Urbanizam 20.stoljeća

Zadatak

• Objašnjenje pojma Funkcija – na nivou grada

• Naći primjere funkcija na nivou grada u knjizi – str. 279 - 288

19. st

- Ishodište modernoga urbanizma je 19. stoljeće kada započinje prijelaz iz klasičnog u moderni urbanizam.

- Novo mjerilo grada je preveliko u odnosu na srednjovjekovno - renesansno mjerilo.

- Nove namjene u gradu su: industrija, promet, javni servisi, komunalna infrastruktura.

- Razlikuje se urbanizam prve i druge polovice 19. stolje!a. Urbanizam prve polovice 19. st. je nastavak urbanizma 18. st., a urbanizam druge polovice 19. st. je najava i početak modernog urbanizma (plan Pariza – početak modernog urbanizma).

Objasniti rečenicu:

U urbanizmu XIX st. tehnički aspekt prevladava nad estetskim, urbana estetika podređuje se urbanoj tehnici.

Posljedice industrijske revolucije na razvoj grada

U gradovima nedostaje prostora za razvitak industrije,pa se ona seli izvan grada, nastaju industrijski gradovi koji angažiraju seosko stanovništvo - deagrarizacija društva i nagla urbanizacija.

Populacijski bum i pražnjenje sela dovodi do nekontroliranog rasta gradova, širenja u prostor i početka uništenja prirodnog okoliša → socijalno raslojavanje, otuđenje, opće siromaštvo i špekulacije građevinskim zemljištem → velika gustoća stanovanja u kvartovima s gustom blokovskom izgradnom (loši higijenski uvjeti).

20. stoljećeGradovi se u 20 stolje!u razvijaju u kontinuitetu na 19. stoljeće, a u

ovisnosti o stupnju industrijalizacije pojedine zemlje (promjene urbanizacije i društvenih odnosa).

Prva polovica 20 stoljeća → intenzian rast gradova u razvijenim zemljama Evrope i Sjeverne Amerike, dok se u drugoj polovici težište rasta seli u zemlje u razvoju prvenstveno u Latinskoj Americi i Aziji, a u najnovije vrijeme i Africi i Kini.

Posljedica → krajem 20. stoIje!a najveći gradovi po broju stanovnika više nisu samo gradovi Sjeverne Amerike i Evrope već gradovi zemalja tzv. trećeg svijeta.

Gradovi zemalja u razvoju rastu kaotično i zgusnuto Gradovi razvijenih zemalja → tendencija rasapa stanovanja u

prigradskim područjima. Ideje o vrtnim gradovima (reakcija na zagušenost gradova) nastale

koncem 19. stolje!a u Engleskoj realiziraju se u 20. stoljeću u velikom broju novih gradova posebno u Engleskoj.

20-te i 30-te godine – podjela unutar gradova po funkcijama → funkcionalno zoniranje grada

Vrtni gradovi

Hampstead, 1909. Welwyn, 1919

Vrtni grad → odvajanje funkcije stanovanja od ostalih funkcija → gradovi-spavaonice

Specijalizacija gradova

• Pojava gradova kod kojih je dominantna jedna funkcija na uštrb drugih:– Turistički grad– Industrijski grad– Sveučilišni grad– Administrativni grad

• Je li bilo takvih gradova tijekom povijesti?

CIAM

Centre Internationaux d’architecture Moderne, osnovan je 1928. u Švicarskoj, funkcionirao je kao internacionalni institut koji, organizacijom seminara inicira i utječe na razvoj urbanističke misli na teorijskom i praktičnom planu.

Atenska povelja (1941)

Proklamira pet osnovnih sadržajnih aspekata života u gradskom prostoru kao polazišta modernog, funkcionalnog zoniranja:

• stanovanje, • rad, • trgovanje, • slobodno vrijeme, • promet

Naglasci u urbanizmi nakon 60-tih

• izgradnja stambenih područja - dominantna preokupacija urbanističke aktivnosti u gradovima.

• problem prometnog povezivanja → izgradnja složenije infrastrukturne mreže (posljedica povećanja stambene izgradnje)

• Značajna rješenja – ideje E.Howarda, Le Corbusiera i Bauhausa

Le Corbusier: Kuća zajedničkog življenja –urbanistički koncept

Le Corbuser: Kuća zajedničkog življenja, 1947/52, Marseilles

Sadrži:• 337 stambenih jedinica (za 1600

ljudi)• Trgovine, vrtić, rekreacione

prostore, poslovne prostore• Hodnike – ulice

Spaja javne i privatne funkcije

Skeletna konstrukcija, • zgrada je pomoću pilona dignuta

iznad razine tla• Na krovu se nalaze sadržaji poput:

rekreacionog centra, vrtića…

Novi gradovi

• u 20. stoljeću planirani su i izgrađeni brojni novi gradovi, neki kao nove prijestolnice ili glavni gradovi velikih država.

• novi izgrađeni gradovi (npr. azijski dio Rusije) locirani su na temelju određenih sirovinskih i energetskih

• administrativni centri - Brazilija, Canbera, New Delhi.

Le Corbusier: Ville Radieuse, 1931

• Koji od navedenih pojmova odgovara primjeru:– Hijerarhija– Nizanje– Linearni plan?

Lucio Costa: Brazilija, 1957.

Le Corbusier: Chandigar, 1950.

DZ

• Naći Chandigar i Braziliju, unijeti podatke, isprintati

• Definicije pojmova: slam, velegrad, grad-satelit, vrtni grad