primjer seminarskog rada 3

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

OSIJEK

Drago Dević

Mario Raič

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ORGANIZACIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U

FINANCIJAMA I RAČUNOVODSTVU

MEĐUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠĆIVANJA U FUNKCIJI

REGULACIJE MEĐUNARODNOG TRŽIŠTA KAPITALA

Mentor:

Doc. Dr. sc. Ivo Mijoč

OSIJEK, 2014.

“Stoga opominjem svakoga trgovca da se pozabavi time da zna dobro i

uredno voditi svoje

knjige. A tko to ne zna, neka se dade poučiti ili neka drži sposobna i vješta

mladića knjigovođu.

Inače će u njegovim trgovačkim poslovima nastati pravi kaos i babilonska

pomutnja, a od toga

se čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje.”

Benedikt Kotruljević, O trgovini i savršenom trgovcu

Sadržaj

1. Uvod ..................................................................................................................................1

2. Pojam međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja .................................................2

2.1. Obuhvat i nastanak MSFI-a ..........................................................................................2

2.2. Značaj financijskog izvješćivanja .................................................................................3

3. Manipulacije na financijskim tržištima................................................................................5

3.1. Pojam i aktivnosti (pravila) manipulacije .....................................................................5

3.2. Metode manipulacije ....................................................................................................6

3.3. Manipulacije s financijskim izvješćima ........................................................................8

4. Usporedba Hrvatskih i Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ...................... 10

4.1. Sličnosti i razlike u primjeni ...................................................................................... 10

4.2. Problemi u primjeni standarda financijskog izvješćivanja ........................................... 12

5. Utjecaj Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja na međunarodno tržište

kapitala ................................................................................................................................. 13

5.1. Preduvjet razvoja tržišta kapitala ................................................................................ 14

5.2. Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja u funkciji regulacije međunarodnog

tržišta kapitala .................................................................................................................. 14

6. Primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u praksi .............................. 19

6.1. Pliva d.d. .................................................................................................................... 19

6.2. INA d.d. ..................................................................................................................... 20

7. Zaključak .......................................................................................................................... 23

LITERATURA

1

1. Uvod

Financijsko izvješćivanje jedno je od temeljnih aktivnosti svakog ekonomskog

subjekta. Ovisi o načinu evidentiranja svih nastalih poslovnih događaja. Predmet seminarskog

rada su međunarodni standardi financijskog izvješćivanja u funkciji regulacije međunarodnog

tržišta kapitala. Cilj rada je prikazati kako međunarodni standardi financijskog izvješćivanja

reguliraju međunarodno tržište kapitala, odnosno koja je njihova uloga. Kroz rad će se

prvotno pojasniti pojam međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja, te obuhvat i

nastanak istih. Ukratko će se objasniti značaj financijskog izvješćivanja. Nastavak rada

obuhvatit će manipulacije na financijskim tržištima – pojam i aktivnosti (pravila)

manipulacije, metode manipulacije te manipulacije s financijskim izvješćima. Nakon

manipulacija u radu će biti prikazana usporedba hrvatskih i međunarodnih standarda

financijskog izvješćivanja. Prikazat će se sličnosti i razlike u primjeni, kao i problemi u

primjeni. Sljedeća točka koja će se pojasniti je utjecaj međunarodnih standarda financijskog

izvješćivanja na međunarodnom tržištu kapitala. Prikazat će se kao preduvjet razvoja tržišta

kapitala, a nakon toga će se objasniti pojedini Međunarodni standard financijskog

izvješćivanja u funkciji regulacije međunarodnog tržišta kapitala. Kao posljednja točka, prije

zaključka, prikazat će se kroz dva primjera, iz literature, primjena međunarodnih standarda

financijskog izvješćivanja u praksi. Nakon toga slijedi zaključak u kojem će se ukratko

navesti sve što se prikazalo kroz rad, te konačni zaključak autora. Rad će biti završen popisom

literature koja je korištena u izradi.

2

2. Pojam međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja

Zbog razlika u načinima i pravilima izvješćivanja u različitim zemljama došlo je do

potrebe za zajedničkim standardima – međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.

Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja su standardi dizajnirani kao zajednički

globalni jezik za poslovanje kako bi izvješća i računi tvrtki bili razumljivi i usporedivi u

globalnom pogledu, odnosno izvan granica vlastite zemlje. Posljedica su rasta međunarodnog

dioničarstva i međunarodne trgovine, a posebno su važni za međunarodne tvrtke.

Međunarodni standardi postupno mijenjaju mnoge različite nacionalne računovodstvene

standarde. Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ima 13, od kojih će svaki

pojedinačno biti pojašnjen u nastavku rada.

2.1. Obuhvat i nastanak MSFI-a

1995. godine zaključen je sporazum između IASC-a (Komitet za međunarodne

računovodstvene standarde) i IOSCO-a (Međunarodna organizacija komisija za

vrijednosnice). Tim sporazumom Međunarodna organizacija komisija za vrijednosnice

obvezala se da će osigurati primjenu MRS-ova (Međunarodnih računovodstvenih standarda) u

cijelom svijetu te objaviti tumačenja tih standarda. 1997. godine utvrđen je Stalni odbor za

tumačenje MRS-ova, pod nazivom SIC (Standing Interpretations Committee). Međunarodni

računovodstveni standardi postali su u cjelosti dostupni tek četiri godine nakon što je

zaključen sporazum, odnosno 1999. godine, no pojedini standardi smatrani su

neodgovarajućim za kvalitetno financijsko izvještavanje. Godine 2001., nakon što je IASC

1999. počeo propadati, osnovana je neprofitna IASC Foundation korporacija sa sjedištem u

Londonu. SIC je izgubio ulogu tumačenja standarda, te je ona od 2002. godine pripaa IFRIC-

u (Internatinal Financial Reporting Interpretations Committee). U izradi Međunarodnih

standarda financijskog izvješćivanja sudjelovali su IASB, IFRIC te Savjetodavno vijeće (SAC

– Standard Advisory Council). Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja

obuhvaćaju1:

Međunarodne računovodstvene standarde koje je IASC objavljivao pod izvornim

nazivom International Accounting Standards (IAS);

Tumačenje MRS-ova koje je SIC objavljivao pod izvornim nazivom SIC

Interpretations, a kod nas su objavljivana pod nazivom „Službena stajališta“ ili

„Objašnjenja Stalnog odbora za objašnjenja“;

1 Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1. siječnja 2005., Revizija,

časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI, Zagreb, 2004., str.122.

3

Međunarodne standarde financijskog izvješćivanja koje objavljuje IASB pod izvornim

nazivom International Financial Reporting Standards; i

Tumačenje MSFI-a koje objavljuje IFRIC pod izvornim nazivom IFRIC

Interpretations.

Svaki od navedenih sastavnih dijelova MSFI-a ima istu važnost. Zbog toga se u financijskim

izvješćima smije navesti da su u skladu s MSFI-ima samo ako su pri sastavljanju tih

financijskih izvještaja bili primijenjeni svi primjenjivi MSFI-i i njihova tumačenja, kao i svi

primjenjivi MRS-ovi i njihova tumačenja.2

2.2. Značaj financijskog izvješćivanja

Nema dvojbe da je financijsko izvješćivanje jedno od temeljnih ekonomskih aktivnosti

svakog poslovnog subjekta. Financijsko izvještavanje u svojoj biti ovisi o načinu

evidentiranja poslovnih događaja koji se moraju evidentirati u poslovnim knjigama, kako bi

imali neku vrijednost moraju se sintetizirati po kategorijama, a zatim prikazati korisnicima.3

Temeljna financijska izvješća su: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku,

izvještaj o promjenama kapitala i bilješke. Na značaju su izvješća dobila razvojem

informacijskih tehnologija, liberalizacijom te mnogobrojnim globalizacijskim procesima.

Mnogobrojni su korisnici financijskih izvještaja: investitori, kupci, javnost, dobavljači,

kreditori, namještenici. Financijsko izvještavanje je u Europskoj uniji ujednačeno na temelju

Direktiva (prva, četvrta, sedma i osma). U Hrvatskoj se temelji na nizu zakona i pravilnika,

neki od njih su: Zakon o računovodstvu, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o tržištu

vrijednosnih papira, Zakon o investicijskim fondovima, Zakon o osiguranju itd.

Računovodstveno-revizijskom terminologijom se pravila kojima se uređuje sastavljanje

financijskih izvještaja, a time i njihov oblik i sadržaj, uobičajeno nazivaju nadređenim

pojmom – okvir financijskog izvješćivanja. Svaki okvir financijskog izvješćivanja treba

osigurati da sastavljači financijskih izvještaja i korisnici informacija sadržanih u tim

financijskim izvješćima „funkcioniraju na istoj valnoj duljini“. Ako toga nema, tada korisnici

financijskih izvještaja mogu samo nagađati koja su pravila sastavljači financijskih izvještaja

primijenili pri:

2Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1. siječnja 2005., Revizija,

časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI, Zagreb, 2004., str.123. 3Tadijančević, Stjepan, Smiljan, Ivica: Institucionalni okvir financijskog izvješćivanja u Hrvatskoj, Financije i

računovodstvo u funkciji rasta hrvatskog gospodarstva, 42. simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb, 2007., str. 42.

4

priznavanju – tj. određivanju hoće li se neki poslovni događaj iskazati kao stavka

imovine, obveze, glavnice, prihoda, rashoda i novčanih tokova,

mjerenju – tj. određivanju po kojoj će se vrijednosti iskazati ono što se priznalo, i

objavljivanju i prezentiranju – tj. određivanju gdje će se i kako prikazati to u

financijskim izvješćima.4

4Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1. siječnja 2005., Revizija,

časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI, Zagreb, 2004., str.119.

5

3. Manipulacije na financijskim tržištima

Manipulacija, općenito, predstavlja smišljeno baratanje krivim podacima, lažnim

interpretacijama, izvrnutim činjenicama i vješto podmetanje radi stvaranja lažnog dojma o

nekomu ili nečemu. Kako u svakoj sferi društva, tako su manipulacije prisutne i na

financijskim tržištima. Termin manipulacije često se javlja u financijskoj i računovodstvenoj

literaturi. Brojni su razlozi prisutnosti manipulacije poput razvoja informatičke tehnologije i

interneta, novi financijski instrumenti, globalizacija financijskih tržišta i dr.

Pojam manipulacije najčešće upućuje na ilegalne radnje, ali to nije uvijek slučaj. Postoje

određeni zakoni i standardi putem kojih se definira koje su manipulacije ilegalne, odnosno

koje su legalne. Manipulacije na financijskim tržištima zemalja europske unije ograničene su

Direktivama EU. Drugi naziv za manipulacije na financijskim tržištima je burzovne

manipulacije. Pored manipulacija na financijskim tržištima, postoje i manipulacije s

financijskim izvješćima o kojima će također biti riječi.

3.1. Pojam i aktivnosti (pravila) manipulacije

Manipulacija je u širem smislu aktivnost gdje jedna osoba ili skupina uglavnom

ilegalno podiže ili spušta cijene robe. Na financijskim tržištima to znači umjetno podizanje ili

obaranje cijena vrijednosnih papira. Manipulacijama se bave pojedinci ili skupine koji se

zajednički nazivaju manipulanti. Oni, legalno a češće ilegalno, provode različite aktivnosti

koje dovode do stalnog povećanja ili stalnog smanjenja cijena vrijednosnih papira na

burzama. Provedbom manipulacija manipulanti imaju direktne ili indirektne financijske

koristi.5 Za razumijevanje instrumenata ili aktivnosti manipulanta u cilju povećanja ili

smanjenja cijena dionica na burzama potrebno je upoznati osnovna pravila manipuliranja na

burzama. Danas se na burzama govori o sljedećih deset pravila:

1. Sve nagle promjene cijena dionica bilo prema gore ili dolje rezultat su manipulacija

bilo pojedinca ili skupine (obično skupina) profesionalnih manipulatora. Ako

manipulant (koji kontrolira pohlepu i strah investitora) želi nagovoriti investitora na

ulaganje u dionice neke kompanije tada će prospekt te kompanije izgledati kao drugi

Microsoft. Međutim ukoliko manipulant želi od investitora da napusti „brod koji tone“

(da rasprodaju dionice kompanije koja je njima poželjna) tada će početi kampanju

emitiranja vrlo loših informacija o kompaniji s čijim dionicama žele manipulirati.

5Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,

Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str. 36.

6

2. Ako manipulanti žele rasprodati prethodno stečene dionice (istovariti dionice) tada će

poduzeti sve moguće propagandne aktivnosti i emitirat će dobre vijesti o kompanijama

čije dionice žele prodati.

3. Kada je manipulant prodao dionice kompanije ponovno emitira loše informacije o

kompanijama čije dionice želi steći ili nastoji da se o tim kompanijama stvori

informacijski vakuum koji pogoduje stjecanju dionica po nižim cijenama.

4. Ukoliko se dionice prodaju u velikom volumenu po visokim cijenama to je znak da se

radi o rasprodaji (istovaru) dionica profesionalnih manipulanata. Kada se trže manji

volumeni s nižim cijenama to je znak da manipulanti akumuliraju dionice koje nakon

određenog vremena žele prodati po većim cijenama.

5. Profesionalni tržišni manipulant uvijek će nastojati da kupite dionice po većoj cijeni

kao i da prodate dionice po što je moguće nižoj cijeni.

6. Kada je realan deal u manipulaciji tada ćete biti posljednji koji je upoznat s tim i

vjerojatno posljednja osoba koja će „izići“ iz dionica neke kompanije po nižim

cijenama.

7. Vjerojatno ćete biti posljednji koji će saznati da deal bilježi znakove neuspjeha te ćete

još u strahu prodavati dionice po nižim cijenama.

8. Manipulanti će vas prisiliti na ulazak u dionice neke kompanije tako da ćete im

podizati cijene.

9. Manipulant je svjestan jurnjave kroz koju prolazite kao i kolapsa te će se igrati s vašim

emocijama kao na klaviru.

10. Financijsko tržište je okrutno, neljubazno i opasno igralište te mjesto gdje se amateri

brutalno šišaju uglavnom od onih koji znaju prethodna pravila.6

3.2. Metode manipulacije

Na financijskom tržištu najviše se ističu tri metode profesionalnih manipulacija, a to

su:

1. Pump & Dump

2. Trash & Cash

3. Insider Trading.



računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str. 38.-39.

7

Pump & Dump (napumpaj i istovari) metoda najpoznatija je među burzovnim manipulantima

a usmjerena je na ostvarivanje njihove financijske koristi. Ova manipulacija vrši se tako da

burzovni manipulanti najprije stječu veći broj dionica na plitkom financijskom tržištu nakon

čega im žele podići cijenu (pump) promotivnim kampanjama, pozitivnim glasinama. To

manipulanti danas tehnički posebno uspješno čine Internetom. Nakon podizanja cijena slijedi

prodaja ili iskrcavanje (dupm) dionica po većim cijenama i tako manipulanti, odnosno,

investitori za koje rade, ostvaruju ekstraprofite.7

Trash & Cash (obezvrijedi pa unovči) je metoda burzovne manipulacije koja se sastoji od

dvije faze:

1. Obezvrijeđivanje ili škartiranje vrijednosti dionica (trash) putem negativnih priča i

glasina koje se šire novinama, reklamama i internetom u cilju obaranja cijene onih

dionica koje žele burzovni manipulanti;

2. Nakon stjecanja dionica prestaju negativne glasine te se medijskom propagandom i

internetom financijskim svijetom šire pozitivne informacije o stečenim dionicama.

Nakon toga manipulanti rasprodaju ili „iskrcavaju“ dionice i profitiraju (cash).8

Insider Traning (manipuliranje iznutra) je metoda manipuliranja u kojoj primarno sudjeluju

službenici kompanije ili insiders (menadžment, direktori, zaposlenici, njihove obitelji,

prijatelji i sl.). Na temelju provjerenih informacija insideri kupuju ili prodaju dionice po

povoljnim cijenama. Također, insideri trguju s pouzdanim informacijama koje su im dostupne

za što imaju financijsku korist ili „napojnice“ (tippes). Insideri mogu širiti i nerealno

pozitivne ili negativne informacije ako žele podizati ili obarati cijene dionica pa se ponašaju

po metodama Pump & Dump ili Trash & Cash. Burzovni manipulanti pomoću interneta sve

efikasnije kontroliraju pohlepu i strah insidera te iz toga profitiraju.9 Postoje i mnogobrojne

druge metode manipulacije, ali tri prethodno navedene su najčešće na financijskim tržištima.

U Republici Hrvatskoj brigu o manipulacijama vodi HANFA na temelju Zakona o tržištu

kapitala. HANFA je također ovlaštena: donositi propise za provedbu zakona u njenom



računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str. 39.-40. 8Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,


računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str. 40. 9Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,


računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str. 40.-41.

8

djelokrugu, obavljati nadzor nad poslovanjem burzi, javnih tržišta, ovlaštenih društava,

nalagati mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti itd.

3.3. Manipulacije s financijskim izvješćima

Od pojma manipulacija na financijskim tržištima potrebno je razlikovati pojam

manipulacije s financijskim izvješćima. Manipulacije s financijskim izvješćima nazivaju se i

računovodstvene manipulacije. Ciljevi, zbog kojih kompanije manipuliraju izvješćima,

najčešće su: kratkoročno povećanje profita, smanjenje variranja profita i jačanje bilance.

Kratkoročno povećanje profita može se postići različitim metodama priznavanja prihoda

unaprijed ili odgađanjem rashoda što se može postići manipulirajući: (a) pomoću

računovodstvenih politika (npr. priznavanjem budućih prihoda u tekuće prihode, produljenjem

vijeka upotrebe dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine i sl.), i (b) realnim poslovnim

odlukama (npr. ubrzati naplatu potraživanja od kupaca ili smanjiti rok naplate, povećati

konačne zalihe i sl.). Smanjenje variranja profita postiže se manipuliranjem računovodstvenih

politika primarno na području vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja troškova. Varijacije

profita danas se „uspješno kontroliraju“ u bankama pomoću rezerviranja troškova prilikom

razvrstavanja plasmana u rizične skupine čime se izravno utječe na visinu neto dobiti banaka.

U realnom sektoru menadžment kontrolira profit rezerviranjima za nepredviđene obveze te

politikama umanjenja imovine (vrijednosnih usklađenja.) Jačanje bilance postiže se također:

(a) računovodstvenim politikama (precjenjivanjem imovine ili podcjenjivanjem obveza) što se

postiže različitim metodama vrednovanja imovine i obveza, kao i (b) realnim poslovnim

odlukama (npr. korištenjem lizinga kao izvanbilančnog financiranja, emisijom

preferencijalnih dionica i sl.) Precjenjivanje imovine je najčešća metoda jačanja bilance kojoj

je cilj kratkoročno povećanje dobiti. Isti efekti postižu se potcjenjivanjem obveza ili, ako je

moguće, izvanbilančnim financiranjem (lizing).10

Prisutna su određena računovodstvena

načela koja su očigledna, a neka od njih su: nepotpuni financijski izvješća uzrokuju

neizvjesnost, neizvjesnost izaziva rizik, rizik motivira investitora na zahtjev za većim stopama

povrata a ti zahtjevi dolaze s većim troškovima kapitala. Postoje određeni oblici zaštite od

manipuliranja izvješćima: budnost investitora, eksterna revizija te računovodstvena pravila i

standardi. Budnost investitora odnosi se na sposobnost investitora da promatranjem

menadžmenta spriječe njihove manipulacije. Eksterna ili vanjskarevizija (engl. External

Auditing), prema Zakonu o reviziji, je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i



računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str. 43.

9

konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se

primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno i neovisno

mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novčanih

tokova.11

Računovodstveni standardi okvir su financijskog izvješćivanja koji u sebi

sadržavaju računovodstvene pretpostavke i računovodstvena načela. Postojeći Zakon o

računovodstvu obvezuje na primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja za

velike subjekte i za one čije vrijednosnice kotiraju na burzama. Hrvatski standardi

financijskog izvješćivanja koncipirani su na temelju Međunarodnih standarda, te na temelju

direktiva Europske unije.

11Zakon o reviziji, članak 2., Zagreb: Narodne novine br. 146/2005

10

4. Usporedba Hrvatskih i Međunarodnih standarda financijskog

izvješćivanja

U Hrvatskoj financijsko izvješćivanje uređeno je Zakonom o računovodstvu. Zakon je stupio

na snagu 1.1.2008. godine, a objavljen je u Narodnim novina broj 19/07. Prema odredbama

tog zakona poduzeća imaju obavezu sastavljati financijske izvještaje sukladno propisanoj

metodologiji i strukturi te ih javno objavljivati putem registra financijskih izvještaja. Naime,

Zakon o računovodstvu koji je stupio na snagu 2008. godine treći je Zakon o računovodstvu u

razdoblju od 1993. – 2008. Navedena tri zakona imala su određene specifičnosti, stoga prvi

Zakon o računovodstvu (1993.-2004.) propisivao je obveznu primjenu Međunarodnih

računovodstvenih standarda za sve poduzetnike. Drugi Zakon o računovodstvu (2005.-2007.)

propisivao je obveznu primjenu za velike obveznike čiji vrijednosni papiri kotiraju na

burzama ili se spremaju na uvrštenje u burzovnu kotaciju te za ostale poduzetnike bila je

obvezna primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja/Međunarodnih

računovodstvenih standarda koji su objavljeni u službenom glasilu Republike Hrvatske

Narodnim novinama. Treći zakon o računovodstvu obvezuje poduzetnike u primjeni

Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja za velike poduzetnike i poduzetnike čiji

su dužnički vrijednosni papiri i dionice uvršteni ili se obavlja njihovo uvrštenje na

organizirano tržište vrijednosnih papira. Obveza primjene Međunarodnih standarda

financijskog izvješćivanja, u svjetskoj praksi, uobičajeno se odnosi na konsolidirane

financijske izvještaje, kompanije koje kotiraju na svjetskim tržištima vrijednosnih papira te na

velike poslovne subjekte.12

Neke zemlje koriste krajnosti od kojih treba istaknuti obvezu

primjene MSFI-a za sve poslovne subjekte, dok druge zemlje primjenjuju nacionalna

općeprihvaćena načela koja su uobičajeno sastavni dio nacionalnog Zakona o računovodstvu.

4.1. Sličnosti i razlike u primjeni

Smatra se kako računovodstvena načela koja se primjenjuju za sastavljanje financijskih

izvještaja neminovno utječu na realnost gospodarstva neke zemlje, njezino tržište kapitala te

komparabilnost s ostalim zemljama. Iz navedenog proizlazi vrlo važan utjecaj na tržište

kapitala kako na nacionalno, tako i sukladno svjetskim trendovima i integracijama na

međunarodno tržište kapitala. Promatrana dva standarda oblikuju rješenja usmjerena vanjskim

korisnicima. Uspoređujući prikaz sadržaja Okvira HSFI-a i MSFI-a vidljivo je kako su

temeljne pretpostavke u potpunosti iste, a temelje se na neograničenosti vremena poslovanja i

12Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i nedostaci, problemi primjene i

usporedivost, Financije i računovodstvo u funkciji jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Pula 2008.,

HZRFD, Zagreb, 2008., str. 99.

11

nastanak događaja. Zajednička kvalitativna obilježja financijskih izvještaja mogu se prikazati

u razumljivosti, važnosti, pouzdanosti i usporedivosti, HSFI priznaje i načelo opreznosti te

potpunosti, dok MSFI ističe ograničenja važnosti i pouzdanosti. Računovodstvena načela su u

potpunosti ista a ističu dosljedno prezentiranje, značajnost i sažimanje te prijeboj, nadalje,

definicija kategorija također je ista a prikazuje kategorije: imovine, obveza, kapitala, prihoda

te dobiti. Pri mjerenju elemenata financijskih izvještaja u HSFI treba definirati mjerenje

imovine koja se mjeri kao trošak nabave ili povijesni trošak, tekući trošak, ostvariva (utrživa

vrijednost), sadašnja vrijednost i fer vrijednost. Mjerenje obveza temelji se na trošku nabave

ili povijesnom trošku po iznosu primitaka primljenog u razmjeni za obvezu, ili po iznosima

novca i novčanih ekvivalenata za koje se očekuje da će biti isplaćene zbog podmirivanja

obveza u tijeku poslovanja. U sadržaju MSFI okviru temelji se na povijesnom trošku, tekućem

trošku, ostvarivoj (utrživoj) vrijednosti, sadašnjoj vrijednosti. Nadalje, u oba slučaja temeljna

financijska izvješća obuhvaćaju uobičajenu podjelu na bilancu, račun dobiti i gubitka,

izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama glavnice i bilješke.13

Prema HSFI u bilanci

nisu propisane informacije koje treba objaviti, a termini koji se razlikuju jesu kratkotrajna

(dugotrajna) imovina i kratkoročne (dugoročne) obveze. Za razliku od prethodno navedenog

standarda MSFI propisuje informacije koje treba objaviti u bilanci, a termini koji se razlikuju

su tekuća (netekuća) imovina i obveze. Račun dobiti i gubitka u HSFI primjenjuje metode

ukupnih troškova uz razvrstavanje troškova prema prirodnim vrstama, razlikuje poslovne,

financijske i ostale (izvanredne) aktivnosti, a nisu propisane informacije koje treba objaviti,

navedene informacije su propisane kroz pojedine standarde. MSFI navedeni izvještaj vodi pod

pojmom izvještaj o dobiti. Slično kao i račun dobiti i gubitka, izvještaj o dobiti primjenjuje

metodu razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama ili po funkciji, razlikuje poslovne i

financijske aktivnosti dok su izvanredne aktivnosti zabranjene, a propisane su informacije

koje se trebaju objaviti u izvještaju o dobiti. Izvještaj o promjenama kapitala u HSFI

obuhvaća promjene uloženog i zarađenog kapitala prikazanog u pasivi bilance te izravne

promjene kapitala, njegova struktura je propisana pravilnikom. MSFI obuhvaća izvještaj o

svim promjenama kapitala, dakle izvještaj o promjenama u glavnici osim onih koji su

proizašli iz transakcija s imateljima glavnice koje su obavili u svom statusu kao imatelji

glavnice, a propisane su informacije koje treba objaviti. Pri usporedbi izvještaja o novčanom

toku HSFI primjenjuje kao i MSFI direktnu i indirektnu metodu, također oba dva standarda




12

priznaju poslovne, investicijske i financijske aktivnosti, a prema HSFI informacije koje treba

objaviti o izvještaju o novčanom toku nisu propisane, već se struktura propisuje kroz

Pravilnik, suprotno MSFI propisuje informacije koje treba objaviti uz prijedlog strukture kroz

primjere. HSFI standard propisuje strukturu i sadržaj informacija bilješki uz smanjeni obujam

propisanih stavaka za mala poduzeća, MSFI ne propisuje cjelokupni sadržaj i strukturu,

propisan je redoslijed iskazivanja stavaka te pojedinačni MSFI/MRS-evi propisuju

informacije o pojedinom području. Uspoređujući broj i opseg standarda može se zaključiti

kako oni nisu identični. MSFI sa svojih preko 2.500 stranica uistinu prelazi stotinjak stranica

HSFI-a.14

Iz navedenog mogu proizaći određeni problemi.

4.2. Problemi u primjeni standarda financijskog izvješćivanja

Kao što je prethodno navedeno MSFI imaju uistinu mnogo više stranica od HSFI-a. Stoga,

postavlja se pitanje je li skraćivanje MSFI-a u oblik HSFI-a dovelo do jednostavnijih

standarda. Smatra se kako su neki dijelovi HSFI-a doslovni prepisani iz odredbi MSFI-a koje

nisu bile prevedene u duhu hrvatskog jezika. Također, neke jednostavne stvari se objašnjavaju

na kompliciran način, a konstrukcije pojedinih rečenica nisu razumljive. Naime, određeni

problemi u primjeni standarda ne idu u prilog korisnicima financijskih izvještaja od kojih

treba istaknuti investitore i banke. Općepriznato je da korisnici financijskih izvještaja malih i

srednjih poduzeća trebaju manje informacija od korisnika poduzeća koja kotiraju na burzi.15

Naime, treba se i istaknuti kako ujednačenost HSFI-a i MSFI-a po pravilima priznavanja i

mjerenja dovodi do značajne usporedivosti financijskih izvještaja poduzeća koja su

sastavljena uz primjenu MSFI-a što ima utjecaj na protok i usporedbu informacija na

međunarodnom tržištu kapitala.



HZRFD, Zagreb, 2008., str. 103. 15Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i nedostaci, problemi primjene i



13

5. Utjecaj Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja na

međunarodno tržište kapitala

Pri analizi utjecaja MSFI-a na međunarodno tržište kapitala definirati će se financijski sustav

čija je uz tržište novca, tržište deviza, tržište kapitala sastavnica. Iako nema jednoznačne

definicije pojma financijskog sustava, može se reći da je financijski sustav mozak

gospodarstva te da ima osobitu važnu ulogu u odnosima onih koji imaju viška resursa i onih

kojima su ti resursi neophodni za novu proizvodnju.16

Budući da je Republika Hrvatska

članica Europske unije koja je jedinstveno tržište, upotreba i usklađivanje Zakona o

računovodstvu s MSFI standardima od velike je važnosti jer usporedivost financijskih

izvješća je važna za njihove korisnike koji svoje odluke temelje na informacijama dobivenim

iz financijskih izvješća. Postoje indicije kako će uskoro Europska unija i Sjedinjene Američke

Države potpisati novi trgovinski sporazum koji će proširiti njihovu međusobnu suradnju. Iz

prethodno navedenog proizlazi kako će u skoroj budućnosti trebati do određenog stupnja

uskladiti MSFI i Američki standard GAAP. Nadalje, ovi globalizacijski izazovi doveli su do

utemeljenja „pet zlatnih načela“ pri izradi nove financijske infrastrukture:

1. Transparentnost

2. Solidnost financijskog sustava

3. Uključenost privatnog sektora

4. Uređena liberalizacija tijeka kapitala

5. Modernizacija međunarodnog tržišta kapitala uz primjenu standarda najboljeg

djelovanja17

Dok se novi financijski sustav treba rješavati u sljedećim područjima:

1. Računovodstvo

2. Revizija

3. Osiguranje

4. Vrijednosni papiri

5. Sustav plaćanja

16Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i

mogući utjecaj na Hrvatsku, Financije i računovodstvo suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije

(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 44. 17Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i


(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 46.

14

6. Nadzor u bankarstvu18

5.1. Preduvjet razvoja tržišta kapitala

Smatra se kako bez razvijenog tržišta kapitala nije moguće ili je teško moguće ostvariti

postavljene ciljeve razvoja kao i druge ciljeve makroekonomske politike. Međutim, bitan

preduvjet razvoja tržišta kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna informacija.19

Prethodno navedeni preduvjet opravdava primjenu MSFI-a, čija primjena omogućava

ostvarenje prethodno navedenih ciljeva. Primjerice cijene sredstava tržišta u nastajanju

sredinom 2000. bilo su uglavnom blago više nego na početku godine, što odražava popuštanje

pesimizma prema gospodarstvima u nastajanju koji su imali rast poslije zadnjih kriza. Iako

strukturne reforme još, uglavnom nisu dovršene u mnogim zemljama, ekonomske su politike

općenitu strože nego nekoliko godina ranije, uz naglašenu fiskalnu reformu u nekoliko

najvažnijih tržišta. Stoga, uspješno rješavanje financijske krize uz znatan priljev inozemnog

kapitala dovodi do korelacije suvremenog tržišta kapitala i suvremenog računovodstvenog

standarda odnosno suvremenog i transparentnog sustava financijskog izvješćivanja.

5.2. Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja u funkciji regulacije

međunarodnog tržišta kapitala

Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ima trinaest, a kako bi se prikazao njihov

utjecaj na regulaciju međunarodnog tržišta kapitala potrebno je analizirati pojedini standard.

MSFI 1: Prvi puta prihvaćanje Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja

Ovaj MSFI izdan je 2003. godine i primjenjuje se na subjekt čiji prvi financijski izvješća

počinju za razdoblje koje počinje 1. siječanja 2004. ili poslije toga. Općenito uzevši MSFI 1

zahtijeva da neki subjekt svoje prve financijske izvještaje prema MSFI uskladi sa svakim

MSFI djelotvorno na datum izvješćivanja.20

Od najvažnijih odredbi treba istaknuti primjenu

iste računovodstvene politike kroz sva razdoblja prezentirana u financijskim izvješćima.

Nadalje, procjene subjekta prema MSFI na datum prijelaza na MSFI trebaju biti dosljedne s

prijašnjim procjenama a u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima te subjekt

18Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i


(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 47. 19Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i


(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 60. 20Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, 2006., str.83.

15

treba objasniti utjecaj prijelaza iz prijašnjih opće prihvaćenih računovodstvenih načela na

MSFI utjecao na financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tijekove. Iz navedenog

proizlazi cilj ovoga standarda a to je propisati postupke prve primjene MSFI-jeva u subjektu

kao temelja za sastavljanje financijskih izvještaja.

MSFI 2: Plaćanje temeljeno na dionici

MSFI 2 izdan je 2004. godine i primjenjuje se na godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja

2005. ili poslije toga. MSFI 2 propisuje financijsko izvješćivanje subjekta kada ono obavlja

transakciju plaćanja temeljenu na dionici. On se primjenjuje na prijenos dionica, dioničkih

opcija ili drugih glavničnih instrumenata proveden poslije 7. studenoga 2002. koji još nije

stvarno izvršen na datum MSFI. MSFI 2 se primjenjuje retroaktivno na obveze koje proizlaze

iz transakcija plaćanja temeljenoj na dionici koje postoji kao taj datum.21

Drugim riječima cilj

ovoga standarda je da subjekt iskaže po fer vrijednosti u svojem dobiti i gubitku financijski

položaj učinaka koji se temelje na transakcijama plaćenim dionicom, uključujući rashode

povezane s dioničkim opcijama dodijeljenim zaposlenima.

MSFI 3: Poslovna spajanja

MSFI 3 izdan je 2004. godine i primjenjiv je za poslovna spajanja koja su uspostavljena od 1.

ožujka 2004. ili poslije toga. MSFI 3 propisuje financijsko izvješćivanje subjekta kada

provodi poslovna spajanja. Poslovno spajanje je priključivanje odvojenih subjekata ili

poslovanja u jedan izvještajni poslovni subjekt.22

Poslovna spajanja se obračunavaju

primjenom metode kupnje, a koja poslovno spajanje promatra iz perspektive stjecatelja.

Smatra se kako se stjecanjem podrazumijeva spajanje subjekta koje stječe kontrolu na

subjektima ili poslovima koji se spajaju. Stjecatelj mjeri trošak poslovnog spajanja kao zbroj:

Fer vrijednosti, na datum razmjene, dane imovine, nastale ili pretpostavljene obveze i

glavničnih instrumenata koje je izdao stjecatelj u zamjenu za kontrolu stjecanja plus,

Bilo koji trošak koji se izravno može pripisati poslovnom spajanju.23

Posebno se treba istaknuti goodwill koji prelazi trošak nabave nad stjecateljevim udjelom u

neto fer vrijednosti imovine, obveza i nepredviđenih obveza koji se mogu identificirati. On se

21

Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, 2006., str. 87. 22Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, 2006., str. 91. 23Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, 2006., str. 91.

16

priznaje kao sredstvo, a kasnije se knjiži po trošku nabave umanjenom za akumulirane

gubitke od umanjenja.

MSFI 4: Ugovori o osiguranju

MSFI 4 izdan je 2004. godine i primjenjiv je za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja

2005. ili poslije. MSFI 4 propisuje financijsko izvješćivanje za ugovore o osiguranju subjekta

koji izdaje takve ugovore. On se primjenjuje na izdane ugovore o osiguranju, ugovore o

osiguranju koji se drže i financijske instrumente izdane nalik na diskreciono sudjelovanje.24

Cilj ovoga MSFI-a je propisati financijsko izvješćivanje za ugovore o osiguranju dok OMRS

ne dovrši drugu fazu svog projekta koji je povezan s ugovorima o osiguranju.

MSFI 5: Dugotrajna imovina koja se drži za prodaju i prekinuta poslovanja

Ovaj standard izdan je 2004. godine i primjenjiv je za godišnja razdoblja koja počinju od 1.

siječnja 2005. MSFI 5 propisuje računovodstvo imovine koja se drži za prodaju te

prezentiranje i objavljivanje prekinutih poslovanja.25

Imovina koja se drži za prodaju mjeri se

po fer vrijednosti troška nabave umanjenog za trošak prodaje. Prekinuto poslovanje je

sastavni dio subjekta koje je ili otuđeno ili se drži za prodaju. To može biti ovisno društvo ili

glavna linija poslovanja ili zemljopisno područje. To će biti jedinica koja stvara novac (ili

grupa jedinica koja stvara novac) kao što je definirano u MRD 36 Umanjenja imovine.26

MSFI 6: Istraživanje i vrednovanje mineralnih resursa

MSFI 6 primjenjuje se za financijske izvještaje razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2006.

godine. MSFI 6 zahtijeva da subjekt kod priznavanja i procjenjivanja imovine obavi provjeru

umanjenja kod one imovine gdje činjenice i okolnosti ukazuju da knjigovodstveni iznos te

imovine može prijeći nadoknadivi iznos.27

Dakle, cilj standarda je regulirati istraživanje i

vrednovanje mineralnih resursa dok se ne okonča projekt OMRS-a povezan uz navedenu

problematiku.

MSFI 7: Financijski instrumenti: objavljivanje

24Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, Zagreb, 2006., str. 97. 25

Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, Zagreb, 2006., str. 101. 26Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, 2006., str. 102. 27Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, Zagreb, 2006., str. 105.

17

Navedeni standard primjenjuje se za financijske izvještaje koja počinju 1. siječnja 2007.

godine. MSFI zahtjeva objavljivanje dvije glavne kategorije i to:

1. Informacija o značajnosti financijskih instrumenata

2. Informacija o prirodi i obujmu rizika koji proizlaze iz financijskih instrumenata.28

Važnost objavljivanja ovih informacija upravo je u tome jer omogućuje korisnicima

financijskih izvještaja procjenu značajnosti financijskih instrumenata za financijski položaj i

uspješnost poduzeća.

MSFI 8: Poslovni segmenti

MSFI 8 obuhvaća godišnja razdoblja koja obuhvaćaju razdoblja koja započinju na dan ili

nakon 1. siječnja 2009. godine. Prema navedenom standardu poduzeće je dužno objaviti

informacije koje će korisnicima njegovih financijskih izvještaja omogućiti da ocijene vrstu i

financijske učinke poslovnih aktivnosti te gospodarskog okruženja poduzeća.

MSFI 9: Financijski instrumenti klasificiranje i mjerenje

MSFI 9 obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine,

uz dopuštenu raniju primjenu. Cilj ovoga standarda je obrada zahtjeva koji se odnose na

priznavanje, prestanak priznavanja, klasificiranje i mjerenje financijske imovine i financijskih

obveza.

MSFI 10: Konsolidirani financijski izvješća

MSFI 10 obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.

godine. Cilj standarda je uvesti jedinstveni model konsolidacije za sve subjekte zasnovan je

na kontroli, neovisno o vrsti subjekta nad kojim postoji kontrola.

MSFI 11: Zajednički poslovi


godine. Cilj ovoga standarda je uvesti nove zahtjeve za računovodstveno iskazivanje

zajedničkih poslova. Uz to, MSFI 11 ukida zajednički kontroliranu imovinu i uvodi

razlikovanje zajedničkog poslovanja od zajedničkog pothvata.

MSFI 12: Objavljivanje udjela u drugim subjektima

28Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za

financije i računovodstvo, Zagreb, 2006, str. 109.

18

Obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine. Cilj

standarda je propisati informacije koje subjekt mora objaviti u svojim financijskim izvješćima

da bi njihovi korisnici mogli ocijeniti vrstu udjela subjekta u drugim subjektima i s njima

povezane rizike, kao i njihov utjecaj na financijski položaj, financijsku uspješnost i tijek

novca subjekta.

MSFI 13: Mjerenje fer vrijednosti


godine. Cilj promatranog standarda je zamijeniti dosadašnje upute za određivanje fer

vrijednosti u postojećoj literaturi o MSFI-jevima jedinstvenim standardom. Dakle, definirati

fer vrijednost, dati upute o načinima utvrđivanja fer vrijednosti i propisivati podatke koji se

objavljuju o načinu utvrđivanja fer vrijednosti.

Svaki pojedini standard određuje specifično područje financijskog izvješćivanja definirajući

prikaz stavki, mjerenje stavki i način objavljivanja, a trebaju se naglasiti standardi 2 i 4 koji su

vrlo važni za regulaciju tržišta kapitala. MSFI 2 je od izrazitog značaja za regulaciju tržišta

kapitala zbog trgovanja dionicama i dioničkim opcijama koji imaju utjecaj na formiranju

cijena na tržištu kapitala, a tržište kapitala bi trebalo biti efikasno te točno odražavati

informacije koje utječu na njega.

19

6. Primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u praksi

Kao što je navedeno u prethodnim cjelinama rada Međunarodni standardi za financijsko

izvješćivanje doprinose boljem iskazivanju informacija u financijskim izvješćima poduzeća.

U primjeni MSFI-a navesti će se primjer Plive d.d. te Ine d.d.

6.1. Pliva d.d.

Pliva d.d. danas ima 43 podružnice locirane u 33 zemlje koje imaju obvezu izvješćivanja

prema propisima zemlje u kojoj imaju sjedište. Naime, zakonski okvir za sastavljanje

financijskih izvještaja nije u svim slučajevima sukladan MRSFI-ima, članice Grupe su obveze

svoja financijska izvješća za potrebe konsolidacije sastavljati sukladno Priručniku za

sastavljanje financijskih izvještaja Plive d.d., a čiji su pravni i stručni okvir MSFI.

Konsolidirana financijska izvješća sastavljaju se sukladno MSFI. Podružnice u kojima Grupa

posjeduje više od pola glasačkih prava ili na drugi način ima kontrolu nad poslovanjem se

konsolidiraju od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena, te isključuju iz konsolidacije

od dana prodaje.29

Nadalje, ulaganja u pridružene kompanije u kojima Grupa ima 20-50%

glasačke moći dakle značajan utjecaj, ali bez kontrole obračunavaju se po metodi udjela.

Navedeni izvješća prikazuju se u hrvatskim kunama, odnosno izvještajnoj valuti matice.

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se prema trošku nabave umanjenom za

akumuliranu amortizaciju. Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme se obračunava

primjenom pravocrtne metode tijekom očekivanog vijeka uporabe. Nematerijalnu imovinu

Grupe čini goodwill, patenti, licence i ostala prava. Goodwill se amortizira primjenom

pravocrtne metode tijekom očekivanog vijeka uporabe koji ovisi o procjeni menadžmenta,

odnosno ekonomskom vijeku trajanja stečenih proizvoda.30

Ulaganja se klasificiraju prilikom

kupnje, a klasifikacija se redovito procjenjuje. Sva kupljena i prodana ulaganja priznaju se na

datum transakcije. Troškovi nabave uključuju troškove transakcije. Zalihe se iskazuju po

trošku nabave. Potraživanja iskazuju se po nominalnoj vrijednosti umanjenoj za obavljena

rezerviranja za sumnjiva i nenaplativa potraživanja, dok se dugoročna potraživanja

diskontiraju koristeći tržište kamate. Novac i novčani ekvivalenti prikazani u bilanci i

izvještaju o novčanom tijeku obuhvaćaju gotovinu i stanja na računima u bankama, te visoko

likvidna ulaganja s beznačajnim rizikom promjene vrijednosti i rokovima naplate do tri

29

Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda – Pliva d.d.,

Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, Pula, svibanj 2003. Zagreb, 2003., str.

66. 30Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda – Pliva d.d.,


67.

20

mjeseca. Dionički kapital sastoji se od redovitih dionica. Posudbe se početno priznaju po

primljenom iznosu, a nakon toga se iskazuju po amortiziranom trošku primjenom metode

stvarnog prinosa. Porezi, odnosno porez na dobit obračunava se sukladno propisima zemlje u

kojoj je registrirano društvo Grupe. Primanja zaposlenih čije se računovodstvene politike

odnose na: obveze za mirovine i druga primanja, primanja u obliku glavničnih instrumenata,

otpremnine i planove za nagrade. Rezerviranja se priznaju ako Grupa ima pravnu ili izvedenu

obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će biti potreban

odljev sredstava radi podmirenja obveze, te ako se iznos te obveze može pouzdano

procijeniti.31

Prihodi od prodaje proizvoda priznaju se kada su na kupca preneseni rizici od

koristi vlasništva nad proizvodom, prihodi od licenci priznaju se nakon ispunjenja određenih

utvrđenih uvjeta ugovora. Prihodi od usluga priznaju se nakon izvršenja usluga, a prihodi od

kamata se priznaju na vremenski proporcionalnoj osnovi. Troškovi istraživanja i razvoja

uključuje sve troškove osnovnog istraživanja te poboljšanja postojećih i razvoj novog

proizvoda. Dividende se priznaju u razdoblju u kojem su odobrene od Glavne skupštine.

Zarade po dionici, osnovna zarada se izračunava dijeljenjem neto dobiti Grupe s

ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Upravljanje

financijskim rizikom su potrebni zbog aktivnosti Grupe koja je izložena financijskim rizicima,

što uključuje promjene cijena na tržištu, promjenu deviznog tečaja te ostale promjene

povezane uz rizike. Informacije o poslovnim segmentima predstavljaju poslovne aktivnosti

koje se razlikuju prema osobinama proizvoda i kupaca.

6.2. INA d.d.

INA – Industrija nafte d.d. (INA-matica) Zagreb osnovana je 1993. u potpunom vlasništvu

Republike Hrvatske. Njena organizacija slijedi osnovne segmente djelatnosti istraživanja i

proizvodnje nafte i plina. INA – grupa nastala je spajanjem Naftaplina, Rafinerija i Trgovine.

Dugotrajna imovina obuhvaća nematerijalnu imovinu, materijalnu imovinu i financijsku

imovinu. Troškovi vezani uz nematerijalnu imovinu su vezani uz dobivanje koncesija za

bušenje, geološke i geofizičke aktivnosti te ostale aktivnosti, a kapitaliziraju se kao

nematerijalna naftna i plinska imovina do potvrde njihove ekonomske isplativosti. Ukoliko se

utvrdi da bušotina nije isplativa, svi troškovi vezani uz nju evidentiraju se na teret poslovnog

rezultata razdoblja. Nadalje, smatraju li se nalazišta komercijalno izgledna, ti se troškovi

31Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda – Pliva d.d.,


68.

21

prenose na materijalnu naftnu i plinsku imovinu. Materijalna imovina iskazuje se po trošku

nabave, a ispravak vrijednosti provodi se obračunom amortizacije primjenom pravocrtne

metode. Umanjenje imovine treba se preispitati zbog mogućnosti umanjenja vrijednosti kad

događaji ili promjena okolnosti pokazuju da je knjigovodstveni iznos veći od nadoknadivog

iznosa.32

Pri financijskoj imovini ulaganja u ovisna društva s udjelom većim od 50% iskazuju

se po metodi troška nabave, umanjena za trajno smanjenje vrijednosti, te se konsolidiraju na

razini grupe, a primljena i dospjela dividenda evidentira se u korist računa dobiti ili gubitka

društva. Ulaganja u pridružena poduzeća 20-50% iskazana su u poslovnim knjigama i

financijskim izvješćima metodom udjela. Kratkotrajna imovina obuhvaća zalihe,

potraživanja. Zalihe sirove nafte iskazuju se po nižoj vrijednosti usporedbom između cijene

proizvodnje i nabavne cijene i neto ostvarive vrijednosti temeljene na tržišnim cijenama

krajem godine. Zalihe prirodnog plina uskladištenog ispod razine zemlje procjenjuju se po

nižoj vrijednosti usporedbom cijene koštanja uvoznog plina i prosječne ponderirane prodajne

cijene. Ostale zalihe iskazuju se po nižoj cijeni usporedbom nabavne cijene i neto ostvarive

vrijednosti, smanjene za vrijednost zastarjelih zaliha i zaliha s usporenim

obrtajem.33

Potraživanja obuhvaćaju sva potraživanja čiji je rok dospijeća kraći od dvanaest

mjeseci. Prihod se priznaje kad je vjerojatno da će nastati priljev ekonomske koristi za društvo

koji je povezan s poslovnom promjenom, te kad iznos prihoda može biti pouzdano mjerljiv.

Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove predstavljaju dugoročne očekivane obveze koje

se razgraničavaju na razdoblje duže od godinu dana i u alikvotnom dijelu terete poslovni

rezultat tekuće godine.34

Dugoročne obveze dijele se na dugoročne obveze prema povezanim

poduzećima i dugoročne obveze po osnovi zajmova. Dugoročne obveze prema povezanim

poduzećima obuhvaćaju društva koja su ovisna i uvrštena u konsolidaciju INA – grupe. Za

pridružena društva s udjelom od 20-50% objavljuju se bilješke o učincima međusobnih

transakcija društva.35

Dugoročne obveze po osnovi zajmova smatraju se oni zajmovi za koje je

ugovoren povrat u razdoblju dužem od godinu dana. Svote obveze evidentirane su na temelju

32Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,


računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str.88. 33Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,


računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str.89. 34

Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,


računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str.90. 35Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,


računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str.90.

22

podataka o svoti glavnice te na temelju otplatnog plana. Kratkoročne obveze obuhvaćaju

obveze prema dobavljačima te ostale kratkoročne obveze. Kapital je trajni najkvalitetniji

izvor sredstava čija neto vrijednost predstavlja razliku između ukupne imovine i obveza

društva. Upisani kapital INA d.d. u potpunom je vlasništvu Republike Hrvatske.

23

7. Zaključak

Financijsko izvješćivanje jedno je od temeljnih aktivnosti svakog ekonomskog subjekta koje

je propisano zakonom te je kao takvo obvezno. Ono ovisi o načinu evidentiranja svih nastalih

poslovnih događaja o stanju i kretanju imovine, kapitala, prihoda, rashoda te financijskog

rezultata. Zbog razlika u načinima i pravilima izvješćivanja u različitim zemljama došlo je do

potrebe za zajedničkim standardima – međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.

Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja su standardi dizajnirani kao zajednički

globalni jezik za poslovanje kako bi izvješća i računi tvrtki bili razumljivi i usporedivi u

globalnom pogledu, odnosno izvan granica vlastite zemlje. Posljedica su rasta međunarodnog

dioničarstva i međunarodne trgovine, a posebno su važni za međunarodne tvrtke. Nema

dvojbe da je financijsko izvješćivanje jedno od temeljnih ekonomskih aktivnosti svakog

poslovnog subjekta. Iako nema jednoznačne definicije pojma financijskog sustava, može se

reći da je financijski sustav mozak gospodarstva te da ima osobitu važnu ulogu u odnosima

onih koji imaju viška resursa i onih kojima su ti resursi neophodni za novu proizvodnju. bitan

preduvjet razvoja tržišta kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna informacija.

Financijsko izvještavanje u svojoj biti ovisi o načinu evidentiranja poslovnih događaja koji se

moraju evidentirati u poslovnim knjigama, kako bi imali neku vrijednost moraju se

sintetizirati po kategorijama, a zatim prikazati korisnicima. Smatra se kako računovodstvena

načela koja se primjenjuju za sastavljanje financijskih izvještaja neminovno utječu na realnost

gospodarstva neke zemlje, njezino tržište kapitala te komparabilnost s ostalim zemljama. Iz

navedenog proizlazi vrlo važan utjecaj na tržište kapitala kako na nacionalno, tako i sukladno

svjetskim trendovima i integracijama na međunarodno tržište kapitala. Međunarodnih

standarda financijskog izvješćivanja ima 13, a svaki pojedini standard određuje specifično

područje financijskog izvješćivanja definirajući prikaz stavki, mjerenje stavki i način

objavljivanja. Trebaju se naglasiti standardi 2 i 4 koji su vrlo važni za regulaciju tržišta

kapitala. MSFI 2 je od izrazitog značaja za regulaciju tržišta kapitala zbog trgovanja

dionicama i dioničkim opcijama koji imaju utjecaj na formiranju cijena na tržištu kapitala, a

tržište kapitala bi trebalo biti efikasno te točno odražavati informacije koje utječu na njega.

Međunarodni standardi za financijsko izvješćivanje doprinose boljem iskazivanju informacija

u financijskim izvješćima poduzeća. U primjeni MSFI-a naveo se primjer Plive d.d. te Ine d.d.

Oba dva poduzeća koriste Međunarodne standarde u financijskom izvješćivanju.

LITERATURA

Knjige

Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007.,

Zagreb, Hrvatski institut za financije i računovodstvo, Zagreb, 2006.

Stručni časopisi

Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i

usklađivanje s MRS-ovima i mogući utjecaj na Hrvatsku, Financije i računovodstvo

suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije (zbornik referata za

međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000.

Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske

izvještaje, Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima,

37. simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.

Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1.

siječnja 2005., Revizija, časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI,

Zagreb, 2004.

Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i

problemi u INA d.d., Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim

uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb, 2002.

Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda –

Pliva d.d., Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima,

Pula, svibanj 2003. Zagreb, 2003.

Tadijančević, Stjepan, Smiljan, Ivica: Institucionalni okvir financijskog izvješćivanja

u Hrvatskoj, Financije i računovodstvo u funkciji rasta hrvatskog gospodarstva, 42.

simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007.

Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i

nedostaci, problemi primjene i usporedivost, Financije i računovodstvo u funkciji

jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Pula 2008., HZRFD, Zagreb, 2008.

Zakoni

Zakon o reviziji, članak 2., Zagreb: Narodne novine br. 146/2005

primjer seminarskog rada 3

Documents