlastima glavnoga urednika teže je u cijelosti raspolagati, migrirati, mijenjati odluke na bilo kojem radu u

postupku.

5. Nestao je i “home button” na naslovnici, odnosno njegovu ulogu preuzelo je ime časopisa (klikom nanjega dolazi se na početnu stranicu).


6. Sličnosti sustava OJS i OCS, namjene oba

OCS – “Open Conference System”;

OJS – “Open Journal System”;

OMP – “Open Monograph Press”;

OHS – “Open Harvester Press”.

Sve je načinio PKP – “Public Knowledge Project”.

Zbog uspješnoga rada s OJS-om, uredništvo Zbornika odlučilo se prvo testirati, a zatim načinitidostupnim svim istraživačima RGN fakulteta i paket OCS (2017.).

Sustavi OJS-a i OCS-a dijele niz istih značajki.


Slika 17: Prikaz odražnih skupova (OCS RGN fakulteta)


Slika 18: Prikaz naslovnice skupa održanog 2016. (OCS RGN fakulteta)


Slika 19: Prikaz stalno dostupnih radova održanog skupa (OCS RGN fakulteta)


OCS (engl. “Open Conference System”):

1. Nudi besplatno održavanje mrežnih stranica konferencije.

2. Poput OJS-a podržava sve vrste korisnika s različitim ovlastima i ulogama: voditelja OCS-a, voditelja konferencije, urednike tema, autore, recenzente, čitatelje.

3. Uz osnovno znanje uređivanja OJS-a, kroz nekoliko dana može se savladati funkcionalnost OCS-a na razini izvođenja manje konferencije.

4. Uz nešto više znanja OCS nudi vođenje veće konferencije i objavu zbornika sažetaka, pa i cjelovitih, recenziranih radova.

5. Za ustanove u kojima se godišnje organizira i samo jedan veća ili dvije manje konferencije ovaj alat je savršeno rješenje i potpuno ukida potrebu za financiranjem skupa te plaćanjem kotizacija i tiska zbornika.

Poput OJS-a, OCS-a je svakako preporučen svim znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj s osnovnim informatičkom odjelom koji instalaciju i održavanje može samostalno načiniti.


7. Zaključci

Postojanje OJS-a kao sustava koji odražava Srce u Hrvatskoj donosi niz dobitaka svima uznanosti. Među njima ovdje su izdvojeni:

1. Iznimno lak sustav za uporabu.

2. Znanje stečeno njegovom uporabom omogućuje lako snalaženje u ulogama autora, recenzenata,a možda i urednika, u sustavima “velikih” izdavačkih kuća (Elsevier, Springer, Taylor andFrancis, DeGruyter itsl.).

3. Hrvatskih urednicima znanstvenih časopisa omogućava potpunu neovisnost i smisleno utrošenovrijeme od zaprimanja rukopisa do mrežne objave broja.

4. Instalacije toga sustava već su same po sebi je predmet ”skeniranja” svih velikih internetskih tražilica(engl. “crawler-a”).

5. Postojanje OJS-a autorima nudi mogućnost da u Hrvatskoj uglavnom nailaze na znanstvenečasopise potpuno slobodnoga pristupa, bez plaćanja objava.


Zahvaljujem na pozornosti

Sveučilište u Zagrebu Sveučilišni računski centar

Zahvala na sudjelovanju na konferenciji

Srce DEI 2018

Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju na drugoj stručnoj konferenciji Dani e-infrastrukture - Srce DEI 2018.

Iznimno nam je drago što ste se odazvali našem pozivu, izdvojili vrijeme i svojim izlaganjem obogatili događanje.

Ove godine konferencija Srce DEI okupila je više od 300 sudionika te je prepoznata kao jedinstveno okupljanje zajednice koja brine za razvoj e-infrastrukture u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj s ciljem njenog daljnjeg kvalitetnog i stabilnog razvoja.

Želimo Vam puno uspjeha u daljnjem radu te se veselimo budućoj suradnji i, vjerujemo, susretu na Srce DEI 2019!

Programski odbor konferencije Srce DEI 2018

Srce DEI

2018

uporaba «ojs-a» za uspjeŠno ureĐivanje i mreŽnu … · slika 11: primjer sučelja tijekom...

Documents