usulus-sunne

8/6/2019 Usulus-Sunne

1/70

Uslus-Sunne imm Ahmed ibn Hanbel

1


2/70


2


3/70


3

USULUS-SUNNE

(OSNOVE SUNNETA)uvaeni imm, oivljiva sunneta i poniavateljbidata

imam Ahmed ibn Hanbel(sa kratkim komentarom)

Plav, Sandakmuharrem 1431. hidretske

januar 2010. godne


4/70


4

Izdava:''K e l i m e t u l H a qq''

Plav, Sandakwww.kelimetul-haqq.com

www.kelimetul-haqq.org

[email protected]

Prevod, prelom i lektura teksta:

Eb Ahmed

Unos teksta:

Eb Hafsa

Dizajn korice:

Eb Merjem

tampa:''K e l i m e t u l H a qq''

V A N A N A P O M E N A !

Svako kopiranje i umnoavanje ove knjigeili bilo kojeg njenog dijela

bez odobrenja izdavaaje veomapohvaljeno i preporuljivo
http://www.kelimetul-haqq.com/http://www.kelimetul-haqq./http://www.kelimetul-haqq./http://www.kelimetul-haqq.com/


5/70


5

Rekao je Allhov Poslanik

Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred

nepravednim vladarem.''1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe

nepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga

vladar ubije.''2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da

kae istinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer

mu rije istine nee pribliiti as smrti, niti mu

umanjiti nafaku.''3

1hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim''Sunenima''od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija2hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha3hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'dael-Hudrija


6/70


6


7/70


7

USULUS-SUNNE(OSNOVE SUNNETA)imam Ahmed ibn Hanbel

(sa kratkim komentarom)

U ime Allha, Milostivog, Samilosnog

KRATKI UVOD U USULUS-SUNNEOva risla (poslanica) je spomenuta u djelu

Tabeqtul-Hanbile (1/241-246) u biografiji Ibn Mlika,jednog od najbliih uenika imma Ahmeda.

Drugi koncizni saetak ovoga vjerovanja se moenai u istom djelu, Tabeqtul-Hanbile (1/311-313):

Ebul-Husejn Muhammed ibn Eb Jal je rekao: Prenosim odAhmeda e-endija sa njegovim senedom da je rekao: uo samod Muhammeda ibn Aw fa da kae: Ahmed ibn Hanbel mi jediktirao, a onda ju je spomenuo (poslanicu).


8/70


8

Ovo vjerovanje je takoer spomenuo i Imm el-Lalik u svom erh Uslil-Itiqd Ehlis-Sunne wel-Demat (1/156-164), gdje je rekao: Al ibn Muhammed ibn Abdullh es-Sekar me je obavijestioda nam je Uthmn ibn Ahmed ibn Abdullh ibn Berd (ili Jezd)ed-Dekik prenio rekavi: Eb Muhammed el-Hasan ibnAbdulWehhb Ebul- Amber prenio nam je, itajui iz svoje

knjige u mjesecu rebul-ewwelu 293. godine (hidretske),rekavi: Eb Dafer Muhammed ibn Sulejmn el-Munkir nam

je prenio rekavi: Ibn Mlik el-Ettar nam je prenio rekavi: uosam Eb Abdullha ibn Muhammeda ibn Hanbela da kae Aonda je spomenuo rislu, itavu.

Takoer, magazin El-Mudhid je objavio rislu

Uslus-Sunneu izdanju od abna 1411. godine. 4

Koraci u verifikaciji ove risle

Prvo: U svojoj verifikaciji ove risle oslonio sam sena dvije njene tampane verzije. Prva postoji u djelu

Tabeqtul-Hanbile, a druga je spomenuta u djelu erhUslil-Itiqdimma Lalikija. Uskladio sam sve razlikenaene u rukopisima.

4 Iz kopije rukopisa (broj 68, Q. 10-15) koji se dri u biblioteciDhhirijje u Damasku, Sirija.


9/70


9

Drugo: U fusnotama sam oznaio qurnske jete,hadthe i njihove izvore, gdje god sam to naao za shodno.

Tree: Spomenuo sam biografije znaajnih osobakoje su spomenute u risli. 5

Molim Allha da mi duspjeh u onome to On voli

i ime je On zadovoljan od vjerovanja, rijei i djela, da nasudalji od zapadanja u greke i da nam podari bezbjednostod strasti i novotarija, te da uini ovo djelo teko na vagimojih dobrih djela na dan kada Ga sretnem.

Eb AbdurRahmn Fewwz Ahmed Zumarl15. ewwl 1411. godine

Tripoli, Liban

5 Dakle, tekst odtampan krupnijim slovima u gornjem dijelustranice je originalni tekst risle, autora imma Ahmed ibnHanbela,Allh mu se smilovao, a tekst odtampan sitnijim slovimau donjem dijelu stranice (fusnotama) je tekst komentatora risle,Eb AbdurRahmna Fewwza Ahmed Zumarlija (napomenaizdavaa)


10/70


10


11/70


11

Metn (tekst) risale Usulus-SunneEl-Qd Ebul-Husejn Muhammed ibn Ebi Jal je

rekao:

itao sam el-Mubreku rekavi mu: AbdulAzz el-Edz me jeobavijestio: Al ibn Burn nas je obavijestio: Uthmn, poznatkao Ibn Semk, nas je obavijestio: El-Hasan ibn AbdulWehhbnam je prenio: Sulejmn ibn Muhammed el- Munker nam je

prenio: Ibn Mlik el-Ettar mi je prenio: uo sam Eb AbdullhaAhmeda ibn Hanbela, Allh bio zadovoljan njime, da je rekao:

Osnove (temelji) sunneta6 kod nas 7 su:

6 Termin sunnet se ovdje odnosi na principe i temelje ispravneislmske aqde (vjerovanja) i menheda (metodologije), jer su selefiimali obiaj primjenjivati ovaj termin na stvari aqde i menhedakao to se moe vidjeti iz njihovih knjiga i pisanja, na primjer:

Kitabus-SunneimmaAhmeda (umro 241. hidretske) Es-Sunne od El-Ethrema (umro 273. hidretske) Kitabus-SunneEb Dwda (umro 275. hidretske) Kitabus-SunneIbn Eb sima (umro 287. hidretske) Kitabus-Sunneod Abdullha sina imma Ahmeda (umro

290. hidretske) Es-Sunne od el-Mervezija (umro 292. hidretske) Sarhus-Sunne od Ibn Derra et-Taberija (umro 310.

hidretske)


12/70


12

1. vrsto priravanje za ono na emu su bili ashbi8

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. 9

Es-Sunneod el Khallla (umro 311. hidretske) erhus-Sunneod el Barbehrija (umro 329. hidretske) Es-Sunne od el-Assla (umro 349. hidretske) Es-Sunne od et-Tabernija (umro 360. hidretske)

Termin sunnet se spominje u ovom kontekstu da bi senapravila razlika izmeu onih stvari aqde i menheda na kojimasu bili selefi od onih stvari koje su uvedene (novotarija) od strane

devijantnih i zabludjelih sekti.

7Tj. uenjaci Ehlis-sunneta wel-demata, a na njihovom elu usvoje vrijeme je bio imm Ahmed. U pogledu ovoga je bio i putselef, da ukau ljudima i optim sljedbenicima i pridravaocimasunneta od koga trebaju uiti svoju aqdu i menhedi koga trebajuslijediti, kao to je imm Ejb es-Sahtijn (umro 131. godinehidretske) rekao: Od uspjeha mladia ili nearapina je da ga Allhuputi na uenjaka sunneta.Predaju je zabiljeio el-Laliki u djeluerh Uslil-Itiqd, 30. str.

8 Na arapskom: sahba ili ashb (jednina sahb). U pogledu

eratske definicije ashba je hfidh Ibn Hader rekao:Najispravnije na to sam ja naiao je da je ashb onaj koji je sreo Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, vjerujui u njega iumro kao musliman. Tako ovo ukljuuje onoga koji je boravio sa njimdugo vremena ili malo vremena, i one koji su prenijeli od njega i oni kojinisu prenijeli od njega, i one koji su ga vidjeli ali nisu sjedili sa njim i

oni koji ga nisu vidjeli zbog slijepila. (El-Isbahod Ibn Hadera,1/4,5) Takoer pogledaj taku 44. za Ahmedovu definicijuashba.


13/70


13

2. Uzimanje njih (i njihovog puta) kao uzor koji se trebaslijediti.

10

3. Naputanje novotarija, 11 a svaka novotarija je zabluda.12

9Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je rekao: Zaista suse potomci sinova Isrlovih podijelili na 71 skupinu. Moj e seummet podijeliti na 73 skupine, sve e u vatru, izuzev jedne.Kada je neko upitao:Koja je to skupina?, on je rekao:Ona koja

je na onome na emu sam ja i moji ashabi.Hadth je zabiljeioimm et-Tirmidh (2792), el-Hkim (1/128, 129); el-Lalik (broj147), e-tib u djelu El-Itism (1/189 i 2/186); Ibn Hader u

Tahrd Ahdth el-Kef (broj 63) i drugi od Abdullha ibnAmra ibn el-sa, radijallhu anhu.

10Abdullh ibn Mesd, radijallhu anhu, je rekao: Zaista mioponaamo, a ne zapoinjemo (uvodimo). I mi slijedimo, a ne inoviramo(izmiljamo).Predaju je zabiljeio el-Laliki u Uslul-Itiqd..,1/86.Eb Bekr es-Siddq, radijallhu anhu, je rekao: Zaista sam jasljedbenik i nisam inovator. Predaja je zabiljeena u Kitb es-Sift

od Ibn Qudme el-Maqdisija, u poglavlju F Fadil Ittib (Ovrijednostima slijeenja) i uzeto iz duge hutbe Eb Bekra nakonprisege na vjernost, a vidi i Et-Trh od et-Taberija.

11 Jeziki bida (inovacija, novotarija) znai: novouvedenastvar. eratska definicija bidata je: Novouvedeni nain(vjerovanja i djela) u vjeri, u oponaanju erah (propisanog zakona)ime se trai Allhova blizina, ali nepodrano nijednim autentinim


14/70


14

4.Naputanje razmirica (mimoilaenja).

5. Naputanje sjeenja sa ehlul-ehw (sljedbenicima

strasti).13

dokazom niti u njegovim temeljima, niti u nainu na koji se radi. (El-Itismod e-tibija, 1/37)

Izbjegavanje novotara je jedan od velikih temelja i principa Ehlis-sunneta wel-dematai ono ukljuuje:

Mrziti to Udaljavati se od toga Upozoravati ljudi na to Pobijati novotare, a ovo je za ulemu posebno.

12

Allhov Poslanik,sallallhu alejhi we sellem

, je rekao:Svaka

novotarija je zabluda.Hadth je zabiljeio Eb Dwd (4607), et-Tirmidh (2676) i hadth je sahh(vjerodostojan). Ibn Hader ga jeocijenio sahhom u djelu Tahrd Ahdth Ibnil-Hdib (1/137).Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je takoer rekao:Svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda je u vatri. Hadth jezabiljeio en-Nes (1/224) od Dbira ibn Abdullha, a ejhul-islm Ibn Tejmijje ga je ocijenio sahhom u Medmul-Fetwa(3/58).

A Ibn Abbs je rekao: Zaista su novotarije od Allhu najmrihstvari. Predaju je zabiljeio el-Bejheq u djelu Sunen el-Kubr(4/3, 16).

13 El-Fudajl ibn Ijjd (umro 187. godine hidretske) je rekao: Sreosam najbolje ljude. Svi su oni bili sljedbenici sunneta i zabranjivali su

druenje sa ehlul-bida (sjedbenicima novotrija).Predaju je zabiljeioel-Lalik (267).


15/70


15

6.Naputanje raspravljanja, polemisanja i ebata u nu.14

Sufjn eth-Thewr (umro 161. godine hidretske) je rekao: Ko god slua novotara napustio je Allhovu zatitu i preputen jenovotaru.Zabiljeio ga je Eb Nuajm u djelu El-Hilje (7/26) iIbn Bettah (broj 444).

El-Fudajl ibn Ijjd je takoer rekao: Ko god sjedi sa novotarom,uvajte ga se. Ko god sjedi sa novotarom, nije mu data mudrost. Voliobih da je izmeu mene i novotara tvrava od gvoa. Da jedem saidovom i kraninom mi je drae nego da jedem sa sljedbenikombidata.Predaju je zabiljeio el-Laliki (broj 1149).El-Lejth ibn Sad (umro 175. godine hidretske) je rekao: Ako bihvidio sljedbenika strasti (tj. bidata) kako hoda po vodi ne bih prihvatio

od njega. Na ovo je imm e-afi rekao: On (el-Lejth) je pogrijeio. Kada bih ga vidio da leti po zraku ne bih prihvatio odnjega. Predaju je zabiljeio es-Sujt u djelu El-Emr bil-Ittibwen-Nehi anil-Ibtid (Naredba slijeenja i zabrana uvoenja).

14 Imm es-Sbn (umro 449. godine hidretske) je o Ehlis-sunnetu rekao: Oni slijede selefus-slih, imme i uenjake muslimanai oni se vrsto dre za dn i za jasnu istinu. Oni mrze ehlul -bida koji

inoviraju (izmiljaju) u dnu ono to nije od njega. Oni ih ne vole i onise sa njima ne drue. Oni ne sluaju njihove govore, niti sjede sa njima,niti raspravljaju sa njima o dnu, niti sa njima vode rasprave. Naprotiv,oni tite svoje ui od sluanja njihovih gluposti: stvari koje bi ako bioni pustili da prou kroz ui i ukorijene se u srcu prouzrokovale da seteta i da se ubhe i pokvarene ideje pojave. A u pogledu ovoga je Allh,subhneh we tel, spustio: (sura el Enam 68 ajet) (Rislah fil-Itiqd Ehlis-Sunne Ashbil-Hadth, 100. str. od imma es-Sbnija).


16/70


16

7. Sunnet kod nas su thr (preaje) Allhovog Poslanika,sallallhu alejhi we sellem,

15a sunnet objanjava i

razjanjava Qurn. 16

8. On (sunnet) je voi ka Qurnu (saravajudi okaze i

ukazatelje na njegova znaenja i tana tumaenja).

9. Nema analognog razumijevanja u sunnetu i njega ni saim ne bi trebali porediti. 17

15 E-tib (umro 790. godine hidretske) je u djelu El-Muwfiqt (4/3) rekao: Rije sunne je data svemu to se prenosiod Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, a posebno u

pogledu onoga o emu asna Knjiga nije dala tekst.

Hasan ibn Atijje (umro 120. godine hidretske) je rekao: Dibrlse sputao Allhovom Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem, sasunnetom kao to se sputao sa Qurnom.Ovu predaju je zabiljeioIbn Bettah u E-erh wel-Ibne, 128. str. i ejhul-islm IbnTejmijje u Medmul-Fetwa (3/366).

16 Jahj ibn Kethr (umro 129. godine hidretske) je rekao:

Sunnet je ono to objanjava Allhovu Knjigu. Zabiljeeno u ed-Drimijevom Sunenu (1/114) i u E-erh wel-Ibne od IbnBettah, 128. str.

17urejh el-Qd (umro 80. godine hidretske) je rekao: Zaistasunnet prethodi tvom qijsu (analognom razmiljanju i zakljuivanju),zato slijedi i ne uvodi (inoviraj). Zabiljeeno u ed-DrimijevomSunenu (1/66) i u erhus-Sunne od el-Begawija (1/216).


17/70


17

10. On (sunnet) nije obuhvaden i shvaden o straneintelekta ili strasti.

11. Naprotiv, on se sastoji o slijeenja i oslanjanja na

njega i naputanja strasti.

12.I to je obavezujudi i neophoni sunnet, a ko go ostavi

jednu stvar od njega nije ga prihvatio (u njegovojcjelovitosti), niti je vjerovao u njega i nije od njegovih

sljedbenika.

13. Vjerovati u qader (Boansko preoreenje) obra i

zla.18

18Uenjaci selef su se sloili na nunosti posjedovanja mna uqader, njegovog dobra i njegovog zla, njegove slasti i njegove

gorine, nunosti posjedovanja mna u qad Allha i Njegovqader. Nita se ne deava, izuzev Njegovom voljom i eljom. Inijedno se dobro ili zlo ne desi, izuzev Njegovom voljom. On je

stvorio koga god je elio za sreu, a onda je, iz Svoje dobrote,uinio da on radi djela (kojima se ta srea postie). I stvorio je

koga god je htio za nesreu i onda je, iz Svoje pravde, uinio daon ini djela (kojima se postie ta nesrea).Negiranje qadera je bilo od prvih novotarij koje su se pojavile,desila se na kraju vremena ashb, radijallhu anhum, a uveo ju jeMabed el Duhn. A reeno je i da je prvi koji je govorio ostvarima qaderabio Sansevh el-Biql i on je bio jedan od ljudi izIrqa. On je bio kranin, a onda je postao musliman, pa je ondaponovo postao kranin. Mabed el Duhn je taj govor uzeo od


18/70


18

14. Potvrditi (priznati i smatrati istinitim) hathe vezane zato (tj. za qader) i vjerovati u njih. Ne treba biti reeno:

Zato? ili Kako?Ne, ved je obaveza priznati, potvrditi

(istinitost ovakvih hatha) i vjerovati u njih.19

15.A ko go ne zna objanjenje hatha i onaj iji intelekt

nema sposobnost a ga shvati, ona de mu to biti ovoljno

(da prosto potvrdi hathe i da vjeruje u njih), jer mu je sav

nusavren i neophono mu je a vjeruje u njega i a mu

se pokori, kakav je hath es-siq el-mesq (tj. hath

onoga koji govori istinu i kome se vjeruje)20

i sve to je

slino tome u stvarima qadera.

njega, a onda ga je Gln uzeo od Mabeda. Onda su mutezileprihvatile ovu novotariju, a takoer i drugi mimo njih koji sunazvani qaderijama. Pogledaj erh Uslil-Itiqd od immaLalikija (3/534), El-Itiqd el-Bejheqija, 132. str., E-erahel-durrija, 149.-168. str., Sarhus-Sunne od Taberija, 34.-36.str., Es- Sift od el-Maqdisija, erhut-Tahw 382.-399. str. iLawmiul-Enwr, 1/299-300.

19U arapskom su upotrijebljene rijei tasdq i mn i u ovomeje pobijanje onih koji odvajaju izmeu njih u pogledu stvari aqde(vjerovanja). Imm Ahmed je ova dva termina koristio zajednokroz ovu rislu u pogledu pitanja vjerovanja.

20A to je hadth Ibn Mesda koji je rekao: Allhov Poslanik,sallallhu alejhi we sellem, nas je obavijestio, a on je istinoljubivi, onaj


19/70


20/70


20

17. Svakako, obaveza mu je da vjeruje u njih i da ne odbacini jednu jeinu rije o njih ili iz rugih (ovakvih) hath

koji su preneeni o povjerljivih i istinoljubivih prenosilaca.22

18. I da se on ne raspravlja ni sa kim, niti da diskutuje, niti

bi trebao uiti kako a polemie (na ove teme).

19. Jer, zaista, udubljivanje u kelm(teologiku retoriku) 23

u stvarima qadera, ruje (vjernikovog vienja Allha na

22Eb Bekr el-Mervez (umro 294. godine hidretske) je rekao:Pitao sam Ahmeda ibn Hanbela o hadthu koji dehmije odbacuju u

pogledu svojstava, vienja vjernika njihovog Gospodara na Sudnjem

danu, Allhovog sputanja (na najnie nebo) i Aru, pa ih je Eb Abdullh (tj. imm Ahmed ibn Hanbel) sve proglasio sahhom(vjerodostojnim) i rekao: Uenjaci su ih primili sa prihvatanjem. Mi

prenosimo predaje onako kako su dole do nas.Predaju je zabiljeioIbn Eb Jal u Tabeqtul-Hanbile (1/56).

23imm e afi (umro 204. godine hidretske) je rekao: Mojpropis u pogledu ehlul-kelm (sljedbenik teoloke retorike) je taj da oni

trebaju biti tueni palminim granama i cipelama i da budu provedenimeu narod i plemena sa obznanom koja treba biti proglaena: Ovo jenagrada onome koji napusti Knjigu i sunnet i okrene se kelmu. (erh Aqdetit-Tahwijje od Ibn Ebil-Izza, 75. str.)Ibn AbdulBerr je rekao: Ehlul-fiqh wel ethar (ljudi fiqha i predaja)u razliitim mjestima i gradovima su se jednoglasno sloili da su ehlul-kelm (sljedbenici teoloke retorike) ehlul bida wel zejg (sljedbenicinovotarija i devijacija). I niko nije smatrao da su oni u rangu uenjaka


21/70


21

onome svijetu), Qurna i rugih ovakvih pitanja je oputeva koji su omraeni i koji su zabranjeni.

(istine). Predaju je zabiljeio Ibn Qudme u svom Burhn fBejnil Qurn.Imme-afi (umro 204. godine hidretske) je rekao: Da osobabude stavljena na iskuenje sa svim to je Allh zabranio osim irka bolje je nego da pogleda u kelm.On je takoer rekao: Kada bi ljudi znali kakve (zabluujue idestruktivne) strasti su sadrane u kelmu oni bi sigurno pobjegli odnjega kao to bi pobjegli od lava.On je takoer rekao: Ko god je pokazao smjelost u prilaenjuteologikoj retorici nikada nee uspjeti. Predaje je zabiljeio IbnQudme u svom djelu Burhn f Bejnil Qurn

Jedan od uenjaka je rekao: Svako znanje izuzev znanja Qurna je preokupacija,

izuzev za hadth i fiqh (shvatanje) dna.Znanje je jedino ono u vezi ega je reenohadethen (prenio nam je taj i taj),

A sve to je mimo toganije nita drugo do aputanje ejtna.

Eb Jsuf, prijatelj Eb Hanfe, je rekao: Ko god trai znanjekelmom preobratie se u heretikog otpadnika.A imm Ahmed ibn Hanbel (umro 241. godine hidretske) jerekao: Osoba kelma (teologike retorike) nikada nee uspjeti. I nikadaneete vidjeti nekoga da gleda u kelm, a da u njegovom srcu nije strastza stvaranjem nereda.Ove predaje je zabiljeio Ibn Qudme u svom djelu Burhn fBejnil Qurn.


22/70


22

20. Onaj koji radi tako on nije od ehlis-sunneta, pa makari ospio o istine svojim rijeima, sve ok ne napusti

koritenje ovog naina argumentacije i ok se ne pokori i

preda thrima (poslanike preaje i preaje ashb) i

povjeruje u njih.24

21.A Qurn je Allhova rije, nije stvoren25i ovjek treba

imati snage a obznani a on (tj. Qurn) nije stvoren, a

24Muhammed ibn Srn (umro 110. godine hidretske) je rekao:Oni (ashbi i tabini) su smatrali da su na putu (istine) sve doksu se drali predaja. Predaju je zabiljeio el-Laliki u svomerh Uslil-Itiqd, broj 110.

dh ibn Jahj je rekao: Nema puta koji je praviji i direktniji (uvoenju) ka dennetu, nego put onoga koji putuje po athr(predajama).Predju je zabiljeio el-Laliki u svom erh Uslil-Itiqd, broj 112.Abdullh ibn el-Mubrek (umro 181. godine hidretske) jerekao: Kao kljunu stvar ja vidim ittib (slijeenje i oponaanje, tj.slijeenje i pokoravanje predajama).Predaju je zabiljeio el-Lalikiu svom erh Uslil-Itiqd, broj 113.

25 Vidi Sifatul-Kelm u Ibn Huzejminom Et-Tewhdu 136.-165.str., El-Esmi wes-Sift od el-Bejheqija, 1/299.-322., a takoer injegov Itiqd, 94-110. str., E-erah od el-durrija, 75.-96.str., Er-Redd alel-Dehmijje, 132.-170. str., el-Lalikijev erhUslil-Itiqd, 2/212.-312. i Er-Redd al Bir el-Mris, 464.str. Takoer proitaj Mukhtesar es-Sewiq el-Mursileh, 2/277.-332. od Ibnul-Qajjima i erhut-Tahwijje sa tahqqom kira,107.-127. str.


23/70


23

Allhova rije nije neto prepoznatljivo i ovojeno o Njega(tj. cjelina sma po sebi) i a nita o njega (o govora) nije

stvoreno.

22. I uvati se argumentiranja (iskutovanja) sa onim koji

ini novotarije 26 na ovu temu i koji kae a je njegovo

uenje Qurna stvoreno i izjavljuje ruge sline tvrnje.

23.A ko go oklijeva u ovoj stvari i kae: Ja ne znam a li

je on stvoren ili nije stvoren, on je samo Allhova rije on

je novotar i on je kao i onaj koji kae Stvoren je.

24.Zaista je on Allhova rije i nije stvoren.

25. Vjerovati u ruju (a de Allh biti vien na Sunjemanu), kao to je preneeno o Allhovog Poslanika,

sallallhu alejhi we sellem, u vjerodostojnim hathima.27

26 Zabrana argumentacije (rasprave) sa ehlul-bida (novotarima) jestvar o kojoj postoji idm (jednoglasno miljenje, saglasnost)meu selefima. Takoer, uz zabranu raspravljanja sa njima, tu je iokretanje od njih i izbjegavanje njihovih skupova.Qd Eb Jal (umro 333. godine hidretske) je rekao: UHaderul- Mubtedi, na 32. str. stoji: Postoji idm (konsenzus)meu ashbima i tabinima u pogledu izbjegavanja novotara iodvajanja od njih.

27 ejhul-islm Ibn Tejmijje (umro 728. hidretske godine) jerekao: Ova stvar je od temeljnih principa, a odvratnost selef prema


24/70


24

26.I (vjerovati) a je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi wesellem, vidio svog Gospodara,

28 jer je tako olo o

onome koji se ovome suprotstavlja je bila jaka i snana. I oni su izdalimnogo poznatih knjiga po ovom pitanju. (Medmul-Fetva,2/469).

Imm el-durr (umro 360. godine hidretske) je u E-erah

na 275. str. rekao: A spoljanje znaenje Qurna razjanjava da evjernici vidjeti Allha, subhneh we tel. Zato je posjedovanje mnau to obavezno i ko god vjeruje u to to smo spomenuli on je ostvariosvoj udio dobra na ovom svijetu i hiretu. Ko god porie ono to smospomenuli i tvrdi da Allh, subhneh we tel, nee biti vien nahiretu on je uznevjerovao u ovo. A ko god uznevjeruje u ovo on jeuznevjerovao u mnoga pitanja u koja je obavezno vjerovati.

On je takoer na 254. str., citirajui imma Ahmeda, rekao: Kogod kae da Allh, subhneh we tel, nee biti vien na hiretu on je uznevjerovao. Na njemu je prokletstvoAllha i Njegova srdba, kogod on bio od ljudi.On je takoer na 255. str. od Eb Dwda es-Sidistnija prenio:Vidio sam Ahmeda ibn Hanbela, kada mu je spomenuto neto u vezivienja Allha (na hiretu), da se naljutio i rekao: Ko god kae da

Allh, subhneh we tel, nee biti vien je nevjernik.

28Selefi su se razili u pogledu Poslanikovog, sallallhu alejhi wesellem, vienja njegovog Gospodara. ia i Ibn Mesd su toodbacili, a druga grupa, u kojoj je i Ibn Abbs, je to potvrdila.AbdurRezq je prenio od Mamera, a od el-Hasana da se onzakleo da je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, vidiosvoga Gospodara. A Ibn Huzejme od Urwe ibn Zubejra prenosida je on to potvrdio i da je bio estok kada bi mu bilo spomenuto


25/70


25

iino poricanje toga. Svi Ibn Abbsovi drugovi su takoer topotvrdili. I Kab el-Ahbar je bio vrst na tome, kao to je bio iZuhr, njegov prijatelj Mamer, a takoer i drugi. To je takoergovor i earij.Onda su se oni razili (po pitanju) da li ga je on video svojimoima ili svojim srcem?

El-Hfidh Ibn Hader (umro 851. godine hidretske) je rekao:Predaje od Ibn Abbsa su dole neograniene, a druge su ograniene.Stoga je neophodno ope neograniene predaje (od Ibn Abbsa) shvatitiu svjetlu ogranienih predaja (od ie i Ibn Mesda)Onda on spominje neograniene predaje koje spominju vienje(oima) i ograniene predaje koje spominju da je vienje bilosrcem. Onda je on rekao: stoga je mogue pomiriti (uskladiti)

izmeu Ibn Abbasovog potvrivanja i iinog poricanja na nainda negiranje (poricanje) moe biti uzeto da je to bilo poricanje vienjaoima, a da je njegova potvrda bila potvrda vienja srcem (VidiFethul-Br, 8/608).

Ja kaem: Mogue je pomiriti (uskladiti) izmeu dva govora IbnAbbsa i ie (radijallhu anhum) na drugi nain, a to je da IbnAbbs govori o potvrdi vienja Allhovog Poslanika, sallallhualejhi we sellem, zasnivajui to na mogunosti da je on vidio svogaGospodara u svom snu, a ovo je takoer istinito vienje (a to nijeda ga je on vidio u noi Isra i mirda), a da je ia porekla

jedino Poslanikovo, sallallhu alejhi we sellem, vienje svogaGospodara u noi mirada, ili da je porekla vienje njegovogGospodara dok je on, sallallhu alejhi we sellem, bio budan, a daona ne porie (negira) da ga je on vidio u svom snu. Naprotiv,

ona prosto negira da ga je on vidio budan. Stoga, nema


26/70


26

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i to jeispravno i vjeroostojno preneeno o Qatae, 29 od

Iqrime,30

od Ibn Abbsa, a el-Hakem ibn Ibn31 je prenio

o Iqrime i Ibn Abbsa. Takoer, Al ibn Zej 32 je prenio

o Jsufa ibn Mehrna33o Ibn Abbsa.34

kontradikcije i sva hvala pripada Allhu, Gospodarusvjetova. A Uzvieni Allh najbolje zna. Vidi takoer erhUslil-Itiqd od el-Lalikija, 3/512, Es-Sunne, 1/181 iEs-Sift od el-Maqdisija, 109.-111. str.

29On je Qatde ibn Dameh ibn Qatde es-Sads, Ebul-Hattb

el-Basr. On je precizan, povjerljiv i pouzdan prenosilac. Reenoje da je roen slijep. Pogledaj Et-Taqrb, 2/123.

30 On je Iqrime ibn Abdullh Mewl ibn Abbs, porijeklomBerber. On je precizan, povjerljiv i prenosilac kome se vjeruje,uenjak tefsra. Umro je 107. godine hidretske, a reeno je i da jeumro nakon toga, kao to spomenuto u Et-Taqrb, 2/30. Vidi iEl-Kif, 2/241.

31 On je el-Hakem ibn Ibn el-Udn, Eb Is. On je bio povjerljiv ibid (pobonjak), a imao je i greke u svojim predajama. VidiEt-Taqrb, 1/190 i El-Kif, 1/181.

32On je Al ibn Zejd ibn Dedn et-Tejm el-Basr i on je daf(slab). Vidi Et-Taqrb, 2/37, Tahdhbut-Tadhzb, 7/322.-324. iEl-Kif, 2/248.


27/70


27

27. A hathpo naoj procjeni treba biti uzet al hhirihi(po njegovom vanjtinskom znaenju), onako kako je olo

o Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. A

udubljivanje u kelm(teologiku retoriku) u pogleu njega

(tj. hatha) je novotarija.

28. Vjerovanje u mjerenje na Sunjem anu, kao to je

olo u hathu: Rob de biti izmjeren na Sudnjem danu i

nede biti teak ni koliko krilo muice.35

29. A jela roba de biti mjerena, kao to je preneeno u

predaji. Vjerovati u to i potvrditi istinitost toga, a okrenuti

se od svakoga ko to odbacuje i napustiti raspravljanje s

njim.

33On je Jsuf ibn Mahrr el-Basr. Vidi Et-Taqrb, 382. i 383.,Tahdhbut-Tahdhb, 1/424 425 i El-Kif, 3/263.34Hadth su zabiljeili imm Ahmed u svom Musnedu, 1/285.-290., el-durr u djelu E-erah, 491.-494. str., et-Taber usvom Tefsru, 11/28, 31, Ibn Eb sim u Es-Sunne, 433.-440.

str., el-Bejheq u El-Esmi wes-Sift, 2/189, el-Laliki u erhUslil-Itiqd, 904. str. i Ibn Huzejme u Et-Tewhd, 200. str.od Ibn Abbsa, radijallhu anh.

35 Ovo je znaenje hadtha: Krupni, debeli ovjek e biti doneeni mjeren i nee biti teak ni koliko krilo muice.A onda je on

prouio: I neemo im dati nikakve teine na Sudnjem danu.(sra el-Kehf, 105. jet).Hadth su zabiljeili el-Buhr (4729) iMuslim (2785).


28/70


28

30. I da de Allh, subhnehu we tel, govoriti sa robovimana Sunjem anu, bez prevoioca izmeu Njega i njih, 36

vjerovati u to i potvrditi istinitost toga.

31. Vjerovati u hawd37

i da postoji vrelo Allhovog

Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, na Sudnjem danu.

36Zbog hadtha koji je prenio Ad ibn Htim, radijallhu anh:Nema nijednog meu vama, a da Allh, subhneh we tel,nee govoriti sa njim na Sudnjem danu, a da izmeu Njega injega ne bude prevodioca. On e onda pogledati na svoju desnustranu i nee vidjeti nita osim onoga to je poslao (od svojihdjel), a onda e pogledati na svoju lijevu stranu i nee vidjetinita osim onoga to je poslao. Onda e pogledati ispred sebe iispred njega e bitidehennemska vatra. Pa ko god od vas je ustanju da sauva svoje lice od dehennemske vatre, makar i

polovinom hurme, onda neka tako uradi.Hadth biljee immel-Buhr (1413, 3595, 6539, 7443 i 7512), Muslim (1016), et -Tirmidh (2415), Ibn Mde (1843), imm Ahmed u svomMusnedu (4/256, 377) i ostali.

37 El-Qurtub je u El-Mufhemu, slaui se sa el-Qd Ijjdom isijedei ga, rekao: Meu stvarima koje su neophodne svakom

mukellefeu (odgovornoj osobi) da ih zna i da vjeruje u njih je da je Allh, subhneh we tel, izdvojio Svoga Poslanika Muhammeda,sallallhu alejhi we sellem, hawdom ije ime, karakteristike i pie surazjanjene u dobro poznatim i vjerodostojnim hadthima, ija koliinanosi odreeno i dovoljno znanje, jer su ovi hadthi preneeni od

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, preko vie od 30ashb. U dva Sahha su preneeni od preko 20 ashb, a u drugimzbirkama mimo dva Sahha preko ostatka njih, hadthi iji senedi(lanci) su vjerodostojni i iji prenosioci su dobro poznati. Onda je slini


29/70


29

Ovaj ummet de odi o njega a bi pio sa njega, a njegovairina je jenaka razaljini proputovanoj mjesecima, broj

njegovih posua za pide je jenak broju zvijeza na nebu, a

sve ovo je u skladu sa predajama koje su vjerodostojne u

pogledu ovoga, sa vie nego jenog aspekta.

32. Vjerovati u iskuenje (kaznu) u qaburu38i u to a de

ovaj ummet biti stavljen na iskuenje u svojim grobovima i

broj tabin to prenio od gorespomenutih ashb i onda se njihov brojtime samo umnoio.

38 Sufjn ibn Ujejne (umro 197. godine hidretske) je rekao:

Sunnet je deset, ko god ih prihvati kompletirao je sunnet, a ko godnapusti ita od njih napustio je sunnet i meu njima onspominje kaznu u qaburu Vidi erh Uslil-Itiqd, broj 312.Imm afi (umro 204. godine hidretske) je rekao: Zaista jeqaburska patnja istina, ispitivanje onih u qaburovima je istina.(Menqibu-fi od el-Bejheqija, 1/415).Imm et-Tahw (umro 321. godine hidretske) je rekao: Ovo jeobjanjenje aqde Ehlis-sunneta wel demata na nain uenjaka ovogadina: Eb Hanfe en-Numna ibn Thbit el-Kfija, Eb Jsufa Jaqbaibn Ibrhm el-Ensrija i Eb Abdullha Muhammeda ibn el-Hasan e-ejbnija (rahmetullhi alejhim) i vjerovanje koje su oni imali temeljadna i njihove aqde u Gospodara svjetova, dok nije rekao: Mivjerujemo u Meleka smrti, koji je zaduen za uzimanje du svimsvjetovima i kaznom u qaburu za one koji je zaslue. ( Aqdetut-Tahwijje, 79.-80. str.).


30/70


30

a de biti pitan o mnu i islmu, o tome ko je njegovGospodar, a ko njegov Poslanik.

Imm el-durr (umro 360. godine hidretske) je rekao:

Poglavlje: Tasdq (potvrda) i mn (vjerovanje) u qabursku patnju, ukome on navodi mnoge hadthe koje su zabiljeili el-Buhr i Muslim i

poglavlje zavrava rijeima: Pa kakvo je stanje onih koji negiraju ovehadthe, izuzev da su oni veoma daleko zalutali i da su u ogromnom

gubitku. (E-erah od el-durrija, 358.-364. str.).A selefisu se jednoglasno sloili da su ispitivanje i kazna u qaburuistinite injenice i sigurna stvarnost. A drugi koji to potvruju i to

spominju u svojim knjigama aqde, potvrujui neophodnostvjerovanja u to vrstim ubjeenjem srca su: Eb Dwd (umro275. godine hidretske), Ibn Qutejbe (umro 278. godinehidretske), Ibn Eb Htim (umro 327. godine hidretske), immel-Barbehr (umro 329. godine hidretske), imm el-Laliki(umro 418. godine hidretske), imm el-Bejheq (umro 458. godinehidretske), imm en-Newew (umro 676. godine hidretske), el-Qurtub (umro 671. godine hidretske) i mnogi drugi.Imm el-Bejheq je napisao obimnu knjigu u pogledu potvrdeqaburske patnje. On je sakupio sve hadthe koji potvrujuqaburskupatnju i sve to je vezano za to. Djelo je bilo tampanopod nazivom Ithbt Adhbil-Qabr we Sul el-Melekejn (Potvrdakazne u kaburu i pitanja dva meleka). Imm Ibn Redeb el-Hanbel(umro 795. godine hidretske) je takoer napisao knjigu nazvanuAhwlul-Qubr. Pogledaj takoer djelo Et-Tedhkira odimma el-Qurtubija.


31/70


31

33. I (vjerovati) a de mu (umrlome) dodi Munkir i Nekr,onako kako Allh eli i na koji go to nain On hode,


34. Vjerovati u efat (posrenitvo) Allhovog Poslanika,

sallallhu alejhi we sellem,39

i vjerovati a de neki ljui biti

39Potvreno zauzimanje (efat) naeg poslanika Muhammeda,sallallhu alejhi we sellem, ima nekoliko vrst:

Veliki efatkoji je, za razliku od njegove brae od drugihposlanik i vjerovjesnik, specifian za naeg poslanika,sallallhu alejhi we sellem, a to je za dolazak Allha, da bisuenje moglo poeti.

Njegov, sallallhu alejhi we sellem, zagovor za ljude ija sudobra i loa djela podjednaka, pa e se on zagovarati zanjih da uu u dennet.

Njegov, sallallhu alejhi we sellem, zagovor za drugu grupuljudi kojima je nareena vatra, pa e se on zagovarati daoni ne uu u nju.

Njegovo, sallallhu alejhi we sellem, zagovornitvo zapodizanje dered (stepeni) onima koji su uli u dennet,da njihove derede budu podignute za vie nego to jenagrada koja bi im trebala biti data za njihova djela.

Njegovo, sallallhu alejhi we sellem, zagovornitvo za ljudeda uu u dennet bez obrauna.

Njegov, sallallhu alejhi we sellem, zagovor za umanjivanjekazne onima koji su je zasluili, kao to je njegov efat zasvog amidu Eb Tliba, da mu kazna bude umanjena.


32/70


32

izveeni iz vatre nakon to su gorjeli u njoj. Tako de bitinareeno a oni budu sputeni u rijeku kod vrata

enneta, kako je zabiljeeno u preaji, onako kako Allh

hode i na koji go nain On to eli. Zaista je obavezno


35. Vjerovati a de Mesh Del odi40i a de izmeu

njegovih oiju biti napisano kfir, vjerovati u hathe koji

su oli o nas u pogleu njega i vjerovati a de se to

desiti.

36. I vjerovati a de se Is (ibn Merjem) spustiti i ubiti ga

kod kapije Ludd.41

Njegovo, sallallhu alejhi we sellem, zagovornitvo da svimvjernicima bude data dozvola da uu u dennet.

Njegov, sallallhu alejhi we sellem, efat za ljude koji supoinili velike grijehe meu onima koji su uli u vatru, dabudu izvedeni iz nje.

Vidi erhut-Tahwijje od Ibn Ebil-Izza (umro 792. godine

hidretske).

40 Pogledaj predaju o ed-Deddlu u E-erah od el-durrija, 372. str., En-Nihje od Ibn Kethra, 52.-93. str.,erhut-Tahwijje 486. str., Lawmiul-Enwr, 2/86 i Et-Tedhkira el-Qurtubija, 344.-380. str.

41 Luddje grad u Palestni, otprilike dvije milje od er-Ramla. Viditakoer hadth koji biljei Muslim (2137), Eb Dwd (4321), et-


33/70


33

37. I (vjerovati) da semn sastoji iz (oboje): govora i djela,a se povedava i smanjuje, 42 kao to je preneeno u

predaji: Najpotpuniji o vjernika u pogleu mna je

najbolji od njih svojim ahlqom.43

38. I ko god ostavi namz postao je nevjernik. Nema

nijenog jela ije naputanje sari kufr, izuzev namza.

Tirmidh (2240), Ibn Mde (4075), Ahmed u svome Musnedu(4/181, 182), a takoer i E-erah od el-durrija, 386. str. Ahadthi u pogledu silaska Isa, alejhis-selm, na kraju vremenadostiu stepen tewtura. Pogledaj djelo Et-Tasrh Bim Tewteramin Nuzlil-Mesh.

42 El-Laliki u svom djelu E-erh Uslil-Itiqd Ehlus-Sunne wel-Demat (5/958) prenosi da je AbdurRezq (es-Sann) rekao:Sreo sam 62 ejha, meu kojima su bili Mamer, el-Ewzi, eth-Thewr, el-Wed ibn Muhammed el-Qurej, Jezd ibn es-Ssih,Hammd ibn Seleme, Hammd ibn Zejd, Sufjn ibn Ujejne,uajb ibn Harb, Wek ibnul-Derrh, Mlik ibn Enes, Ibn Eb

Lejla, Isml ibn Ajj, el-Welid ibn Muslim i oni koje nisamspomenuo. Svi su oni govorili: mn se sastoji od govora i djela, onraste i opada (poveava se i smanjuje).

43Hadith su zabiljeili Eb Dwd (4682), et-Tirmidh (1162),Ahmed u svome Musnedu (2/25, 472 i 527), ed-Drim (2792),Ibn Hibbn u svom Sahhu (1926) i drugi. Njegov lanacprenosilaca je sahh (vjerodostojan). Vidi Es-Sahha od el-Albnija (1/511 i 513).


34/70


34

Ko god ga napusti on je kfir i Allh je ozvolio njegovoubijanje.

44

39. A najbolji od ovog ummeta, nakon Njegovog Poslanika,

sallallhu alejhi we sellem, je Eb Bekr es-Siq, 45 potom

Umer ibnul-Hattab, 46a ona Uthmn ibn Affn.47

44 Vidi Es-Saltu we Hukmu Tarikih (Namaz i propis njegovogostavljaa) od Ibnul-Qajjima el-Dewzija, 9.-19. str.

45On je najbolji od ljudi nakon Allhovog Poslanika, sallallhualejhi we sellem, Eb Kuhfe, Abdullh ibn Uthmn ibn miribn Amr ibn Kab ibn Sad ibn Tejm ibn Murre el-Qure et-Talim Eb Bekr es-Siddq, halfa (nasljednik) AllhovogPoslanika, sallallhu alejhi we sellem, i njegov drug dok je bio upeini. Pogledaj Tahdhbul-Keml, 5/282.-283.

46 On je emrul-muminn Umer ibnul-Khattb ibn Nufejl ibnAbdulUzza ibn Rebbah ibn Abdullh ibn Kirt ibn Rezh ibnAdijj ibn Kab el-Qure el-Adew. Ubijen je u mjesecu dhul-hiddetu 23. godine hidretske, a bio je halfa deset i po godina.

Pogledaj Et-Taqrb, 2/54.47 On je emrul-muminn, Dhun-Nurejn, Uthmn ibn Affn ibnEbil-s ibn Umejje ibn Abduems, od onih koji su es-sbiqn el-ewweln(predvodnici u vjeri). Jedan je od etvorice half i jedanod desetorice koji su obradovani dennetom. Ubijen je u mjesecudhul-hidde 35. godine hidretske. Njegov hilfet je trajao 12godina, a njegova starost je bila 80. Reeno je i vie od ovoga, a imanje od ovoga. Pogledaj Et-Taqrb, 2/12.


35/70


35

40. Mi dajemo prednost ovoj trojici, ba kao to su ashbiAllhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, davali

prednost njima. Oni (tj. ashbi) se nikaa nisu razili u

tome.48

41. Onda, nakon ove trojice, pet ashbare: Al ibn Eb

Tlib,49 ez-Zubejr, 50 Talh, 51AburRahmn ibn Awf52 i

48Allmeh Sidq Hasan Khn (umro 1307. godine hidretske) jerekao: A ko god porie hilfet ijednog od njih on je vie zabludionego magarac njegovog oca. (Qatfuth-Themr fi Bejni Aqdeti Ehlil-

Athar, 99. str.).

49 On je emrul-muminnAl ibn Eb Tlib ibn AbdulMuttalib ibnHim el-Him, brat od amide Allhovog Poslanika, sallallhualejhi we sellem, i mu njegove kerke, od onih koji su predvodiliu vjeri. Najvjerovatnije je da je on prvi koji je prihvatio islm, abio je jedan od desetorice koji su obradovani dennetom. Umro jeu mjesecu ramadnu 40. godine hidretske i bio je, po miljenjuehlul-ilma i po konsenzusu Ehlus-sunneta, najbolji od onih kojihsu bili ivi meu demovim potomcima toga vremena. Imao je63 godine starosti, kao to je spomenuto u Et-Taqrb, 2/39.

50On je Eb Abdullh, ez-Zubejr ibn el-Awwm ibn Khuwejldibn Esed ibn AbdulUzza ibn Kussaj ibn Kilb el-Qure el-Esed,

jedan od desetorice kojima je obean dennet. Ubijen je 36.hidretske godine naDan deve. Pogledaj Et-Taqrb, 1/259.

51On je Eb Muhammed, Talha ibn Ubejdullh ibn Uthmn ibnAmr ibn Kab ibn Sad ibn Tejjim el-Murre el-Qure et-Tejmijj,

jedan od desetorice koji su obradovani dennetom. On je,


36/70


36

Sa ibn Eb Weqqs,

53

svaki od njih je bio vrijedanhilfeta, ogovarajudi (poesan) za njega i svaki o njih je

bio imm(voa).

42. Po pitanju ovoga, mi uzimamo hath Ibn Umera54 :

Dok je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, bio

iv, a njegovi ashbi raireni svugje, mi smo smatrali: Eb

takoen, ubijen na Dan deve36. godine hidretske u dobi od 63godine. Pogledaj Et-Taqrb, 1/379.

52On je AbdurRahmn ibn AbdulAwf ibn AbdulHrith ibnZuhr el-Qure ez-Zuhr, jedan od desetorice koji su obradovani

dennetom i jedan od prvih u islmu. Umro je 32. godinehidretske, a reeno je i drugo mimo toga. Pogledaj Et-Taqrb,1/494.

53 On je uvaeni ashb Eb Ishq, Sad ibn Eb Weqqs ibnWuhejb ibn AbdMenf ibn Zuhr ibn Kilb ez-Zuhr, jedan oddesetorice koji su obradovani dennetom i prvi koji je gaaoorujem na Allhovom putu. Umro je u el-Aqq 55. godinehidretske, kako je poznato, i bio je zadnji koji je umro od

desetorice kojima je obean dennet. Pogledaj Et-Taqrb,1/290.

54 On je poznati ashbEb AbdurRahmn, Abdullh ibn Umeribnul-Khattb el- Adew. On je bio jedan od najdosljednijih inajprincipijelnijih u slijeenju predaj. Umro je na kraju 73.godine hidretske ili na poetku sledee godine. Pogledaj Et-Taqrb, 1/435.


37/70


37

Bekr (da je prvi), ona Umer, ona Uthmn a onda jezadutao.

55

43. A onda, nakon pet ashbare, su ljudi koji su se borili

na Bedru medju muhirima. A nakon njih, oni koji su se

borili na Bedru od ensrij, od ashbAllhovog Poslanika,

sallallhu alejhi we sellem;svaiji rang (mjesto) je u sklau

sa njegovom hidrom i prenodu (u primanju islma).

44.A ona, najsuperiorniji o ovjeanstva su nakon ovih:

ashbi Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,

generacija u kojoj je on poslat. Svako ko se ruio sa njim

bilo godinu, mjesec, dan, sahat ili ga je prosto samo video

on je od njegovih ashb.56

Njegov ashbluk (ruenje sa

Allhovim Poslanikom, sallallhu alejhi we sellem) je u

sklau sa tim koliko se ugo on ruio s njim i sa mjerom u

kojoj je on imao prenost u boravku sa njim, sluanju njega

i gledanju njega.

55 Hadith su zabiljeili el-Buhr (3655 i 3697), Eb Dwd (4627 i

4628), et-Tirmidh (3707), Ibn Mde (106) i drugi.56 Ibn el-Medin (umro 234. godine hidretske) je rekao: Ko godse druio sa Allhovim Poslanikom, sallallhu alejhi we sellem, ili ga jevidio, ak i ako je to bilo jedan sahat u toku dana onda je on od ashb

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, a njegov uenikimm el-Buhr je rekao: Ko god se, od musliman, druio sa

Allhovim Poslanikom sallallhu alejhi we sellem, ili ga je vidio ondaje on od njegovih ashb. (Sahh el-Buhr, 7/1, sa Fethom).


38/70


38

45. Tako su oni najblii o njih u ashbluku sa njimu boljinego generacija koja ga nije vidjela, pa ak i ako oni (koji ga

nisu vidjeli) sretnu Allha sa svim obrim djelima. Uprkos

tome, oni koji se rue sa Allhovim Poslanikom, sallallhu

alejhi we sellem, koji su ga vijeli i uli o njega (su bolji).

46.A ko go ga je viio svojim oima i povjerovao u njega,

makar i za sahat, je bolji na raun ovoga ruenja (sa

Allhovim Poslanikom, sallallhu alejhi we sellem) nego

tabin, pa ak iako su oni (tabini) uradili svako dobro

djelo.

47. A sluanje i pokoravanje eimme (voama) i emrul-

muminn (voi pravovjernih), o onih koji su oli na vlast

u hilfetu, u pogleu kojih su se ljui sloili, ujedinili se oko

njih i zadovoljni su njima, bili oni pravedni (bogobojazni) ili

grijeni.

48.A takoer i (sluanje i pokoravanje) onome koji se borio

protiv ljudi sabljom (tj. pokorio ih) dok nije postao halfa i

imenovan emrul-muminn.

49. Uestvovanje u bitkama zajeno sa vojama, bili oni

bogobojazni ili grijeni je trajna (vaeda) stvar sve do

Sunjeg ana. Nika ne smije biti naputena. Tako je

takoer trajna (vaede) podjela plijena i postavljanje

vladara da utemelje hu(propisane kazne). Nikome nije


39/70


39

dozvoljeno da im to porekne (tj. sa vladarima), niti da se utome razie s njima.

50. Takoer je predavanje sadaqe njima (vladarima)

dozvoljeno i uvijek validno (na snazi). Ko god immu d

sadaquto de mu biti ovoljno (tj. njegova obaveza de biti

ispunjena), bio on (imm) bogobojazan ili grijean.

51. I obavljanje uma-namza iza njega (tj. iza vladara) i

iza svakog koga on postavi je ozvoljeno i vano jelo i

sastoji se od dva rekata. Ko god ih ponovi (ta dva rekata,

nakon to ih je klanjao iza njega) je novotar, onaj koji

naputa preaje i onaj koji se suprotstavlja sunnetu. On

nema nita (o nagrae) o fadileta (obrot) svoga

prisustva na uma-namazu ako ne prihvati i ne smatra da

namz treba biti obavljen iza imm, ko god oni bili,

bogobojazni ili greni o njih.

52. Tako je sunnet da on klanja dva rekata sa njima i da on

prizna da su oni (ta dva rekata) potpuni i kompletni,

nemajudi u svom srcu nimalo sumnje u pogledu toga.

53.A ko go se pobuni protiv vlaara muslimana nakon to

su se ljui sloili u vezi njega (ispravnosti njegove vlasti) i

ujeinili se iza njega, nakon to su mu oni potvrdili hilfet

na koji go nain ovaj hilfet bio: njihovim zadovoljstvom i

prihvatanjem ili njegovom snagom i dominacijom nad


40/70


40

njima ona je ovaj pobunjenik (buntovnik) uinionepokornost muslimanima i suprotstavio se predajama

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. A ako onaj

koji se pobunio protiv vladara umre umro bi smrdu

hilijjeta.

54. A ubijanje onoga koji je na vlasti nije zakonito i nije

dozvoljeno nikome od ljudi da se protiv njega pobuni. Ko

go ovo uini on je novotar i on je na rugome mimo

sunneta i (ispravnog) puta.57

57 ejhul-islm Ibn Tejmijje (umro 728. godine hidretske) jerekao: Ljudi su se podijelili i raspravljali u pogledu vladara grijenika

i neznalice: Da li mu se treba pokoravati u svemu to on naredi odpokornosti Allhu i da li odluke koje on donese u pogledu vladavine ipodjele (zekata itd.) treba da budu izvrene, ako je on pravedan u tome?Ili mu ne treba biti pokorno i nita od njegovih odluka koje on donese u

pogledu sa vladavinom i podjelom (zekata) ne treba biti sprovedeno? Ili

postoji razlika koja treba biti napravljena izmeu glavnog imma (tj.voe svih muslimana) i izmeu qadije i drugih takvih ljudi (koji su nii

u rangu)? Postoje tri govora. Po miljenju Ehlis-sunneta, najslabiji odtih govora su rijei: Trebaju se odbaciti sva njegova nareenja, njegovavlast, njegova podjela (zekata itd.). A najispravniji od tih govora, poehlul-hadthu, uenjacima i pravnicima je prvi govor: Treba mu biti

pokorno apsolutno, i slino tome se njemu potruno pokoravati u svemuto on naredi od pokornosti Allhu i odlukama koje on donese u pogledusa vladavinom i podjelom (zekata i slino). A ovo je sluaj sa qadijomneznalicom, a takoe i sa dhulumarem njegov sud i nareenja za


41/70


41

55. Borba protiv lopova i pobunjenika (buntovnika) jedozvoljena. Ovo je kaa oni uine dhulmovjeku u pogleu

njegovog ivota i njegovog imetka, onda mu je dozvoljeno

da brani sebe i svoj imetak i da (lopove i razbojnike,

buntovnike i pobunjenike) odbije od oboje (sebe i svog

imetka) svim to je u njegovoj mogudnosti.

56. Ali mu nije dozvoljeno da ih kada se oni odvoje od

njega ili ga napuste trai (tj. a bi ih naao). Niti bi on

trebao slijediti njihove tragove i ovo nije dozvoljeno ni za

koga osim za imma (vou) ili one kojima je povjerena

vlast nad muslimanima.

57. Na njemu je samo da brani sebe na tom mjestu i on bi

svojom borbom protiv njih trebao namjeravati da ne ubije

nikoga, ali ako on ubije nekoga branedi sebe ona de

Allh ubijenoga daleko udaljiti 58 (od Sebe i od svakoga

podjelu (zekata itd.): kada je to pravedno, treba da budu sprovedena u

skladu sa ovim govorom koji je govor veine fuqah (pravnika).

(Minhadus-Sunne, 3/390).

58Tj. hadth Eb Hurejre koji prenosi: ovjek je doao do AllhovogPoslanika, sallallhu alejhi we sellem, i rekao: Allhov poslanie, taako ovjek doe do mene u cilju da oduzme moj imetak? On je,sallallhu alejhi we sellem, rekao: Ne daj mu svoj imetak.ovjek

je upitao: A ako se on bori protiv mene? On mu je, sallallhu alejhiwe sellem, odgovorio: Onda se bori (protiv njega).ovjek je ponovo

pitao: A ta ako bih ja bio ubijen?, pa mu je on, sallallhu alejhi we


42/70


42

dobra). A ako je on ubijen u ovome stanju, dok brani sebe isvoj imetak onda se ja nadam da je to njegov ehet,

kao to je olo u hathu.

58. A sve su predaje naredile borbu protiv njih, ali nisu

naredile njihovo ubijanje, niti traganje za njima (pradenje

njih), niti okrajivanje (ubijanje) njih ako padnu na zemlju

ili budu ranjeni.

59. A ako ga on uzme kao zarobljenika, ne bi ga trebao

ubiti niti na njim sprovesti (izvesti) propisanu kaznu, ved

bi naprotiv on trebao podidi (proslijediti) ovu stvar do bilo

koga koga je Allh oreio, postavio i ao mu vlast tako a

bi on mogao da sudi u ovoj stvari.

60. I mi ni za koga od ehlul-qiblena raun (zbog) jela koja

je uinio ne svjeoimo a je on u ennetu ili u

ehennemu. Mi se naamo za bogobojaznog i bojimo se

za njega i mi se bojimo za zlog i grijenog i nadamo se u

Allhovu milost za njega. 59

sellem, rekao: Ti bi bio ehid.ovjek je upitao: A ako bih ja njegaubio? On,sallallhu alejhi we sellem, mu je odgovorio: On bi bio uvatri.(Hadth biljei imm Muslim u svom Sahhu).

59 Komentator Aqdetut-Tahwijje, Ibn Ebil-Izz (umro 792.godine hidretske) je na 378. str. rekao: O odreenom pojedincu odehlul-qible ne kaemo da je on od stanovnik denneta ili stanovnik


43/70


43

61.A ko go sretne Allha sa grijehom koji bi trebao povudiza sobom kaznu vatrom, a a se pokajao ne vradajudi se

njemu i ne bivajudi ustrajan na njemu (grijehu) Allh

(subhnehu we tel) de se okrenuti njemu (sa oprostom),

a Allh prihvatapokajanje o Svojih robova i oprata loa

djela.60

62. I ko go Ga sretne nakon to se propisana kaznasprovela nad njim za taj odreeni grijeh ona de mu to

biti iskupljenje,61

kao to se spominje u preaji Allhovog

Poslanika, sallallhu alejhi we sellem.62

vatre, izuzev za onoga o kome nas je istinoljubivi (sallallhu alejhi wesellem) obavijestio da je on od stanovnik denneta, kao to sudesetorica koji su obradovani dennetom (radijallhu anhum). Ako mikaemo da: koga god Allh eli da uvede u vatru od ljudi koji inevelike grijehe e ui u vatru i da e biti izvedeni iz vatre na raunefata onih kojima e biti dozvoljeno da se zauzimaju onda bismose mi ustegli od govora (ovakve stvari) o odreenom pojedincu. Tako mine svjedoimo za njega da e on ui u dennet, niti da e on ui udehennem, izuzev po znanju zato to je stvarnost skrivena i ono na

emu osoba umire mi ne moemo znati. Meutim, mi se nadamo za onekoji ine dobro i bojimo se za one koji ine zlo.

60 Uzvieni Allh je rekao: A On je Onaj koji prihvatapokajanje od Svojih robova i oprata grijehe.(sra e-ra, 25.jet).

61Ovo je miljenje i medhheb veine uenjak. Hudd (propisaneodreene kazne) su otkup (za grijehe za koje su one


44/70


44

specifikovane), a ovo je zbog hadtha Ubde ibn Smita koji ebiti spomenut ukratko, inAllh, a koji su zabiljeili imm el-Buhr i drugi. To je takoer zbog haditha koji je zabiljeio immAhmed u svome Musnedu(5/214) od Huzejme ibn Thbita sahasen (dobrim i prihvatljivim) lancem prenosilaca, sa tekstom:Ko god poini grijeh, a onda se nad njim izvri kazna propisana za taj

grijeh to je iskupljenje za njega. Takoer vidi objanjenje ovogpropisa u Fethul-Br, 1/64.-68.

62 Zbog njegovih, sallallhu alejhi we sellem, rijei u hadthuUbde: Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je, dok je mala

grupa ashb bila oko njega, rekao: Dajte mi beju (prisegu) nasljedee: Da neete Allhu initi irk (pridruivati druga) , daneete krasti, da neete initi zinluk (blud) i da neete ubijati

svoju djecu, da neete klevetati (potvarati) , inei zavjere meusobom. Nemojte biti nepokorni u neemu to je dobro i pravedno.

Ko god umre od vas (izbjegavajui sve to) onda je njegovanagrada kod Allha, a ko god upadne u bilo koju od ovih stvari ibude kanjen na ovom svijetu onda e mu to biti iskupljenje. Ako god zapadne u bilo koju od ovih stvari, a onda ga Allh zakloni (sakrije)njegov obraun e biti kod Allha. Ako eli On e mu oprostiti, a ako eli On e ga kazniti. Pa smo muonda dali beju na to.U ovom hadthu je pobijanje (odgovor) hawridima kojimuslimane proglaavaju kfirima samo zbog injenja grijeha. Unjemu je, takoer, pobijanje mutezil, koji kau da e onaj kojiini grijehe sigurno zasluiti kaznu ako umre bez pokajanja. Ovo

je zato to je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, takvogastavio u okrilje Allhove volje i on, sallallhu alejhi we sellem, nijerekao da e takav definitivno biti kanjen.


45/70


45

63. A ko go Ga sretne ustrajavajudi na grijehu i nepokajavajudi se, ne kajudi se o grijeha koji za sobom

povlae kaznu njegova stvar je ko Allha, subhnehu we

tel. Ako On elikaznide ga, a ako elioprostide mu. 63

64. A ko god Ga sretne kao kfirOn dega kazniti i nede

mu oprostiti.

63 Zbog Njegovih, sallallhu alejhi we sellem, rijei u hadthuUbde koji je prethodio: A ko god upadne u neke od ovih stvari ibude kanjen na ovome svijetu onda e to njemu biti iskupljenje, aovo obuhvata onoga koji se pokaje od toga ili se ne pokaje. Ovo jeono to je mala grupa uenjaka rekla. Veina su miljenja da onajkoji se pokaje nema grijeha (krivice). Meutim, uz sve to on ne bi

trebao da se osjea sigurnim odAllhove kazne, zato to on nezna da li je njegovo pokajanje prihvaeno ili ne. Pogledaj Fethul-Br, 1/67.On je ovo spomenuo u svom tekstu, kao to su drugi pored njegaspomenuli potiranje po mestvama (arapama) jer su obje oneprepoznatljive odlike Ehlus-sunneta. Prihvatanje njih i postupanjepo njima je jedna od karakteristika traenja upute putem hadthaAllhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem.A na injenici da je propisana kazna za onoga koji je bio u braku kamenovanje su se sloili svi, izuzev ehlul-ehw (sljedbenikastrasti). Njihovo miljenje je da je kazna za blud (samo) bievanje.Meutim, veina je stava da je kazna za to kamenovanje zbogprisustva i utemeljivanja hadth koji spominju kamenovanje.Zbog toga su oni (veina) specifikovali Knjigu sunnetom. Ovdjemislim na govor Allha, subhneh we tel: (sra en-Nr, 2.jet). Pogledaj takoer Bidjetul-Mudtehid, 4/434. i 435.


46/70


46

65. A kamenovanje na smrt je pravedno za osoba koja jeoenjena a uini blu, bilo da ona to prizna ili se protiv nje

uspostavi dokaz.

66. Allhov Poslanik, sallalahu alejhi we sellem, je

kamenovao na smrt, a i pravedne halfe su, takoer,

kamenovale na smrt.

67. A ko god poniava i degradira samo jednog od ashb

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ili ga ne

voli zbog neega to se esilo od njega, ili spominje njihove

mahane on je novotar. 64

64 Ibnul-Qajjim u svojoj knjizi Hdiul-Erwh il Bildil-Efrhkae: I mi emo citirati njihov idm (tj. idm selef) ba kao to jeHarb, prijatelj imma Ahmeda od njih citirao svojim rijeima u svomvrlo dobro poznatom El- Mesil. On je rekao: Ovo je medhhebehlul-ilma, ashbul-thr (sljedbenika predaja), Ehlus-sunneta wel-demata, onih koji se vrsto dre za ehlus-sunnet i oni koji nastoje dase upute po njemu, od onih koji su bili u prisustvu Allhovog Poslanika,

sallallhu alejhi we sellem, pa sve do ovih dananjih dana. I ja sam sreomnoge uenjake meu stanovnicima Hidza i ma i drugih mimonjih. Ko god se razlikuje i suprotstavlja, makar i u jednoj jedinoj stvari

od medhheba (ovih ljudi od znanja) ili se buni ili ih ogovara ili kritikuje

onoga koji govori (onim to su oni govorili) onda je on muhlif (onajkoji se suprotstavlja), mubtedi (novotar) i onaj koji je ostavio demat,onaj koji je napustio put sunneta i put istine. A ovo (tj. put ehlul-ilma)

je medhheb Ahmeda, Ishqa ibn Ibrhma, Abdullha ibn Zubejra el


47/70


47

68. (On ostaje ovakav) sve ok ne zamoli za Allhovumilost za njih, za sve njih i sve dok njegovo srce ne bude

iskreno i naklonjeno njima (ashbima).

69. A nifq on je kufr, a osoba ne vjeruje u Allha i

oboava nekog rugog mimo Njega (unutranje), ali

Humejdija, Seda ibn Mensra i drugih mimo njih sa kojima sam sjedioi od kojih sam uzimao znanje

A onda on nabraja take njihove aqide, a meu njima je: ispominjanje dobrih kvaliteta i djel ashb Allhovog Poslanika,sallallhu alejhi we sellem, i ustezanje od spominjanja njihovihmahani greaka, onoga to se desilo meu njima. Ko god vrijea ashbe

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ijednoga od njih iliumanjuje (njihovu vrijednost ili status) ili ih grdi ili izlae njihove

greke ili kritikuje ijednoga od njih onda je on novotar, ekstremnirafidija (iija), habth (prljavi pokvarenjak) i muhlif (onaj koji sesuprotstavlja), a Allh nee prihvatiti od njega nijedan od njegovihnapora niti njegov trud. Nasuprot tome, ljubav prema njima je sunnet,

dova za njih je blizina (Allhu), uzimanje njih kao model za uputu jesredstvo (za Allhovu blizinu), a prihvatanje i uzimanje njihovih

predaja je vrlina.Ibnul-Qajjim je ovdje citirao Harba ibn Ismla el-Kirmnija(jednog od ashbimmaAhmeda), koji je saeo vjerovanje Ehlus-sunneta wel-demata. Ovo vjerovanje je sadrano u knjiziMesil Harb ibn Isml el-Kirmn anil imm Ahmed, za koju jeedh-Dheheb (umro 748. godine hidretske) rekao: To je jedna odnajdragocjenijih knjiga hanbelij.


48/70


48

ispoljava islmotvoreno kao to su inili munficiu vrijemeAllhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem.

70. A njegove, sallallhu alejhi we sellem, rijei: Ko koga

go postoje tri karakteristike nifqa on je munfiq65

65Hadth su od Eb Hurejre zabiljeili imm el-Buhr (33, 2682,2749 i 6095), Muslim (59), et-Tirmidh (2631), en-Nes (8/117),Ahmed u svom Musnedu (2/397 i 536), Ibn Hibbn u svomSahhu (257), el-Bejheq u svom Sunenu (6/288) i Begav usvom erhus-Sunne (broj 35).El-Hfidh Ibn Hader (umro 851. godine hidretske) je u El-Fethu (1/90. i 91.) rekao: A en-Newew je rekao: Grupa uenjaka

je ovo smatrala problematinim hadthom, u tome da ove karakteristike

mogu biti naene zajedno kod muslimana, ali bez postojanja propisanevjerstva nad njim. On je rekao: A nema dvosmislenosti u njemu,naprotiv njegovo znaenje je ispravno (jasno). Ono to je bilo reeno odovih koji su prouavali hadth je: Njegovo znaenje je da su ovokarakteristike licemjerstva i da onaj koji ih posjeduje slii licemjerima u

pogledu ovih karakteristika. Ja kaem: Rezultat ovog objanjenja je da ono prenosi imenovanje

(osobe licemjerom) kao metaforino. A to je da je onaj kojiposjeduje ove karakteristike poput licemjera. A ovo je sagraenona pretpostavci da je namjera iza licemjerstva ovdje licemjerstvonevjerstva. Takoer je bilo reeno, kao odgovor na ovo, da jenamjera iza licemjerstva spomenuta ovdje licemjerstvo u djelu,a to je ono to je el-Qurtub odabrao i preferirao. On je kao dokazupotrijebio Umerove rijei Hudhejfi: Da li zna ita odlicemjerstva u meni? Ovdje on nije mislio na licemjerstvonevjerstva, ve je mislio na licemjerstvo u djelu.


49/70


49

su intenziviranje, pojaavanje (u izrazu).

66

Mi toprenosimo kako je olo i ne komentariemo ga.

I takoer Njegove rijei: Ne postajte nevjernici nakon

mene, uarajudi vratove jeni rugih.67

66 Ahmed Sad Hamdn je u svojim fusnotama na Usl el-Itiqd (1/162. i 163.) rekao: Ovo je jedno od miljenja u pogledusa predajama slinim ovima i Eb Ubejd je spomenuo etiri miljenjaobjanjenju kufra (nevjerstva) preneene u predajama koje slijede ovu, aone su:

Da je nevjerstvo u Allhovu dobrotu ili nimet (a to jepomanjkanje zahvalnosti Njemu)

Da je to pojaavanje u izrazu i da ulije strah, a ovo je miljenjekoje je imm Ahmed ovdje spomenuo. Da se odnosi na nevjerstvo ljudi koji uine riddet. Odbacivanje svih ovih predaja.

I on (Eb Ubejd) je odbacio tri objanjenja, ne bivi zadovoljan sa njimai umjesto toga odabrao sljedee: Da nepokornost i grijeh ne

prouzrokuju da vjera nestane, niti nuno ne proizvode nevjerstvo, venaprotiv one samo negiraju (prisustvo) istinske i prave vjere i iskrenosti

u toj vjeri. Onda je on rekao na drugom mjestu: Zaista oni suspomenuti u smislu da ova djela su od postupaka i naina na kojima sunevjernici i murici. A to se tie objanjenja ovih predaja, onda je

preneeno od grupe selef kakvi su Ibn Abbs (radijallhu anh),Tws, At, Ibn Ujejne i drugi. Pogledaj Kitabul-mn EbUbejde, strana 87. i 93. i takoe Sunen et-Tirmidh, 5/20.-21.

67Hadith su od Derra ibn Abdullha, radijallhu anh, zabiljeiliimm el-Buhr (121, 4405, 6869 i 7080), Muslim (65), en-Nes u


50/70


50

I Kaa se va muslimana suare svojim sabljama obojica, i ubica i ubijeni, su u vatri.

68

I Psovanje (vrijeanje) muslimana je fisq (veliki grijeh), a

njegovo ubijanje je kufr.69

Knjizi znanja u njegovom Sunenu, Ibn Made (3942) i Ahmedu svom Musnedu (3/358, 363 i 366). Takoer su ga od IbnUmera, radijallhu anh, zabiljeili el-Buhr (4403, 6785, 6166,7077 i 6868); Muslim (66), Eb Dwd (4686), en -Nes (7/126),Ahmed u svom Musnedu (2/87 i 104) i Ibn Hibban u Eth-Thiqt (6/81).

68Hadith su od Eb Bekra, radijallhu anh, zabiljeili imm el-Buhr (31, 6875 i 8083), Muslim (2888), Eb Dwd (4268 i 4269),en-Nes (7/124-125), Ibn Made (3965), Ahmed u svomMusnedu (5/43, 46, 47 i 51) i e-Bejheq (8/190). Takoer jepreneen i od Eb Musa i Enesa ibn Mlika. Pogledaj IbnMde (3963 i 3964).

69Zabiljeili su ga imm el-Buhr (48, 6044 i 7067), Muslim (64),et-Tirmidh (1983, 2634 i 2635), en-Nes u Sunenul-Kubr uKitbul-Muhraba, 33. poglavlje Borba protiv muslimana, a

takoer i u svom Mudtebea (7/122), Ibn Made (69 i 3939),Ahmed u svom Musnedu (1/385, 411, 417, 433, 439, 446, 454,455 i 460) i et Tajls u svom Musnedu(248 i 258). Takoe ga jeod Eb Hurejre zabiljeio Ibn Mde (3940), njegov lanacprenosilaca je sahh li gajrih (vjerodostojan zbog podrke).Takoer ga je od Sada prenio en-Nes u Sunenul-Kubr uKitbul-Muhraba, kao to je u Et-Tuhfah(3/314), Ibn Mde(3941) i el-Buhr u Trh el-Kebr (1/88-89). Lanac prenosilaca

je sahh li gajrih(vjerodostojan zbog podrke).


51/70


51

I Ko go kae svom bratu: O kfire onda se tovrada jenome o njih.

70

I Uinio je kufr u Allha onaj koji prekia robinske veze

(negira porijeklo), ak i ako je to nevano (tj. udaljeno).71

I drugi hathi kao ovi od onih koji su proglaeni

vjerodostojnim i ouvanim.

71. Mi se tome pokoravamo ak i ako ne znamo njihovo

tumaenje. Mi ne priamo o tome i ne raspravljamo o

tome. I mi ne objanjavamo ove hathe izuzev slinim o

onoga sa ime su oni oli. Mi ih ne odbacujemo izuzev

najboljim meu njima.

70Od Ibn Umera, radijallhu anh, ga prenose imm el-Buhr(6104), Muslim (111), et-Tirmidh (2637), Ahmed u Musnedu(2/18, 44, 47, 60, 112, 113 i 142); Mlik u Muwetti u Kitbus-Selm (1, 2/984).

71

Od Abdullha ibn Amra, radijallhu anh, su ga zabiljeili IbnMde (2744), Ahmed u Musnedu (92/215?) i et-Tabern uEs-Sagr (1072). Njegov lanac prenosilaca je hasen (dobar iprihvtljiv). Takoer ga je od Eb Bekra prenio ed-Drim (2863),Mervez u Musned Eb Bekr (90) i el-Bezzr. Meutim, njegovlanac prenosilaca je veoma slab zbog es-Sarijj ibn Ismla, koji jemetrkul-hadth(onaj ije predaje su naputene ili odbaene), kaoto se vidi u Et-Taqrb, 1/285, El-Kif, 1/276 i El-

Medrhn, 1/355.


52/70


52

72. A ennet I dehennem su dvije stvorene stvari.

72

Onisu ved stvoreni, kao to je olo o Allhovog Poslanika,

sallallhu alejhi we sellem, u hadthu: Uao sam u

ennet i viio zamak73

I Viio sam Kewther74

72 El-durr (umro 360. godine hidretske) je u E-erah, na387. str. rekao: Znaj, Allh se smilovao nama i tebi, da Qurnsvjedoi da je Allh, Svemoni i Plemeniti, stvorio dennet i dehennem

prije nego to je stvorio dema, alejhis-selm, i da je On stvorio zadennet stanovnike i za dehennem njihove stanovnike prije nego to ih

je doveo na svijet. Niko ko je prihvatio islm i ko je osjetio slast mna sene suprotstavlja ovome. Qurn i sunnet su ukazali na ovo i mi traimoutoite kod Allha od onoga koji to odbacujeOnda je spomenuo dokaze iz Qurna i sunneta, Allh ganagradio. Vidi takoer erh et-Tahwijje na ovu temu.

73Ovo je preneeno od Dbira ibn Abdullha, radijallhu anh,od Allhovog Poslanika sallallhu alejhi we sellem, koji je rekao:Doao sam do denneta, video sam zamak i pitao: Za koga jeovo? Reeno mi je: To je za Umer ibnul-Khattba. Hadth suzabiljeili imm el-Buhr (5226 i 7024), en-Nes (23-25),

Sunenul-Kubr u poglavlju Fadilus-Sahbe i Ahmed uMusnedu (3/372, 389 i 390), takoe od Enesa i Eb Hurejre,radijallhu anhum.

74Enes u pogledu Allhovih rijei: Mi smo ti, zaista, dali el-Kewther (sra e-Kewther, 1. jet) prenosi da je AllhovPoslanik, sallallhu alejhi we sellem, rekao: To je rijeka udennetuIli je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, rekao:Vidio sam rijeku u dennetu ije obale su napravljene od


53/70


53

I Pogleao sam u ehennemsku vatru i viio sam a suvedina njegovih stanovnika ene.

75

I Pogleao sam u vatru i viio sam to i to ili toga i

toga

73. A ko god tvrdi da oni (ennet i ehennem) nisu

stvoreni on je poricatelj Qurna i hath AllhovogPoslanika, sallallhu alejhi we sellem, i ja ne smatram da

on vjeruje u enneti ehennem.

74. A ko god umre od ehlul-qible kao muwehhid nad njim

se klanja enza-namz i za njega se trai oprost.

upljeg bisera. Pitao sam: ta je ovo, o Dibril? On je rekao:To je Kewther koji ti je Allh dao. Hadth je zabiljeio en-Nes u Kitbut-Tefsr u svom Sunenul-Kubr (726), et-Tirmidh (3359), Ahmed u Musnedu (3/115, 164 i 263), el-durr u E-erah (396), et-Taber u svom Tefsru (30/209),el-Begaw u svom Tefsru (4/533) od Enesa ibn Mlika i njegovlanac prenosilaca je sahh (vjerodostojan).

75Od Ibn Abbsa u merf formi je hadth: Pogledao sam udehennemsku vatru i video sam da su veina njenih stanovnikaene i pogledao sam u dennet i video sam da su veina njegovihstanovnika siromasi.Hadth su zabiljeili imm el-Buhr (3241,5197, 6449 i 6546), Muslim (2737), et-Tirmidh (2602 i 2603), en-Nes u Sunenul-Kubr (377-382), Ahmed u Musnedu (1/234i 359), el-durr u E-erah (390., 391. i 395. str.), er-Rif uEt-Tedwn (2/201) i drugi.


54/70


54

75. Ne bi se trebalo prestati traiti oprosta za njega i nenaputamo klanjanje na njimzbog grijeha koji je poinio,

bez obzira da li je to mali ili veliki grijeh. Njegova stvar je

ko Allha, subhnehu we tel.


55/70


56/70


56


57/70


58/70


58

Deveeset ljui o tabina, uenjak muslimana i selef ifeqh razliitih graova 76 se jenoglasno sloilo da je

sunnet na kom je Allhov Posllanik, sallallhu alejhi we

sellem, umro:

1. Zadovoljstvo i pomirenje sa Allhovim qa(Allhovom

odredbom), subhneh we tel, i pokoravanje Njegovoj

naredbi, posjedovanje sabura na Njegovom hukmu

(propisu), uzimanje onoga to je On nareio i uzravanje

o onoga to je On zabranio.

2. Vjerovanje u qader, njegovo dobro i njegovo zlo.

3.Naputanje raspravljanja i iskutovanja u nu (vjeri).

4. Potiranje po mestvama.77

76 Pogledaj njihova imena i objanjenje njihovog govora ivjerovanja u obimnoj knjizi, koja je nezaobilazna za svakogmuslimana na putu njegove saznaje puta i govora uenjak iimmselef u pitanjima vjere, erh Uslil-Itiqd Ehlis-Sunne wel-

Dematimma el-Lalikija.77Eb Bekr el-Marrdh je rekao: uo sam da je Eb Abdullh (tj.imm Ahmeda) kada je bio upitan o ljudima koji se ne slau sa

potiranjem po mestvama rekao: Oni su hawridi, ljudi od ibdij.Predaja je zabiljeena u djelu erh Itiqd Ahmed, 7. i 8. str. ASufjn et-Thewr je rekao u Itiqd, zapisao je za uajba ibnBarba: O uajb ibn Barb, ono to sam ti zapisao ti nee koristiti akone smatra da je potiranje po mestvama i neizuvanje njih bolje u


59/70


59

5.Uestvovanje u ihu sa svakim halfom, bio on dobarili grean.

6. Obavljanje enze-namza nad svakim ko umre od

ehlul-qible.

7. Da semn sastoji od govora i djela, a raste pokornodu

i da opada nepokornodu.

8. Da je Qurn Allhov govor koji je objavljen na srce

Njegovog Poslanika Muhammeda, sallallhu alejhi we

sellem, nije stvoren na koji go je nain uen ili itan.

9. Posjedovanje sabura pod zastavom onoga koji je na

vlasti u kakvom god stanju on bio, pravednom ilinepravednom.

10. Da ne ustajemo (izlazimo) u pobuni protiv vladara

sabljom, ak i ako su oni nepravedni i nasilnici.

11. Da nikoga od sljedbenika tewha ne proglaavamo

kfirom, ak i ako poine velike grijehe.

pogledu vas nego pranje vaih stopala. Preneeno u erh Uslil-Itiqd Ehlis-Sunne wel-Demat imma el-Lalikija (1/152). Ondasu uenjaci uvrstili ovu stvar meu pitanja aqde kao dalji znakrazlikovanja izmeu Ehlis-sunneta i novotara od hawrid irfidija koji negiraju ovaj sunnet.


60/70


60

12. Uzravanje o govora o svemu onome to se esiloizmeu ashb Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we

sellem.

13. Da su najbolji o ovjeanstva nakon Allhovog

Poslanika, sallallhu alejhi ve sellem: Eb Bekr, Umer,

Uthmn i Al, roak Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi

we sellem.

14. Traenje Allhovog oprosta, moljenje Allhove milosti

za sve ashbe Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we

sellem, a takoer i za njegovo potomstvo, njegove ene,

njegovu tazbinu,Allh bio zaovoljan svima njima.

Ovo je sunnet ri se vrsto za njega i bide spaen(siguran), uzimanje njega je uputa a naputanje njega je

zastranjivanje (zablua).


61/70


61

OPIS VJERNIKA ODEHLIS-SUNNETA WEL-DEMAATA

Imam Ahmed ibn Hanbel

Ova risla (poslanica) je spomenuta u djeluTabeqtul-Hanbile, 1. tom, 294. i 295. u biografijiMuhammeda ibn Habiba el-Indirnija.

Ona je, takoer, na slian nain spomenuta nadrugom mjestu u djelu Tabeqt, 1/329-330 u biografijiMuhammeda ibn Jnusa es-Serkasija, sa drugim lancem

prenosioca:Ahmed ibn Ubejdullh el-Akberi nam je prenio rekavi: Ebul-Hasan Al ibn Mahmd ez-Zevzn nas je obavijestio rekavi:Ebul-Qsim Ibrhm ibn Muhammed ibn Al ibn Eah et-Temm el-Merwedh nam je rekao rekavi: Eb Mudh ibnIsmah nam je prenio od Askar as-Sawa ez-Zendnija rekavi:Eb Mesd Sed ibn Hanan ibn Muhammed es-Semerkandi,

mewl Ben Him nam je prenio rekavi: Muhammed ibn Jnusel-Serhas nas je obavjestio rekavi: uo sam Eb Abdullha

Ahmeda ibn Hanbela da kae, a onda ju je spomenuo(rislu).


62/70


63/70


63

(preputa) Allhu, subhneh we tel, i da grijesima nekida Allhovu zatitu.

5. I da zna da se sve eava Allhovim nareenjem i

preoreenjem, obro ili loe, sve o toga.

6. Da se za poinioca obra o ummeta Muhammea,

sallallhu alejhi we sellem, nada, a da se za poinioca zlaod ummeta Muhammeda, sallallhualejhi we sellem, boji.

7. Da nikoga od ummeta Muhammeda, sallallhu alejhi we

sellem, ne smjeta u ennetili ehennemna raun obra

koje je zaradio ili grijeha koje je zaradio, jer je Allh

subhneh we tel, jeini koji smjeta Svoja stvorenja

onje gje On eli (tj. u ennetili ehennem).

8. Da zna istinu u pogledu (mjesta) prethodnika koje je

Allh oabrao a se rue sa Njegovim Poslanikom i a u

proelje stavlja Eb Bekra, Umera i Uthmana i a zna

istinu u pogleu (mjesta) Alije ibn Eb Tliba, Talhe,

Zubejra, AburRahmna ibn Awfa, Saa ibn Eb Weqqsa,

Sea ibn Zejda nad ostalim ashbima. Ovo zato to su ova

evetorica bili oni koji su bili sa Allhovim Poslanikom,

sallallhu alejhi we sellem, na planini Hra kaa je Allhov

Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, rekao: Bui mirna, o

Hra, na tebi nema (niko drugi) do Allhov Poslanik,


64/70


64

Istinoljubivi ili eh.

79

A Allhov Poslanik, sallallhualejhi we sellem, je bio deseti od njih.

9.Da on moli Allhovu milost za sve ashbe Muhammeda,

sallallhu alejhi we sellem, mlae i stare, a pria o

njihovim vrlinama i njihovim obrotama i a se uzrava

o govora o onome to se esilo izmeu njih.

10. Da smatra da se dva bajram-namza, namz u strahu,

uma-namz i pet dnevnih namz u ematu trebaju

obavljati zajedno sa svakim immom, bio on bogobojazan

ili grean.

11. Da prihvata ispravnost mesha po mestvama za vrijeme

putovanja i za vrijeme boravka u svom domu.

12. Da prihvata valinost skradivanja namza za vrijeme

putovanja.

79

Hadth su zabiljeili Eb Dwd (4648), et-Tirmidh (3757), en-Nes u Fadilus-Sahbe (53, 101 i 102), Ibn Mde (134), IbnEb sim u Es-Sunne (1425, 1426 i 1427), Ahmed u Musnedu(1/187-189), el-Hkim u svom Mustedreku(3/450) od Sed ibnZejda, a njegov lanac prenosilaca je sahh li gajrih (vjerodostojanzbog podrke). On je, takoer, preneen i od Uthmna ibnAffna, Enesa (ibn Mlika), Burejde i Eb Hurejre, radijallhuanhum, a el-Albn je spomenuo sve razliite puteve predaja ovoghadtha u djeluEs-Sahha (2/558-562).


65/70


65

13. Da je Qurn Allhov govor i Njegova objava i a nijestvoren.

14. Da se mn sastoji o rijei i jela a se povedava i

smanjuje.

15. Da je ih uvijek validan i da traje o kaa je Allh

poslao Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, pa svedok se posljednja grupa muslimana bude borila protiv

Dela, kojima nede nakoiti nepravda i dhulm tgt

(tiran).

16. Da je prodavanje i kupovanje dozvoljeno sve do

Sudnjeg dana u skladu sa sudom Knjige i sunneta.

17. Da se tekbr80

za vrijeme enze-namza izgovara

etiri puta.

18. Da se za voe muslimana treba initi ova da oni budu

bolji. Da ne vaite vae sablje protiv njih, a se ne borite u

vremenu fitni, ved da se (tada), naprotiv, rite svoga

doma.

19. Vjerovanje u kaznu u qaburu.

20. Vjerovanje u Munkira i Nekra.

80Tj. rijei Allhu ekber.


66/70


66

21. Vjerovanje u hawdiefat.

22. Vjerovanje a de stanovnici enneta vidjeti svoga

Gospodara, subhnehwe tel.

23.Vjerovanje a de muwehhidibiti izvedeni iz vatre nakon

to su bili u njoj, na nain iz hath koji su oli o

Allhovog Poslanika na ovu temu. Mi vjerujemo u ovehathei potvrujemo njihovu istinitost.

Ovo je ono na emu su se sloili uenjaci svih predjela i

krajeva.


67/70


67

DOSADANJA IZDANJA''KELIMETUL-HAQQ'':

Dokazi za obaveznost pokrivanja lica(Ebu Ahmed)

Dokazi da je isbl harm(Ebu Ahmed)

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti('AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)

Bolest ird'a(grupa autora)

ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava?(Hamid 'Al Khn)

Kome se to priviaju tekfirovci u Sandakui Bosni?

(''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega)(Kelimetul-Haqq)

Zalutale sekte sfija i i'ja(Kelimetul-Haqq)


68/70


68

Isukana sablja na psovaa Allha, vjere i Poslanika(Eb Muhammed el-Maqdis)

ubhe vezane za propis demokratije u islmu(grupa autora)

'Aqda potpomognute skupine('AbdulMedd el-Mun')

Tewhd el-hkimijje(grupa autora)

Allhova pomo je, zaista, blizu(Sulejmn bin Nsir el-'Ulwn)

Demokratija je vjera(Eb Muhammed el-Maqdis)

Obaveze koje je duan spoznatisvaki muslmn i muslmnka(ejhul-islm Muhammed bin 'AbdulWehhb)

Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao(Reagovanje na incident u Novom Pazaru

ispred Arap-damije 3. nov. 2006. god.)(Kelimetul-Haqq)


69/70


69

Poduavanje najvanijim pitanjima(Ahmed el-Hlid)

Moe li se opravdavati neznanjemu djelima velikog irka i jasnog kufra?(Ebu Muhammed)

Millet Ibrhm(Eb Muhammed el-Maqdis)

'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata(Metn/tekst sedam velikih djela 'aqde muslmna na jednommjestu, u jednoj knjizi:

''Wasitijjska 'aqda'', ''Tahwijeva aqda'',''Kitbut-tewhd'', ''Tri naela'',''Otklanjanje sumnji'',

''Djela koja izvode iz vjere'' i ''est naela'')

er'atski hidb(Kelimetul-Haqq)

Istina o Turcima Osmanlijama(Eb Ahmed)

Muslmn ili murik(Eb Hamza)


70/70


Dokazi za propis prijateljevanja sa muricima(ejh Sulejmn bin 'Abdullhbin Muhammed bin 'AbdulWehhb)

Biografija imma Ahmeda, rahimehullh Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje

(imm el-Bezzr)

Osnove sunneta (Uslus-Sunne)(imm Ahmed ibn Hanbel)

Islm savreno potpuna vjera(Muhammed el-Emn e-enqt)

usulus-sunne

Documents