uputstvo za izradu studija

7/21/2019 Uputstvo Za Izradu Studija

1/12

UVOD

Opredjeljenje za realizaciju reformske razvojne strategije, koja je zasnovana na samoodrivom iujednaenom ekonomskom razvoju, koja bi Federaciji Bosne i Hercegovine vratila kreditnusposobnost na meunarodnom tritu kapitala, uspostavila funkcionalnu trinu ekonomiju i ojaalasposobnost domaih privrednih subjekata da izdre konkurenciju na vanjskim tritima, mogue je,dobrim dijelom, ostvariti uvoenjem koncesionih odnosa u obavljanju privrednih djelatnosti kojekoriste prirodna bogatstva, dobra u optoj upotrebi i djelatnosti od opteg interesa.U tu svrhu Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je donio Zakon o koncesijama, kojim seutvruju uslovi pod kojima se domaim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije zaobezbjeivanje infrastrukture i usluga, eksploataciju prirodnih resursa i finansiranje, projektovanje,izgradnja, odravanje i rukovoenje radom te infrastrukture i svih za nju vezanih objekata i ureaja.

Vaei zakoni kojima je ureena oblast koncesija su: Zakon o koncesijama BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 32/02)

Zakon o koncesijama Federacije BiH (Slubene novine FBiH broj 40/02) i Kantonalni Zakoni o koncesijama.

lanom 14. Zakona o koncesijama Federacije BiH propisano je da Komisija za koncesije pripremaDokument o politici dodjele koncesija (u daljem tekstu: Dokument o politici) u kojem se daje opis

privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati ili dodijeliti domaim i stranimpravnim licima. Dokument o politici podnosi se Vladi Federacije, o kojem se Vlada Federacijeizjanjava u roku od 30 dana od dana prijema. Usvojeni Dokument o politici Vlada Federacijedostavlja Parlamentu Federacije kao informaciju.

U skladu sa lanom 14. Zakona o koncesijama (Slubene novine Federacije BiH broj:40/02)Komisija za koncesije pripremila je Dokument o politici dodjele koncesija (Dio I - Proizvodnjaelektrine energije) u kome se daje opis elektroenergetskih oblasti i koje se, u vidu koncesije mogudelegirati i ustupiti domaim i stranim pravnim licima, kao i mjere za realizaciju Zakona okoncesijama

Na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine skoncentrisana su ekonomski znaajna prirodnabogatstva; izraena je i planirana izgradnja niza infrastrukturnih objekata, koji se, kada je u pitanjujedan broj ovih potencijala, vedue vrijeme koriste i daju, ekonomski i drutveno znaajan doprinosrazvoju. Na osnovu privrednih i infrastrukturnih potencijala i njihovog do sada ostvarenog i planiranogkorienja i realnih mogunosti njihovog razvoja, broja zaposlenih i stepena njihove obuenosti,tehnike opremljenosti i dostignutog nivoa tehnolokog razvoja tih sektora, vrijednosti osnovnog

kapitala, nivoa strunih i drugih istraivanja, ostvarenog obima uvoza-izvoza, kao i drugih parametara,uoavaju se potrebe da se raspoloivi privredni potencijali moraju istraivati, eksploatisati i koristiti u

skladu sa savremenim dostignuima nauke, tehnike i tehnologije uz optimalno upravljanje na osnovusavremenog menaderstva.

Imajui u vidu ogranienost sospstvenih izvora finansiranja, u Federaciji Bosne i Hercegovine, razvojaprivrednog i infrastrukturnog kompleksa, te polazei od sutinskog opredjeljenja za vlasnikomtransformacijom kroz privatizaciju i razvoj na trinim osnovama, kao i davanja koncesija podefinisanim uslovima, u Fedraciji Bosne i Hercegovine, je potrebno stvoriti aktivniji i fleksibilnijizakonski ambijent za privlaenje domaih i stranih investitora za ulaganja u privredu i infrastrukturu

putem privatizacije, a naroito putem davanja koncesija.Dokument o politici je zvanian dokument koji ima svoju viziju, odnosno dalekosean pogled na

raspoloive i potencijalne resurse, mogunost njihovog odrivog korienja i reagovanja na novinain, na osnovne i najznaajnije probleme koji se pojavljuju u privrednim i infrastrukturnim


2/12

sektorima, te njihovom uem i irem okruenju. Realizacija Dokumenta o politici je u sutini globalnizadatak, sastavljen od niza povezanih i meusobno uslovljenih aktivnosti.

Svakako treba imati u vidu injenice, da Zakon o koncesijama uspostavlja sloen pravni sistemkomercijalnog iskoriavanja javnih dobara i zakonom regulisanih aktivnosti, vezanih za dodjelukoncesija.Odredbe Zakona o koncesijama i Zakona o stranim ulaganjima daju solidnu osnovu za realizacijudavanja koncesija u praksi. Ovi zakoni se mogu porediti sa slinim zakonodavstvom u zemljama utranziciji i znaajno ne zaostaju za tim zakonodavstvom. U ovom trenutku uoena je potrebausklaivanja pojedinih zakona i podzakonskih akata sa Zakonom o koncesijama.

Zakon je sistem koncesija oznaio kao jedan od oblika privatnih, stranih ili domaih ulaganja i stvoriomu pretpostavke da rezultira pozitivnim efektima za dravu, kao to su:

- plasman domaeg ili inostranog kapitala u investicione projekte;- uvoenje i jaanje konkurencije;- transfer tehnologije u know-how;- poveanje kvaliteta i raznovrsnosti proizvodnje i usluga;

- poveanje kreditnog rejtinga zemlje;- angaovanje domaih proizvodnih kapaciteta;

- poveanje nivoa zaposlenosti;- uveanje operativne efikasnosti;- uveanje fiskalnih i parafiskalnih prihoda;- efekat uvoenja poslovanja, po standardima razvijenih zemalja, i drugo.

Shodno Zakonu o koncesijama Federacije BiH predmetom koncesije mogu biti:

1) Izgradnja/dogradnja i koritenje ili samo koritenje; autoputeva, magistralnih puteva, cesta i pripadajuih infrastrukturnih objekata, eljeznikih pruga,

plovnih kanala i luka i aerodroma.

2) koritenje vodotoka i drugih voda;3) izgradnja hidroenergetskih objekata;4) izgradnja i koritenje ili koritenje hidroakumulacija;5) istraivanje i/ili koritenje energetskih i drugih mineralnih sirovina, ukljuujui sve vrste soli i

solnih voda utvrenih posebnim zakonom;6) istraivanja i/ili koritenja sirove nafte i zemnog gasa;7) koritenje graevinskog zemljita;8) koritenje uma i umskog zemljita;9) lovstvo i ribolov;10) izgradnja, koritenje i upravljanje cjevovodnim transportom nafte i gasa i skladitenje u

cjevovodima i terminalima;11) igre na sreu;12)putniki i teretni eljezniki saobraaj;13)javni linijski prijevoz lica;14) koritenje ljekovitih termalnih i mineralnih voda;15) istraivanje i/ili koritenje nemetalnih mineralnih sirovina, ukljuujui sve sekundarne mineralne

sirovine utvrene posebnim zakonom;16) hidromelioracioni sistemi i sistemi za vaenje materijala iz vodotoka i vodnih povrina;17) koritenje poljoprivrednog zemljita;18) hoteli i ostali turistiki objekti i19)prostori i objekti privrednog i graditeljskog naslijea.


3/12

Predmet koncesije moe biti i pravo obavljanja djelatnosti komunalnih i drugih javnih slubi to seutvruje propisom kantona.

OPTI PRINCIPI POLITIKE DODJELE KONCESIJA

Koncesije su vezane za odluku da li Fedracija BiH moe sama da iskoritava prirodno bogatstvo iodrava u funkciji objekte infrastrukture, ili e ih uz odreenu naknadu (ili beneficije) ustupiti

privatnom (domaem ili inozemnom) sektoru. Odluku o pristupanju dodjele koncesije za odreenodobro donosi Vlada Federacije na prijedlog resornog ministra.Vlada Federacije BiH, na prijedlog Komisije, a nakon zakonom provedenog postupka, dodjeljujekoncesiju najpovoljnijem ponuau (domaem ili stranom pravnom licu, registrovanom u skladu sa

posebnim zakonima Federacije ili dravnim i javnim preduzeima koja koriste prirodna bogatstva,dobra u opoj upotrebi ili obavljaju djelatnosti od opeg interesa).

Koncesija se ne moe dodijeliti za dobra u opoj upotrebi ili djelatnosti od opeg interesa koja supredmet restitucije.

1) Principi u dodjeli koncesija

Opti principi koji e se provoditi prilikom dodjele koncesija su slijedei:

- Transparentnost i nediskriminiranje uesnika postupka u skladu sa Zakonom o koncesijamaFederacije BiH,

-

Optimalno koritenje prirodnih resursa, dobara u opoj upotrebi i infrastrukturnih objekata ufunkciji ekonomskog razvoja,

-

Postojee koncesionare pravna lica, definisane lanom 37. i 38. Zakona o koncesijama, kojiu svojoj djelatnosti koriste prirodna bogatstva, dobra u opoj upotrebi ili obavljaju djelatnost

od opeg interesa pravno uokviriti u skladu sa Zakonom o koncesijama (ugovoriti ilipreugovoriti predmet koncesije koji koriste),- Koncesioni postupak ubrzati kod svih pravnih lica kod kojih je privatizovano preko 51%

dravnog kapitala, a koja u obavljanju svoje djelatnosti koriste prirodna bogatstva, dobra uopoj upotrebi ili obavljaju djelatnost od opeg interesa, jer u postupku privatizacije dobra uopoj upotrebi i prirodna bogatstva nisu bila predmet privatizacije (predmet privatizacije uskladu sa Zakonom o privatizaciji nisu mineralne sirovine, voda, poljoprivredno zemljite,ume, umsko zemljite ...),

-

Koncesije za infrastrukturne i druge znaajne oblasti dodjeljivati po BOT principu kojipodrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju i finansiranje kompletnog objekta, ureaja ilipostrojenja, njegovo koritenje i predaju Federaciji BiH po isteku ugovorenog roka,

-

Za one predmete koncesije koji e imati vei privredni i ekonomski efekat na Federaciju

Bosne i Hercegovine i na Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu, nosilac izrade studije ekonomskeopravdanosti u principu treba biti Koncesor,

-

Prioritetno dodjeljivati koncesije u onim oblastima koje e u znaajnoj mjeri poveati istimulisati izvoz a smanjiti uvoz sirovina i materijala, te uposliti i osposobiti domau pamet idomau radnu snagu.

Pojedinani principi za pojedine koncesione oblasti navodit e se za svaku oblast pojedinano.

Transparentnost i nediskriminiranje uesnika u postupku dodjele koncesija obezbjeuje se na nain:-

da pravila i informacije vezani za postupak dodjele koncesija budu dostupna svim uesnicimai

-

da se koncesije dodjeljuju pod jednakim uslovima domaim i stranim pravnim licima.


4/12

Optimalno koritenje prirodnih resursa, dobara u opoj upotrebi i infrastrukturnih objekata u funkcijiekonomskog razvoja, postie se na nain da se koncesioniranjem ostvare najpovoljniji privredni iekonomski efekti po Federaciju BiH, zadovolje parametri odrivog razvoja i ostvarila direktna iliindirektna ekonomska korist.

Pravno uokvirenje postojeih koncesionara - pravnih lica koja u svojoj djelatnosti koriste prirodnobogatstvo, dobro u opoj upotrebi ili obavljaju djelatnost od opeg interesa, podrazumijevazakljuivanje ugovora o koncesiji na rok do pet godina bez provoenja postupka propisanog Zakonomo koncesijama.

Postupak i nain davanja koncesija na koritenje u skladu sa Zakonom o koncesijama ustanovljava seputem javnog poziva potencijalnim ponuaima i putem samoinicijativne ponude.

2) Javni poziv potencijalnim ponuaima

Za dodjelu koncesije objavljivanjem javnog poziva potencijalnim ponuaima, polaznu aktivnost

provodi Koncesor. Koncesor je resorno ministarstvo ili organ vlasti Federacije koje odredi VladeFederacije za provoenje postupka dodjele koncesija. Koncesor po pravilu treba da izradi studijuekonomske opravdanosti, koju dostavlja Komisiji na razmatranje i odobravanje. Po odobravanjustudije ekonomske opravdanosti Koncesor sainjava prijedlog javnog poziva iji elementi su propisanilanom 24. Zakona o koncesijama, i dostavlja ga Komisiji na odobravanje. Nakon odobravanja

predloenog javnog poziva, Koncesor raspisuje javni poziv, prikuplja ponude na osnovu javnog pozivai po isteku roka za dostavljanje ponuda, prikupljene ponude sa svim prilozima, dostavlja Komisiji narazmatranje i vrednovanje. Komisija razmatra i vrednuje dostavljene ponude, sainjava rang listu i

predlae Vladi Federacije dodjelu koncesije najpovoljnijem ponuau. Ako ni jedna prispjela ponudane zadovoljava uslove propisane javnim pozivom, Komisija ponude vraa Koncesoru sa prijedlogomza ponavljanje javnog poziva. Donoenjem odluke o dodjeli koncesije najpovoljnijem ponuau,Koncesor sainjava prijedlog ugovora o dodjeli koncesije u skladu sa lanom 29. Zakona o

koncesijama. Sainjeni prijedlog ugovora, Koncesor dostavlja Komisiji na davanje saglasnosti.Potpisan i ovjeren primjerak ugovora o koncesiji, kao i svu prateu dokumentaciju u izvrnom oblikuKoncesor dostavlja Komisiji, koja nakon njegovog stupanja na snagu, u skladu sa Zakonom okoncesijama, vri kontrolu i nadzor rada Koncesionara do isteka roka trajanja koncesije.

3) Samoinicijativna ponuda

U postupku dodjele koncesije putem samoinicijativne ponude, potencijalni Koncesionar ponududostavlja Koncesoru. Sastavni dio samoinicijativne ponude je studija ekonomske opravdanosti. Nakon

prijema samoinicijativne ponude, Koncesor procjenjuje postojanje javnog interesa. Nakon utvrivanjajavnog interesa, Koncesor podnosi Komisiji zahtjev za dobijanje ovlatenja za voenje pregovora sa

samoinicijativnim ponuaem. Ako se na jedan predmet koncesije dostavi vie od jednesamoinicijativne ponude, Koncesor e raspisati javni poziv ponuaima za taj predmet koncesije.Komisija odlukom Koncesoru daje ovlatenje za voenje pregovora sa samoinicijativnim ponuaem.U postupku pregovaranja, Koncesor vodi zapisnik o postupku pregovora u kojem se naznaavaju svidogovoreni propisani elementi koncesionog ugovora. Zapisnik sa kompletnom dokumentacijomdostavljenom putem samoinicijativne ponude kao i dokumentacijom prikupljenom u postupku

pregovaranja, Koncesor dostavlja Komisiji na razmatranje. Nakon razmatranja dostavljenedokumentacije i zapisnika o toku pregovora, Komisija odlukom predlae Vladi Federacije dodjelukoncesiju, a Koncesor sastavlja prijedlog ugovora koji dostavlja Komisiji na odobravanje. Nakonodobravanja elemenata koncesionog ugovora i odluke Vlade Federacije o dodjeli koncesije, Koncesorsa Koncesionarom zakljuuje ugovor o koncesijii, iju ovjerenu kopiju zajedno sa dokumentacijom uizvrnom obliku dostavlja Komisiji, koja nakon njegovog stupanja na snagu vri nadzor i kontrolurada koncesionara, do isteka roka trajanja koncesije.


5/12

4) Studija ekonomske opravdanosti

Studija ekonomske opravdanosti je polazna osnova za dodjelu koncesija. Sve koncesije nemaju istiekonomski znaaj u pogledu privredne teine i efekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu kaocjelinu, pa se u skladu sa znaajem i veliinom koncesije rade predstudije ekonomske opravdanosti istudija ekonomske opravdanosti. Za manje koncesije rade se predstudije, dok e kod velikih,kapitalnih koncesija, postupak istraivanja i donoenja odluka biti viefazan, pa se pored studijeekonomske opravdanosti za pojedine faze izrauje i predstudija. Da bi studija omoguila provoenjekoncesionog postupka, treba da sadri najmanje sledee elemente:

a)

Uvod u kojem trebaju biti navedeni ciljevi investiranja, osnovni podaci o investitoru iautorima studije, kratak prikaz osnovnih elememenata i rezultata prethodne studijeopravdanosti, kratak prikaz osnovnih elememenata i rezultata studije opravdanosti;

b) Opis predmeta koncesije u kojem se navodi prostorna lokacija predmeta koncesije, funkcijapredmeta koncesije, znaaj predmeta koncesije u sistemu ili mrei, planirani vijek projekta;

c) Analiza i ocjena razvojnih mogunosti investitora u kojem se navode opti podaci o

investitoru, analiza dosadanjeg razvoja (proizvodni program, tehnologija, trite, organizacijai kadrovi, podaci o poslovanju, ulaganjima i dr.), prognoza budueg razvoja (proizvodniprogram, tehnologija, trite, organizacija, kadrovi, podaci o poslovanju i ulaganjima i dr.);

d)

Analiza trita gdje se navode osnovne karakteristike proizvoda ili usluga, analiza ponude ipotranje, procjena mogue prodaje i prodajnih cijena;

e)

Prikaz generalnog projekta i tehniko-tehnolokog rjeenja (prikaz idejnih rjeenja) - u kojemse daje prikaz izrade generalnog projekta, osnovnih elemenata generalnog projekta, tehniko-tehnolokog rjeenja iz generalnog projekta (arhitektonsko, graevinsko, tehnoloko,mainsko, elektro i dr.);

f)

Analiza nabavnog trita specifikacija i opis potrebnih inputa, analiza i mogunosti nabavkepotrebnih inputa, ocjena mogunosti supstitucije potrebnih intputa, prognoza nabavnih cijena;

g)

Prostorni i lokacijski aspekt usaglaenost sa prostornim i urbanistikim planovima,

posljedice raseljavanja i eksproprijacije, prostorne posljedice razdvajanja cjeline, uticaj naprostorni i urbanistiki razvoj podruja, analiza mikrolokacije, izbor i ocjena podobnostimikrolokacije

h) Analiza ivotne sredine i zatite na radu analiza lokacije, ocjena i izbor lokacije, analiza i

mogunosti uticaja na ivotnu sredinu, prijedlog mjera zatite ivotne sredine, ocjena ekolokepodobnosti, analiza uticaja proizvodnje na radnike, prijedlog mjera zatite na radu;

i)

Analiza organizacionih i kadrovskih aspekata prijedlog makroorganizacije, prijedlogmikrorganizacije, organizovanje i funkcionisanje proizvodnje i drugih funkcija, odreivanje

potrebnih kadrova, obuka, specijalizacija i usavravanje kadrova, obezbjeenje postojeihkadrova;

j)

Analiza izvodljivosti i dinamika realizacije projekta analiza mogunosti izvoenja projekta,faze izvoenja projekta, terminski plan realizacije projekta, dinamika ulaganja bazirana na

terminskom planu, dinamika ulaganja po namjeni, organizacija i sistem upravljanjarealizovanim projektom;

k)

Ekonomsko-fiinansijska analiza proraun potrebnih ulaganja u stalna i obrtna sredstva, izvorfinansiranja i obaveze prema izvorima, projekcija bilansa stanja, bilansa uspjeha, novanogtoka, ekonomski i drutveni tok projekta;

l) Ocjena projekta finansijska (komercijalna) ocjena sa pokazateljima efikasnosti iopremljenosti, neto sadanje vrijednosti, interna stopa rentabilnosti, period povrata uloenogkapitala), procjena likvidnosti i dtvena ocjena;

m) Ocjena u uslovima neizvjesnosti procjena praga rentabilnosti, analiza osjetljivosti, analizavjerovatnoe;

n)

Zakljuna razmatranja zakljuna razmatranja i ocjena projekta.

5) Javni interes


6/12

Utvrivanje javnog interesa je direktno vezano za kvalitetno uraenu predstudiju, odnosno studijuekonomske opravdanosti. Prema Zakonu o koncesijama, Komisija za koncesije Federacije BiH,odobravanjem studije ekonomske opravdanosti procjenjuje postojanje javnog interesa.Procjena i utvrivanje javnog interesa treba da ukae na ekonomsku, politiku, socioloku i optuopravdanost davanja koncesije, da definie kratkorone i dugorone ciljeve koji se postiukoncesioniranjem, te utvrivanje uticaja koncesione djelatnosti na ivotnu sredinu, postojeuinfrastrukturu i druge privredne oblasti i sisteme.Javni interes se moe definisati kao interes cijele drutvene zajednice ili njenih pojedinih dijelova, okome pravo treba da vodi rauna. Pravo po principu uvijek titi javni interes, ali ujedno titi i privatniinteres ako je u skladu sa javnim interesom, odnosno ako je sastavni dio javnog interesa.Procjena postojanja javnog interesa vezana je i za pojam javnog dobra, gdje je potrebno razlikovati

prirodna bogatstva kao javno dobro (zemljite, ume, vode i vodena snaga, mineralne sirovine, nafta,plin, ivotinjski i biljni svijet) i dobra u optoj upotrebi (javni putevi, vode u prirodnim vodotocima,prirodna jezera, prirodni izvori voda, luke, aerodromi, komunalni objekti itd.).Ekonomska opravdanost treba da potvrdi korist koju e imati drutvo i pojedinac, uz najmanji moguirizik od obavljanja koncesione djelatnosti i investicija budueg koncesionara.

Politika opravdanost potvrdit

e se kroz ocjenu efekta koji ulaganje i obavljanje koncesionedjelatnosti ima na razvoj i zadovoljenje potreba ue i ire drutvene zajednice.

Socioloka opravdanost se utvruje kroz analizu koja drutvena grupa i u kojoj mjeri zadovoljavasvoje potrebe kroz koncesionu djelatnost i da li takva djelatnost zadovoljava veinu lanova ue ili iredrutvene zajednice.Opta opravdanost potvrdit e se skupnom opravdanou pojedinanih kriterija. Kratkoroni ciljevi ese definisati u svjetlu rjeavanja tekuih pitanja davanjem koncesije, a dugoroni u svjetlu moguegrazvoja i usavravanja, odnosno poveanja kvantiteta i kvaliteta koncesione djelatnosti, to na krajurezultira veom koristi za pojedinca i drutvenu zajednicu u cjelini.Koncesiona djelatnost moe imati i nepovoljan uticaj na ivotnu sredinu, zdravlje ljudi i biljni iivotinjski svijet. Zakonom o koncesijama je predvieno da studija ekonomske opravdanosti sadri ielaborat o uticaju koncesione djelatnopsti na ivotnu sredinu, to podrazumijeva vrenje odreenih

preliminarnih mjerenja potrebnih za izradu studije.Opravdanost sa aspekta zatite ivotnog okruenja utvrdit e se kroz dugorone efekte obavljanjakoncesione djelatnosti u pogledu zagaenja ivotne sredine, uticaja na zdravlje ljudi, te biljnog iivotinjskog svijeta i umanjenja neobnovljivih prirodnih resursa. Ali svakako treba izvriti i analizumoguih pozitivnih uticaja (smanjenje postojeih tetnih efekata) uvoenjem novih i savremenihtehnologija.Kod veine koncesionih projekata (izgradnja puteva, eljiznica i eljeznikih vorova, aerodroma iluka) postojea infrastruktura moe biti nedovoljna ili ugroena izgradnjom novih objekata. Odreene

privredne grane i oblasti mogu biti pogoene koncesionom djelatnou, ali treba sagledati i pozitivneefekte, naroito u oblasti razvoja, i ubrzanja saobraaja, a time i prometa ljudi, dobara i usluga.Koncesiona djelatnost treba biti u funkciji postojeeg tehniko-tehnolokog sistema, odnosno da

pozitivno utie na njihovo unapreenje i razvoj, a nikako da predstavlja njegovu alternativu, drugim

rijeima, da ne ugroava postojee resurse veda ih razvija i unapreuje. Koncesiona djelatnost nesmije imati za cilj iskljuivo ili preteno komercijalno eksploatisanje prirodnih potencijala sadugorono tetnim posljedicama po domau privredu.

6) Koncesiona naknada

Koncesiona naknada kao jedno od sutinskih pitanja u oblasti koncesioniranja, ponekad ima drugikarakter, a ne samo da na fer nain izbalansira korist od date koncesije. U tu svrhu treba imati na umuviestruku funkciju koncesione naknade uz jasno ugovaranje njene visine, odreivanje drugih obaveza,

posljedica raskida ugovora, rjeavanje sporova i sl.Zakonom o koncesijama je propisano da Komisija uz saglasnost Vlade Federacije donosi pravila onainu utvrivanja kriterija za odreivanje koncesione naknade.


7/12

Koncesiona naknada je obavezni i sastavni dio koncesionog ugovora i koncesioni ugovor je nitavanbez utvrene obaveze plaanje koncesione naknade, odnosno, ugovor o koncesiji nije pravno valjanukoliko koncesiona naknada nije odreena ili bar nije odrediva u pogledu svoje visine. Koncesionanaknada mora biti novanog karaktera, i ugovorom se ne moe predvidjeti da se ista plaa davanjemroba, pruanjem usluga izgradnjom ili sl.Koncesiona naknada sastoji se od naknade za pravo koritenja koja se obraunava jednokratno prizakljuenju ugovora o koncesiji i koncesione naknade za koritenje koja se izraava u procentima iodnosi se na godinji bruto prihod od koritenja predmeta koncesije.Koncesiona naknada se utvruje na osnovu osnovnih i dopunskih kriterija. Osnovni kriteriji su:godinji kapacitet proizvoda ili usluga po jedinici proizvoda ili usluge, komercijalni period koritenja

predmeta koncesije i projektovani godinji bruto prihod prije obrauna trokova, kamata i poreza.Dopunski kriteriji su: finasijsko-ekonomski uticaj na regiju-lokalitet, uticaj na ivotnu sredinu,obnovljivost prirodnog resursa, znaaj predmeta koncesije, tehnoloki znaaj, uticaj na istraenost

prirodnog bogatstva, zastupljenost domaih proizvoda i usluga, supstitucija uvoza, odnosno poveanjeizvoza i isplativost investicije.Koncesiona naknada predstavlja prihod budeta Federacije koji e se rasporeivati na budet lokalnezajednice, sredstva potrebna za izradu studija ekonomske opravdanosti, sredstva za istraivanje i

sredstva za rad Komisije, a visina u raspodjeli je odre

ena prirodom i vrstom predmeta koncesije. Kadje u pitanju koncesija na kapitalnom predmetu koncesije, veina prihoda se usmjerava u budetFederacije. Raspodjela koncesione naknade treba da odrazi nivo javnog interesa, te ekonomsku isocijalnu korist datog predmeta koncesije za sve segmente drutva.

7) Ugovor o koncesiji

Ugovor o koncesiji je zavrna faza postupka dodjele predmeta koncesije. Osnov za zakljuenjeUgovora o koncesiji su Zakon o koncesijama i Odluka Vlade Federacije o dodjeli koncesije. Zakon okoncesijama je propisao da se ugovor o koncesiji sastavlja u pisanoj formi, a obavezni elementikoncesionog ugovora propisani su lanom 29. istog zakona. Karakter ovog lana zakona je

imperativan, a drutveni interes kod ugovora o koncesiji veliki, tako da bi nedostatak neke odpropisanih odredbi ugovora mogao dovesti do nitavnosti cijelog ugovora. U prilog navedenom ide iZakon o obligacionim odnosima koji predvia da kod ovakvih ugovora treba poi od svih obaveznihodredaba, pa tek onda regulisati druga prava i obaveza ugovornih strana.Koncesioni ugovor se razlikuje od klasinog graansko-pravniog ugovora po tome to je predmetugovora javno dobro, dobro u opoj upotrebi ili obavljanje djelatnosti od opeg interesa, ali imakarakter javno-pravnog instrumenta. Zbog nunosti ostvarivanja javnog interesa, Koncesor imaovlatenja jednostranog uticaja na pravni odnos povodom koncesije i to na osnovu odluke o dodjelikoncesije.Ugovor o koncesiji zakljuuju: Koncesor koga odredi Vlada Federacije i Koncesionar kojem jeodlukom Vlade dodijeljena koncesija. Ako se koncesija dodijeli veem broju pravnih lica (konzorcij)ugovor o koncesiji zakljuuje svaki lan konzorcija ili lan konzorcija ovlaten od strane ostalih

lanova konzorcija po specijalnom i ovjerenom ovlatenju.Svaki potpisani ugovor o koncesiji evidentira se kod Koncesora, nadlenom registracionom suduKoncesionara, organima nadlenim za voenje evidencije o nekretninama, a jedan potpisan i ovjeren

primjerak se dostavlja Komisiji, na evidenciju i praenje izvrenja odredaba ugovora.Komisija vri provjeru i nadzor rada Koncesionara, u skladu sa odredbama ugovora, neposrednimuvidom u obavljanje koncesione djelatnosti i konstantnim praenjem kvaliteta i kvantiteta

proizvedenih proizvoda i pruenih usluga, te drugih efekata koncesione djelatnosti.


8/12

I - OBLAST ELEKTROENERGETIKE

Obzirom na dosadanja pozitivna iskustva u proizvodnji elektrine energije Federacija BiH se zaplanirani razvoj privrede i prateih djelatnosti opredjelila za ekspanziju vlastite proizvodnje elektrineenergije.

Pored zadovoljenja vlastitih potreba za elektrinom energijom Federacija BiH i Bosna i Hercegovinaimaju realne anse i ekonomski interes da elektrina energije bude i dalje jedan od osnovnih izvoznih

proizvoda.

U tom smislu, u situaciji kada ne postoje na nivou drave Bosne i Hercegovine dugoroni planovi zaproizvodnju elektrine energije, Vlada Federacije je uspjela uiniti vaan iskorak u definisanju razvojaove oblasti, usvajanjem PLANA ZA IZGRADNJU NOVIH PROIZVODNIHELEKTROENERGETSKIH KAPACITETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE.


9/12

Navedeni dokument je posluio Komisiji za koncesije Federacije BiH kao osnova za izradu i prijedlogdijela Dokumenta o politici dodjele koncesija, Dio I Proizvodnja elektrine energije.

1. POTENCIJALI ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE

Osnovni elektroenergetski potencijali Federacije BiH su istraene i potvrene geoloke ieksploatacione rezerve uglja (lignit i mrki) i hidroenergetski potencijal vodotokova.

Kao realni alternativni, ali jo uvijek minorni i nedovoljno istraeni potencijali i kapacitetineiskoritene energije vjetra i solarne energije.

1.1. POTENCIJALI UGLJA

Bosna i Hercegovina ima vie od jednog vijeka uspjene tradicije industrijske eksploatacije uglja.

Utvrene rezerve uglja su:a) mrki ugalj 1.886 miliona tona

b) lignit 3.578 miliona tonaUKUPNO: 5.464 miliona tona

Ako se zna da je postojea potronja uglja u termoelektranama Federacije BiH cca 5 miliona tonagodinja, onda je apsolutno izvjesno da utvrene rezerve uglja i uz znaajno poveanje potronjeobezbjeuju mogunost sigurnog snabdjevanja termoelektrana za narednih pola vijeka.Dakle, moe se zakljuiti da u BiH postoje izvanredni preduslovi za dugorono i kvalitetnosnabdjevanje ugljem postojeih i planiranih za gradnju termoelektrana.

1.2. HIDROENERGETSKI POTENCIJALI

Iskoristivi hidroenergetski potencijali vodotokova za gradnju veih hidroenergetskih kapaciteta premaStudiji o sadanjem saznanju o hidroenergetskom potencijalu u SR Bosni i Hercegovini koju je1986. godine izradio Institut za elektroprivredu Sarajevo iznosi 18 600 GWh godinje. Ukupnaiskoritenost tog potencijala iznosi oko 40% ili 7182 GWh godinje.Pored ovog hidroenergetskog potencijala Bosna i Hercegovina raspolae i hidroenergetskim

potencijalom malih vodotokova koje pruaju mogunost gradnje hidroelektrana manjih snaga.Procjenjuje se da taj hidroenergetski potencijal iznosi 12% ukupnog hidroenergetskog potencijalavelikih vodotokova.Data je ocjena u navedenoj Studiji da je kvalitet hidroenergetskog potencijala u BiH visokog nivoa,

pogodan je za izgradnju veih akumulacija i vienamjensko koritenje vode, iako se mora naglasiti daje jedan dio potencijala blokiran zbog prostornih i ekolokih ogranienja koja su nastala u proteklomperiodu.

1.3. ENERGETSKI POTENCIJALI VJETRA

Projekt saradnje na studiji iskoristivosti energije vjetra u Hercegovini prezentiran je Agenciji zameunarodnu suradnju AECI i dobiven je pozitivan odgovor o emu je Generalni koordinatorpanjolske Kooperacije za Balkan obavijestio JP Elektroprivreda HZ Herceg-Bosna d.d. Mostar.AECI je imenovala International Management Group (IMG) partnerom za provedbu projekta.

Sukladno prethodnom definirani su ciljevi projekta, kao i vrijeme odvijanja pojedinih faza. Odpresudne je vanosti za realizaciju Projekta, izvriti jednogodinji ciklus mjerenja vjetra nalokalitetima, koji udovoljavaju vrlo sloene uvjete za izgradnju farmi vjetro-generatora. Navedeni


10/12

projekat otvara perspektive razvoja u proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora i, to jejednako vrijedno, otvaranje novih radnih mjesta u neposrednom okruenju, angairanjem lokalnihproizvodnih kapaciteta koji e usvojiti savremene tehnologije i time osigurati prikljuak s evropskimrazvijenim zemljama iz ove oblasti. Prema hidro-meteorolokim podacima iz ranijeg perioda, prostorina kojima se obavlja gore navedena djelatnost, jedino su realno izgledni za realizaciju koritenjaenergetskih potencijala vjetra na prostorima Bosne i Hercegovine.Trenutno se obavlja jednogodinji ciklus mjerenja savremenom mjernom opremom i primjenomaplikacijskog softwera uz sudjelovanje neovisne institucije, to e opredijeliti dalji tok realizacije

projekta koritenja vjetra za izgradnju energetskih objekata.

2.

TRITE ELEKTRINE ENERGIJE

Za gradnju novih proizvodnih objekata znaajno je procjeniti potrebe trita (BiH i okruenje),prognozirati kretanje cijena, te utvrditi konkurentnost cijena kotanja iz novih objekata u odnosu natrite i konkurenciju.

U svrhu inicijalne analize, neophodno je pripremiti jedan integralni i pojednostavljeni scenario bilansado 2020. godine koji bi uvaavao slijedee :

-

Predpostavljeni godinji rast distributivne potronje (okvirno oko 2,5% - 3%)-

Poveanje potronje velikih potroaa/direktnih potroaa poput (Aluminijuma, ElektobosneJajce, MITTAL STEEL-a, Polihema, Tvornica cementa Kakanj i Lukavac, Koksara Lukavac,Rudnici uglja, eljenice F BIH i drugi);

-

Zaustavljanje postojeih blokova u Termoelektranama ( kao na primjer u TE Tuzla G3 2011godina i G4 2018 godina, a u TE Kakanj G5 - 2018 godina).

-

Ulazak u pogon novih blokova: u TE Tuzla 2011 i 2019 godine, u TE Kakanj 2012 godine, tenovih hidroelektrana 2010 godine.

U okviru bilansnih potreba Federacije BiH evidentni su vikovi koje iskazuje JP Elektroprivreda BiH,odnosno znaajni nedostaci energije koji iskazuje JP Elektroprivreda HZHB obzirom na velikepotrebe kupaca kao to su Aluminij i Elektrobosna.

Navedeni pokazatelji ukazuju da e u Federaciji BiH biti manjak energije do 2010 godine, a tekulaskom prvog novog termokapaciteta moglo bi doi bi pojave vika energije u Federaciji BiH za oko1300 GWh. Ovaj viak e biti i manji s obzirom da projecirani bilans nije uzimao u obzir moguenove industrijske potroae.

S druge strane, projecirana proizvodnja elektrine energije je vezana i za mogunost poveanjaproizvodnje uglja. Posebno veliki rast se predvia u Srednjebosanskom bazenu gdje bi bilo potrebnooko 3 miliona tona uglja godinje, to je dvostruko vie u odnosu na sadanje isporuke za TE Kakanj.

Pri analizi trita treba voditi rauna o promjenama koje e uslijediti na osnovu reforme koja predviauspostavu identinog modela otvorenog trita u BiH i jugoistonoj Evropi kao i u EU, te definiranjekvalifikovanih kupaca. To znai, da e kupci sami birati svoje dobavljae, ime se uvodi konkurencijana regionalnom nivou.

Trenutne ocjene i prognoze pokazuju da e izvjesno nedostajati energije u Europi i regiji. Mali brojzemalja Evrope ima vikove, a mogunosti za gradnju novih kapaciteta su limitirane. U proteklihgodinu i pol ostvaren je rast cijena za oko 50%.

U narednim tabelama i dijagramu data je prognoza cijena na tritu elektrine energije do 2007.godine, a na osnovu cijena na EEX iz 2004. godini.


11/12

Prognoza cijena na tritu elektrine energije na osnovu cijene na EEX u 2004.

band dnevno band dnevno band dnevno band dnevno

/MWh /MWh KM/MWh KM/MWh

2005 33,31 49,65 65,15 97,11 100% 100%

2006 33,97 51,70 66,44 101,12 102% 104% 102% 104%

2007 34,88 54,31 68,22 106,22 105% 109% 103% 105%2008 36,67 57,08 71,72 111,64 110% 115% 105% 105%

2009 37,65 58,96 73,64 115,32 113% 119% 103% 103%

2010 38,60 60,70 75,50 118,72 116% 122% 103% 103%

/MWh

u odnosu na 2005u odnosu na

prethodnu godinu

0

10

20

30

40

50

60

70

2005 2006 2007 2008 2009 2010band dnevno

Prognoze cijena za kvalifikovane kupce koji ne kupuju standardne produkte

nego troe enrgiju po dijagramu

vrijeme koritenja 2005 2006 2007sati godinje /MWh /MWh /MWh

1600 72,50 75,90 80,50

2500 56,00 57,90 60,70

4000 45,00 45,90 47,60

5000 41,40 41,90 43,20 (tip: BH Steel, Cementara)

6000 38,90 39,20 40,30

7000 37,20 37,30 38,20 (tip: Aluminijum)

Iz naprijed navedenih pokazatelja, moe se konstatovati da za nove kapacitete nee biti veihproblema oko plasmana elektrine energije, ali je vana procjena cijene kotanja proizvedeneelektrine energije u novim kapacitetima u usporedbi sa trinim cijenama i cijenama konkurencije.Pogodnosti koje idu u prilog gradnji novih kapaciteta, su postojanje mogunosti za prodaju razliitih

proizvoda i usluga u elektro sektoru kao to su band energija, dnevna energija, vrna energija, uslugeregulacije, rezerva itd.Posmatrajui aktuelne cijene, kao i cijene za naredne godine koje se iskazuju na EEX, moe se uo iti

godinji trend rasta u rasponu od 2% do 5%. Posmatrajui petogodinji period, nivo cijena u 2010.godini u odnosu na 2005. godinu iznosi 16%, odnosno 22%, zavisno da li je rijeo band ili dnevnojenergiji.

Intersantan je rast vrijednosti dnevne energije, iji je omjer u odnosu na band energiju u 2005. godini :1,49, a u 2010. godini : 1,57.S obzirom na trend otvaranja trita, odnosno poveanja broja kvalifikovanih kupaca, to se odraavana nain ugovaranja i utvrivanja cijena, treba posmatrati i ovu kategoriju proizvodnje elektrineenergije.

Bosna i Hecegivina, kao i sve ostale zemlje u regiji e u cjelosti preuzeti odredbe direktiva EU ointernom tritu, to znai da e ovakva vrsta prodaje postati dominantna. Cijene se utvruju ovisno ovremenu koritenja snage, tako da su povoljnije u sluaju da je to vrijeme vee.


12/12

3.

MOGUNOST SANACIJE POSTOJEIH I IGRADNJA NOVIH KAPACITETA ZAPROIZVODNJU ELEKTRINE NERGIJE

Izgradnja novih energetskih objekata zasnivat e se na koritenju hidropotencijala, koritenjusopstvenih resursa uglja, koritenju geotermalne energije, energije nafte, gasa, sunca, otpada,

biomase itd., primarno na obnovljivim izvorima energije, a zatim resursima uglja.

Prema usvojenom Planu za izgradnju novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u FederacijiBiH i naprijed navedenih pokazatelja, prioritet e biti:

a) sanacija postojeih termo-elektro-energetskih blokova- TE Kakanj G6,- TE Tuzla G6 i- TE Tuzla G5 (eventualno)

b) modernizacija i rekonstrukcija:- HE Rama,-

HE Jajce i-

CHE apljina

Kao novi proizvodni kapaciteti prioritete e imati projekti sa najveim stepenom zavrenostiinvesticiono-tehnike dokumentacije, odnosno:-

HE Ustikolina,-

HE Vranduk i-

HE Mostarsko Blato.

Za realizaciju Plana izgradnje novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u Federaciji BiH uenergetskom sektoru potrebno je pokretanje slijedeih aktivnosti:

- donoenje strategije energetskog razvoja Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne iHercegovine,

-

auriranje postojeih energetskih projekata; razmatranje tehnolokih rjeenja, lokacija isnabdijevanja ugljem (novi ili postojei rudnici, karakteristike uglja, okolinska ogranienja),

-

dovoenje projekata i investiciono-tehnike dokumentacije u fazu pred donoenjeinvesticionih odluka i pristupanja finansijskom zatvaranju, to prethodi traenju adekvatnihizvora finansiranja,

-

izrada i kompletiranje studija ekonomske opravdanosti, kroz koje bi trebalo razraditi pojam

vienamjenskog koritenja voda putem davanja koncesija.

Analizom postojeeg stanja, buduih potreba za elektrinom energijom i finansijskim stanjem u Bosnii Hercegovini, opravdana je dokapitalizacija i modernizacija postojeih te izgradnja novih energetskihkapaciteta u Federaciji BiH jednim od modela koncesioniranja, u skladu sa potrebama i shodnovaeim propisima, o emu odluku donosi Vlada Federacije BiH .

uputstvo za izradu studija

Documents