upu-9 gospodarska zona proizvodne namjene – i2 … · vodnogospodarska ispostava za slivno...

stranica 310 - broj 10 Službene novine Općine Sveta Nedelja 23. prosinca 2009.

OBJAVE 2.

NARUČITELJ: REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETA NEDELJA

URBANISTIČKI PLAN UREðENJA

UPU-9

GOSPODARSKA ZONA PROIZVODNE NAMJENE – I2 NEDEŠĆINA I

IZVRŠITELJ:

Project Management Consulting d.o.o. Rijeka



IZVRŠITELJ:

Project Management Consulting d.o.o. Rijeka ODGOVORNI VODITELJ PLANA: ZLATKO KRAJAČEVIĆ DIPL.ING.ARH. RADNA SKUPINA: ZLATKO KRAJAČEVIĆ DIPL.ING.ARH. DARKO MIRKOVIĆ DIPL.ING.ARH. INGRID TOMŠIĆ COFEK DIPL.ING.GRAð. MR. OECC. MIRAN COFEK DIPL.ING.STROJ. DIREKTOR PROJECT MANAGEMENT CONSULTING d.o.o.: MR. OECC. MIRAN COFEK DIPL.ING.STROJ. KONZULTACIJE: ELIO STEPANČIĆ BROJ EVIDENCIJE PROJEKTA: PROJECT MANAGEMENT CONSULTING D.O.O. 1/09 BROJ UGOVORA: A-01-0/09


SURADNIČKE ORGANIZACIJE HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA DISTRBUCIJSKO PODRUČJE - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE, HRVATSKE CESTE, ZAGREB ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE ISTARSKE ŽUPANIJE ISTARSKA ŽUPANIJA – SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI ISPOSTAVA LABIN DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA URED ZA KATASTAR I GEODETSKE POSLOVE LABIN KOMUNALNO PODUZEĆE HRVATSKE VODE VODNOGOSPODARSKI ODJEL ZA SLIVNO PODRUČJE PRIMORSKO ISTARSKIH SLIVOVA VODNOGOSPODARSKA ISPOSTAVA ZA SLIVNO PODRUČJE ISTRE


OPĆINA SVETA NEDELJA URBANISTIČKI PLAN UREðENJA

UPU-9 GOSPODARSKA ZONA PROIZVODNE NAMJENE – I2 NEDEŠĆINA I

Broj evidencije plana:

1/09 Datoteka:

Program mjera za unapreñenje stanja u prostoru:

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: KLASA: 021-05/09-01/7

Datum objave javne rasprave (glasilo):

Javni uvid održan:

Pečat tijela odgovornog za provoñenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:

Elio Stepančić, v.r.

vlastoručni potpis

Suglasnost na plan prema članku Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07)

Suglasnost: klasa: urbroj: datum: Pravna osoba koja je izradila plan:

Project Management Consulting d.o.o. A. Medulića 6/II, 51000 Rijeka, Ured: A. Medulića 6/II kat,Tel.(0)51 338 683,GSM 098 472 730, Fax.227 530 www.pmc-sailing.com E-mail: [email protected]

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

MR. OECC. MIRAN COFEK, DIPL.ING.STROJ., v.r.

Odgovorni voditelj plana: ZLATKO KRAJAČEVIĆ DIPL.ING.ARH., v.r. Stručni tim u izradi plana: ZLATKO KRAJAČEVIĆ, DIPL.ING.ARH., v.r. DARKO MIRKOVIĆ, DIPL.ING.ARH., v.r. INGRID TOMŠIĆ COFEK, DIPL.ING.GRAð., v.r.

MR. OECC. MIRAN COFEK, DIPL.ING.STROJ., v.r.

Pečat predstavničkog tijela:

M.P.

Načelnik Općine:

Srećko Mohorović, v.r. vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

M.P.


SADRŽAJ:

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

A. TEKSTUALNI DIO: I OBRAZLOŽENJE str. 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti zone izdvojene namjene u prostoru naselja..................6 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.............................................................................6 1.1.2. Prostorno razvojne značajke.......................................................................................6 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost.......................................................................................7 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i cjeline................. 7 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja...............................................................................7 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke i

prostorne pokazatelje.................................................................................................9 2. CILJEVI PROSTORNOG UREðENJA 2.1. Ciljevi prostornog ureñenja općinskog ili gradskog značaja.............................. 9 2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture............................................................... 10 2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura..............................…………………………….10 2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone izdvojene namjene...................................... 11 2.2. Ciljevi prostornog ureñenja zone izdvojene namjene……………………………………11 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora……………………………………………….. 12 2.2.2. Unapreñenje ureñenja zone izdvojene namjene i komunalne infrastrukture..........…12 3. PLAN PROSTORNOG UREðENJA 3.1. Program gradnje i ureñenja prostora.................................................................…….12 3.2. Osnovna namjena prostora................................................................................…….13 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i ureñenja površina.…….14 3.4. Prometna i ulična mreža.......................................................................................…..16 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža...........................................................................…17 3.6. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina...............................................................20 3.6.1. Uvjeti i način gradnje……………………………………………………………………….21 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš...........................................................…..23 II ODREDBE ZA PROVOðENJE 1. Uvjeti odreñivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena........................28 2.. Uvjeti smještaja grañevina gospodarskih djelatnosti…………………………………….29 3. Uvjeti smještaja grañevina društvenih djelatnosti………………………………………..33 4. Uvjeti i način gradnje stambenih grañevina ……………………………………………...33 5. Uvjeti ureñenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja, prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama..........35 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže....................................................................................35 5.1.1. Javna parkirališta i garaže..........................................................................................35 5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine.......................................................................35 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže.....................................................................35 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže.........................................................36


6. Uvjeti ureñenja javnih zelenih površina.......................................................................38 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i grañevina

ambijentalnih vrijednosti...............................................................................................38 8. Postupanje otpadom...................................................................................................38 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš........................................................39 10. Mjere provedbe plana..................…………………………………………………………42 10.1. Obveza izrade detaljnih planova ureñenja...................................................................42 10.2. Rekonstrukcija grañevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni........................43 III. MJERE PROVERDBE PLANA …………………………………………………………...43 B.1 GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj 1: 500 2. PROMETNA ,ULIČNA I KOMUNALAN INFRASTRUKTURA 2.1. PROMETNA MREŽA mj 1 :500 2.2. ELEKTROOPSKRBA SN, NN, JAVNA RASVJETA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE mj 1 :500 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA I PLINOOPSKRBA mj 1: 500 3. UVJETI, KORIŠTENJA, UREðENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mj 1: 500 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj 1: 500 C. OPĆA DOKUMENTACIJA - Izvod iz sudskog registra - Suglasnost za upis u sudski registar - Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Plana - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata


I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru općine

Obveza izrade Urbanističkog plana ureñenja gospodarske zone I2 1 u Općini Sveta Nedelja utvrñena je Programom mjera za unapreñenje stanja u prostoru Općine Sveta Nedelja (Službene novine Općine Sveta Nedelja broj 10/2005.

Važeći dokument prostornog ureñenja višeg reda je II Izmjena i dopuna Prostornog plana

ureñenja Općine Sveta Nedelja (Službene novine Općine Sveta Nedelja broj 2/2008 ). Područje obuhvata Urbanističkog plana ureñenja (UPU-9) poslovne zone I2 1 nalazi se na

području Općine Sveta Nedelja zapadno od ceste Nedešćina – Labin i sjeverno uz nerazvrstanu cestu Nedešćina-Santalezi iza gospodarske zone I2 2 ( granica obuhvata UPU-10) i koridora trase vodoopskrbnog cjevovoda NO-80 na relaciji Nedešćine-Santalezi. Površina obuhvata Urbanističkog plana ureñenja iznosi 3,30 ha.

Područje obuhvata Urbanističkog plana ureñenja UPU-9 nalazi se prema Odluci o donošenju II izmjene i dopune Prostornog plana Općine Sveta Nedelja (SN Općine Sveta Nedelja br. 02/2008) u grañevinskom području za izdvojene namjene kao autonomna prostorna cjelina gospodarske-proizvodne ,pretežito zanatske, namjene izvan/unutar infrastrukturnog sustava. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Područje obuhvata smješteno je na zapadnom području Općine Sveta Nedelja neposredno uz zonu mjesnog groblja i sjeverni slijepi odvojak nesvrstane ceste Nedešćina – Santalezi, koja praktički tangira poduzetničku zonu I2 2 ( UPU-10) po njenoj južnoj strani.

Gospodarska zona je potpuno neizgrañena.

Glavne karakteristike područja su povoljna orijentacija , minimalni pad terena prema jugo-istoku, dok je sa sjeverne i djelomično istočne strane je zona praktično u razini županijske ceste.

Izloženost vjetru je evidentna, i dobra je osunčanost. Vegetacija minimalno postoji ,ali to je trava, nisko i beznačajno raslinje. Okolni teren je blago neravan i u veoma malom padu prema jugozapadu ,tako da je područje obuhvata relativno ravno i pogodno za izgradnju.

Gospodarska zona sa zapada, sjevera i juga neposredno graniči sa zonom vrijednog obradivog tla (P2) a sa jugozapada sa manjom zonom šume (Š-1) koja je isključivo gospodarske namjene.

Cjelokupni prostor zone unutar obuhvata ovoga plana je u IV vodozaštitnoj zoni kao nedovoljnog neistraženog šireg područja oko naselja Nedešćine.


1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Urbanistički plan ureñenja gospodarske zone 1 izrañuje se temeljem Programa mjera za unapreñenje stanja u prostoru Općine Sveta Nedelja (Službene novine broj 10/2005), na temelju izvješća o stanju u prostoru Općine Sveta Nedelja, kao i na temelju važećih dokumenata prostornog ureñenja višeg reda , a to su Prostorni plan Istarske županije (Službene novine broj 14/05) i Prostorni plan Općine Sveta Nedelja (SN br. 02/2008 ). Prostornim planom Općine Sveta Nedelja su utvrñena grañevinska područja naselja kao i grañevinska područja za izdvojene namjene–gospodarska namjena – proizvodna, pretežito zanatska u koje spada i ova zona gospodarske namjene za koje je predviñena obaveza izrade UPU-a ( UPU 9).

Grañevinska područja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja , i u njima se ne može planirati nova stambena gradnja. Za razvoj Poslovne zone 1 postoje svi prostorni ,urbanistički ,razvojni i gospodarski preduvjeti. Sama lokacija zone je povoljna ali je potrebno osigurati potrebnu komunalnu i drugu infrastrukturu za što su postavljeni preduvjeti PPU-om širega područja Općine Sveta Nedelja. 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Gospodarska zona nije opremljena elementima i ureñajima individualne i zajedničke komunalne potrošnje (telekomunikacijska, vodovodna, kanalizacijska i elektroopskrbna mreža) a takoñer treba prethodno izgraditi novu ( ili temeljito rekonstruirati postojeću) nerazvrstanu cestu Nedešćina – Santalezi te preko poslovne zone I2 2 (obuhvat UPU-10) izvesti cestovni priključak sa odgovarajućim raskrižjem. 1.1.4. Zaštićene prirodne ,kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Područje unutar granica obuhvata Plana poslovne zone nema zaštićenih prirodnih ,kulturno-povijesnih cjelina. Mogućnosti i ograničenja ureñenja isključivo su programske prirode. To znači da ovim Planom mora odrediti uvjete namjene, korištenja i gradnje koji će pridonijeti podizanju kvalitete rada i života u zoni. Karakteristike prostora , nove ambijentalne vrijednosti, budući vlasnički odnosi i proizvodni programi trebaju biti takvi da osiguraju odgovarajuću zahtjevnu kvalitetu u prostoru. Na području obuhvata potrebno je uspostaviti zaštitu arheološke baštine u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09). Kako je područje obuhvata arheološki neistraženo, prije bilo kakvih pripremnih radova (čišćenje terena, zemljani radovi i slično) potrebno je izvršiti arheološko rekognisciranje na području/parcelama namjeravane gradnje. Ovisno o vrsti i količini nalaza nadležni konzervatorski odjel propisat će daljnje uvjete zaštite arheološke baštine. 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrañenosti).

Područje Općine Sveta Nedelja i naselja Nedešćina nalazi se u sastavu Istarske županije, na njezinom istočnom dijelu, u blizini grada Labina.

Naselje Nedešćina se prostire na području od 102,83 ha, i ima 684 stanovnika i 167 kućanstava prema stanju iz 2001 godine. Gustoća naseljenosti je mala i iznosi 8,70 st/ha.


Prostorni plan ureñenja Opčine Sveta Nedelja je osnovni dokument prostornog ureñenja kojim

su odreñeni lokacija, površina, namjena i drugi elementi poslovne zone I2 1 relevantni za ovaj urbanistički plan ureñenja.

Prostor u obuhvatu ovog UPU-a definiran je kao izdvojeno grañevinsko područje za izdvojene namjene – gospodarska namjena – proizvodna, pretežito zanatska, oznake I2 1 ( UPU –9).

Zona sa granicom obuhvata je prikazana na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:500 .Površina zone (ujedno i obuhvata plana) definirane je veličine 3,30ha. 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Izradi ovog urbanističkog plana ureñenja je prethodila izrada Studije opravdanosti izgradnje Poslovne zone I2 1 i I2 2.

Gospodarska zona nije opremljena komunalnom infrastrukturom a takoñer nema adekvatni cestovni prilaz i priključak.

Koridor magistralnog vodovoda (NO-80) ne diktira prilagoñavanje planiranih fizičkih struktura njegovim elementima, te ne umanjuje racionalnost prostorne organizacije i korištenja prostora ukoliko se preko tog koridora dopusti prometno povezivanje gospodarske zone I2 1 preko zone I2 2 na novoplaniranu prometnicu Nedešćina-Santalezi preko planiranog raskrižja za prilaz ovim zonama.

U početnom razdoblju realizacije poslovne zone treba podnijeti relativno visoke inicjalne troškove pripreme ,priključka i komunalnog opremanja zemljišta.

Raspoloživi izgrañeni i neizgrañeni prostor odreñen za gospodarsku – poslovnu namjenu, djelomično riješeni vlasnički odnosi, stvoreni preduvjeti prometnog i komunalnog opremanja zone i odsustvo strožih elemenata zaštite prostora, osnova su opravdanosti pristupanja realizaciji gospodarske zone. 2. CILJEVI PROSTORNOG UREðENJA Urbanističkim planom ureñenja ove poslovne zone obuhvaćeno je ukupno 3,30ha zemljišta. Cilj izrade plana je formiranje poslovne zone na način da se potiče razvoj gospodarstva na području Općine Sveta Nedelja, a naročito da se potaknu za razvoj budući poduzetnici. 2.1. Ciljevi prostornog ureñenja općinskog ili gradskog značaja

Dugoročni razvitak se bazira na globalnim ciljevima politike gospodarskog razvitka Općine i Županije kao i mjera ekonomske politike koje će se na razini države donositi , koji biti moraju zasnovani na komparativnim prednostima koje proizlaze iz raspoloživih prirodnih i stvorenih resursa , te na potrebi osiguranja boljih uvjeta života stanovništva.

Globalni ciljevi te politike su povećanje proizvodnje roba i usluga ,povećanje izvoza, podizanje produktivnosti rada (intelektualnog i izvršnog),povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog standarda.

Ciljevi prostornog ureñenja na toj razini, a koje treba posebno istaknuti su: -skladno razvijati cjelokupni prostor u skladu sa potencijalima, -stalan i stabilan rast životnog standarda i potpunije zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba grañana što postavlja zahtjev organizaciji prostora tako , da ukupna izgradnja


i komunalna opremljenost prate dinamiku privrednog rasta, - povećanje prihoda Općine - temeljiti razvoj primarno na potencijalima domicilnog stanovništva, ali i šire, uz povećanje zaposlenosti, -povećanje prihoda gospodarskih subjekata ,pravnih i fizičkih osoba u Općini - izgradnja na zemljištu u vlasništvu Općine 2.1.1 Odabir prostorne i gospodarske strukture Prostorna i gospodarska struktura postavljena je okvirno Prostornim planom Općine Sveta Nedelja , meñutim, kako precizni programi i prostorne potrebe u ovom trenutku nisu definirani, planirane fizičke strukture trebaju biti organizirane na način da se omogući fleksibilno prilagoñavanje broja i veličine grañevnih čestica budućim konkretnim potrebama. Prostornim planom Općine Sveta Nedelja postavljene su dvije gospodarske zone sa većim koridorom ( širine cca 40m) izmeñu njih a ovim se Planom predlaže korištenje zone koridora za smještaj dijela prometne mreže zona uključivo i javni parking (čestice P-1, P-2), čestica za infrastrukturne sustave i ureñaje (IS-1 ,IS-2) i trafostanicu (TS) čija je mikrolokacija prethodno približno definirana. 2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

Prometnoj mreži na području obuhvata plana pristupa se preko postojeće i planirane prometne mreže naselja – nova prometnica koja povezuje naselje Nedešćina i Santalezi, te preko Gospodarske zone I2- 2 i koridora izmeñu gospodarskih zona 1 i 2. Unutar granice obuhvata Plana formira se nova prometna mreža. Telekomunikacijska mreža Unutar granice obuhvata plana predviña se izgradnja nove distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije (DTK) duž pločnika planiranih prometnica. Priključak novoplanirane mreže biti će na mjestu priključka koji odredi distributer. Predviña se i mogućnost izgradnje ureñaja mobilne mreže. Komunalna infrastrukturna mreža Vanjska vodovodna mreža U zoni obuhvata ne postoji vodovodna mreža Kroz zonu njenim srednjim dijelom prolazi magistralni vodovod , koji je potrebno točno locirati zbog buduće organizacije prostora izmeñu zona I2 1 i I2 2. Planirana je kompletna nova vodovodna i hidrantska mreža u zoni obuhvata Plana sa priključkom na planirani vodoopskrbni cjevovod od Nedešćine do gospodarskih zona. Fekalna ,oborinska kanalizacija (s krovova i prometnica) i tehnološke vode Kanalizacija unutar granica obuhvata Plana ne postoji. Ovim Planom planirana je izvedba kompletno nove separatne kanalizacije uključivo tretman tehnoloških i oborinskih voda sa javnih prometnih površina sa potrebnim ureñajem, za pročišćavanje vode do zahtijevnog stupnja i ispustom u tlo. Oborinske vode sa krovnih površina upuštaju u tlo preko upojnih bunara in situ. Fekalna gravitacijska kanalizacija planirana je sa crpnom stanicom i tlačnim vodom koji se odvodi van zone do mjesta priključka na širi sustav odvodnje. Planirana je, za slučaj neblagovremene izvedbe grane magistralnog voda naselja na koji je previñen spoj zone, obveza izvedbe internog pročišćavanja fekalnih i sanitarnih voda na svakoj


čestici uz potrebu spajanja na sustav odvodnje zone kada to bude moguće. Elektroopskrba Razvoj potrošnje Napajanje će se osigurati niskonaponskim kabelima iz buduće trafostanice 20/0,4 kV. Visokonaponska mreža Izvan granice obuhvata ovog Plana, a unutar zone izmeñu zone I2 1 i zone I2 2, neposredno prema putu uz groblje, planirana je izgradnja nove trafostanice kapaciteta 2×630 kVA a takoñer i srednje naponske mreže ( kablirano),sa spojem na sustav naselja Nedešćina. Trafostanica kao siguran izvor napajanja, treba biti izvedena s osiguranim osnovnim i rezervnim napajanjem po 20 kV naponskom nivou. Planirana trafostanica, kao slobodno stojeća ( tipska-montažna) grañevina, biti će na zasebnoj grañevnoj čestici sa osiguranim kolnim pristupom za interventno vozilo i kamion sa dizalicom. Niskonaponska mreža Niskonaponska mreža koja će se graditi unutar zahvata plana, izvoditi će se isključivo podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim od strane HEP-a (nadležne elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u trafostanici. Priključci grañevina izvoditi će se takoñer podzemnim kabelima. Javna rasvjeta Javna rasvjeta će se izvoditi zasebno, na metalnim stupovima povezanim podzemnim kabelima tip XP 41 A, presjeka do 4x35 mm2. Rješenjem je predviñeno da se osvijetle sve prometnice i pješačke staze. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature biti će definirani kroz posebne projekte. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti će se iz zasebnog ormarića, napajanje kojeg će se osigurati iz predviñene trafostanice. 2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone izdvojene namjene

Unutar granica obuhvata plana nema nikakvih prostornih posebnosti koje treba očuvati.

2.2. Ciljevi prostornog ureñenja zone izdvojene namjene «Poslovna zona I2 1» je u prvom redu namijenjena malim i srednjim poduzetnicima općine Sveta Nedelja ali je otvorena i drugim poduzetnicima i poslovnim subjektima te posebno potrebama trgovačkih tvrtki koje snabdijevaju lokalne zajednice i šire turističko područje. 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeća obilježja izgrañene strukture , vrijednost i posebnost krajobraza , prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina Zona je potpuno neizgrañena i unutar granica obuhvata plana nema nikakvih prostornih posebnosti koje treba očuvati. 2.2.2. Unapreñenje ureñenja zone izdvojene namjene i komunalne infrastrukture Samu izgradnju zone treba pratiti i izgradnja sve potrebne infrastrukture ( prometnice vodovodna, kanalizacijska , telekomunikacijska ,plinska i električna mreža) u zoni i posebno, izvan


zone, kako bi se blagovremeno osigurali potrebni priključci za planiranu izgradnju. 3. PLAN PROSTORNOG UREðENJA 3.1. Program gradnje i ureñenja prostora Prvi prioritet - zona I2 1 je u prvom redu namijenjena malim i srednjim poduzetnicima Općine Sveta Nedelja ali i drugima iz djelatnosti proizvodnje i proizvodnih usluga i dr. Drugi prioritet je zadovoljiti moguće potrebe trgovačkih tvrtki koje snabdjevaju stanovništvo i turiste i šire turističko područje za skladišnim prostorima. Predlaže se podjela prostora za organizaciju poslovanja cca 10-tak poduzetnika u poslovnoj zoni, različitih veličina parcela koje nisu konačno definirane nego će se definirati neposrednom provedbom skladu sa odredbama ovog Plana prema potrebama pojedinog vlasnika u danom trenutku. Djelatnosti čiji se razvoj očekuje u zoni, uz preporuku poticanja njihovog razvoja, nisu definirane. Jedan dio zemljišta može se koristiti i kao otvorena skladišta Očekivano vrijeme realizacije - popunjavanja zone 1 je 5 – 8 godina. Prostorna mogućnost razvoja zone I2 1 je: - površina grañevinskih parcela ukupno iznosi 29.380,00 m2, - od čega će 40% površine ili ukupno 11.752,80m2 maksimalno može biti u pokrivenim objektima a ostatak će biti otvoreni radni prostor, interne prometne površine, zaštitno i ostalo zelenilo i dr. 3.2. Osnovna namjena prostora Osnovna namjena prostora u poslovnoj zoni I2 1 proizlazi iz namjene odreñene Prostornim planom ureñenja Grada Sveta Nedelja i obuhvaća proizvodne - pretežito zanatske pogone i sl. , skladišta i dr. te potrebu ureñenja i opremanja prostora prometnom i komunalnom infrastrukturom. Budući korisnici zone, a time i detaljna namjena prostora nisu poznati. Prostornim planom ureñenja Sveta Nadelja odreñena namjena cjelokupnog prostora omogućava organizaciju različitih sadržaja. Ovim urbanističkim planom ureñenja načelno se ne odreñuje detaljnija podjela prema namjeni, obzirom na mikrolokacije i veličine pojedinih čestica, potencijalne djelatnosti i njihove uvjete korištenja prostora. Odredbama ovog Plana dopuštena je organizacija svih potencijalnih sadržaja na bilo kojoj lokaciji - grañevnoj čestici unutar zone. Odreñene su slijedeće osnovne namjene: - površine gospodarske –proizvodne pretežito zanatske namjene ( I2 1) - površine infrastrukturnih objekata i ureñaja u prostoru izmeñu zona I2 1 i I2 2 (IS, TS) - prometne površine i zaštitno zelenilo (C)


- zona internog zaštitnog zelenilo (Z) - javne zelene površine (Z1) Unutar grañevnih čestica javne namjene (prometnica i parkirališta), odnosi izmeñu pojedinih namjena – kolnih, kolno-pješačkih, pješačkih i zelenih površina, mogu se izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju ukoliko ne narušavaju planiranu organizaciju prostora i druge odredbe iz Plana. Izvan obuhvata radne zone I2 2, preko koje se prometno povezuje zona 1 na prometni sustav Općine Sveta Nedelja definira se dio trase planirane ceste Nedešćina – Santalezi i priključak sa raskrižjem na radnu zonu 2 , kao osnovu za priključenje zone I2 1 na javnu prometnu mrežu. Ovim planom obuhvaćeno je ukupno 3,295 ha zemljišta. Osnovna struktura namjene površina je: a. Gospodarska zona I2 1 - čestice gospodarskih - namjena 2,938 ha - grañevna čestica javnih prometnih površina sa zaštitinim zelenilom 0,357 ha __________________________________________________________________ Ukupno obuhvat gospodarske zone I2 1: 3,395ha b. Prostor izmeñu zona I2 1 i I2 2 - čestice infrastrukturnih namjena (TS, IS-1,IS-2) 0,579 ha - grañevna čestica javnih prometnih površina P-1,P-2,C-1 sa zaštitnim zelenilom (Z) 0,3311 ha

Ukupno obuhvat prostora izmeñu zone I2 1 i I2 2: 0,9050 ha 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu , način korištenja i ureñenja površina A/ SPECIFIKACIJA NAMJENE POVRŠINA

NAMJENA POVRŠINE površina (m2) %

K gospodarska - proizvodna pretežito zanatska namjena

29.382 89.166

ukupna površina gospodarske namjene

29.382 89.166

N 0 0 Ukupna površina posebne namjene 0 0

IS Odvodnja-prečistač-separator,pumna stanica

2.666 3,53

TS elektroopskrba - trafostanice 138 0,26

ukupno površine infrastrukturnih sustava – izmeñu zone 1 i zone 2

2.804

Prometne površine+zašt.zelenilo 3.570 10.834 P Javna parkirališta 0 0

ukupno površine javnih prometnih površina

3.570 10,834

Z zaštitne zelene površine 0 0

ukupno površina radne zone 32.952,00 100,00


B/ PRIKAZ KVANTIFICIRANIH POKAZATELJA PO ZONAMA

oznaka čestice

površina čestice

m2

površina izgrañenosti

m2

funkc.pov. površine

čestice (%)

max. Kig

max. tloc.izgr.

m2

max. Br. etaža

max. bruto izgr. pov.

m2 Namjena : gospodarska - proizvodna , pretežito zanatska

I2 1 -1 4.055 1.622 0,4 4 6.488 I2 1 -2 3.030 1.212 0,4 4 4.848 I2 1 -3 2.820 1.128 0,4 4 4.512 I2 1 -4 3.612 1.444,80 0,4 4 5.779 I2 1 -5 4.057 1.622,80 0,4 4 6.491 I2 1 -6 4.065 1.626 0,4 4 2.504 I2 1 -7 3.860 1.544 0,4 4 6.176 I2 1 -8 3.883 1.532 0,4 4 6.128

29.382,00 11.752,80 47.011,20 Izvan zone 1

TS 138 55 0,4 1 55 IS-1 1.318 IS-2 1.348 P-1 1.452 P-2 1.483

Napomena: Predložene površine čestica odgovaraju grafičkim prikazima 1 »Korištenje i namjena površina» i 2. «Namjena i korištenje površina sa infrastrukturom». Ovim urbanističkim planom ureñenja definirana je po i površinama slijedeća namjena površina: - POVRŠINE ZA GRADNJU gospodarska namjena (I2 1) površina komunalne infrastrukture (IS) i trafostanica(TS) - JAVNE, PROMETNE I OSTALE POVRŠINE javne zelene površine (Z) kolne površine i zaštitno zelenilo (C) pješačke površine (C) javni parking (P) Pješačke površine obuhvaćaju nogostupe uz prometnicu i pješačke putove koji se namjenjuju pješačkom prometu. Gospodarska namjena (I2 ) odnosi se na novoplaniranu izgradnju namijenjenu za djelatnosti koje obuhvaćaju proizvodne pretežito zanatske sadržaje. Površina komunalne infrastrukture – trafostanica, pročistač i pumpna stanica i dr. planirane su na posebnim česticama izvan zone I2 1 u prostoru izmeñu zona I2 1 i I2 2. 3.4. Prometna i ulična mreža Na kartografskom prikazu 2.2 prikazano je prometno rješenje gospodarske zone I2 1. Jedan od primarnih problema u prostornoj organizaciji i ureñenju zone predstavlja nedostatak odgovarajuće prometne mreže za priključenje zone.


Osnovni elementi prometne mreže naselja proizlaze iz Prostornog plana ureñenja Općine Sveta Nedelja. - CESTOVNA MREŽA IZVAN OBUHVATA PLANA Izvan obuhvata urbanističkog plana ureñenja uz samu granicu zone 2 (približno trasi postojećeg puta Nedešćina – Santalezi)) planirana je nova cesta Nedešćina – Santalezi na koju je planirano priključenje zona I2 1 i I2 2 ( uključivo i raskrižje uz zonu I2 2) koji predstavljaju okosnicu prometnog spoja zone I2 1 i I2 2 na javnu prometnu mrežu općine Sveta Nedelja. Odnosi tih elemenata i planirane namjene površina zona , meñuprostora-koridora meñu njima, te pristup groblju uvjetuju prometno rješenje kojim se priključenje zona I2-1 i I2 2 na javnu prometnu mrežu ostvaruje isključivo preko navedene ceste i na predloženom mjestu. Na planiranoj cesti formira se novo križanje, preko kojeg se planira spoj zona I2 1 i I2 2. Novo križanje na planiranoj cesti Nedešćina- Santalezi predviñeno je kao tip površinskog prometnog čvorova u nivou prema HRN.U.C4.050 i odredbama Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati uvjetima sigurnosti prometa (NN 110/2001). - CESTOVNA MREŽA U OBUHVATU PLANA Na kartografskom prikazu 2. prikazano je prometno rješenje gospodarske zone I2 1. Unutar zone predviñena cesta je interna i lokalnog značaja. To je pristupna cesta do budućih čestica gospodarskih namjena, koja služi i za povezivanje sadržaja meñusobno a osigurava kružni tok unutar zone. Ceste su kategorizirane su kao "ostale - pristupne ceste". Kolni priključci pojedinih grañevnih čestica ostvaruju se neposrednim povezivanjem na navedenu prometnicu. Za parcele na koje nije moguć pristup sa glavne sabirne ceste mogu se izvesti odgovarajući ogranci. Mreža prometnica u zoni definirana je primarno u funkciji pristupa budućim grañevnim česticama i kako je jednim manjim dijelom u usjecima ili nasipima zbog konfiguracije terena, nema čvrsto definirane priključke na grañevne čestice. Na prometnim površinama mogu se graditi i ureñivati kolnici, nogostupi, parkirališta, drvoredi, manje zelene površine, nasipi i drugo, javna rasvjeta i dr. uobičajeno za namjenu zone. Prometne površine i objekte potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i drugom urbanom opremom (elementima vizualnih komunikacija i drugo). Na raskrižjima unutar zone zahvata predviñeni su minimalni radijusi ( vanjski rub kolnika) R=15m. Sve ceste omogućavaju pristup planiranim površinama gospodarske namjene a planirane su kao dvosmjerne, dimenzionirane za teški promet, sa dvostranim nogostupom širine 1,50m, proširenjima na odvojcima i križanjima, najvećeg nagiba do 6%, reguliranom odvodnjom, poprečnim nagibima za brzine do 50 km/h i kamionski promet. Posebno je važna pregledna horizontalna, vertikalna, te infrastrukturna signalizacija s pregledom korisnika. Na cestama nije planirano zaustavljanje i parkiranje teških i ostalih vozila. Sve ceste predviñene su za odvijanje dvosmjernog prometa, pa su u skladu s time predviñeni i normalni profili pojedinih cesta. Nivelete cesta prilagoñene su kotama terena, radi što boljeg povezivanja, a dopuštene su korekcije visinskih kota platoa i mjesta prilaza pojedinim platoima, prema potrebama investitora, u skladu s predloženim prometnim rješenjem i važećim propisima.


Tehnički elementi prometnica Sabirne ceste: dvije trake 7,0 metara nogostup jednostrani i dostrani 1,60 metara širina planuma min 10,00 metara Kolna konstrukcija: asfalt beton AB 11 4 cm nosivi sloj bitum. BNS 32 8 cm donji nosivi kameni agregat 100 KN/m 40 cm slivnici betonski ∅ 800 mm rešetke za teški promet Nogostupi: ivičnjaci betonski 24/16 podloga beton C 20/27 (MB 20) rubna traka beton 20/5 liveni asfalt 2-3 cm. Neizgrañeni pojas obostrano uz ceste: min. 1x2,00 m (od ograde zemljišta korisnika). Biciklistički i pješački promet Biciklistički promet nije planiran. Pješački promet se planira u minimalnom opsegu i predviñen je dvostrani nogostup najmanje širine 1,50 metara. Promet u mirovanju Za cijelo područje zone predvidjeti će se javno parkiranje vozila (P1 i P2) u prostoru Izmeñu zona I2 1 i I2 2.

Veći dio problema prometa u mirovanju rješava se na korisničkim grañevnim česticama gospodarske namjene. Ovisno o vrsti grañevine gospodarske namjene i tehnološkom procesu potrebno je na grañevnoj čestici osigurati prostor za parkiranje vozila: osobnih automobila djelatnika i posjetitelja te vozila za opskrbu. 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža Telekomunikacijska mreža Na kartografskom prikazu 2.2. prikazano je rješenje gospodarske zone I2 1. Na području koje je obuhvaćeno ovim Planom a u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama predviñena je izgradnja distributivne TK kanalizacije sa odgovarajućim brojem cijevi (PVC, PEHD) i zdencima odgovarajućih dimenzija a koja je sastavni dio komunalne infrastrukture. U početnoj fazi pristup do samih TK korisnika realizirati će se primjenom TK kabela s bakrenim vodičima koji će se uvući u planiranu TK kanalizaciju do budućih grañevina. U slijedećoj fazi bakreni će se kabeli zamijeniti optičkim kabelima koji će se uvući u za to namjenski položene cijevi do objekata korisnika. Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je izdao ili prihvatio T- Com. Pri paralelnom voñenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane meñusobne minimalne udaljenosti.


Vanjska vodovodna mreža Na kartografskom prikazu 2.3. prikazano je rješenje gospodarske zone I2 1. Za predviñene sadržaje u zoni potrebno je predvidjeti redovitu vodoopskrbu budućih potrošača kao i vodu za protupožarnu zaštitu. Na predmetnom području ne postoji vodoopskrbna mreža. Prema podacima iz Prostornog plana ureñenja Općine Sveta Nedelja predviñena je vodoopskrba predmetnog područja. Preko prostora izmeñu zona I2 1 i I2 2 predviñen je transportni cjevovod ( koji nije planiran za vodoopskrbu zona) za koji je ostavljen široki koridor širine cca 40m. U zoni I2 1 ovim Planom predviñen je jedinstveni cjevovod za sanitarno potrošnu i protupožarnu vodu. Glavni razvodni cjevovod treba predvidjeti od ductilnog lijeva DN 150 za NP 16 bara. Područje poslovne zone I2 1 trebalo bi se spojiti na planirani ( projektirani) ogranak cjevovoda koji spaja naselje Nedešćina sa zonama I2 1 i I2 2. Na mjestima priključaka pojedinih platoa ugradit će se vodomjeri u betonska okna koja moraju biti locirana na javnoj površini zone. Unutarnju mrežu po platoima izvoditi će korisnici prema svojim potrebama. Vodomjeri se izvode posebno za sanitarno tehnološku vodu, a posebno za protupožarnu vodu. Odvodnja vode Na kartografskom prikazu 2.3. prikazano je rješenje gospodarske zone I2 1. Fekalna kanalizacija i tehnološke otpadne vode Predmetna gospodarska zona I2 1 nalazi djelomično u četvrtoj zoni sanitarne zaštite, a djelomično izvan zone sanitarne zaštite. Za odvodnju otpadnih voda usvojen je razdjelni sustav odvodnje, tj. posebno se odvode oborinske, posebno fekalne ,sanitarne i tehnološke otpadne vode. Kako na predmetnoj lokaciji nema infrastrukture koja bi prihvatila otpadne fekalne i sanitarne vode predviñena je izgradnja crpne stanice i tlačni vod sa spojem na sustav odvodnje naselja koji je lociran izvan granica obuhvata ovog Plana Za slučaj neblagovremene izvedbe grane mjesnog sustava odvodnje namijenjenog za priključenje poslovne zone obvezna je izvedba na svakoj čestici ureñaja za biološko pročišćavanje tih voda sa obvezom spajanja na sustav odvodnje zone kada se stvore uvjeti.. Crpna stanica je smještena izvan zone na posebnoj čestici (IS-1) u prostoru koridora izmeñu zone I2 1 i I2 2. Tehnološke otpadne vode sa pojedinih parcela se prije upuštanja u kolektor moraju dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda. Odvodnja fekalnih ,sanitarnih voda i tehnoloških voda - HIDRAULIČKI PRORAČUN Ulazni podaci za dimenzioniranje uzeti su prema slijedećem: Sanitarna otpadna voda prosječno opterećenje: osoba/ha/dan od toga je 70% zaposlenih osobe/ha/dan 30% posjetitelja osoba/ha/dan mjerodavna potrošnja za sanitarnu vodu zaposleni 60 l/osoba/dan posjetitelji 30 l/osoba/dan U obračun je uzeta površina grañevinskih parcela 22.682,00 m2. koeficijent dnevne neravnomjernosti: K1 =1,50 Koeficijent satne neravnomjernosti: K2 = 1,80


Oborinska kanalizacija sa prometnica i krovnih ploha

Sve oborinske vode će se preko upojnih grañevina upuštati u teren, ali s različitim prethodnim tretmanom.

Oborinske vode s krovova i pješačkih površina mogu se direktno upustiti u teren, dok se oborinske vode sa cesta i parkirno manipulativnih površina upuštaju u teren nakon pročišćavanja na separatoru naftnih derivata.

Rješavanje oborinskih voda za svaku pojedinu parcelu biti će riješeno unutar iste. Oborinske vode sa javnih cestovnih i manipulativnih površina biti će pročišćene

na jednom centralnom mjestu - čestica IS-1( Prostor izmeñu zona I2 1 i I2 2). Ukupna površina cesta i javnih parkinga (P-1) je: 3.570,00+1.452,00=5.022,00m2 Mjerodavni intenzitet je 400 l/s/ha. Minimalni promjer kolektora oborinskih voda usvojen je s 250 mm. Na pročišćavanje se odvodi samo prvi udarni val ( cca 20%) .

Elektroopskrba Na kartografskom prikazu 2.2. prikazano je rješenje gospodarske zone I2 2. Razvoj potrošnje Očekivano vršno opterećenje po pojedinoj parceli procijenjeno je na cca 75 kW, na osnovu pretpostavljena tri mjerna mjesta po parceli i uz odabir neistovremenog opterećenja po mjernom mjestu. Budući investitori iskazati će stvarne potrebe za vršnim opterećenjem na osnovu izrañenih projekata. Planirane vršne snage po pojedinim budućim parcelama nisu odreñene, te je stoga u slučaju potrebe za većom angažiranom snagom (cca 200 i više) na nekoj od parcela, potrebno osigurati prostor za izgradnju trafostanice na toj parceli za tako iskazanu snagu. Idejnim rješenjem elektroenergetske mreže, predviñene ovim planom, osigurava se kvalitetno i sigurno napajanje za iskazana vršna opterećenja pojedinih parcela, uz mogućnost da prema potrebi ona bude i veća. Napajanje će se osigurati niskonaponskim kabelima iz budućih trafostanica. Visokonaponska mreža Srednjenaponski priključak i transformatorske stanice Područje obuhvaćeno ovim planom će se napajati električnom energijom iz TS 35/20 kV Nedešćina , koja je smještena izvan granica ovog plana. Za napajanje budućih potrošača unutar zone obuhvata plana biti će potrebno izgraditi jednu trafostanicu 20/0,4 kV kapaciteta 1×630 kVA do 2×630 kVA, s pripadajućim srednjenaponskim priključkom i niskonaponskom kabelskom mrežom. Trafostanica će se izgraditi kao montažno-slobodnostojeća grañevina, tlocrtne površine (za 2×630 kVA) 4,94×4,76 m (parcela min. 7×8 m). Trafostanica će imati direktan pristup na javnu površinu, čime se osigurava cjelodnevni nesmetani pristup vozilom do pet tona za potrebe njene izgradnje i eventualne izmjene većih i težih dijelova opreme. Srednjenaponski priključak trafostanice izvesti će se s podzemnim 20 kV kabelskim vodom u formi "ULAZ-IZLAZ" priključkom na 20 kV DV. SN priključke na novopredviñenu trafostanicu prilagoditi budućem konačnom stanju prema uvjetima nadležne elektrodistribucije. Voñenje 20kV kabela izvesti po javno-prometnim površinama (ceste,nogostupi) zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama. Javna rasvjeta

Javna rasvjeta kolnih, pješačkih i parkirnih površina izvoditi će se na Fe stupovima. Odabir rasvjetnih armatura i izvora svjetlosti, tip stupova, njihove visine i razmještaj u prostoru te njeno napajanje i način rada – upravljanje, definirati će se kroz zasebnu projektnu dokumentaciju. U prilogu nacrtne dokumentacije dano je planirano stanje buduće javne rasvjete.


Napajanje javne rasvjete predviñeno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara javne rasvjete

smještenog u blizini TS.Predviña se klasa C rasvjete po CIE Plinoopskrba Na kartografskom prikazu 2.4. prikazano je rješenje gospodarske zone I2 2. Planom je predviñena plinoopskrba na slijedeći način : Unutar poslovne zone u trupu glavne prometnice položiti će se interni magistralni srednjetlačni cjevovod iz PEHD cijevi profila d 160, za tlak u plinovodu 1 bar. Priključak na magistralni gradski cjevovod planiran je na mjestu južnog ruba zone 1, gdje je planirana posebna grañevna čestica za komunalne objekte i ureñaje površine(IS-2) namijenjena za infrastrukturne sustave cijele zone. Plinovod (srednjetlačni, 1 bar) iz PE-HD, SDR11 cijevi se polaže u sklopu prometne površine interne saobraćajnice u pješčanoj posteljici na dubini 1 m i razmaknuto od ostalih komunalnih instalacija min. 1 m. Dimenzija plinovoda je d = 160 mm. Grañevinske čestice će se priključiti na srednjetlačni plinovod putem ogranka s priključnim ormarićem (niskotlačni regulator tlaka + plinomjer) lociranim na granici grañevne čestice. 3.6. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite površina Uvjetima korištenja površina odreñuje se način korištenja površina odreñenog namjenom, a prikazani su kartografskom prikazu br.3 «Uvjeti korištenja ,ureñenja i zaštite površina»

U smislu ovog Plana , izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

- Grañevne čestice osnovne namjene prokazane ovim Planom nisu fiksno zadane nego se mogu slobodno formirati kroz neposrednu provedbu ovog Plana . Grañevna čestica odreñuje funkcionalnu pripadajuću površinu zemljišta grañevine; - Osnovna grañevina je grañevina čija je namjena vezana uz namjenu odreñene grañevne čestice; - Grañevine koje su u funkciji osnovne grañevine su pomoćne grañevine i ostale grañevine u funkciji osnovne grañevine, na čijoj se grañevnoj čestici nalaze;

- Grañevna linija je pravac koji odreñuje položaj osnovne grañevine u odnosu na granicu grañevne čestice prema javnoj prometnoj površini

- Regulacijska linija je pravac koji odreñuje položaj grañevine u odnosu na granicu grañevne

čestice prema javnoj prometnoj površini i grañevinskom pravcu (javna cesta, prilazni put, trg i dr.;

- Etaža je svaki nivo grañevine. Etaže mogu biti nadzemne,. djelomično i/ili potpuno ukopane i podzemne

- Etažom se prema odredbama ovoga Plana smatraju , djelomično i/ili potpuno ukopane i podzemne etaže ( podrum, suteren i dr.), prizemlje , te bilo koji kat grañevine i potkrovlje grañevine ,ali ne i ravni kosi , lučno i različito zakrivljeni i sl. krovovi bilo kojih oblika - Podrum je dio grañevine koji je sa svih strana ukopan u teren s time da kota gornjeg ruba

stropne konstrukcije ne može biti viša od 1m iznad nivoa terena; - Visina grañevine (V) je udaljenost koja se mjeri na pročelju uz grañevinu, od najniže kote konačno zaravnjenog terena uz grañevinu do kote gornjeg ruba dominantnog vijenca ili


linije istaka ravnog /ilii dr. krova u zoni pročelja.; - Koeficijent izgrañenosti grañevne čestice je odnos izgrañene površine zemljišta pod svim grañevinama na grañevnoj čestici ( osnovna i sve pomoćne) i ukupne površine grañevne čestice. U izgrañenu površinu ulaze podrumske etaže, pomoćne nadzemne i .ukopane grañevine kao: cisterne za vodu, septičke jame i pročistači i sl., spremnici plina i dr., osim prometnih površina i parkirališta. Takoñer u izgrañenu površinu ne ulaze: terase na terenu, pristupna stubišta i rampe ,staze i pješačke površine , konzolni istaci grañevine, vanjske komunikacije, nadstrešnice, parkirališne ozelenjene površine i slično. - Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne brutto izgrañene površine svih podzemnih i nadzemnih etaža grañevina i površine grañevne čestice. 3.6.1. Uvjeti i način gradnje

a) grañevine gospodarske-proizvodne pretežito zanatske namjene Prostornim planom utvrñene su slijedeće granične vrijednosti za izgradnju u

grañevinskim područjima za gospodarsku namjenu: - dopuštena gradnja isključivo onih grañevina čija djelatnost koje neće ugrožavati okoliš, - sve grañevine moraju biti tako grañene da se spriječi izazivanje požara, eksplozija i ekoakcidenata; - grañevinska parcela na kojoj će se graditi mora imati protupožarni put, i mora se nalaziti uz javno- prometnu površinu min. širine kolnika 6,00m, ili uz javno- prometnu površinu za koju je prethodno izdana lokacijska dozvola; - na grañevinskoj parceli potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila; - najmanja dopuštena površina grañevne čestice je 2.000 m2. Širina čestice na regulacijskom pravcu ne može biti manja od 28 metara, ali izuzetno najmanja širina grañevne čestice na regulacijskom može biti 14,00m kod slučajeva slijepog spoja na prometnu javnu površinu, - najveći dopušteni koeficijent izgrañenosti (Kig) grañevne čestice je 0,4; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) grañevne čestice je 1,6 - najveća dopuštena visina treba biti u skladu sa namjenom i funkcijom grañevine ali ne smije iznositi više od 12,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba vijenca krova; - iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio grañevine može biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji; - najveći broj etaža može biti podrum, prizemlje i 2 kata ( Po+P+2); - visina krovnog nadozida kod zgrade sa najvećim brojem etaža može biti najviše 9ocm iznad stropne konstrukcije; - gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5m iznad kote konačno ureñenog terena ; - krovišta mogu biti kosa i iznimno drugih oblika; - vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i područnom oblikovnom tradicijom; - najmanja udaljenost od meña susjednih grañevnih parcela iznosi jednu polovinu zabatne visine grañevine ali ne manje od 3,0m; - pri planiranju, projektiranje te odabiru tehnologija za djelatnosti što se u gospodarskim zonama obavljaju osigurat će se propisane sigurnosne mjere i mjere zaštite okoliša;

Na površini čestica gospodarske namjene mogu se uz grañevine osnovne namjene graditi i ostale grañevine kao što su: nadstrešnice i tremovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, potporni zidovi, komunalne grañevine i ureñaji, prometne grañevine i ureñaji, površine i grañevine za sport i rekreaciju, te druge grañevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Grañevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija grañenja. Grañevine se mogu graditi i kao montažne.


Najmanje 20% površine grañevne čestice gospodarske namjene potrebno je urediti

kao zaštitne i dr. zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila. Rubne dijelove grañevnih čestica prema susjednim grañevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na grañevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo ureñenje zelenih površina na grañevnoj čestici. Zelene površine na grañevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima. Na krovište je moguće ugraditi kupole i dr. za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije i dr. Parkirališta i /ili garaže na površinama čestica gospodarske namjene se rješavaju unutar grañevne čestice. Na grañevnim česticama odredit će se broj parkirališnih mjesta za posjetitelje i korisnike kako slijedi: - za poslovne djelatnosti 30m2 BGP/1PM - za trgovine i uslužne djelatnosti 60m2 BGP/1PM - za industrijske grañevine i skladišta 120m2 BGP/1PM - po jedno parkirališno mjesto na 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni, u pravilu ali nije uvjet na odvojenom parkiralištu uz uličnu ograde grañevne čestice; Ograde grañevnih čestica poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Grañevne čestice mogu biti ograñene i živicom. Dijelovi grañevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograñeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi grañevne čestice). Najveća dopuštena visina ulične ograde grañevne čestice je, u pravilu, do 1,8 metara. Najveća dopuštena visina ograde izmeñu grañevnih čestica je, u pravilu, do 2 metra. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite grañevine ili načina njezina korištenja. 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih

cjelina Područje unutar granica obuhvata je neurbanizirano područje, izvan naseljenog dijela naselja i nema zaštićenih prirodnih ,kulturno-povijesnih cjelina. Mogućnosti i ograničenja ureñenja isključivo su programske naravi. To znači da urbanističko rješenje plana mora odrediti uvjete namjene, korištenja i gradnje koji će pridonijeti podizanju kvalitete života u zoni. Karakteristike terena i ambijentalne vrijednosti, vlasnički odnosi kao i predloženi program takvi su da osiguravaju mogućnost kvalitetnog urbanističkog rješenja. 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Zaštita okoliša provodi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša , Zakona o zaštiti od buke , Zakona o zaštiti zraka, Zakona o otpadu ,drugih zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona. Unutar obuhvata Urbanističkog plana ureñenja nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša. Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagañivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju


okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu rada na susjednim grañevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. U sklopu zaštite okoliša značajni utjecaj imaju planirane zelene površine. Postojećoj oskudnoj vegetaciji nije uzrok samo klima kojoj je taj prostor izložen, već i sastav (dubina) tla i relativan nedostatak vode. Stoga su potrebni znatni napori u ureñivanju definiranih zelenih površina - onih javnih i onih u sklopu grañevnih čestica. Koristiti treba primarno autohtone vrste i druge vrste kojima odgovaraju lokalna klima i prilike. Te zelene površine planirane su iz više razloga : - predstavljaju oblikovni element unutar same zone, - definiraju odnose u vizurama s županijske ceste, - predstavljaju zaštitni zeleni pojas prema glavnim prometnicama i kontaktnim zonama, te element koji u konačnici treba doprinijeti korigiranju mikroklimatskih uvjeta,

Položaj poslovne zone, na izloženoj lokaciji uz cestu Nedešćina-Lazalezi svakako diktira strože kriterije zaštite prostora. Zaštita prostora osigurava se primjenom svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih akata, kao i organizacijom i praćenjem provedbe plana. Planom nije izvršen selektivni odabir djelatnosti u odnosu na mogućnosti nepovoljnog utjecaja na okoliš, te se u zoni isključuje lociranje raznolikih pogona i drugih djelatnosti čiji tehnološki proces zagañuje zrak štetnim emisijama, prašinom i dr., a tlo krutim, tekućim i dr. otpadom. Uvjetima za gradnju grañevina i ureñenje površina definiraju se parametri izgrañenosti i gustoća koji svojim vrijednostima ne predstavljaju opterećenje prostora preko vrijednosti koje bi mogle narušiti postojeće stanje u prostoru. U kontekstu zaštite okoliša na razini naselja, poslovna zona ima značajni posredni pozitivni utjecaj na stanje okoliša. Meñutim, uspostavljaju se stroži kriteriji zaštite iz razloga: - jer je područje u globalu vrijedno i osjetljivo u neposrednoj blizini naselja - jer je gospodarstvo u kontaktu sa značajnom turističkom regijom - jer je obzirom na prostorne potrebe Općine Sveta Nedelja i jedinstvenost zone, potrebno u zoni definirati mogućnost organizacije različitih namjena, od trgovačkih, uslužno-servisnih, skladišnih ,komunalnih do proizvodnih i dr. - Zaštita tla Već prilikom odabira lokacije poslovne zone uvažavani su kriteriji zaštite okoliša, te lokacija udaljena od površina naselja, turističkih, rekreacijskih i drugih atraktivnijih namjena. Meñutim, stroži kriteriji zaštite se uspostavljaju : -jer je područje u globalu vrijedno i osjetljivo -jer je obzirom na prostorne potrebe Općine Sveta Nedelja i jedinstvenost zone, potrebno u zoni definirati mogućnost organizacije različitih namjena, od trgovačkih, uslužno-servisnih, skladišnih, komunalnih , proizvodnih i dr.. - Zaštita zraka Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza - cilj očuvanja prve kategorije kakvoće zraka- koja je karakteristična za cjelokupni prostor Općine Sveta Nedelja. Taj cilj realizira se primarno uz obvezno provoñenje mjera za sprječavanje onečišćenja zraka, u vrijednostima odreñenim za područje I. kategorije kakvoće zraka. Osnovna je svrha zaštite kakvoće zraka: - očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti,


- postići najbolju moguću kakvoću zraka, - spriječiti ili barem smanjivati onečišćenja koja utječu na promjenu klime, - uspostaviti, održavati i unapreñivati cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom zraka. Lokacija poslovne zone nije udaljena od osjetljivijih područja (urbanih, prirodnih, poljoprivrednih i sl) ali nema neposredne opasnosti od negativnog utjecaja u širem prostoru. Mikroklimatski uvjeti pogoduju prirodnom prozračivanju prostora.

Urbanističkim planom ureñenja ne planiraju se značajniji izvori onečišćavanja zraka, to jest tehnološki procesi s emisijama onečiščujućih tvari. Mjere zaštite zraka značajne su zato primarno zbog sadržaja i korisnika u samoj zoni.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona. Prije gradnje izvora onečišćenja zraka potrebno je utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja odreñen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.

Stacionarni izvori onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije odreñenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora . Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: -prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave, -osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik - redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. Uz korištenje električne energije, obvezno je korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i dr. u bilo kojoj učinkovitoj kombinaciji. U organizaciji tehnološkog procesa i ureñenjem grañevne čestice potrebno je spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih grañevnih čestica. - Zaštita voda Unutar granica obuhvata Plana i okolnog prostora nema površinskih vodotokova. Prostor je unutar četvrte (IV) vodozaštitne zone – odreñene PPU-om kao neistraženo vodozaštitno područje. Zaštita voda odreñena je primarno u funkciji zaštite podzemlja u koje bi se podzemnim tokovima eventualno moglo unositi onečišćenje. Zaštita podzemnih voda, i posredno mora, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem fekalnih, sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda. Rješenjem odvodnje otpadnih voda (gradnjom kanalske mreže u zoni i ureñaja za pročišćavanje) osigurava se zaštita podzemnih voda i okolnog područja od zagañenja već u prvoj etapi realizacije plana, prije povezivanja na naseljski sustav. Oborinske vode u dijelovima sa većim prometnim i parkirnim površinama rješavaju se organiziranim sustavima i separatorima za masti i ulja prije upuštanja u teren. Odvodnja oborinskih voda na pojedinim grañevnim česticama rješava se individualno, s obvezom tretmana preko separatora za masti i ulja na česticama koje svojom djelatnošću ili većim prometnim površinama mogu prouzročiti zagañenje. Fekalne i sanitarno-potrošne vode se separatnom kanalskom mrežom dovode do pumpnog postrojenja te se tlačnim vodom odvode u naseljski sustav. Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagañivanja.


Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila, strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagañenje tla i podzemnih voda. Tehnološke otpadne vode treba, prije ispuštanja u mrežu odvodnje komunalnih otpadnih voda, vlastitim ureñajem pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za komunalne vode. - Zaštita od buke Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog propisa primjenjuje se Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Najveća dopuštena razina buke utvrñuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja. Za planirane grañevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, grañenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to: - odabirom i uporabom malobučnih strojeva, ureñaja i sredstava za rad i transport - izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije grañevina u kojima su izvori buke - ureñenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu grañevnih čestica - Posebne mjere zaštite Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara ("Narodne novine" broj 58/93) i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona. Radi sprječavanja širenja požara na susjedne grañevine, grañevine moraju biti udaljene od susjednih grañevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih grañevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. Radi spašavanja osoba iz grañevina i gašenja požara na grañevinama i otvorenom prostoru grañevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika. Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim meñusobnim razmacima, te protupožarna vodosprema s hidroforskom stanicom, najmanje zapremine 75 m3. Gradnju grañevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (“Narodne novine” broj 108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona. Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem grañevina i grañenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima. Kod gradnje novih grañevina i ureñenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.


Postupanje sa otpadom Proizvoñači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 151/03) i propisa donesenih temeljem Zakona. Osnovni ciljevi postupanja s otpadom odreñeni Zakonom su: -izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti, -sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, -iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrañivanje prije odlaganja, - kontrolirano odlaganje otpada, - saniranje otpadom onečišćenog tla, - razvijanje i utvrñivanje programa sustavne edukacije o otpadu. S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: -opasnost za ljudsko zdravlje, -opasnost za biljni i životinjski svijet, -onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti, -nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, -nastajanje eksplozije ili požara, -stvaranje buke i neugodnih mirisa, -pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama, -narušavanje javnog reda i mira. PPU Općine Sveta Nedelja predviñen je prostor za odlaganje komunalnog otpada općine na odlagalištu komunalnog otpada Cere gdje se zbrinjavanje komunalnog otpada rješava sporazumno za područja općine Raša, Pićan i Kršan te Grada Labina.

Poslovna zona zbog strukture budućih sadržaja ima specifične zahtjeve obzirom na zbrinjavanje otpada. Očekivane su veće količine tehnološkog otpada, a dio se obzirom na svojstva klasificira kao komunalni otpad. Obzirom na nedovoljno precizni program sadržaja u gospodarskoj zoni, nije moguće ni utvrditi precizne elemente količina i vrsta otpada, pa se detaljniji uvjeti eventualno odreñuju prilikom izrade lokacijske dozvole.


II. ODREDBE ZA PROVOðENJE PLANA

1. 1. UVJETI ODREðIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

3. Namjena površina u obuhvatu plana odreñena je u kartografskom prikazu br.1 "Korištenje i namjena površina". U prostoru obuhvata plana odreñene su slijedeće namjene: - površine gospodarske - proizvodne pretežito zanatske namjene - površine infrastrukturnih objekata i ureñaja - javne prometne površine - zaštitne zelene površine

4.

POVRŠINE GOSPODARSKE – PROIZVODNE PRETEŽITO ZANATSKE NAMJENE Gospodarska - proizvodna pretežito zanatska namjena obuhvaća površine za organizaciju različitih poslovnih djelatnosti; trgovačkih, skladišnih, uslužnih, proizvodnih-obrtničkih, komunalno-servisnih i sl., uz uvjet da su u skladu s odredbama zaštite okoliša propisanih ovim Planom, i to: Površine gospodarske-proizvodne pretežito zanatske namjene definirane su u dvije zone koje obuhvaćaju čestice koje nisu fiksno definirane i to :

- Zonu I2 I – sa česticom 1, - Zonu I2 I – sa česticama 2,3,4,5,6,7,8,9

U sklopu površina gospodarske – proizvodne pretežito zanatske namjene dio prostora može se namijeniti kolno-pješačkom pristupu grañevinskoj čestici i organizaciji parkirališta za gospodarska vozila.

5. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I UREðAJA

- Površine za smještaj infrastrukturnih objekata i ureñaja smještene su prostoru izmeñu granica obuhvata UPU-9 i UPU-10 te tvore zasebnu zonu koja će biti sastavni dio prve etape realizacije zona. U toj zoni smještene su površine za infrastrukturne objekte i ureñaje ( IS-1, IS-2, TS-1) te javna parkirališta ( P-1 i P-2) te javne prometne površine koje povezuju Gospodarske zone proizvodne namjene I2 1 Nedešćina I i I2 2 Nedešćina II.

- Površine ureñaja za tretman otpadnih voda – (IS-1) definirana je kao posebna grañevna čestica namijenjena za ureñaj za prepumpavanje otpadnih ( sanitarne i fekalne) voda sa spojem na planirani kolektor naselja Nedešćina (izvan granica obuhvata gospodarske zone I2 1 Nedešćina I - UPU-10) ,centralni separator oborinskih i površinskih voda sa ispustom u tlo i rezervna površina (IS-2) za objekte i ureñaje komunalno infrastrukturnog sustava gospodarske zone i/ili dr. potrebe u budućnosti razvoja zone. - “Trafostanica” (TS) je površina grañevne čestice namijenjena gradnji planirane trafostanice koja pokriva potrebe Gospodarskih zona proizvodne namjene I2 1 Nedešćina I i I2 2 Nedešćina II za električnom energijom.


6.

JAVNE PROMETNE POVRŠINE

- Grañevne čestice javnih prometnih površina uključuju planirane pristupne ceste u sklopu zone (s pješačkim nogostupima i proširenjima), kolne priključke grañevnih čestica poslovne namjene, izdvojene pješačke putove i kolno-pješački pristup, kao i pojaseve ureñenog zelenila uz prometnice (uključujući pokose).

- Zelene površine u strukturi grañevnih čestica prometnih površina se hortikulturno ureñuju paralelno s realizacijom prometnih površina i platoa, a uz oblikovnu i zaštitnu funkciju mogu biti namijenjene i ureñenju objekata prometnica (odvodnja oborinskih otpadnih voda, usjeci, nasipi).

- Javna parkirališta definiraju se kao izdvojene površine (oznake P-1 i P-2) u sklopu zasebne zone smještene izmeñu granica obuhvata gospodarskih zona proizvodne namjene I2 1 Nedešćina I i I2 2 Nedešćina II. - Javne prometne površine namijenjene se voñenju infrastrukturnih vodova u sklopu opremanja gospodarske zone komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom. - Izdvojeni pješački putovi

7. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE - Zaštitne zelene površine (Z) definiraju se na površinama u sklopu gospodarske zone, a obvezno na rubnim dijelovima zone , u pojasu širine 10,00m, kao općenita zaštita ali i oblikovni element. Vidi kartografski prikaz 1.Korištenje i namjena površina. Planira se njihovo ozelenjavanje sadnjom odgovarajuće visoke i niske vegetacije. U sklopu tih površina mogu se ureñivati pješačke staze, manji rekreacijski sadržaji , interne prometne površine i parkirališta, te ukopane pomoćne grañevine, i sl. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAðEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

8. Površine za smještaj grañevina gospodarskih djelatnosti odreñene su u kartografskom prikazu br 1. "Korištenje i namjena površina". Lokacijska dozvola za pojedinu grañevinu – grañevnu česticu gospodarskih proizvodnih pretežito zanatske namjene može se izdati temeljem odredbi ovog Plana i potrebne dokumentacije odreñene Zakonom i propisima na osnovu tih zakona. Izdavanje lokacijske dozvole za pojedine grañevine unutar zaštitnog koridora planirane naseljske i/ili županijske ceste ( u dijelu unutar granica UPU-9) je moguće ukoliko to budu dozvoljavali uvjeti koji izdaju nadležni organi u postupku izdavanja te dozvole. U toj zoni inače vrijede isti uvjeti i način gradnje kao i na ostalom dijelu zone. Oblik i veličina grañevnih čestica

9. Oblik i veličina grañevnih čestica nije odreñen nego su formirane dvije zone unutar kojih je moguće formiranje čestica neposrednom provedbom ovog Plana. Oblik i veličina zona dani su na kartografskom prikazu br.1 "Korištenje i namjena površina i na u kartografskom prikazu br. 4 "Način i uvjeti gradnje". U provedbi plana u planiranim zonama gospodarske proizvodne pretežito zanatske namjene (Zona I2 I – sa česticom 1, i Zona I2 I – sa česticama 2,3,4 5,6,7,8,9)oblik veličina grañevne čestice odreñuje se idejnim projektom (u postupku izdavanja lokacijske dozvola za osnovnu grañevinu, te rješenjem o uvjetima grañenja za pomoćnu grañevinu ) po slijedećim uvjetima:


-da pojedina grañevna čestica nije manja od 2.000,00 m2 -da najmanja širina grañevne čestice mjereno uz regulacijski pravac iznosi 28,00m ali izuzetno najmanja širina grañevne čestice uz regulacijski pravac može biti 14,00m kod slučajeva slijepog spoja čestice na javnu prometnu površinu, -da je osiguran priključak na javnu prometnu površinu najmanje širine 7,00 m -da oblik i veličina grañevne čestice omogućava organizaciju svih sadržaja tehnološkog procesa (osnovna grañevina pomoćne grañevine, parkiranje, pomoćni i glavni ulazi, grañevine individualne komunalne infrastrukture i sl. i dr. ). Namjena grañevina

10. Osnovna namjena grañevine mora biti u skladu s uvjetima odreñivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 "Korištenje i namjena površina" i br. 4 "Način i uvjeti gradnje". Uz osnovnu namjenu, u sklopu grañevine može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.

11. Uz osnovne grañevine, u sklopu grañevne čestice mogu se graditi pomoćne i ostale grañevine: - nadstrešnice i tremovi, - prometne i manipulativne površine i parkirališta, - potporni , ogradni i dr. zidovi, - komunalni objekti i ureñaji, - druge grañevine prema zahtjevima tehnološkog procesa. Veličina i površina grañevina

12. Najveći dopušteni koeficijent izgrañenosti (odnos izgrañene površine zemljišta pod svim grañevinama i ukupne površine grañevne čestice) iznosi Kig= 0,4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (odnos ukupne - brutto izgrañene površine svih etaža u grañevinama i površine grañevne čestice) iznosi Kis= 1,6. Podrumska etaža, ukoliko se gradi , uključuje se u izračun iskorištenosti grañevne čestice (Kis). Nadstrešnice - natkriveni otvoreni prostori (iznimno zatvoreni s jedne strane kada se postavljaju uz osnovnu grañevinu), veličine do 15% površine grañevne čestice, ne uključuju se u izračun izgrañenosti i iskorištenosti grañevne čestice.

13. Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je E = 3 etaže. Najveća dopuštena visina grañevina mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva grañevina (kote platoa) do gornjeg ruba vijenca krova ili najviše kote ruba ravnog krova iznosi V = 12,0 m. Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio grañevine može biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji. Ispod grañevina dopušta se izgradnja jedne podrumske etaže, potpuno ili djelomično ukopane sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1m od najniže točke konačno zaravnatog terena uz grañevinu. Podrum može imati vanjske pristupe najveće dopuštene širine do 10m. Podrum se ne uračunava u visinu grañevine. Nadstrešnice iz članka 12 su najveće dopuštene visine V = 5,0 m.


Smještaj grañevina na grañevnoj čestici

14. Gradivi dio grañevnih čestica odreñen je grañevinskim pravcem i uvjetima udaljenosti od ruba grañevnih čestica. Grañevina osnovne namjene ,pomoćne i ostale grañevine mogu se graditi unutar gradivog dijela grañevne čestice. Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i ureñivati: - prometne i manipulativne površine i parkirališta - potporni i dr. zidovi i sl. - komunalni objekti i ureñaji, - nadstrešnice - ukopane pomoćne grañevine

15. Grañevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 10,0 m. Kod formiranja grañevinskih čestica granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama grañevne čestice je udaljena najmanje 6,0 m od susjednih grañevinskih čestica, a od grañevne čestice prometnih površina 10,0m. Nadstrešnice moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od ruba grañevne čestice. Najmanja udaljenost od meña susjednih grañevnih parcela iznosi jednu polovinu zabatne visine grañevine ali ne manje od 3,0m; Smještaj grañevine na grañevnoj čestici mora, ovisno o namjeni grañevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa. Oblikovanje grañevina

16. Grañevine treba oblikovati u skladnom odnosu sa ambijentom, ne namečući se naslijeñenim vrijednostima, uz primjenu suvremenog arhitektonskog izričaja prilagoñenog neposrednom i širem okruženju, u duhu suvremene arhitekture poslovnih grañevina,(uključujući montažnu gradnju) uz primjenu suvremenih kvalitetnih materijala i tehnologija. Veće grañevine (hale, skladišta i sl.) moraju se svojom visinom, gabaritima i bojom uklopiti u ambijent. Velike površine pročelja ne smiju se bojati u neon plavu, žutu, narančastu, ljubičastu i dr. boje koje nisu spojive sa okolinom i svojim intenzitetom naglašavaju planiranu gradnju. Ako se gradi više grañevina na jednoj čestici, sklop grañevina treba činiti oblikovanu cjelinu usklañenih gabarita i kod svih elemenata sklopa treba primijeniti iste principe oblikovanja i uskladiti materijale završne obrade. Do 20% maksimalne dopuštene površine izgrañenosti grañevne čestice može zbog potrebe funkcija tehnološkog procesa grañevine imati visinu veću od 12,00m. Krovište grañevine može biti ravno, koso i slobodnih oblika, nagiba kojeg predviña usvojeno suvremeno projektno rješenje i tehnologija grañenja. Vrsta pokrova nije posebno odreñena. Na krovište je dopušteno ugraditi kupole i dr.. za prirodno osvjetljenje , kolektore i dr. ureñaje i sustave za korištenje sunčeve energije i dr. u skladu sa tehnološkim rješenjem i potrebama grañevine.


Ureñenje grañevnih čestica

17. Neizgrañeni dijelovi grañevnih čestica namjenjuju se ureñenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora , zelenih i drugih površina u skladu sa odredbama ovog Plana. Grañevne čestice ureñuju se kao platoi, Maksimalne površine i orijentacijske nivelacijske kote zona definirane su u kartografskom prikazu br 4. "Način i uvjeti gradnje". Nivelacijske kote platoa mogu se prilagoñavati - mijenjati obzirom na planirano ureñenje grañevne čestice i priključak na javnu prometnu površinu. Potporni , potporno-obložni i obložni zidovi izvode se maksimalnih visina 1,5 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina unutar grañevne čestice ili izvedbom platoa u više razina. Površine grañevne čestice izvan površine odreñene za ureñenje platoa, uz izuzetak ureñenog kolnog pristupa, ureñuju se kao zelene površine - pokosi usjeka i nasipa i drugo. Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih grañevnih čestica i javnih prometnih površina.

18. Grañevne čestice se moraju ograditi. Grañevne čestice se mogu ograñivati ogradom visine 1,80 do iznimno do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala, drva, prefabriciranih betonskih elemenata i dr. te u kombinacijama tih elemenata po izboru uključivo i zelenilo. Preporuča se da se sve ograde prema javnoj prometnoj površini unutar zone obuhvata, kao i ograde prema zemljištu koje je izvan zone obuhvata izvode jednoobrazno, odnosno usklañeno u formi i materijalu za sve parcele odnosno korisnike u zoni. Ograda se postavlja rubom grañevne čestice ili rubom ureñenog platoa. Parkirališta za zaposlene i posjetioce mogu se isključiti iz ograñenog dijela grañevne čestice - kompleksa.

19. Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar grañevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa, mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i propisani protupožarni pristupi grañevini. Obveza je svakog investitora da osigura unutar grañevne čestice odreñeni broj parkirnih-garažnih mjesta prema slijedećim odredbama ili prema potrebama tehnološkog procesa: Parkirališta i /ili garaže na površinama čestica gospodarske namjene se rješavaju unutar grañevne čestice. Na grañevnim česticama odredit će se broj parkirališnih mjesta za posjetitelje i korisnike kako slijedi: - za poslovne djelatnosti 30m2 BGP/1PM - za trgovine i uslužne djelatnosti 60m2 BGP/1PM - za industrijske grañevine i skladišta 120m2 BGP/1PM - po jedno parkirališno mjesto na 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni, u pravilu ali nije uvjet na odvojenom parkiralištu uz uličnu ograde grañevne čestice; U postupku za ishoñenje lokacijske dozvole potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa. Površine parkirališta ureñuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala. Parkirališta se mogu izvesti i do rubova grañevne čestice.

20. Najmanje 20 % površine grañevne čestice ureñuje se kao zelena površina. Ozelenjeni pokosi nasipa platoa uključuju se izračun zelene površine. Rubne dijelove grañevnih čestica prema susjednim česticama ,posebice prema česticama s drugim namjenama , treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.


Priključenje grañevne čestice na javno- prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

21. Grañevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu – pristupnu cestu - ukupne minimalne širine 7,00 m.(kolni 2x3,50m + pješački 1,6m).

22. Grañevna čestica mora biti priključena na elektroenergetsku, telekomunikacijsku, vodovodnu ,kanalizacijsku i plinsku mrežu i dr. Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući način u sklopu grañevne čestice.

23. Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4 "Način i uvjeti gradnje", načelno su odreñeni prema visinskim elementima prometnica i platoa i mogu se odrediti na drugoj poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da nagib pristupa ne prelazi 10 %. Jedna grañevna čestica može imati više kolnih priključaka. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAðEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Na prostoru obuhvata plana ne postoje i nisu planirane grañevine društvenih djelatnosti. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAðEVINA Na prostoru obuhvata plana ne postoje i nisu planirane grañevine društvenih djelatnosti. 5. UVJETI UREðENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA,

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE CESTOVNA MREŽA

24. Situacijski i visinski elementi trasa, poprečni profili i ostali tehnički elementi planirane cestovne mreže u zoni odreñeni su u kartografskim prikazima br. 2.1 . “Prometna i ulična mreža” i u tekstualnom dijelu Plana.

25.

U kartografskim prikazima br 1. "Korištenje i namjena površina" i 2.1. "Prometna mreža" odreñene su površine grañevnih čestica javnih prometnih površina koje uključuju ureñenje kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i ureñenih zelenih površina. Detaljni odnosi izmeñu tih površina mogu se izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju ukoliko ne narušavaju planiranu organizaciju prostora i druge odredbe iz Plana. U sklopu tih površina dopuštena je parcelacija u skladu s planiranom etapnom realizacijom.

26 U obuhvatu plana nisu definirane ostale - pristupne ceste u funkciji pristupa grañevnim česticama i oblikovanim platoima – tj. budućim grañevnim česticama gospodarske proizvodne namjene, a koje će se odreñivati u skladu sa potrebama I uvjetima iz plana.

27. Ostale - pristupne ceste planirane su za dvosmjerni promet, najmanje širine kolnika 2 x 3,50 m. U krivinama je moguće proširenje kolnika te umetanje prijelaznica.


Kolnička konstrukcija mora biti dimenzionirana za teški promet. Na mjestima oštrih zavoja potrebno je ugraditi odbojnike, a tamo gdje se javljaju potporni zidovi zaštitne ograde. Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima. Pješački nogostupi ureñuju se dvostrano i dijelom jednostrano, najmanje širine 1,6 m.

28. Oborinske vode s površina prometnica treba sustavom slivnika i lokalnih kolektora sve prikupiti i sprovesti do centralnog separatora, a nakon tretmana do zahtijevanog stupnja pročišćenosti , ispustiti u tlo.

29.

Prilikom izrade projektne dokumentacije za ceste, potrebno je posebno paziti na prijelaze preko postojećih infrastruktura (magistralni vodovod, kanalizacija 20 kV elektroopskrbni kabel, TK kabeli), s ciljem da se izbjegne njihovo oštećivanje. To podrazumijeva striktno poštivanje uvjeta dobivenih od komunalnih poduzeća u čijem se vlasništvu ti objekti nalaze.

30. Kolno - pješački put je površina kojom se ostvaruje priključenje grañevne čestice na javnu prometnu površinu tj. na interne prometnice unutar površina zona, mora biti minimalne širine 7,60 m.( kolnik širine 6,0m i nogostup 1,60m). Izdvojeni pješački putovi ureñuju se minimalne širine 1,60 m. Ureñenje zelenih površina u sklopu grañevnih čestica javnih prometnih površina odreñeno je člankom 43. ovih Odredbi za provoñenje Plana.

31. Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za osiguranje pristupačnosti grañevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. 5.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

32. Potrebne površine za parkiranje vozila u načelu se osiguravaju u sklopu grañevnih čestica, prema odredbama iz članka 19. ovih Odredbi za provoñenje. Javno parkiralište predviñeno je na česticama oznake P-1 i P-2 u zapadnom dijelu zone smještene izmeñu granica obuhvata gospodarskih zona proizvodne namjene (Zona I2-1 Nedešćina I, UPU-9 i Zona I2-2 Nedešćina II, UPU-10) namijenjenu potrebama tih zona kao izdvojeno parkiralište uz pristupnu cestu. Na javnom parkiralištu, u dijelu namijenjenom za osobna vozila, treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida. Površina parkirališta ureñuje se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.


5.1.2. TRGOVI I DRUGE PJEŠAČKE POVRŠINE

33.

U zoni obuhvata plana trgovi nisu planirani , ali se u sklopu novih grañevnih čestica mogu formirati. Pješačke površine planirane su kao nogostupi uz prometnice u zoni i kao kolno pješačke površine pristupa – priključaka grañevnim česticama. 5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

34. Na kartografskom prikazu br. 2.4. “Komunalna infrastrukturna mreža” prikazana je postojeća TK mreža i planirana TK kanalizacija područja. Na području koje je obuhvaćeno ovim Planom a u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama predviñena je izgradnja distributivne TK kanalizacije sa odgovarajućim brojem cijevi (PVC, PEHD) i zdencima odgovarajućih dimenzija a koja je sastavni dio komunalne infrastrukture. Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija gradi se cijevima PEHD promjera 50 mm. U prekope ugrañuje se PVC cijevi promjera 160 ili 110 mm. Na raskršćima prometnica, mjestima loma DTK, te na priključnim točkama grañevnih čestica ugrañuju se betonski zdenci. Pri projektiranju i izvoñenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Kod izgradnje na pojedinoj grañevnoj čestici obaveza investitora grañevine je da položi dvije PEHD cijevi ∅ 50 (40) mm od priključnog zdenca na granici grañevne čestice do ormarića koncentracije telekomunikacijskih instalacija unutar grañevine. Ormarić se veže na temeljni uzemljivač grañevine na propisani način. Na mjestima križanja planiranih prometnica s trasama postojećeg pretplatničkog i optičkog kabela potrebno je izraditi projekt izmicanja trase i/ili zaštite kabela. Pri paralelnom voñenju i križanju DTK sa ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane meñusobne minimalne udaljenosti. T-Mobile Hrvatska d.o.o. i drugi distributeri izgrañuju i upravljaju telekomunikacijskim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja ,povećanja kapaciteta mreža i uvoñenjem novih usluga i tehnologija..U skladu sa navedenim ,uz postojeću i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja u širem području, na području obuhvata Plana može se omogućiti izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja –smještajnih antena na antenske stupove i na krovne prihvate na novim objektima. U obuhvatu plana nije planirana ali se dopušta postava antene GSM mreže. 5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 35. Gradnju instalacija, objekata i ureñaja komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu Plana a prikazana je na kartografskim prikazima br. 2.2 i 2.3.. "Komunalna infrastrukturna mreža". Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima. U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i ureñaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i grañevnih čestica poslovne namjene.


Vodoopskrba 36. Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Plana osigurava se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, priključkom na magistralni transportni cjevovod preko redukcijskog ventila. 37. Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim instalacijama. Cijevi su profila ∅ 150, od "Duktile" modularnog liva, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima. Cijevi se polažu u rov s pješčanom podlogom. Nadsloj nad cijevima je najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm). Za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni požarni hidranti na propisanom meñusobnom razmaku, te protupožarna vodosprema s hidroforskom stanicom, najmanje zapremine 100 m3. Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se preko vodomjera montiranog ispred ograde grañevne čestice. Odvodnja otpadnih voda

38. Trajno rješenje zbrinjavanja sanitarno-potrošni, fekalnih i tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Plana osigurati će se priključkom lokalne mreže zone, preko crpne stanice i tlačnog voda, na planirani javni sustav kanalizacije naselja Nedešćina na mjestu izvan granica obuhvata Plana. Za slučaj neblagovremene izvedbe grane mjesnog sustava odvodnje namijenjenog za priključenje poslovne zone obvezna je izvedba na svakoj čestici ureñaja za biološko pročišćavanje tih voda sa obvezom spajanja na sustav odvodnje zone kada se stvore uvjeti.

39. Prije odvoñenja u javnu kanalsku mrežu, svaki pogon ima obavezu tehnološke otpadne vode zasebnom opremom obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda. U skladu s važećim propisima iz njih se prethodno moraju izdvojiti sve opasne i štetne tvari.

40. Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina prikupljaju se i upuštaju preko upojnih bunara u tlo. Oborinske vode s javnih prometnih površina ( ceste i parkirališta ) je potrebno osloboditi masti i ulja preko centralnog separatora i ispustiti u tlo. Odvodnja oborinskih voda s pojedinih radnih platoa, internih prometnica i parkirališta rješava se u sklopu pojedine grañevne čestice. Ti interni sustavi takoñer moraju imati odgovarajuće separatore masti i ulja i dr. , ukoliko svojom djelatnošću ili veličinom prometnih - parkirnih i manipulativnih površina mogu prouzročiti zagañenje podzemnih voda.

41. Trase kanalske mreže unutar obuhvata Plana položene su prema konfiguraciji terena i uzdužnim profilima prometnica po kojima su kanali maksimalno vode. Kanalska mreža predviñena je od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju, profila ∅ 400 i ∅ 200, odnosno prema projektiranim dimenzijama. Elektroenergetika

42. Napajanje će se osigurati niskonaponskim kabelima iz buduće trafostanice 20/0,4 kV.


Visokonaponska mreža Područje obuhvaćeno ovim planom će se napajati električnom energijom iz TS 35/20 kV Nedešćina , koja je smještena izvan granica ovog plana.

Trafostanica se gradi kao slobodno stojeća grañevina, na grañevnoj čestici za TS kapaciteta 1x630 kVA do 2x630 kVA. Ukupno je predviñena 1 trafostanica locirana u zoni izmeñu granica obuhvata gospodarskih proizvodnih zona Nedešćina I i II. Trafostanica moraju imati osiguran stalni pristup za interventna vozila i kamion s dizalicom. Voñenje 20 kV kabela izvesti po javno-prometnim površinama(ceste,nogostupi) zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama. Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim kabelima iz planirane trafostanice 20/0,4kV. Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara smještenih na pročelju grañevina ili u sklopu GRP-a. Trafostanica mora imati direktan pristup na javnu površinu, čime se osigurava cjelodnevni nesmetani pristup vozilom do pet tona za potrebe njene izgradnje i eventualne izmjene većih i težih dijelova opreme. Javna rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature odreñuju se posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića, napajanje kojih će se osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4 kV. Prije izrade projekta električnih instalacija novih grañevina predviñenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije. Plinoopskrba

43. Unutar zone obuhvata Urbanističkog plana planirana je plinoopskrba prirodnim plinom. Koncepcija plinoopskrbe gospodarske zone temelji se na mogućnostima fazne realizacije u

skladu s dinamikom razvoja i izgradnje poslovne zone primjenom sustava CCHP (individualni). Interni magistralni srednjetlačni cjevovod iz PEHD cijevi profila ND 160 za tlak u plinovodu 1

bar polože se unutar poslovne zone u trupu glavne prometnice. Priključak na magistralni gradski cjevovod vrši se na jugoistočnom rubu zone sa površine

ostalih infrastrukturnih sustava. Grañevinska čestica će se priključiti na srednjetlačni plinovod putem ogranka s priključnim ormarićem (niskotlačni regulator tlaka + plinomjer) lociranim na granici grañevne čestice. 6. UVJETI UREðENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

44. Zaštitne zelene površine odreñene u kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina” te kartografskim prikazima br. 2.1 i 4. su: zaštitne zelene površine i ureñene zelene površine u sklopu površina - grañevnih čestica javnih prometnih površina. Zaštitne zelene površine (Z), odreñene ovim Planom u funkciji oblikovanja prostora i zaštite, predviñaju se ozeleniti. Nova sadnja predviñena je pretežito stablašicama, i to kulturama čempresa i bora. U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu se ureñivati pješački putevi,i manji rekreacijski sadržaji.

45. Površine zelenila u sklopu grañevnih čestica javnih prometnih površina ureñuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Na potezima uz ceste sade se drvoredi črnika ili sl. Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta zatravnjuju se.


Sastavni dio tih površina su i elementi cesta: usjeci, nasipi, potporni i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih otpadnih voda. Tim površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAðEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 46. Unutar granica obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i grañevina i ambijentalnih vrijednosti. Na području obuhvata potrebno je uspostaviti zaštitu arheološke baštine u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09). Kako je područje obuhvata arheološki neistraženo, prije bilo kakvih pripremnih radova (čišćenje terena, zemljani radovi i slično) potrebno je izvršiti arheološko rekognisciranje na području/parcelama namjeravane gradnje. Ovisno o vrsti i količini nalaza nadležni konzervatorski odjel propisat će daljnje uvjete zaštite arheološke baštine. Ukoliko se pak pri izvoñenju planiranog zahvata naiñe na arheološke nalaze, izvoñač radova i investitor dužni su postupiti sukladno članku 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09). Posebne uvjete zaštite arheološke baštine propisuje nadležni konzervatorski odjel. Ureñenje prostora i izgradnju potrebno je koncipirati na načelu uspostave harmoničnog odnosa sa zatečenim vrijednostima ambijenta. Grañevine treba oblikovati u skladnom odnosu sa ambijentom, ne namečući se naslijeñenim vrijednostima, uz primjenu suvremenog arhitektonskog izričaja prilagoñenog neposrednom i širem okruženju, u duhu suvremene arhitekture poslovnih grañevina,(uključujući montažnu gradnju) uz primjenu suvremenih kvalitetnih materijala i tehnologija. Veće grañevine (hale, skladišta i sl.) moraju se svojom visinom, gabaritima i bojom uklopiti u ambijent. Velike površine pročelja ne smiju se bojati u neon plavu, žutu, narančastu, ljubičastu i dr. boje koje nisu spojive sa okolinom i svojim intenzitetom naglašavaju planiranu gradnju.

8. POSTUPANJE S OTPADOM 47.

Proizvoñači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona. 48. Provoñenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrñuju se programom zaštite okoliša koji donosi Općinsko vijeće. Provoñenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, grañevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Provoñenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

49. Proizvoñač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti. Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima ureñenim na javnim površinama ili u sklopu pojedine grañevne čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo. Tehnološki otpad (industrijski, ambalažni, grañevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvoñač otpada u sklopu svog prostora. Proizvoñač tehnološkog otpada može privremeno skladištiti otpad unutar svog poslovnog prostora. Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti rasipanje i prolijevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.


50.

Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvoñač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba. Neopasni industrijski, ambalažni, grañevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila, otpadne gume i drugi tehnološki otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, moraju se posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati. Proizvoñač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, grañevnoga, električkog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

51.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada. 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

52. Zaštita okoliša provodi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti od buke, Zakonu o zaštiti zraka, Zakona o otpadu, drugih zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

53. Unutar obuhvata Urbanističkog plana ureñenja nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša. Nepovoljni utjecaj na okoliš planiranih djelatnosti u obuhvatu Plana potrebno je svesti na najmanju moguću razinu. Zaštita tla

54. Cjelokupni prostor unutar obuhvata ovog Urbanističkog plana je u geotehničkoj kategoriji gdje nema zaštićenog šumskog i poljoprivrednog tla. Prostor je pretpostavljenih povoljnih geotehničkih karakteristika za gradnju, ali kako će se jedan dio nasipati, obavezano je prije izrade tehničke dokumentacije, a osobito prije početka radova izvršiti geomehanička ispitivanja tla.

55. Unutar obuhvata Urbanističkog plana ureñenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda. Zaštita zraka

56. Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona. Područje gospodarske zone pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

Prije gradnje izvora onečišćenja zraka utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih

koncentracija zbog novog izvora onečišćenja odreñen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka. Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, ureñaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije odreñenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.


Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave, - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik, - redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. Uz korištenje električne energije, poticati korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl. U organizaciji tehnološkog procesa i ureñenjem grañevinske čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih grañevinskih čestica. Zaštita voda

57. Unutar granica obuhvata Plana i okolnog prostora nema površinskih vodotokova. Prostor je unutar četvrte (IV) vodozaštitne zone – odreñene PPU-om kao neistraženo vodozaštitno područje.

58. Zaštita podzemnih voda, i posredno mora, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem fekalnih ,sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s ovim Odredbama za provoñenje. Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagañivanja. Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila, strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo. Oborinske vode u dijelovima s većim prometnim i parkirnim površinama rješavaju se organiziranim sustavima i separatorima za masti i ulja prije upuštanja u teren. Odvodnju oborinskih voda sa pojedinih grañevinskih čestica rješavati individualno sa parkirnih i manipulativnih površina i to na način da se oborinske vode odvode raspršeno u okolni teren sa obaveznim tretmanom preko separatora. Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagañenje tla i podzemnih voda. Zaštita od buke 59. Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Najveća dopuštena razina buke utvrñuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja iznosi: U Zoni gospodarske proizvodne namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi i dr.): -Na granici grañevinske čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80 dB(A) -Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

60. Za planirane grañevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, grañenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to: - odabirom i uporabom malobučnih strojeva, ureñaja i sredstava za rad i transport - izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije grañevina u kojima su izvori buke - ureñenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu grañevnih čestica

Posebne mjere zaštite

61. Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih


propisa donesenih temeljem Zakona. Radi sprječavanja širenja požara na susjedne grañevine, grañevine moraju biti udaljene od susjednih grañevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih grañevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. Radi spašavanja osoba iz grañevina i gašenja požara na grañevinama i otvorenom prostoru grañevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika. Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim meñusobnim razmacima. Obzirom na specifičnosti vodoopskrbnog sustava u zoni, planirana je protupožarna vodosprema najmanje zapremine 75 m3. Gradnju grañevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih temeljem tog Zakona. 62. Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem grañevina i grañenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

63. Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima gradnje novih prometnica, te odreñivanjem udaljenosti grañevina od prometnica i odreñivanjem visina grañevina.

64. Kod gradnje novih grañevina i ureñenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti grañevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 10. MJERE PROVEDBE PLANA

65. Provedba plana, gradnja i ureñenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

66.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana može se graditi samo na ureñenom grañevinskom zemljištu. Ureñenje grañevinskog zemljišta podrazumijeva imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Urbanističkog plana odreñena je II. kategorija ureñenosti grañevinskog zemljišta koja obuhvaća sljedeće: - imovinsko-pravne odnose, - pristupni put, - vodoopskrbu, - odvodnju, - elektroopskrbu. Ureñenje grañevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izvoñenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se meñusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

67. Gradnji grañevina na grañevinskim česticama odreñenim Urbanističkim planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih grañevina i ureñaja komunalne infrastrukture.

68. Posebne uvjete grañenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to odreñeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i ureñenja pojedine grañevne čestice.


10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREðENJA

69. Unutar granica obuhvata plana ni za jednu zonu ili česticu nije posebno predviñena izrada detaljnog plana ureñenja. 10.2. REKONSTRUKCIJA GRAðEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

NAMJENI 70. Unutar granica obuhvata plana nema postojećih grañevina. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 71. (1) Urbanistički plan ureñenja Gospodarske zone I2-1 Nedešćina I(UPU-9) izrañen je u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine i potpisom predsjednika Općinskog vijeća. (2) Jedan primjerak izvornika čuva se u Upravnom odjelu za prostorno ureñenje Općine Sveta Nedelja, jedan primjerak u Uredu državne uprave Istarske županije - Ispostava Labin, jedan u Županijskom zavodu za prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva. 72. Tekstualni dio (I. Obrazloženja) i grafički dio sastavni su dijelovi ovog Urbanističkog plana, ali nisu predmet objave.

73. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u »Službenim novinama« Općine Sveta Nedelja. Klasa: 021-05/09-01/7 Ur. broj: 2144/03-01-09-3 Nedešćina, 21. prosinca 2009. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETA NEDELJA Predsjednik

Općinskog vijeća: Enco Mohorović, v.r.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 3.



PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 4.

Ove Izmjene i dopune Proračuna stupaju na snagu danom donošenja a primjenjuju se od 01. siječnja 2009. godine

Izmjene i dopune Proračuna objaviti će se u «Službenim novinama Općine Sveta Nedelja». Klasa: 021-05/09-01/7

Urbroj: 2144/03-01-09-2

Nedešćina, 21. prosinca 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETA NEDELJA

PREDSJEDNIK Općinskog vijeća: Enco Mohorović, v.r.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 45. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji («Narodne novine», broj 76/07.), Programa mjera za unapreñenje stanja u prostoru Općine Sveta Nedelja («Službene novine Općine Sveta Nedelja», broj 10/05.) i članka 32. Statuta Općine Sveta Nedelja («Službene novine Općine Sveta Nedelja», broj 4/09.), Općinsko vijeće Općine Sveta Nedelja na svojoj sjednici održanoj dana 21. prosinca 2009. godine, donijelo je

ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana ureñenja

Gospodarske zone Nedešćina I-II (UPU 9 i UPU 10)

Članak 1. Donosi se Urbanistički plan ureñenja Gospodarske zone Nedešćina I-II (UPU 9 i UPU 10).

Članak 2. Urbanistički plan ureñenja Gospodarske zone Nedešćina I-II (UPU 9 i UPU 10) utvrñuje uvjete za ureñenje područja zahvata Gospodarske zone Nedešćina I-II (UPU 9 i UPU 10), odreñuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju grañevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u Općini.

Članak 3. Urbanistički plan ureñenja Gospodarske zone Nedešćina I-II (UPU 9 i UPU 10) sastoji se iz Tekstualnog i Grafičkog dijela koji su sastavni dio ove Odluke.

Članak 4. Cjelokupni tekst Odredbi za provoñenje Urbanističkog plana ureñenja Gospodarske zone Nedešćina I i Nedešćina II (UPU 9 i UPU 10) objavit će se u «Službenim novinama Općine Sveta Nedelja».

Članak 5.


Odluka o donošenju Urbanističkog plana ureñenja Gospodarske zone Nedešćina I-II (UPU 9 i UPU 10) stupa na snagu osmog (8) dana od objave u službenom glasilu Općine. KLASA: 021-05/09-01/7 URBROJ: 2144/03-01-09-3 Nedešćina, 21. prosinca 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETA NEDELJA PREDSJEDNIK Općinskog vijeća: Enco Mohorović, v.r. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 46. Temeljem članka 100. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji («Narodne novine», broj 76/07.), članka 68. stavak 6. Odredbi za provoñenje Prostornog plana Općine Sveta Nedelja («Službene novine Općine Sveta Nedelja», broj 4/08 - pročišćeni tekst) i članka 32. Statuta Općine Sveta Nedelja («Službene novine Općine Sveta Nedelja», broj 4/09.), Općinsko vijeće Općine Sveta Nedelja, na sjednici održanoj dana 21. prosinca 2009. godine donosi

ODLUKU o smanjenju profila (gabarita) cesta

u izgrañenim područjima

Članak 1.

Dozvoljava se smanjenje profila (gabarita) ceste, ako se kod rekonstrukcije postojećih cesta i u izgrañenim grañevinskim područjima, cjelinama od povijesnog značaja ili u posebnim okolnostima ne može ostvariti slobodan profil ceste, a radi funkcioniranja infrastrukturnog sustava.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenim novinama Općine Sveta Nedelja». KLASA: 021-05/09-01/7 URBROJ: 2144/03-01-09-4 Nedešćina, 21. prosinca 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETA NEDELJA PREDSJEDNIK Općinskog vijeća: Enco Mohorović, v.r. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

upu-9 gospodarska zona proizvodne namjene – i2 … · vodnogospodarska ispostava za slivno...

Documents