uputstvo za izradu seminarskog na prvom ciklusu studija

7/24/2019 Uputstvo Za Izradu Seminarskog Na Prvom Ciklusu Studija

1/21

U P U T S T V O

ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA

NA PRVOM CIKLUSU

Poslovni centar Vitez 96-2 , Vitez

Rektorat; Poslovni centar Vitez 96-2, Vitez

Menadment; kolska 23, 72270 Travnik, Bosna i Hercegovina,

Studentska sluba i Nastavna sluba; kolska 23 72270 Travnik , Bosna i Hercegovina,

www.unvi.edu.ba

SVEUILITE/UNIVERZITET "VITEZ"

VITEZ


2/21

SADRAJ:

1. UVOD ...................................................................................................................................... 3

2. POJAM SEMINARSKOG RADA .......................................................................................... 3

3. SVRHA I CILJEVI IZRADE SEMINARSKOG RADA ........................................................ 3

4. IZBOR TEME (NASLOVNA) ................................................................................................ 3

5. POSTAVLJANJE HIPOTEZE ................................................................................................ 4

6. BITNI ELEMENTI SEMINARSKOG RADA ........................................................................ 5

7. PRIMJERI ZA TEHNIKU OBRADU7.1. Korice seminarskog rada (za sve Fakultete) .................................................................... 87.2. Potkorice ili unutarnja stranica seminarskog rada (za sve Fakultete) ............................. 9

7.3. Struktura ili kompozicija seminarskog radasadraj(primjer za Fakultet poslovne ekonomije)........................................................................10

7.4. Struktura ili kompozicija seminarskog rada-sadraj(primjer za Fakultet pravnih nauka) .................................................................................11

7.5. Struktura ili kompozicija seminarskog rada-sadraj

(primjer za Fakultet poslovne informatike) .......................................................................127.6. Struktura ili kompozicija seminarskog rada-sadraj

(primjer za Fakultet zdravstvene njege) ............................................................................13

8. OBIM SEMINARSKOG RADA ............................................................................................ 14

9. PREDAJA RADA I ODBRANA SEMINARSKOG RADA ................................................ 14

10. OCJENJIVANJE SEMINARSKOG RADA (BODOVANJE) .............................................. 15

11. METODOLOGIJA STRUNOG ISTRAIVANJA............................................................ 15

12. PISANJE SEMINARSKOG RADA........................................................................................1612. 1. Pisanje teksta ..............................................................................................................16

12. 2. Priprema ilustracija .................................................................................................... 18

12. 3. Obiljeavanje stranica................................................................................................1812. 4.Popis koritene literature (bibliografija).................................................................... 18

12. 5. Lektura ........................................................................................................................ 1912. 6. Stil pisanja ................................................................................................................. 1912. 7. Izbor jezika .................................................................................................................. 20

12. 8. Citiranje literature ...................................................................................................... 20

12. 9. Fusnote ....................................................................................................................... 2012.10. Ilustracije ....................................................................................................................21

12.11. Veliina slova i margine.............................................................................................21

12.12. Tehniko uputstvo za izradu seminarskog rada.............................................................21


3/21

1. UVOD:

Pri koncipiranjju ovog Uputstva za izradu seminarskog rada u cijelosti su koritenidijelovi iz knjige prof. dr. Ratka Zelenike Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i

strunog djela, izdava Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2000 godine.U novoj knjizi Ratka Zelenike Pisana djela na strunim i sveuilinim studijama,

knjiga peta, izdanje 2011 godina, Rijeka, moe se nai detaljnije o seminarskim radovima (str.170-195).

Za detaljnije informacije o seminarskim radovima potrebno je koristiti navedene knjige a

koje se mogu nai i u naoj biblioteci.

2. POJAM SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad na prvom ciklusu studijaje struni rad u kojem se obrauje jedan ui ilijednostavnji problem i u kojem student stie prva istraivaka iskustva. U seminarskom radustudent samostalno obrauje odreenu temu koju je sam izabrao ili koju je predloio predmetninastavnik. Seminarski rad se obavezno pie iz svakog nastavnog predmeta. Svaki Seminarski radima obaveznu formu i sadraj a koji su detaljno razraeni u ovom Uputstvu. Kvalitetseminarskog rada raste po godinama studija.

3. SVRHA I CILJEVI IZRADE SEMINARSKOG RADA

Osnovni ciljevi i svrha izrade seminarskih radova na prvom ciklusu studija su u tome da

se studentpotpunije, opsenije i dublje upozna s problemima odreenog strunogpolja u okviruNastavnog programa odnosno konkretnog predmeta i da se strunousavrava i osposobljava upisanju strunih radova, odnosno da stie vjetinu pisanja tih radova, a prije svega, da sestrunoo osposobi za samostalnu izradu seminarskog rada a potom i diplomskog rada.

Izradom seminarskih radova student treba (mora) dokazati: 1) sposobnost primjeneteorijskog i praktinog znanja u samostalnoj obradi aktualne teme, 2) sposobnost primjenestrunih metoda i tehnologije strunog istraivanja, 3) sposobnost koritenja relevantnih tuihspoznaja, stavova i injenica koje su objavljene u aktualnoj literaturi ili formuliranja vlastitihspoznaja do kojih je dolo primjenom strunih metoda 4) sposobnost pisanja tekstova strunihdjela.

4. IZBOR TEME (NASLOVA)

Tema (naslov) Seminarskog rada mora izraavati njegov osnovni sadraj. Zato naslovmora biti kratak, jasan, privlaan i informativan, tako da to jasnije odrazi sadraj i karakterseminarskog rada. Poeljno je da sadri kljune rijei o tretiranom problemu. Treba izbje gavatidugake, pretenciozne inespretne i otrcane teme (naslove). Naslov moe imati i vie varijanti, pase iz kombinacije njihovih elemenata sastavlja najprikladnija verzija konanog naslova. Prematome, naslov mora sa to manje rijei tano opisati sadraj djela.

Naslov treba biti kratak, ali ne prekratak. Isto tako naslov ne smije biti predug. Prekratki

naslovi izraavaju predmet istraivanja previe uopeno.


4/21

5. POSTAVLJANJE HIPOTEZE

Hipoteza je pretpostavka ili tvrdnja o nekom fenomenu (pojavi, stanju, dogaaju i sl.)koja se moe dokazati ili opovrgnuti. Hipoteza je pretpostavka koju treba dokazati . Hipoteza jejedna jezgrovita, precizna i jasna reenica a koja se odnosi na temu seminarskog rada i povezanaje sa problemom i predmetom seminarskog rada.

S obzirom na spoznajnu ulogu hipoteze u suvremenoj metodologiji nailazi se na brojnedefinicije pojma hipoteze, kao to su:- Hipoteza predstavlja ono to se predvia,- Hipoteza gleda unaprijed,- Hipoteza je pitanje tako postavljeno da se na njega moe na odreeni nain dati i odreen

odgovor,- Hipoteza je teorija u koju istraivai nisu sigurni,- Hipoteza je neki teorijski stav ili zakljuak, koji ima odreeni stupanj vjerovatnosti, - Hipoteza je vie ili manje vjerovatna pretpostavka da postoji neka pojava kao uzrok ili

posljedica neke druge pojave,- Hipoteza je pretpostavka kojom se objanjava utvrena injenica,- Hipoteza prua rjeenje problema zbog kojeg su istraivanja poduzeta i moe biti provjerenau praksi,- Hipoteza pridonosi razvoju znanosti, jer je njezina funkcija da usmjeri istraivanja na pravilannain meu injenicama.

U struno-istraivakom radu postavljanje hipoteze se javlja kao teorijsko-misaonipostupak koji slijedi izravno nakon utvrivanja odreenih injenica radi objanjenja iliproirenja tih injenica ili proirenja ili produbljenja spoznaja o tim injenicama. U tom smisluhipoteza predstavlja teorijsko-misaone dopune nekih praznina u poznavanju odreene pojave iliskupova (kompleksa) pojava iji se dijelovi, stajalita, ili neka druga obiljeja ve poznaju.Uzrono-posljedine veze i odnosi pojava vrlo su esto predmet hipoteze.

Svaka se postavljena hipoteza treba provjeriti. Hipotezu se provjerava teorijski ilipraktino na temelju procjene spoznajne vrijednosti hipoteze. Provjera hipoteze se sastoji uutvrivanju spoznajne vrijednosti stavova hipoteze. Provjeravanjem hipoteze treba se verificiratii dokazati istinitost ili neistinitost hipoteze. Provjeravanjem se ini teorijski (misaonomdjelatnou) zakljuivanjem ili praktinom djelatnou - empirijski.Provjeravanje hipoteze sastoji se u tome da se istrae i pronau sva mogua rijeenja, injenice iargumenti koji e oboriti postavljenu hipotezu: ako ona tim pokuajima odoli, znai da je istinita,a ako ona tako ne moe biti dokazana, ona se obara i zamjenjuje drugom hipotezom. Potvrenahipoteza treba biti aksiomatski provjerena, tj. ona treba biti logino ukljuena i povezana usustav postojeeg znanja i ne moe proturijeiti fundamentalnim znanjima i drugim spoznajama i

uvjerenjima.Ona moe odbaciti (opovrgnuti) neku staru hipotezu novim injenicama, teorijama i

zakonima. Provjerena ili verificirana hipoteza istodobno znai rjeenje problema i time sepostupak istraivanja zavrava. Rjeenje problema stvara se u pisanom obliku i sintetikiobrauje kaogeneralni stav i obavezno se u zakljuku Seminarskog rada navodi da li je hipotezapotvrena ili odbaena.

Vano je spomenuti da se u postupku provjeravanja hipoteze, bez obzira na koji se nainini to provjeravanje, hipoteza moe biti:

1)Potvrena u veoj ili manjoj mjeri. Takva se hipoteza u odreenom stupnju vie ilimanje potvruje u praksi.


5/21

2) Demantirana u veoj mjeri. Takva se hipoteza mora modificirati, promjeniti ilizamjeniti adekvatnijom hipotezom.

3)Napokon opovrgnuta, u odreenom spoznajnom postupku. Takva se hipoteza moraodbaciti ili zamjeniti drugom hipotezom, a najee hipotezom suprotnog znaenja.

4) Zakljuno potvrenja kao tana. Takva se hipoteza kvalificira kao znanstvenaspoznaja, znanstvena teorija ili znanstveni zakon.

Provjerene ili verificirane hipoteze imaju vanu, a vrlo esto i odluujuu ulogu u strunompredvianju i uznanstvenom otkriu.

Detaljnije o hipotezama moete nai u prvoj navedenoj knjizi prof. dr Ratka Zelenike, 2000godina, str. 387-395.

6. BITNI ELEMENTI SEMINARSKOG RADA

Svaki kvalitetan seminarski rad na studiju I ciklusa treba imati osam bitnih elemenata i to:

1) naslov rada, 2) predgovor (nije obavezan), 3) uvod, 4) izlaganje tematike, 5) zakljuak,6) popis koritene literature, 7) priloge (ako su potrebni) i 8) Izjava o originalnosti rada.

1) Naslov rada.Naslov seminarskog rada izraava njegov osnovni sadraj. Zato mora biti kratak, jasan, privlaani informativan, tako da to jasnije odrazi njegov sadraj ikarakter. Poeljno je da sadri vanijekljune rijei o tretiranom problemu. Treba izbjegavati dugake, pretenciozne, nespretne iotrcane naslove. Naslov moe imati i vie varijanti, pa se iz kombinacija njihovih elemenatasastavlja najprikladnija verzija konanog naslova.

2) Predgovor.Ne ulazei u dublju analizu pojma predgovor moglo bi se rai da se u njemu iznose razlozi kojisu autora podstakli na izbor odreene teme i pisanje seminarskog rada. U predgovoru se

preliminarno objanjava motiv i znaenje seminarskog rada i eventualno iznose konkretneposebne tekoe koje je autor u radu morao savladati. Predgovor nije obavezan u seminarskomradu, ali bi ga trebalo prakticirati radi stjecanja vjetine pisanja.

3) Uvod.Uvod je pristupni dio seminarskog rada koji ujedno i predstavlja struni lik studenta. U njemu bistudent trebao itatelja uvesti u podruje tretirane teme, upoznatiga sa problemom istraivanja iciljevima istraivanja te sadrajem rada.

Uvod seminarskog rada sadri obavezno ovih pet elementa:a) Problem, predmet i objekti istraivanja,b) Radna hipoteza i pomone hipoteze,

c)

Svrha i ciljevi istraivanja,d) Znanstvene metode (koje se koriste pri izradi rada),e) Struktura rada.

Uvod ne smije biti opsean i ne bi trebao imati vei opseg od 2 3 stranice ili cca. 10% odukupnog Seminarskog rada.

a) Problem, predmet i objekt istraivanja.Student u ovom dijelu Uvoda navodi problem koji e obraivati u seminarskom radu kao ipredmet koji e se tretirati u radu. Neophodno je precizirati objekt na kojem e se sprovestiistraivanje.

b) Radna hipoteza.


6/21

Student obvezno navodi i definira glavnu hipotezu i jo 2 5 pomonih hipoteza a u skladu satokom 5. ovog Uputstva.

c) Svrha i ciljevi istraivanja.U Uvodu student navodi svrhu i cilj istraivanja koji e se sprovesti i rezultate navesti useminarskom radu. Ovo je sutina i bit seminarskog rada a proizilazi iz naslova i temeseminarskog rada kao i definirane glavne hipoteze i nekoliko pomonihhipoteza.

d)

Znanstvene metode.U ovom dijelu Uvoda student navodi 4 7 znanstvenih metoda koje e koristiti u izradiseminarskog rada a u skladu sa tokom 11. iz ovog Uputstva.

e) Struktura rada.U ovom dijelu Uvoda student navodi da je struktura rada tako postavljena da se nakon uvodnog

dijela logiki nastavlja povjesno teorijski dio teme koja se obrauje u seminarskom radu, zatimslijedi analitiko eksperimentalni dio u koji je ukljuen i istraivaki dio (primarni isekundarni). U ovom dijelu se iznose najvaniji dijelovi seminarskog rada i dokazuje iliopovrgavaju hipoteze. Posebno se istie logini slijed seminarskog rada i navodi perspektivni dioodnosno oekivani razvoj predmeta seminarskog rada i njegova primjena u praksi. Na krajudolazi zakljuni dio seminarskog rada.

4) Izlaganje tematike u okviru strukture ili kompozicije rada

Izlaganje tematike (tekstualna razrada tretirane tematike) je najinventivniji i najopseniji dioseminarskog rada. Ovom se elementu treba posvetiti posebna pozornost. Tretirana se tematikarasporeuje u dijelove (poglavlja) i nie potcjeline (pod)dijelove, tematske (pod)cjeline.Svaki odtih dijelova (i niih tematskih cjelina) treba imati naslov karakteristian za obuhvaenu tematiku.

Raspored tematike nema samo sistematino-metodoloko-formalni smisao i karakter nego, prijesvega, sutinsko znaenje jer ukazuje na koncepciju seminarskog rada i na struan, sustavanpristup istraivanju i obradi unaprijed definiranog problema, odnosno dokazivanja postavljenihhipoteza, a ujedno disciplinira studenta da temetiku izloi po odreenom redosljedu. Dijelovi

seminarskog rada trebaju initi jedinstvenu, uzrono-posljedino povezanu cjelinu.U ovom dijelu seminarskog rada (izlaganje tematike) iznose se najvanji rezultati istraivanja:

opisuju se, objanjavaju i izlau utvrene relevantne injenice, dokazuje se radna hipoteza ipomone hipoteze i obrazlau postignuti rezultati.

S obzirom na namjenu i karakter seminarskih radova na prvom ciklusu studija uputno bi bilo da

se sva tematika, osim Uvoda i Zakljuka rasporedi u tri dijela i to:

a) Povjesno teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio.

U ovom bi dijelu s globalnog stajalita trebalo vrlo koncizno iznjeti povijest prouavanogproblema, njegovu dosadanju teorisku obradu i naznaiti vanost, aktualnost i korisnostprouavanog problema. Ovaj dio Seminarskog rada trebao bi iznositi cca. 12% od ukupnog

Seminarskog rada, odnosno 2,4. do 3,6. stranica.

b) Analitiko-eksperimentalni dio.U njemu bi analitiko-sintetiki trebalo iznjeti najbitnije znanstvene injenice, spoznaje, stavove,podatke i informacije (tue i vlastite) kojima se dokazuje i ispravnost i istinitost postavljenihhipoteza. U ovom dijelu iznosi se rezultat istraivanja (primarnog ili sekundarnog). Ovaj dioSeminarskog rada trebao bi iznositi cca. 32% od ukupnog Seminarskog rada, odnosno 6,4. do

9,6. stranica.

c) Perspektivni dio.


7/21

Razraenim dokazanim hipotezama u ovom bi dijelu trebalo predloiti konkretna rijeenja, mjerei akcije za primjenu u praksi, odnosno za poboljanje i unapreenje tehnolokih postupaka iposlovanja u gospodarstvu, zdravstvu, pravnom sistemu ili informatici. Ovaj dio Seminarskograda trebao bi iznositi cca. 15% od ukupnog Seminarskog rada, odnosno 3,0. do 4,5. stranica.

U izlaganju tematike u seminarskom radu dolazi do izraaja znanje, sposobnost,

kritinost, inventivnost i istraivako (ne)iskustvo studenta. On treba logino povezivatirelevantne injenice, spoznaje, dokaze i misli u utvrivanju problema i u izvoenju zakljuaka.Pri tome student treba biti samostalan i objektivan u prosuivanju i donoenju relevantnihocjena i prijedloga, ne smije biti rob tuih ili ustaljenih miljenja, a svoju odgovornost potvrujeargumentima i dokazima.

U ovom najvanijem dijelu seminarskog rada student obvezno i na uobiajen nain citirau fusnotama tue stavove, spoznaje i formulacije odnosno navodi koritenu literaturu . Ovaj dioSeminarskog rada (take a), b) i c) ) trebao bi iznositi cca. 59% od ukupnog Seminarskog rada,odnosno 11,8. do 17,7. stranica.

5) Zakljuak.

Zavrni dio seminarskog rada je zakljuak, on sadri najvanija rijeenja postavljenog problemaistraivanja, odnosno odgovore na pitanja postavljena u uvodu. Zakljuak je zapravo na koncizannain izloena sinteza itavog seminarskog rada i ne treba biti preopiran. Zakljuak ne trebaoznaavati brojevima nego cjelokupni zakljuak treba formulirati kronoloki po strukturi rada. UZakljuku obavezno navesti stav vezano za hipoteze tj. da li su prihvaene ili odbaene.

6) Popis koritene literature.Poslije zakljuka seminarkog rada navodi se popis koritene literature. U pravilu na posljednjojstranici pie se naslov LITERATURA. Literaturu koja je koritena treba svrstati u nekolikoskupina. Najee se svrstava u etiri skupine i to: 1) knjige, 2) lanci, studije i rasprave, 3)nepotpisani natpisi i 4) ostali izvori (npr.: prirunici, konvencije, propisi, natuknice, web

stranice i sl.)

7) Prilozi.Kadaje potrebno iza teksta seminarskog rada dodati odreen prilog(npr.: anketni upitnik, tabeles analitikim podacima na temelju kojih je tabela sa sintetiziranim pokazateljima inkorporirana utekst rada i sl.). U priloge spadaju: 1) Popis tabela, 2) Popis grafikona, 3) Popis fotografija i sl.

8) Izjava o originalnosti izrade seminarskog rada. Student obvezno potpisuje Izjavu prema

tekstu koji je naveden na potkorici ili unutarnjij stranici seminarskog rada a u skladu sa takom7.2. ovog Uputstva.


8/21

7. PRIMJERI ZA TEHNIKU OBRADU

7.1. Kor ice seminarskog rada (univerzalni pr imjer za sve faku ltete)

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZFAKULTET _______________________________

(navesti naziv fakulteta)

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:__________SMJER: ___________________________

(UPISATI NAZIV SEMINARSKOG RADA)

SEMINARSKI RAD

Travnik, _____________

( datum, mjesec, godina)


9/21

7.2. Potkori ce il i unutarnja stranica seminarskog rada (uni verzakni pr imj erak)

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZFAKULTET _______________________________

(navesti naziv fakulteta)

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:__________

SMJER: ___________________________

(UPISATI NAZIV SEMINARSKOG RADA)

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja (ime i prezime) student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez,Indeks broj:_________ odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujemda sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomoprofesora odnosno asistenata.

Potpis studenta:________________

STUDENT:____________________

PREDMET:____________________

PROFESOR:___________________

ASISTENT:__________________


10/21

7.3. Struktura il i kompozici ja seminarskog radasadraj (primjerza Fakultet poslovneekonomije)

PREDGOVOR ________________________________________________________________1

SADRAJ____________________________________________________________________2

1. UVOD_____________________________________________________________________31.1. Problem, predmet i objekt istraivanja________________________________________31.2. Svrha i ciljevi istraivanja __________________________________________________41.3. Struktura rada____________________________________________________________51.4. Znanstvene metode_______________________________________________________5

1.5. Radna hipoteza i pomone hipoteze__________________________________________62. RELEVANTNE ZNAAJKE KONTROLE_______________________________________7

2.1. Pojam i naela kontrole____________________________________________________72.2. Metode i tehnike kontrole__________________________________________________9

3. VANOST KONTROLE U MENADMENTU___________________________________113.1. Temeljne funkcije menadmenta___________________________________________11

3.1.1. Planiranje________________________________________________________113.1.2. Organiziranje_____________________________________________________12

3.1.3. Upravljanje ljudskim resursima_______________________________________13

3.1.4. Kontroliranje_____________________________________________________133.2. Organiziranje procesa kontroliranja__________________________________________14

3.2.1. Postavljanje standarda______________________________________________14

3.2.2. Mjerenje ostvarenja________________________________________________153.2.3. Poduzimanje korektivnih aktivnosti___________________________________16

3.3. Podruje organizacije kontrole_____________________________________________173.3.1. Organizacija kontrole s motrita vremena______________________________173.3.2. Organizacija kontrole s motrita obuhvatnosti i kompleksnosti______________18

3.4. Djelotvornost kontroliranja________________________________________________193.4.1. Zahtjevi i ogranienja djelotvorne kontrole______________________________203.4.2. Mjere i pokazatelji djelotvorne kontrole________________________________20

4. REZULTATI ISTRAIVANJA________________________________________________214.1. Rezultati sekundarnog istraivanja__________________________________________214.2. Rezultati primarnog istraivanja____________________________________________224.3. Rezime i rezultati istraivanja _____________________________________________22

5. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA DJELOTVORNIJI UTJECAJ KONTRLORE

U MENADMENTU________________________________________________________235.1. Aktivnosti u sferi propisa i pravila___________________________________________235.2. Aktivnosti u sferi organizacijskog razvoja____________________________________24

5.3. Aktivnosti u sferi ljudskih potencijala________________________________________255.4. Ostale aktivnosti_________________________________________________________25

6. ZAKLJUAK______________________________________________________________26LITERATURA_____________________________________________________________28

POPIS ILUSTRACIJA_______________________________________________________29

POPIS PRIMJERA__________________________________________________________30POPIS PRILOGA___________________________________________________________30

NAPOMENA: Ovaj primjer sadraja odnosi se na seminarski rad Kontrola u funkcijimenadmenta.


11/21

7.4. Struktura ili kompozici ja seminarskog rada (primjer za Fakultet pravnih nauka)

PREDGOVOR _______________________________________________________________1

SADRAJ__________________________________________________________________3

1. UVOD_____________________________________________________________________41.1. Problem, predmet i objekt istraivanja _______________________________________41.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze _________________________________________51.3. Svrha i ciljevi istraivanja_________________________________________________51.4. Znanstvene metode______________________________________________________6

1.5. Struktura rada __________________________________________________________6

2. UVODNA RAZMATRANJA_________________________________________________7

3. EUROPSKI SAVJET - OD CENTRA MOI DO INSTITUCIJE___________________93.1. Pogled na istoriju Europskog savjeta________________________________________9

3.2. Legalna priroda Europskog savjeta_________________________________________10

3.3. Karakteristike Europskog savjeta__________________________________________103.4. Sastav Europskog savjeta________________________________________________12

3.5. Uloga Europskog savjeta________________________________________________13

3.6. Funkcioniranje Europskog savjeta_________________________________________13

4.EUROPSKA KOMISIJA___________________________________________________144.1.Sastav i konstituiranje Europske komisije____________________________________15

4.2.Struktura Europske komisije______________________________________________15

4.3.Nadlenost Europske komisije_____:_______________________________________164.4.Slube Europske komisije________________________________________________18

5. EKONOMSKO-SOCIJALNI KOMITET______________________________________22

5.1. Osnivanje i sastav_______________________________________________________225.2. Savjetodavna uloga______________________________________________________22

5.3. Rad Ekonomsko-socijalnog Komiteta _______________________________________23

6. KOMITET REGIJE________________________________________________________246.1. Osnivanje i sastav Komiteta regija__________________________________________24

6.2. Savjetodavna uloga_____________________________________________________24

6.3. Nain rada Komiteta regija_______________________________________________25

7. ZAKLJUAK_____________________________________________________________26

8. LITERATURA____________________________________________________________28POPIS PRIMJERA__________________________________________________________29

POPIS PRILOGA___________________________________________________________30

NAPOMENA: Ovaj primjer Sadraja odnosi se na seminarski rad Institucija EU: Europskisavjet, Europska komisija, Ekonomsko-socijalni komitet i Komitet regija.


12/21

7.5. Struktura ili kompozicija seminarskog rada (primjer za Fakultet poslovne

informatike)

PREDGOVOR _______________________________________________________________1

SADRAJ___________________________________________________________________21. UVOD_____________________________________________________________________3

1.1. Problem, predmet i objekt istraivanja ________________________________________31.2. Svrha i ciljevi istraivanja_______ ___________________________________________41.3. Radna hipoteza i pomone hipoteze__________________________________________41.4. Znanstvene metode_______________________________________________________5

1.5. Struktura rada ___________________________________________________________6

2. PRINCIPI RAZVOJA KORISNIKOG SUELJA______________________________72.1.WIMP paradigma ________________________________________________________8

2.2. Faza razvoja korisnikog suelja____________________________________________8

2.2.1. Analiza zahtjeva__________________________________________________92.2.2. Dizajn i implementacija suelja______________________________________92.2.3. Vrednovanje korisnikog interfejsa__________________________________102.3. Tehnika i akti za izradu korisnikog suelja_____________________________12

3. PRAKTINI PRIMJER:RAZVOJ KORISNIKOG SUELJA POS APLIKACIJE_______________________133.1.Osnovni podaci o razvoju okoline___________________________________________133.2. VCL__________________________________________________________________14

3.3. Realizacija korisnikog suelja POS aplikacije_________________________________153.3.1. Analiza zahtjeva na korisniko suelje________________________________16

3.3.2. Dizajniranje ekranskih formi_______________________________________18

4. ZAKLJUAK_____________________________________________________________20

LITERATURA______________________________________________________________23

PRILOG: Izvorni kod DFM datoteka odabranih formi________________________________24

POPIS PRIMJERA____________________________________________________________25

POPIS ILUSTRACIJA_________________________________________________________25POPIS PRILOGA____________________________________________________________26

NAPOMENA:

Ovaj primjer Sadraja odnosi se na seminarski rad Razvoj korisnikog suelja POS aplikacije.


13/21

7.6. Struktura ili kompozicija seminarskog rada (primjer za Fakultet zdravstvene

njege)

PREDGOVOR _______________________________________________________________1

SADRAJ__________________________________________________________________31. UVOD_____________________________________________________________________4

1.1. Problem, predmet i objekt istraivanja _______________________________________41.2. Svrha i ciljevi istraivanja_________________________________________________41.3. Radna hipoteza ipomone hipoteze_________________________________________51.4. Znanstvene metode______________________________________________________5

1.5. Struktura rada __________________________________________________________6

2. DOSADANJA SAZNANJA I ISTRAIVANJA VEZANO ZA BOLESTI OKA______7

3. DIJABETES I NJEGOVE TETNE POSLJEDICE______________________________73.1. Uzroci nastajanja dijabetesa_______________________________________________8

3.2. tetne posljedice dijabetesa na ope zdravlje__________________________________93.3. tetne posljedice dijabetesa na oko________________________________________ 10

4. DIJAGNOSTIKA, ANALIZA I PROCJENA___________________________________12

4.1. Kompikacije DM-a_____________________________________________________12

4.2. Kako dolazi do promjena krvnih ila oka____________________________________144.3. Klinike manifestacije___________________________________________________154.4. Prednji oni segment____________________________________________________164.5. Stranji segment oka____________________________________________________174.6. Oftalmoskopija________________________________________________________18

5. DIJAGNOZA____________________________________________________________195.1. Oftamoloki pregled_____________________________________________________205.2. Rezultati pregleda i dijagnoza______________________________________________20

6. LIJEENJE I ZDRAVSTVENA NJEGA ONIH BOLESNIKA OD DIJABETESA__21

4. ZAKLJUAK_____________________________________________________________22

LITERATURA_____________________________________________________________25

POPIS ILUSTRACIJA________________________________________________________26POPIS PRIMJERA___________________________________________________________26

POPIS PRILOGA____________________________________________________________26

NAPOMENA:Ovaj primjer Sadraja odnosi se na seminarski rad Oko i dijabetes i njega onih bolesnika oddijabetesa.


14/21

8. OBIM SEM INARSKOG RADA

Obim seminarskog rada nije utvren. Meutim preporuuje se da rad ne moe biti manji od10 i vei od 15 stranica. U obim seminarskog rada ne spadaju prilozi, tabele, eme i dr.Seminarski rad se ne smije vjetaki poveavati uz poveanje margina, proreda, veliine slova ,ubacivanje nepotrebnih slika ili citata i sl.

Obim Seminarskog rada nije preciziran jer vrijednost i kvalitet rada nisu odreeni obimom veuspjenou istraivanja, ispravnou primjenjenih metoda i preciznom formulacijom ostavrenihrezultata.

9. PREDAJA RADA I ODBRANA SEM INARSKOG RADA

Student predaje seminarski rad u elektronskoj formi i hard copy primjerku a po dogovoru sapredmetnim nastavnikom ili asistentom.

Seminarski rad se u pravilu brani pred predmetnim nastavnikom ili asistentom s tim da to nijeobavezno. Predmetni nastavnik ili asistent moe bodovati seminarski rad i bez usmene odbrane. Predaja seminarskog rada, termini predaje i ocjenjivanje seminarskog rada vri se u skladu saRokovnikom svih aktivnosti vezano za prikupljanje bodova i objavljivanje rezultata. (vidi naweb stranici pod INSTRUKCIJE)

10. OCJENJIVANJE SEM INARSKOG RADA (BODOVANJE)

Ocjenjivanje seminarskog rada vri se bodovanjem od 0 do 10 bodova. Studenti koji ne piu

seminarski rad automatski dobijaju 0 bodova.Pri bodovanju (ocjenjivanju) uzimat e se u obzir slijedei elementi: - odgovara li sadraj rada odabranoj temi i naslovu radaje li unutranji raspored poglavlja i podpoglavlja logian i potpun - da li je student dovoljno temeljito i obuhvatno proveo istraivanja i da li je pronaao i

koristio reprezentativnu literaturu i uzorke

- da li je student kritiki prezentirao stajalita i svoje istraivanje relevantno za temu- je li student rekao neto novo i ima li originalnost u njegovom tekstu, hipotezi i

rezultatima- je li student pokuao stei nove empirijske (praktine) ili teorijske spoznaje ili

prikazati podatke i stavove koji su nedovoljno poznati

-

je li rad stilski i gramatiki pismeno oblikovan-

je li student svoje teze, sugestije ili primjedbe iznio konzistentno, struno, poteno iuvjerljivo podupirui ih argumentima (podacima, citatima i sl.),

- je li rad napisan koncizno, jasno i kvalitetno, bez ponavljanja, digresija, nepotrebnihcitiranja i iznoenja materijala koji nije reprezentativan za temu seminarskog rada,

- je li seminarski rad uredno sastavljen i jesu li potovana pravila formalnogoblikovanja (tehnika tampanja, veliina slova, margine, proredi, obim stranica,naslovna stranica i sl.),

- da li su pravilno koriteni citati i fusnote, itd


15/21

Preporuuje se studentima Seminarski rad prije predaje na bodovanje (ocjenjivanje)obavezno ponovo proitaju svoj rad kako bi ispravili sutinske i tehnike greke. U praviluseminarski rad treba kucati sa naim slovima (, , , i sl.)

11. METODOLOGIJA STRUNOG ISTRAIVANJA

Obzirom da je Seminarski rad na prvom ciklusu studija, struni rad, koristi se metodologijastrunog istraivanja.Meutim, u praksi struna metodologija se dosta povezuje i poistovjeujesa naunom metodologijom istraivanja i naunim metodama. Razlika izmeu ove dvijemetodologije se izraava kroz nii nivo kvaliteta i pojednostavljene procedure i istraivanja ustrunim istraivanjima u odnosu na nauno istraivanje.

Metodologija kao znanost o metodama istraivanja odnosno znanosti o cjelokupnostisvih oblika i postupaka istraivanja pomou kojih se dolazi do sustavnog i objektivnog strunog znanja, ili disciplina u kojoj se kritiki ispituju i eksplicitno izlau razliite ope i posebnemetode, za svakog znanstvenika, istraivaa, nastavnika, studenta, magistranta, doktoranta,intelektualca, stavratelja, inovatora, obrazovanog ovjeka (...) predstavlja condicio sine qua non

(tj. uvjet bez kojega se ne moe neto uiniti).

Osnovne znaajke spoznaje, pa prema tome, i strunih metoda kojima se istrauju iotkrivaju spoznaje jesu: 1) objektivnost, 2) pouzdanost, 3) preciznost,4) sustavnost i 5) openitost.

Planirano i namjerno je najvea pozornost i najvie prostora posveeno metodama:obraeno je saetije ili opirnije trideset i etiri metode. To su ove metode.

1) induktivna i deduktivna metoda

2) metoda analize i sinteze

3) metoda apstrakcije i konkretizacije

4) metoda generalizacije i specijalizacije

5)

metoda dokazivanja i opovrgavanja6) metoda klasifikacije

7) metoda deskripcije8) metoda kompilacije

9) komparativna metoda

10)statistika metoda11)matematika metoda12)metoda modeliranja

13)kibernetika metoda14)eksperimentalna metoda15)dijalektika metoda

16)

povijesna metoda17)genetika metoda18)

teorija sustava kao metoda

19)aksiomatska metoda

20)metoda idealnih tipova

21)empirijska metoda22)metoda studija sluaja23)metoda anketiranja

24)metoda intervjuiranja

25)metoda promatranja26)metoda brojenja


16/21

27)metode mjerenja

28)Delfi metoda

29)metoda mozaika

Na kraju su nabrojane i ostale metode koje se moguprimjenjivati samo u specifinimistraivanjima ili kao dodatne, pomone metode.

Detaljnije o svakoj metodi moete nai u navedenoj knjizi prof. dr. Ratka Zelenike, 2000 godina,str. 281-381.

12. PISANJE SEM INARSKOG RADA

12.1.Pisanj e teksta

Pisanje teksta Seminarskog radaje najsloeniji, najtei i najodgovorniji posao u radu.Studentpristupa pisanju djela nakon kvalitetno zavrenih svih faza tehnologije istraivanja, tj.nakon: uoavanjaproblema i njegove formulacije, postavljanja hipoteza, izbora i analize teme,

izrade orijentacijskog plana, sastavljanja radne bibliografije, prikupljanja, prouavanja isreivanja literalne grae, zavrne strukture ili kompozicije djela i pripreme ilustracija.

Tekst djela pie se u dvije faze: 1) pisanje koncepta, 2) pisanje zavrnog teksta, odnosnoistopisa.

Pisanje zavrnog teksta zahtijeva od studenta mnogo vremena, strpljenja i energije. Savjesno iodgovorno obavljanje ovog posla mora rezultirati poveanjem kvalitete pisanog djela. Student setreba postaviti iskljuivo kao kritiar te objektivno sagledati nedostatke svoga koncepta iotkloniti ih. Njegove se intervencije kreu u tri pravca, i to: strunom, pravopisnom i tehnikom.

Struna redakcija studenta rukopisa je najvanija bez obzira o kojoj se vrsti pisanog djela radi i

podruja koje ono tretira. Student ita reenicu po reenicu i kritiki provjerava misli i snagunavedenih dokaza. U zavrnom tekstu (istopisu) ne bi smio ostati: ni jedan pogreno upotrebljentermin, ni jedan netaan podatak, ni jedan neprovjeren dokaz, ni jedna neloginost, ni jednanedvosmislenost i sl. Vjetina pisanja zavrnog teksta sastoji se zapravo o vjetini brisanja onogato je nestruno napisano, odnosno njegovog ispravljanja i dopunjavanja.Najee su pravopisne,odnosno gramatike i stilsko-jezine intervencije. Iako veina studentanisu posebni jezini strunjaci, njihova je dunost uiniti sve kako bi tekst bio to korektnijenapisan. Oni provjeravaju tanost misli, ispituju red rijei, skrauju duge reenice, ispravljajujezine i pravopisne greke i sl.

Nakon strune i pravopisne redakcije pristupa se pisanju istopisa, ako ve prethodno nije biopisan osobnim raunalom. To je zapravo prepisivanje ispravljenog teksta raunalom uisto, ako

je koncept rukopisa pisan olovkom.

U Seminarskim radovima uoavaju se odreene jezine pogreke koje se gotovo redovitoponavljaju, pa je zato potrebno na njih posebno i ukazati.

1)zloupotrebljavaju se rijei: slabo, jako, esto, rijetko, mnogo, malo, stotinusluajeva, tisue sluajeva, bezbroj puta, golemo, kolosalno i sl.Sve te rijei uglavnom oznaavaju vrlo relativne pojmove, krajnje neodreene, pa ih stoga useminarskom radu ne bi trebalo upotrebljavati. Znaenje tih rijei trebalo bi kvantificirati.

2)Treba izbjegavati uporabu prvog lica jednine i mnoine. esto se upotrebljava prvo licejednine, kao npr.: 'ja sam to istraio...", "prema mojima istraivanjima...", "ja smatram...", "ja


17/21

mislim..." i sl. Nije u stilu lijepog ponaanja a niti u duhu naeg jezika upotrebljavati "ja". Toesto iritira itatelja ili sluatelja i izaziva izvjesnu odbojnost prema studentu ili govorniku.

Mnogi studenti esto da bi izbjegli uporabu "ja", piu "mi", kao npr.: "prema naimrezultatima...", "mi smatramo..." i si., iako je oigledno da se radi o rezultatima samog studenta,odnosno jedne jedine osobe. Naime, oni se uporabom prvog lica mnoine, pokuavaju prikazatikao skromni, a zapravo izazivaju suprotan efekt. Ovdje se neizbjeno postavlja pitanje: zato bi

netko za sebe rekao "mi"? U seminarskom radu treba pisati bezlino, odnosno u treem licu, kaonpr.: "istraivanja su pokazala..", "smatra se..." i sl. Meutim, kada se treba neto posebnoistaknuti, onda to treba uiniti na primjereniji nain. Isto tako, ne bi trebalo samouvjerenostavljati svoje rezultate ispred drugih ili se nekorektno suprotstavljati stavovima drugihistraivaa osim ako nisu pogreni.

3) Treba izbjegavati uporabu izraza kao to su, npr.: "ope je poznato", "svatko to zna", "svi susuglasni", "kao to je poznato" i si. U istraivakom radu aksiomi su injenice koje se prihvaajui upotrebljavaju, ali ne znai da su i aksiomi injenice koje su apsolutno poznate.

4)Treba izbjegavati uporabu stranih rijei. Ako postoje domae rijei, onda im svakako trebadati prednost u odnosu na strane rijei i nazive.

5)U Seminarskom radu nedoputeno je upotrebljavati formulacije, kao to su npr.: "ne svia

mi se", "ovdje nije neto u redu", "ovo mi zvui dobro", posebno kada se o nekom djelu iznoseverbalne ocjene pred javnim skupom.

6) Treba izbjegavati neologizme, odnosno kovanice koje jo nisu prihvaene u znanosti i unarodu. Kada se ustanovi da su oni sastavni dio meunarodnog znanstvenog rjenika, trebasvakako navesti njihovo podrijetlo.

7)U pisanju brojeva u numerikom i tekstualnom obliku, trebalo bi primjenjivati iskustvenonaelo: brojevi do 10 piu se slovima, a vie od 10 brojevima (npr.: devet, ali zato 19). Kada se ujednoj reenici pie kombinacija brojeva do 10 i vie od 10, onda sve treba pisati samonumerikim brojkama (npr.: 7 i 17). Od tih naela izuzimaju se brojevi dana, mjeseci, godine tesati, to se sve pie brojevima.

8) Izbjegavati davanje prevelikog znaenja vlastitim rezultatima istraivanja. Vlastite

spoznaje, rezultate istraivanja i zakljuke, pa ak i one najvanije treba prikazati objektivno irealno, bez preuveliavanja.9)Treba izbjegavati uporabu formulacija kao to su npr.: "ve smo unaprijed rekli", "a jo

emo se vratiti na ovo pitanje", "dalje e se pokazati", "ponavljam" i si. Jer, rijei, reenice,odlomci, dijelovi, poddijelovi moraju biti interakcijski povezani: manje potcjeline ine veecjeline (i obrnuto), a misaono su povezane i ine neko djelo homogenom cjelinom.

12.2. Pr iprema ilustracija

Sve ilustracije (tabele, grafikoni, crtei, zemljovidi, sheme i fotografije), u Seminarskimradovima igraju vrlo znaajnu ulogu, zbog toga se od podatka otvaranja teksta rukopisa

meusobno usuglaava njegov sadraj sa sadrajem ilustracija.Pri izradi ilustracija treba voditi rauna da one budu napravljene i prilagoene zahtjevimaizabrane tehnologije tiska. Posebno se treba brinuti o racionalnoj pripremi ilustracija, a topodrazumijeva mogunost jednakog umanjenja ilustracija, uporabu crtea u kojima se koristeletraset slova ili ablona za upisivanje slova i znakova u legendama, kako bi se izbjeglodovravanje ilustracija ubacivanjem slova i sl.

12.3. Obiljeavanje stranica

Svaku stranicu, osim naslovne i unutarnje stranice, treba numerirati. U praksi se stranice odUvoda do Zakljuka, ukljuujui ilustracije, priloge i kratice, numeriraju se hronoloki arapskim


18/21

brojevima. U Sadraju treba obvezno numerirati stranice sadraja radi lakeg traenja odreenogteksta i poglavlja.

12.4. Popis koritene literature (bibliografija)

Poslije zavrenog teksta strunog dijela odnosno poslije Zakljuka, djela koja ga trebaju imoraju imati, pozicionira se popis literature (bibliografija). Na posebnoj se stranici pieLITERATURA. Koritena se literatura treba svrstati u nekoliko skupina. Iako postoji vienaina popisa koritene literature, najee se svrstava u etiri skupine, i to: 1) knjige, 2) lanci,studije i rasprave, 3) ostali izvori (npr. prirunici, konvencije, propisi, natuknice i sl.). 4)nepotpisani napisi (Zakoni, Leksikoni, Rjenici, Web stranice i sl.).

Literatura se sistematizira po A, B, C, D metodi prezimena autora navoenjem slijedeihelemenata:

- Za Knjige: Prezime autora i koautora, ime autora i ko autora, naziv rada, izdava,mjesto izdanja, godina izdanja.

-

Za lanke: Prezime autora i koautora, ime autora i koautora, naziv rada, nazivasopisa,broj i godina asopisa.

- Za radove sa strunih i naunih skupova: Prezime autora i koautora, ime autora ikoautora, naziv rada, naziv naunog skupa, organizator skupa, mjesto i godina skupa.

- Za radove sa interneta: Prezime i ime autora (ako je navedeno), naziv rada, naziv i

adresa (URL) web sajta, datum pristupa web sajtu.

- Ostali izvori: navesti preciznu identifikaciju autora izvora.

12.5. Lektura

Kako mnogi studenti mogu pogrijeiti u gramatici maternjeg jezika, jer se kultura jezika

i stila stalno razvija i usavrava, rukopisi pripremljeni za tiskanje se daju na lektoriranje.Lektor ispravlja gramatike, odnosno pravopisne i stilistike greke. Kako lektor ne bieventualno naruio bit smisla teksta ili uporabio pogrean termin, poeljno je da student pregledalektorske ispravke.

12.6. Stil pisanja

Stil pisanja seminarskog rada mora se prilagoditi akademskom stilu koji je primjeren na

fakultetu. Najvanije karakteristike akademskog stila pisanja su: jasnoa, jednostavnost,odmjerenost, konciznost, konkretnost, raznolikosti i formuliranju pasusa. U ovom stilu pisanjakoriste se struni nazivi kojima se precizno izraavaju odreeni pojmovi.Na primjer: zarada nije

preciziran termin ali ve termini ukupan prihod i dobit su jasni i precizni pojmovi. Detaljnije istilu pisanja moete nai u navedenoj knjizi prof.dr Ratko Zelenika, 2000 godina, str. 501 -507.

12.7. I zbor jezika

Seminarski rad se moe pisati na jednom od zvaninih jezika u BiH (bosanski, hrvatski isrpski).


19/21

12.8. Citi ranje literature

U Seminarskom radu mora se jasno odvojiti studentov tekst, misao, spoznaja, ideja,podatak, ilsutracija i sl., od tueg teksta, tuih spoznaja, podataka, ilustracija i si. Od drugogastudenta mogu se preuzeti definicije pojmova, znanstvene injenice, ideje, podaci, stavovi,informacije, ilustracije i sl., ali se uvijek treba na vrlo jasan i uobiajen nain navesti iji su i iz

kojeg bibliografskog izvora preuzeti. To se postie citiranjem. A pod citiranjem sepodrazumijeva od rijei do rijei pismeno navoenje tuih dijelova teksta ili rijei koje se moguizvorno provjeriti.

Kada e se navesti neki citat na jeziku na kojem je napisan? U Seminarskom radu ili akoje citat od odluujue vanosti, student moe citate navesti na jeziku kojim su pisani. Meutim,student mora procjeniti kada je nuno i strani citat prevesti, a taj se prijevod obino pie ufusnoti.

Pri upotrebi citata student mora voditi rauna o omjeru teksta, tuih spoznaja u odnosu narezultate vlastitog istraivanja i vlastite spoznaje. Osim toga, citati se moraju skladnoinkorportirati u cjelinu izloene tematike, oni moraju biti u izravnoj vezi s osnovnom misli itemom odreenog seminarskog rada.

Prema tome (doslovno, dosljedno) preuzimanje tuih spoznaja oznauje se stavljanjempreuzetog teksta meu znakove navoenja ( ... ) i citiranjem tueg djela u fusnoti na dnuposlije teksta, odnosno stranice. Kada se dui tekst prepria vlastitim rijeima i kada se tueideje i podatci interpretiraju na vlastiti nain tj. parafriziraju, potrebno je navesti izvor iz kojegasu preuzeti. Preuzimanje tuih ostvarenja bez navoenja studenta i njegova djela nedoputeno jei predstavlja plagijat. U sluaju plagijata studentu se seminarski rad odbija, boduje sa 0 bodova ipokree se disciplinski postupak protiv studenta. Odreenu odgovornost snosi profesor i asistentkoji nisu blagovremeno sprijeili plagijat ukoliko se seminarski rad prihvati i boduje a naknadnose utvrdi plagijat.

Mnogostruka je svrha citiranja u Seminarskom radu. Najee se citiranjem ilustrira nekiproblem ili on slui kao dokaz, ili se njime argumentira vlastita misao pozivajui se na neki

autoritet, ili se citatom eli dokazati da je student "struniji" od studenta citirane misli.Vrlo se esto upotrebljavaju citati radi suprostavljanja mislima (spoznajama i sl.) drugogstudenta kako bi protuargumenti bili to uvjerljiviji. Citate treba koristiti kao dokaze, jer se ustrunom radu trae, prije svega dokazi (vlastiti ili tui).

Ako se u citatu unutar nekog navoda, ispusti koja rije, odnosno koji dio teksta, to semora naznaiti s tri toke (...), ali pri tom treba imati na umu injenicu da istrgnuti citati mogubiti vrlo opasni, jer se njima moe bitno izmijeniti smisao studentovih misli, odnosno spoznaja.Ako je citat u originalu napisan masnim slovima i "kurzivom", takvim ga se slovima mora i

citirati. Meutim, ako citat nije napisan masnim slovima i "kurzivom", studentje duan u fusnotinapisati "podvukao student" ili "kurziv je na

12.9. Fusnote

Fusnota oznaavaosim koritenog bibliografskog izvora, i biljeku ispod teksta koja obinositnim slovima objanjava neto u vezi s tretiranom materijom. To su, zapravo, korisna objanjenja.Pri citiranju, odnosno pisanju fusnota treba stalno imati na umu injenicu da se itatelj mora vrloodreeno, nedvosmisleno i precizno uputiti na bibliografski izvor iz kojega je student preuzeotuu spoznaju, ideju, podatak... Tko u tome ostvari potpun uspjeh, mnogo je nauio u pisanjuteksta znanstvenih i strunih radova. Obino se u fusnoti navodi naziv knjige, ime studenta,mjesto izdavanja, godina, broj stranice i sl. odakle je dio prenesen u tekst. Tui preneseni tekst


20/21

mora biti doslovno prepisan i obiljeen na poetku i na kraju tog teksta znacima navoda. Usluaju da se preuzimaju tabele, grafikoni, podaci i sl., u fusnoti se navode izvori tih podataka.

Za svaki bibliografski izvor, koji se koristi u radu bez obzira dali se direktno citira ili se

samo koriste neije spoznaje, ideje, podaci i slino, obavezno se navodi: prezime autora, inicijalimena, naziv rada, stranica

Za Zbornike radova i asopise: navode se elementi iz prethodnog stava kao i nazivZbornika, asopisa, broj i godina izdanja.

12.10 I lustracije

Ilustracijama se mogu nazvati svi prilozi, isprave, studentovi dokazi i sl. koji se

upotrebljavaju radi ilustriranja teksta Seminarskog rada kako bi se opirne deskripcije i brojnesloene pojave reljefnije i zornije predoile itatelju. U seminarskom radu vrlo se estoupotrebljavaju ove ilustracije: 1) tabele, 2) grafikoni, 3) crtei, 4) zemljovidi, 5) fotografije, 6)sheme i 7) slike.

Svaka ilustracija: tabela, grafikon, crte, fotografija i dr., ima svoj broj i naziv. Za svaku

ilustraciju koja je preuzeta u potpunosti od drugog autora navode se izvori i stavljanju u fusnotu.Ako je ilustracija izmijenjena i dopunjena od strane studenta onda se navodi: prezime i ime

izvornog autora, naziv rada i stranica objave te ilistracije kao i dodatak da je student izvriosamostalno izmjene i dopune.

Detaljnije o Ilustracijama moete nai u navedenoj knjizi prof.dr Ratko Zelenika, 2000 godina,str. 470-497.

12.11. Veliina slova i margine

Seminarski rad se obvezno pie na raunaru. Preporuuje se koritenje slova tipa TimesNew Roman i treba izbjegavati koritenje ekstravagantnih tipova slova.

Prilikom pisanja teksta preporuuje se:

3. NASLOV POGLAVLJApisati velikim slovima font 143.1 PODNASLOVpisati velikim slovima font 12

3.1.1. Podnaslovpisati malim slovima font 123.1.1.1. Podnaslovpisati malim slovima font 12

Sam tekst seminarskog rada pisati istim slovima font 12. Pri utvrivanju strukture ili kompozicijeseminarskog rada obavezno treba koristiti arapska slova i decimalni sistem.

Pravilo pisanja seminarskog rada moe biti:

a)

Europsko pismo.Svi naslovi , podnaslovi i prvi red svih pasusa i nabrajanja uvlae se po vertikali od lijeve

margine udesno sedam slovnih mjesta a tekst je poravnan s desne strane. Izmeu pasusa, iznad iispod naslova koristi se dvostruki razmak.

b) Ameriko pismo.Svi naslovi, podnaslovi, pasusi, nabrajanja odnosno sav tekst pie se bez uvlaenja i

poravnan je sa obe strane i lijeva i desna strana. Iznad i ispod naslova te izmeu pasusa koristi sedvostruki razmak.

Po pravilu na jednoj stranici seminarskog rada preporuuje se tri do pet pasusa.Prored u glavnom tekstu seminarskog rada treba biti dvostruki a jednostruki u fusnotama.Lijeva margina treba iznositi 4 cm (radi uvezivanja) a ostale tri margine po 2,5 cm.


21/21

12.11. Tehniko uputstvo za izradu seminarskog rada

Pri pisanju seminarskog rada obvezno je koristiti Tehniko uputstvoza izraduseminarskog rada koje se moe nai na naoj web stranici pod: Uputstvo.

uputstvo za izradu seminarskog na prvom ciklusu studija

Documents