LAMP II - Linking Agricultural Markets to Producers II

UPUTSTVO ZA GAJENJE MALINE

Štampanje ovog materijala je podržao američki narod putem pomoći koju pruža Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost autora i ne mora da odražava poglede i stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

UPUTSTVO ZA GAJENJE MALINE

Ekološki uslovi: Nadmorska visina od 300-900 m, osunčani, brežuljkasti položaji (sjeveroistok,

sjeverozapad, sjever). Zemljište plodno i dovoljno vlažno, rastresito, blago kisele reakcije (ne podnosi teška,

zabarena, kisela zemljišta reakcije pH ispod 5).

Priprema zemljišta za sadnju: 1. Uređenje zemljišta: krčenje i nivelisanje terena (zakorovljene površine tokom

vegetacije tretirati herbicidom, a nakon 20 dana primijeniti duboko oranje). 2. Hemijska analiza zemljišta (potrebna radi određivanja potrebnih količina

mineralnih đubriva). 3. Obrada zemljišta i đubrenje:

Oranje na dubini od 30 - 40 cm, zatim tanjiranje Zgoreli stajnjak dodati u trakama 10t/ha (1 t/dunumu) Mineralno đubrivo (NPK 10:20:30) - 600 kg/ha (60 kg/ dunumu)

Nakon sto su obilježeni redovi za sadnju pravi se razor (jedna brazda se razore na jednu, a druga na suprotnu stranu). Razor se zatim, popuni predviđenom količinom mineralnog đubriva i stajnjaka, a onda se naore, isfreza i u tako pripremljeno zemljište se vrši sadnja.

Razoravanje brazdi i unošenje zgorjelog stajnjaka i mineralnog đubriva, kao ekonomičan način pripreme zemljišta – rednog prostora, za sadnju (cilj je da se uštedi nepotrebno đubrenje međurednog prostora).

Poslije unošenja stajnjaka i dijela mineralnog đubriva u razorane brazde, redni prostor se preore, odnosno izvrši se naoravanje. Slijedeća operacija je frezanje.

1

Na ovaj način pripremljeno zemljište za sadnju u traci širine oko 1 m ima veoma povoljne uslove za razvoj korijena. Redni prostor je obrađen i pripremljen za održavanje bez unošenja đubriva čime je postignuta ušteda u đubrivu koje bi inače služilo za razvoj korova u rednom prostoru.

Priprema zemljišta za jesenju sadnju vrši se krajem septembra do polovine oktobra.

Dobre predkulture za sadnju maline su: grašak, grah, kupusnjače, djetelina i

djetelinsko- travne smjese.

Sadnja Preporučuje se jesenja (što ranije to bolje); ako uslovi dozvoljavaju, sadnja se može izvršiti i tokom zime i u proljeće, ali najkasnije do kraja marta (sadnice ne smiju biti izložene mrazu, sade se u besprijekorno isitnjeno zemljište). Priprema sadnica:

1. odstranjivanje slabih izdanaka i onih kod kojih je korijen suh, 2. skraćivanje korijena na 10-15 cm dužine, 3. za sadnice koje su bile utrapljene tokom zime korijen treba potopiti 20 min u

0,5% rastvor fungicida. • Prije sadnje kopaju se brazde ili odvojene jame (20 x 20 cm) - u slučaju da se

primijete larve gundelja ili žičnjaci u brazde (jame) dodati zemljišni insekticid. • Sadnice u toku sadnje držati utrapljene, vaditi svaka 2 sata i odmah saditi. • Sadnja: ručno, na dubinu 3-5 cm veću nego što su sadnice bile u matičnjaku;

pažljivo prekriti sitnom zemljom i lagano nagaziti (voditi računa da se ne otkinu ili oštete pupoljci na podzemnom stablu i korijenu). Paziti da sadnice ne dođu u direktan kontakt sa stajnjakom ili mineralnim đubrivom.

• Preporučuje se da se odmah poslije sadnje sadnice zaliju sa 2-3 l vode i rasturi manja količina KAN-a (100 kg/ha).

• Posađene sadnice (izdanke) prikratiti na 2-3 pupoljka (20 - 25 cm iznad zemlje). Bez obzira kada je izvršena sadnja (jesen/proljeće), ovaj zahvat se obavlja samo u proljeće prije kretanja vegetacije.

Sistem uzgoja: VERTIKALNI ŠPALIR

2

• Razmak sadnje: 2,5 x 0,25 m (16.000 sadnica/ ha za sortu VILAMET) • Naslon podići u prvoj godini nakon sadnje (stubovi: bagremovi ili betonski)

o Bagremovi stubovi: dužina 2,3-2,5 m (ukopati u zemlju do 50 cm); razmak stubova 6-7 m

o Betonski stubovi: dužina 250 x12 x 10 cm (ukopati do 70 cm) razmak stubova 8-10 m Čeone stubove ukopati malo dublje i postaviti potpore. Nakon 20-30 dana (slijeganje) postavlja se pocinčana žica debljine 3mm (16 m = 1kg). Prvi red žice postavlja se na visinu 70-90 cm, a drugi 160-170 cm.

Visina stubova i raspored Visina stubova, raspored žica i popriječnih nosača sa žica za naslon koji se najčešće bočnim vezovom za naslon – armaturu koji se najčešće koristi za špalirsko gajenje koristi za špalirsko gajenje maline sorte Miker. maline sorte Vilamet.

Njega maline u prvoj godini nakon sadnje:

3

• Poslije sadnje, nakon slijeganja zemljišta redni prostor plitko i pažljivo okopati (olakšava se izbijanje i rast nadzemnih prirasta, uništava se korov).

• Tokom vegetacije potrebno je 4 - 5 međurednih kultiviranja, a isto toliko okopavanja i plijevljenja rednog prostora.

• Izvršiti potpunu zaštitu protiv bolesti i štetočina (detaljnije na strani 8). • Uklanjanje dvogodišnjeg ostavljenog dijela vrši se isključivo makazama, do

zemlje, u sledećim periodima: 1. Kada mladi prirasti dostignu visinu od 20 cm, ili 2. Poslije cvjetanja, a prije pojave šarka formiranih plodova (Uklonjene stare dijelove spaliti van parcele)

Ciklus dvogodišnjeg razvoja nadzemnih prirasta – izdanaka maline

• U prvoj vegetaciji nakon sadnje nadzemni prirasti rastu slobodno i na njma se ne

vrše nikakve intervencije (jedino u slučaju da se pojavi prijevremeno buđenje pupoljaka tj. rano razgranjavanje, vrši se odsijecanje takvih prirasta do zemlje- ovaj zahvat se obavlja do polovine juna mjeseca)

• Dobar zasad maline ima po svakoj posađenoj sadnici 2-3 nova prirasta dužine oko 2 m.

• Prema iskustvu proizvođača ne preporučuje se vezivanje izdanaka za žicu prije proljeća (potrebno ih je vezati mekim vezivom u zoni armature, na visini od 80 cm, a nakon jesenjih radova, osloboditi ih da slobodno padnu po zemlji u rednom prostoru).

4

Nadzemni prirasti maline – izdanci, prije perioda mirovanja zadržavaju se u zoni armature mekim vezovima na visini približno 80 cm, a poslije jesenjih radova, pred zimu, oslobađaju se da padnu na zemlju u rednom prostoru. Na proljeće pomotehnički tretman podrazumijeva: podizanje, izbor najboljih, vezivanje za žicu, rezidba do zemlje suvišnih prirasta.

Gajenje u redovnoj proizvodnji:

Pomotehnika podrazumijeva sledeće operacije:

I. Izbor izdanaka za plodonošenje

Na 1 m dužine špalira ostaviti 5-6 nadzemnih prirasta, visine 1,8 - 2,3 m sa 20 - 25 rodnih pupoljaka na sebi (slabo razvijene, polomljene, bolesne i suvišne izdanke odsjeći do zemlje, a izabrane prikratiti na 2 - 3 pupoljka iznad gornje žice – 10 - 15 cm) – Zahvat se obavlja u proljeće, kad prestane opasnost od mrazeva.

Rezidba maline u proljeće: A – uklanjanje slabo razvijenih, oboljelih, polomljenih i suvišnih izboja i prikraćivanje odabranih izboja na 2 do 3 pupoljka (10 do 15 cm) iznad gornje žice. B – izgled dobro pripremljenog špalira za plodonošenje.

II. Vezivanje izdanaka za žicu

5

Kod nas se najčešće primjenjuje vezivanje mekim plastičnim kanapom ili SISAL vezivom duž žice od stuba do stuba. Vezivanje se vrši na obje žice. Vezivanje pomoću kopči je brže i jednostavnije, ali su kopče često skupe ili ih nema na tržištu.

III. Rezidba- uklanjanje prvih serija mladih izdanaka Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka vrši se kada oni dostignu visinu od 10 - 15cm. Ovo je obavezna mjera koja se obavlja nekoliko puta tokom vegetacije. Razlog: iskustva proizvođača pokazala su da prirasti formirani sredinom ili u drugom dijelu vegetacije imaju bolji rodni potencijal nego oni koji se formiraju od samog početka vegetacije (prvih serija mladih izdanaka).

Rezidba i precizno definisano uklanjanje mladih izdanaka za određene uslove gajenja predstavlja osnovu upravljanja rastom i plodnošću maline. Razvoja faza plodonosnog prirasta (1) dobar je orijentir za momenat izbora i ostavljanja novih prirasta da se razvije (2) s tim da se ostali prirasti i dalje uklanjaju. A – izbor i uklanjanje novih prirasta za uslove bez navodnjavanja (već u drugoj ili najkasnije trećoj seriji potrebno je izvršiti izbor i obezbijediti dobar razvoj prirasta za zamjenu). B – u uslovima obezbijeđenog navodnjavanja novi prirasti mogu se uklanjati do kraja maja (plodovi ulaze u fazu šarki – na vršnim plodovima preko zelene boje pojavljuje se ljubičasta nijansa).

IV. Rezidba dvogodišnjih izdanaka poslije berbe.

Odmah nakon berbe, izdanci koji su donijeli rod (dvogodišnji) se odstranjuju do osnove, iznose iz zasada i spaljuju (radi sprečavanja najčešće bolesti maline – koju uzrokuje gljivica Didimella applanata).

6

Rezidba i uklanjanje dvogodišnjih prirasta poslije berbe vrši se u dvije faze:

1) svi dvogodišnji prirasti orežu se makazama do same zemlje i ostave tako10 – ak dana da svenu, a da se za to vrijeme novoformirani prirasti adaptiraju na jako sunčevo osvjetljenje po njihovom iznošenju.

2) prilikom iznošenja orezanih prirasta uklanjaju se i svi polomljeni i slabo razvijeni novoformirani nadzemni prirasti.

Održavanje zemljišta

Održavanje rednog prostora

Obavlja se 5 - 7 puta godišnje (u jesen i rano proljeće na dubini od 7 - 10 cm, a u ostalim slučajevima 5 - 7 cm). Cilj: održavanje zemljišta u rastresitom stanju, uništavanje korova, unošenje đubriva u zonu korijena... Međuredni prostor se može održavati zatravljen u sistemu trava malč ili jalovi ugar.

Trava malč podrazumijeva zasijavanje višegodišnjih klasastih trava u međuredni prostor te košenje 6 - 8 puta u toku godine. Trava ne smije preći visinu od 10 cm, a pokošena i usitnjena trava se razbacuje i ostaje kao zelenišno đubrivo (preporučuje se ovaj način održavanja rednog prostora). Jalovi ugar podrazumijeva redovnu obradu zemljišta mašinama (oranje, tanjiranje, frezanje, prašenje).

Đubrenje malina

Osnovno đubrenje (svake godine u periodu novembar-decembar)

Stajnjak 15-20 t/ha + mineralno (NPK 10:12:26 ili 8:16:24) 500 - 900 kg/ha.

7

Prihrana se vrši 3 - 4 puta, azotnim đubrivima (KAN 27% 350 - 400 kg/ha ili urea 200 - 250 kg/ha)

Rasturanje ovih đubriva vrši se u trakama, duž rednog prostora, a inkorporacija okopavanjem ili kultiviranjem zemljišta.

Integralna zaštita bilja

Kvalitetna zaštita bilja se postiže kombinacijom preventivnih i kurativnih mjera. U preventivu spadaju sve agrotehničke mjere kojima se biljke održavaju vitalnim i u dobroj kondiciji. U kurativne mjere spadaju sve intervencije čovjeka kojima se nastoji smanjiti stepen napada štetnika i uzročnika oboljenja. Najčešće kurativne mjere su hemijske, gdje se različitim hemijskim sredstvima djeluje na štetnike i uzročnike oboljenja. Međutim, ovdje treba obratiti pažnji i na mnoge probleme koje uzrokuje primjena hemijskih mjera. Najbolje rješenje u ovom slučaju pruža Integralna zaštita koja podrazumijeva primjenu i hemijskih mjera ali pod određenim uslovima i strogo kontrolisanim pravilima. Primjenom Integralne zaštite bilja smanjuje se količina primjenjenih hemijskih sredstava, povećava se njihova efikasnost pravovremenom primjenom, a primjenjena sredstva su ekološki prihvatljiva. Deset glavnih principa integralne zaštite bilja za uzgoj maline: 1. Koristiti samo certificirani, zdravi sadni materijal, po mogoćnosti sorte koje su otporne

na aktuelne bolesti; 2. Izabrati odgovarajuće zemljište i lokaciju za sadnju (blago kisela - pH 5,5 do 6,5, srednje

teška, propusna i plodna zemljišta, preferirajući lokacije sa dobrom cirkulacijom vazduha);

3. Saditi usjeve (kao što su kukuruz, pšenica, raž, heljda ili neven) u godini prije sadnje kako bi se povećao kvalitet zemljišta i, zavisno od usjeva, kontrolisale štetočine, nematode i korov;

4. Po mogućnosti, eliminisati divlje maline i kupine u krugu od 200 metara oko zasada jer su one mogući izvor štetnika i uzročnika oboljenja;

5. Vršiti optimalnu gnojidbu na osnovu analize zemljišta i preporuke stručnog lica; 6. Uspostaviti efikasan sistem navodnjavanja i vršiti optimalno navodnjavanje na osnovu

vlažnosti zemlje/preporuke stručnog lica (pretjerano zalivanje guši biljke i pomaže širenje patogena);

7. Vršiti redovan monitoring zasada na bolesti i štetočine; 8. Vršiti rezidbu radi poboljšanja prozračnosti i povjetravanja među biljkama i odstraniti i

spaliti zaražene dijelove biljki; 9. Izračunati prag ekonomske štetnosti prije korištenja hemijskih sredstava; 10. Koristiti manje toksična hemijska sredstva prema upustvu na etiketi. Orijentacioni program zaštite:

1. Zimsko prskanje da doprinese smanjenju pojave značajnih bolesti uzrokovane

patogenima kao što su Didimella applanata. Može se izvesti u fazi potpunog mirovanja maline.

2. Prskanje u momentu kretanja pupoljaka je namijenjeno suzbijanju antraknoze - pjegavosti ljetorasta (Gleosporium venetum). Tretirati u momentu pucanja pupoljaka.

8

3. Prskanje kada su izboji veličine 25 - 40 cm (početak maja), izvodi se protiv plamenjače pupoljaka, antraknoze, lisnih ušiju, grinja i drugih štetočina. Ovo tretiranje se izvodi samo po potrebi.

4. Prskanje pred cvjetanje se sprovodi neposredno pred početak cvjetanja protiv antraknoze, plamenjače pupoljaka i izdanaka, rđe i štetočina (malinin cvjetojed, malinin prstenar, lisne vaši...).

5. Prskanje poslije precvjetavanja. Namijenjeno suzbijanju istih bolesti kao prethodno ali se njime suzbija i prouzrokovač truleži plodova (Botrytis cinerea). Prskanje protiv truleži se može ponoviti nakon 10 dana. Pri tome treba voditi računa da se plodovi ne smiju brati 20 dana nakon ovog prskanja. Ukoliko su u malinjacima primijećene grinje onda u pripremljeni rastvor treba dodati neki od akaricida.

6. Prskanje po završenoj berbi se ne smije izostaviti. Primjenjuje se odmah po završenoj berbi (što prije to bolje), a namijenjeno je suzbijanju plamenjače pupoljaka (Didimella applanata) i plamenjače izdanaka (Leptosphaeria coniothyrium). Tretiranje se obavlja nakon uklanjanja i spaljivanja starih i prorjeđivanja novih izdanaka (slabi izdanci sa znacima oboljenja). Takođe, ako je primijećena i najmanja pojava grinja i u ovom prskanju primijeniti neki od akaricida ali ne isti preparat kao u prethodnom tretmanu.

7. Drugo prskanje po završenoj berbi - u slučaju jače pojave plamenjače pupoljaka i plamenjače izdanaka ovo prskanje treba ponoviti poslije 15 dana.

Prilikom primjene sredstava za zaštitu biljaka (pesticida) obavezno se pridržavati

preporuka od strane stručnog lica (po programu zaštite) te uputstva proizvođača preparata o primjeni sredstava za zaštitu biljaka.

Berba, klasiranje i pakovanje plodova

Plodovi ne sazrijevaju istovremeno pa se berba obavlja u nekoliko navrata. Za 1 ha zasada je potrebno 12 - 15 berača svakodnevno u trajanju od 30 dana. Vrijeme berbe je najbolje ako se plodovi lako odvajaju od cvjetne lože, a pri tome se ne gniječe. Berba se obavlja samo kratko vrijeme prije potpune zrelosti ili kad su plodovi potpuno zreli ali još čvrsti. Plodovi namijenjeni potrošnji u svježem stanju ili zamrzavanju beru se dan - dva prije potpune zrelosti, a plodovi namijenjeni preradi beru se u punoj zrelosti. Plodovi maline sazrijevaju veoma brzo te ih je potrebno brati svaki drugi dan, a ako je vrijeme izuzetno suho i toplo onda svaki dan. Najbolje je plodove klasirati odmah pri berbi (grupa radnika bere kvalitetne plodove, a zatim druga grupa u posebnu ambalažu bere ostale). Način berbe: bez čašice i peteljke, sa tri prsta; stavljaju se obično, u plitke holandeze u dve reda (da nebi došlo do gniječenja) Plodovi namijenjeni prodaji u svježem stanju klasiraju se u tri kategorije:

Ekstra kvalitet - plodovi maline iste sorte, zreli, ujednačeni po boji i krupnoći,

Druga klasa - su plodovi sa sličnim karakteristikama kao iz prethodne kategorije s tim što je dozvoljeno 2% plodova sa neujednačenom zrelošću.

Treća klasa – ostalo

9

Transport , zbog osjetljivosti plodova, mora biti što kraći. U proizvodnji maline berba je najosjetljiviji i najvažniji posao. Potrebno je dosta radne snage, a berba se izvodi u više navrata i veoma pažljivo. Troškovi berbe čine 75% ukupnih troškova proizvodnje te stoga berba mora biti dobro organizovana, sa obezbijeđenom radnom snagom, ambalažom, priborom i transportom.

10

KALENDAR RADOVA U MALINJACIMA

JUL (druga polovina), AVGUST 1. Međuredna obrada zasada (motokultivatorima ili na drugi način) neposredno po

završetku berbe, a prije rezidbe i iznošenja izdanaka koji su donijeli rod, radi uništavanja korova i stvaranja povoljnih uslova za rast izdanaka.

2. Odsijecanje, iznošenje i spaljivanje izdanaka koji su donijeli rod, prorijeđivanje mladih i uklanjanje slabih izdanaka sa znacima oboljenja.

3. Obavezno prskanje zasada pesticidima u cilju suzbijanja više vrsta bolesti (uvenuće pupoljaka, sušenje izdanaka, antraknoza i dr.), zatim insekata (malinina muva, staklokrilac, prstenar, grinje i dr.) i korova sa nekim od preparata po programu zaštite od stručnih lica.

4. Prihranjivanje mladih izdanaka ako zaostaju u rastu sa 100 do 200 kg/ha KAN –a 27 %, pri samom kraju ili neposredno po završetku berbe plodova.

5. Zalivanje mladih izdanaka u sušnim godinama. 6. U slušaju da se zbog jačeg napada bolesti i štetočina ne uspije sa njihovim

suzbijanjem, ponoviti prskanje istim sredstvima kao u prtethodnom slučaju nakon 15 dana.

SEPTEMBAR, OKTOBAR

1. Obilazak i kontrola zasada. 2. Obezbijeđenje malinjaka od upada stoke (ovce, koze, goveda), i tzv. krupne divljači

(srne, srndaći, jeleni) i drugih oštećenja. 3. Drugo tretiranje zasada fungicidima poslije berbe u cilju suzbijanja bolesti izdanaka,

prepratima po programu zaštite od stručnih lica.

NOVEMBAR 1. Đubrenje NPK đubrivima (50 % od planirane količine). 2. Uništavanje korova mehaničkim putem ili prskanjem herbicidima po preporuci

stručnog lica. Prskanje obavljati pažljivo i isključivo leđnom prskalicom kako preparat ne bi došao u dodir sa izdancima.

Napomena: Upotrebu herbicida je moguće obaviti samo u manje intenzivnim zasadima. U visoko intenzivnim zasadima teže ih je obaviti, ali su u ovim zasadima manje neophodne jer je zemljište praktično prekriveno izdancima što, u velikoj mjeri, ograničavajuće utiče na razvoj korova. 3. Popuna novopodignutih i sadnja novih zasada maline. 4. Popravke naslona (po potrebi). 5. Stavljanje mamaca protiv glodara (po potrebi).

DECEMBAR, JANUAR

1. Obilazak zasada. 2. Nabavka mineralnih đubriva i pesticida. 3. Edukacija proizvođača.

FEBRUAR

1. Đubrenje minralnim NPK đubrivima (50 % od planirane količine). 2. Zimsko prskanje (po potrebi) po programu zaštite od stručnih lica.

MART

11

1. Popravka naslona (učvršćivanje stubova, zatezanje žice). 2. Rezdiba i odstranjivanje viška izdanaka. 3. Odabiranje, vezivanje i prikraćivanje izdanaka na dva pupoljka iznad gornjeg reda

žice. 4. Đubrenje zgorelim stajnjakom u planiranim količinama 10 do 15 t/ha svake ili 20 do

30 t/ha svake druge godine. 5. Međuredna obrada (plitko oranje ako nije izvršeno u jesen, frezanje i dr.). 6. Đubrenje mineralnim NPK đubrivima (preostalih 50 % od planirane količine ukoliko

prva polovina nije upotrebljena u novembru). 7. Suzbijanje korova hrbicidima (ako se planira ovakav način suzbijanja).

APRIL 1. Obrada zemljišta u pravcu redova (okopavanje) i uklanjanje mladih izdanaka koji su

ranije počeli sa rastom. 2. Drugo prskanje, po završetku vezivanja izdanaka, i fazi bubrenja pupoljaka, odnosno

neposredno po pojavi prvih zelenih listića („mišije uši“). Obavlja se radi spriječavanja uvenuća pupoljaka (didimela), antraknoze i sušenja izdanaka i suzbijanje korova. U ovu svrhu koriste se preparati u skladu sa programom zaštite od stručnih lica.

3. Prvo prihranjivanje azotnim đubrivima (KAN 27 %) u količini od 100 do 150 kg/ha. Napomena: Ovi gore navedeni poslovi u našem području obavljaju se u prvoj dekadi aprila. 4. Uklanjanje prve serije mladih izdanaka (po pravilu sredinom mjeseca). 5. Treće prskanje pred početak cvjetanja za suzbijanje bolesti (didimela, antraknoza,

plamenjača izdanaka i rđa) i suzbijanje štetočina (malinin cvjetojed, malinin prstenar, malinin korebus, malinina muva, lisne vaši, malinina mušica, rutava buba, malinin smotavac i dr.), preparatima prema programu zaštite od stručnih lica.

MAJ

1. Ukljanjanje druge serije mladih izdanaka (početkom mjeseca). 2. Obrada zemljišta u pravcu redova (drugo okopavanje) ako korovi nisu uništeni na

drugi načina (herbicidima). 3. Drugo prihranjivanje KAN – om u količini 100 kg/ha. 4. Četvrto prskanje neposredno pred otvaranje prvih cvjetova u cilju suzbijanja bolesti

lišća i izdanaka i korova preparatima po programu zaštite od stručnih lica. 5. Uklanjanje treće serije mladih izdanaka (od sredine do kraja mjeseca) što je u

zavisnosti od orografskih, klimatskih i drugih faktora. 6. Peto prskanje poslije precvjetavanja i formiranja plodova, ili 20 dana poslije pojave

prvih cvjetova i 10 do 15 dana prije početka zrenja prvih plodova. Cilj je suzbijanje bolesti lišća i izdanaka i koje izazivaju trulež plodova, koriste se preparati po programu zaštite od stručnih lica.

JUN (prva polovina) 1. Prorjeđivanje viška mladih izdanaka, odnosno njihovo svođenje na optimalnu

količinu. 2. Spriječavanje očenjivanja i lomljenja rodnih grančica u intenzivnim zasadima

brižljivim razmještanjem rodnih grančica na unaprijed urađenoj potpori, koja se

12

sastoji od prečaga koje su učvršćene na stubove naslona i plastičnog ili nekog drugog kanapa.

3. Međuredna obrada (frezanje) zasada uz istovremeno prihranjivanje manjim količinama kAN – a u količini od 50 do 100 kg/ha.

4. Priprema za berbu (berači, ambalaža, sređivanje unaprijed određenog mjesta uglavnom nadstrešnica za prihvat plodova do njihove isporuke, priprema prevoza do otkupne stanice i dr.).

Napomena: Ovi poslovi se po pravilu završavaju u prvoj dekadi juna.

JUN (druga polovina), JUL (prva polovina) 1. BERBA

13

14

Osnovi Dobre Poljoprivredne Prakse

Sadni material 1. Koristiti samo certificirani, zdrav, sadni materijal. Odabir lokacije i upravljanje zemljištem 2. Uraditi analizu zemljišta prije sadnje. 3. Koristiti tehnike za sprječavanje erozije zemljišta (npr. imati travnjak između redova,

spriječiti prekomjerno navodnjavanje itd.). Upotreba đubriva 4. Voditi evidenciju o upotrebi đubriva (datum primjene, vrsta đubriva, metoda primjene

itd.). 5. Vršiti đubrenje (organsko ili neorgansko) na osnovu analize zemljišta i uputa odgovorne

tehničke osobe. Navodnjavanje 6. Voditi evidenciju o navodnjavanju (datum primjene, količina itd.). 7. Vršiti analizu vode kako bi osigurali da je kvalitet vode zadovoljavajući za navodnjavanje. 8. Odabrati najefikasniji sistem navodnjavanja, u skladu sa uputama odgovorne tehničke

osobe, kako bi osigurali optimalnu primjenu vode.

Kontrola štetočina i bolesti 9. Voditi evidenciju o upotrebi sredstava za zaštitu bilja (datum i mjesto primjene, količina,

način primjene, komercijalni naziv i aktivni sastojci, period karence, obrazloženje za upotrebu sredstva za zaštitu bilje itd.).

10. Čuvati pesticide samo u originalnim pakovanjima. 11. Skladištiti sredstva za zaštitu bilja u odgovarajućem objektu koji je odvojen od drugih

materijala. Objekat treba biti u skladu sa državnim propisima, stabilan, zaključan, zaštićen od visokih temperatura, izgrađen od materijala otpornog na vatru, imati dobru ventilaciju i biti dobro osvjetljen.

12. Pratiti upustva za korištenje sredstava za zaštitu bilja od strane odgovorne tehničke osobe.

13. Raditi u skladu sa uputama na etiketi sredstva za zaštitu bilja. 14. Vršiti monitoring štetočina i bolesti na poljoprivrednom posjedu barem jednom sedmično. 15. Koristiti HTZ opremu tokom upotreba sredstava za zaštitu bilja u skladu sa uputama na

etiketi. 16. Primjeniti mjere Integralne Zaštite Bilja kako bi smanjili upotrebu hemijskih sredstava. 17. Informisati susjedne pčelare ukoliko se primjenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su

toksična za pčele. 18. Pesticidi koji mogu zagaditi vode koristiti najmanje 25 m od vode (rijeke, bunara). 19. Održavati prskalice u dobrom stanju i vršiti baždaranje jednom godišnje. Otpad 20. Odložiti praznu ambalažu pesticide na način koji neće štetiti ljudima ili zagađivati okoliš

u skladu sa zakonskim propisima.