SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IVONA VOJAK

UTJECAJ BANAKA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ BANAKA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika poduzetništva

Mentor: dr.sc. Branka Crnković-Stumpf

Studentica: Ivona Vojak

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081047565

Rijeka, lipanj 2015.

Sadržaj

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1 Problem, predmet i objekt rada ...................................................................... 2

1.2 Znanstvene metode ........................................................................................ 2

1.3 Radna i pomoćne hipoteze ............................................................................. 2

1.4 Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................. 3

1.5 Sadržaj i struktura rada .................................................................................. 3

2. PRETPOSTAVKE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U RH ..................................... 5

2.1 Pojam i karakteristike malog i srednjeg poduzetništva u RH ...................... 10

2.2 Financiranje malog i srednjeg poduzetništva u RH ..................................... 12

3. FINANCIJSKO TRŽIŠTE I INSTITUCIJE U RH ................................................. 14

3.1 Bankarski sustav u RH ................................................................................. 15

3.2 HBOR ........................................................................................................... 16

3.2.1. Kreditna aktivnost HBOR-a ............................................................... 17

3.2.2. Programi financiranja malog i srednjeg poduzetništva ...................... 23

4. ZNAČAJ BANKARSKOG SUSTAVA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U RH ...................................................................................... 27

4.1 Potrebe poduzeća za vanjskim izvorima financiranja ................................. 27

4.2 Financiranje malih i srednjih poduzeća u razdoblju 2000. - 2009. .............. 28

4.3 Utjecaj gospodarske krize na financiranje malog i srednjeg poduzetništva u

RH ................................................................................................................ 35

4.4 Primjer financiranja poduzetnika ................................................................. 42

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 57

LITERATURA ............................................................................................................... 60

POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 62

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 62

POPIS SLIKA ................................................................................................................ 63

1

1. UVOD

Hrvatsko je gospodarstvo tijekom povijesti prolazilo kroz mnoga uspješna i krizna

razdoblja. Gospodarske krize i ratovi uvijek su narušavali stabilno hrvatsko

gospodarstvo, ali ono se nanovo dizalo i uvijek bilo u vrhu europskog gospodarstva.

Osim agrarne krize, Prvog i Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, hrvatsko je

gospodarstvo uvijek pokazivalo stabilnost i rast. Naša je zemlja zbog svojeg

geografskog položaja uvijek bila zanimljiva europskim osvajačima, te se gospodarstvo

razvijalo pod utjecajima različitih nacionalnih interesa. Iz tih nacionalnih interesa

Hrvatska je dobila razvijenu prometnu infrastrukturu te je kopnenim i vodenim putem

dobro povezana s Europom. Na nacionalnim interesima Austro-Ugarske razvija se

industrijski sektor u Hrvatskoj čiji se razvoj nastavlja u Kraljevini Jugoslaviji, te potom

u Jugoslaviji.

Prvi bankarski poslovi vezani su za Dubrovačku Republiku još davne 1671. godine.

Prva štedionica u Hrvatskoj otvara se još u 19. stoljeću te se kasnije pokazalo da

bankarski sustav ima veliku ulogu u razvoju gospodarstva, posebno nakon Drugog

svjetskog rata kada je Hrvatska većinom iz vlastitih štednih depozita financirala

poslijeratnu obnovu. Za vrijeme Jugoslavije, bankarski sustav je imao ulogu

financiranja tadašnje države i hrvatsko financijsko tržište je u tom razdoblju ostalo

zakinuto za štedne depozite kojima se raspolagalo u Beogradu.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, gospodarski sustav doživljava transformaciju iz

socijalističkog režima u kapitalistički paralelno s odvijanjem procesa deindustrijalizacije

koji je započeo još osamdesetih godina 20. stoljeća. Državne banke doživljavaju

privatizaciju. Nakon početnih problema privatizacije, na hrvatskom bankarskom tržištu

se počinju pojavljivati strane banke. Strane banke su vrlo brzo preuzele primat

poslovanjem hrvatskog bankarskog sustava te danas u vlasništvu imaju 90% udjela

ukupnom broju banaka. Dolaskom stranih banaka na hrvatsko tržište, u bankarski sustav

se uvodi red, donose se mnoge kreditne politike i programi, a sve u funkciji poticanja

razvoja hrvatskog gospodarstva.

2

1.1 Problem, predmet i objekt rada

Problem rada je utvrditi kako bankarski sektor može pomoći u razvijanju malog i

srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Temeljem toga može se zaključiti kako je predmet

rada istražiti koje su to bankarske aktivnosti usmjerene u razvoj malog i srednjeg

poduzetništva. Objekt istraživanja je primjena bankarskih aktivnosti na financijskom

tržištu.

1.2 Znanstvene metode

U radu je primijenjena metoda istraživanja kojom je proučena relevantna domaća

stručna i znanstvena literatura te internetski izvori. Za izradu ovog rada kao prikladne

metode odabrane su: metoda analize i sinteze, metoda kompilacije te povijesna metoda.

1.3 Radna i pomoćne hipoteze

Imajući na umu prethodno naveden problem, predmet i objekt istraživanja moguće je

postaviti temeljnu radnu hipotezu: Bankarski sektor u Hrvatskoj ima važan utjecaj na

razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Radna hipoteza može se konkretizirati s tri pomoćne hipoteze:

1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva od velikog je značaja za razvoj gospodarstva

na nivou nacionalne ekonomije.

2. U uvjetima gospodarske krize bankarski sektor može i dalje usmjeravati svoja

sredstva u razvoj malog i srednjeg poduzetništva

3. Analizom značaja kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva može se ustanoviti

kako bankarski sektor pomaže razvoju nacionalnog gospodarstva.

3

1.4 Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati u kojoj mjeri bankarski sektor može pomoći u razvoju

određene gospodarske strukture, ovom slučaju malog i srednjeg poduzetništva, i kakve

implikacije takva bankarska politika ima na gospodarski sustav Hrvatske.

Cilj ovog rada je detaljnije prikazati na koje to načine bankarski sustav pomaže razvoju

malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, kako prepoznaje potrebe tržišta, kako

surađuje s državnim institucijama i agencijama, koliko je fleksibilan u zadovoljenju

potreba poduzeća sektora malog i srednjeg poduzetništva za kapitalom, koliko strogo

definirana pravila kreditne politike mogu naštetiti ili pomoći u poslovanju, te na

konkretnim primjerima iz prakse prikazati na koji to način banka potpomaže male i

srednje poduzetnike.

1.5 Sadržaj i struktura rada

Rad je podijeljen u šest poglavlja. U prvom su poglavlju "Uvodu" definirani problem,

predmet i objekt rada, definirane su znanstvene metode korištene u istraživanju te radna

i pomoćne hipoteze, te je dan pregled rada.

U drugom poglavlju "Deindustrijalizacija Hrvatske kao pretpostavka razvoja malog i

srednjeg poduzetništva" prikazan je osvrt na osamdesete i početak devedesetih godina

prošlog stoljeća kada su počela propadati velika industrijska postrojenja u Hrvatskoj, te

je Hrvatska napuštala plansku i zakoračila u početke postavljanja postulata tržišne

ekonomije.

U trećem poglavlju se ukratko opisuju zakonske karakteristike malih i srednjih

poduzetnika, te financijske institucije koje djeluju na području RH.

U četvrtom poglavlju pojašnjava se značenje financijskog tržišta i institucija. Opisuje se

bankarski sustav kao važan pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske. Posebni značaj

pridodaje se HBOR-u kao najvažnijoj financijskoj instituciji na bankarskom tržištu,

koji svojim kreditnim linijama i programima financiranja poduzetnika neupitno djeluje

na razvoj i poticanje gospodarstva u našoj zemlji.

4

Peto poglavlje "Značaj bankarskog sustava u razvoju malog i srednjeg poduzetništva u

Republici Hrvatskoj" započinje objašnjenjem potreba poduzeća za vanjskim izvorima

financiranja, te se dalje u poglavlju objašnjavaju značajke financiranja malih i srednjih

poduzeća kroz petnaestogodišnje razdoblje, od 2000. do 2014. godine, prikazujući

razdoblje intenzivne kreditne ekspanzije kada se hrvatski bankarski sustav razvija pod

utjecajem kreditnih politika stranih banaka, vlasnika većinskog udjela hrvatskog

bankarskog tržišta, te razdoblje za vrijeme gospodarske krize i recesije. Pri kraju istog

poglavlja opisan je primjer kreditiranja malog poduzetnika iz poslovne prakse.

Na kraju su navedeni glavni zaključci istraživanja te je dan popis korištene literature,

tablica i slika korištenih u radu.

5

2. PRETPOSTAVKE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U RH

Preteča razvoju malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj je propadanje industrijske

proizvodnje u osamdesetim godinama 20. stoljeća. Industrija je zahtijevala preustroj,

modernizaciju i tehnološki napredak. Planski postavljen sustav više nije bio održiv,

Hrvatska je sve više koračala prema financijskoj propasti. Bankarstvo nije uspijevalo

udovoljiti zahtjevima gospodarskog života i postalo je sve veća kočnica razvoja. U

takvim uvjetima, gospodarstvo je bilo prisiljeno tražiti kredite na svjetskom tržištu,

preko Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Takvo je zaduživanje bilo

skupo i vodilo je ka povećanju vanjskog duga. Javna potrošnja je uz stagnaciju

društvenog proizvoda rasla te se njen dug pretvarao u zbroj općinskih i republičkih

proračuna. Takva je situacija dovela do inflacije i dugoročnog siromašenja privrede

koja, ostavljena bez vlastitih sredstava, sve više pada u kreditnu ovisnost i „ralje“

bankarskog sustava (Družić, G. 2007, str. 18).

Gospodarski rast svijeta nakon 1989.g. pokazuje uspon, a Hrvatska gubi svoje mjesto u

svjetskom poretku. Zaduženi smo i najveći dio proizvodnog i financijskog kapitala

nalazi se u inozemnim rukama. U tim uvjetima samo nova gospodarska strategija može

dati rezultate koje javnost očekuje (Stipetić, 2012, str. 365).

Proces deindustrijalizacije u Hrvatskoj je započeo kao posljedica prelaska iz planske u

tržišnu ekonomiju, tranzicije sa socijalističkog na kapitalistički ekonomski sustav.

Mnogi ekonomisti dijele mišljenje kako je deindustrijalizacija normalna značajka

ekonomskog rasta i strukturnih promjena, te kako je njen utjecaj u dugoročnom roku

pozitivan. Hrvatska je iz samoupravnog modela privređivanja krenula u restauraciju

kapitalizma putem scenarija koji su pratile sve sljednice bivše Jugoslavije, osim

Slovenije. Kao objektivno ograničenje u razvoju Hrvatske svakako valja uključiti

devastacije, izravne i neizravne, što ih je donio rat. Ipak, ratna zbivanja, ma koliko bila

destruktivna, nisu opravdanje za zaostajanje razvoja Hrvatske u odnosu na tzv.

socijalističke zemlje. Štoviše, smatram da su potencijali Hrvatske bili i jesu

neusporedivo veći od ostvarenih rezultata (Santini, G. 2007, str. 39).

6

Pojam deindustrijalizacije podrazumijeva pad proizvodnje industrijskih proizvoda ili

pad zaposlenosti u sektoru industrije te pomak prema uslužnim djelatnostima. Sam

termin deindustrijalizacija prvi je upotrijebio Kaldor (1966.) kada pokazuje kako je rast

BDP-a usko povezan s rastom u sektoru industrije, što kasnije dokazuju brojni

empirijski radovi. Sagledavanje glavnine radova na temu deindustrijalizacije pokazalo

je da su njene glavne determinante razina BDP-a po stanovniku, stupanj ekspanzije ili

recesije gospodarstva, trgovinski obrasci i same strukturne promjene unutar industrije

(Penava, M. 2014, str. 67). Na određeno vrijeme deindustrijalizacija negativno utječe na

gospodarski rast neke zemlje, ali modernizacijom tehnologija može se postići veća

produktivnost rada što pak omogućuje brži ekonomski rast. A s obzirom da je veća

produktivnost rada težnja svakog gospodarstva, postavlja se pitanje da li je

deindustrijalizacija prirodna posljedica strukturnih promjena u gospodarstvima

razvijenih zemalja.

Ono što je s ekonomskog stajališta bitno, da povećanje produktivnosti rada ima smisla

onda kada se ostvaruje uz povećanje proizvodnje. U stvarnosti su moguće i dvije

atipične situacije: 1) da se veća proizvodnja ostvari uz smanjivanje produktivnosti, i 2)

da se i uz smanjivanje proizvodnje produktivnost poveća (Penava, M. 2014, str. 71).

Upravo je hrvatsko gospodarstvo primjer atipične situacije jer proizvodnost rada je u

vrijeme nakon osamostaljenja rasla, ali zbog pada proizvodnje koji je manji od pada

zaposlenosti. Na slijedećoj slici prikazano je kretanje produktivnosti rada na razini

ekonomije u razdoblju od 1958. do 2010. godine. kroz omjer BDP-a i broja zaposlenih

te kao omjer BDP-a i broja stanovnika.

7

Slika 1: Produktivnost rada u Hrvatskoj, 1958. - 2010.

Izvor: Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski

fakultet - Zagreb, Zagreb

Iz prikazanog se zaključuje da do ozbiljnog pada produktivnosti rada dolazi 1989.g. No

već 1992. dolazi do rasta produktivnosti rada, a poznavajući gospodarsku situaciju u

tom razdoblju, ratno stanje u državi zbog kojeg se smanjuje broj stanovnika, zaključuje

se da je rast produktivnosti posljedica većeg pada zaposlenih od pada BDP-a. U većini

tranzicijskih zemalja porast produktivnosti rada posljedica je bržeg rasta BDP-a od rasta

zaposlenosti.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

0

2000

4000

6000

8000

10000

BDP po zaposlenom BDP po stanovniku

8

Slika 2: Specifičnost kretanja produktivnosti rada u Hrvatskoj nakon tranzicije

Izvor: Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski

fakultet - Zagreb, Zagreb

Iznenađujući podatak koji je prikazan na Slici 2 je situacija porasta produktivnosti rada,

a poznato je da se radi o razdoblju negativnih kretanja ekonomske situacije u zemlji:

vrijeme domovinskog rata, neefikasne privatizacije, nekontroliranog ulaska stranog

kapitala, poticanja spekulativnog poduzetništva. Produktivnost rada pada 1990.-1991.

zato što je pad stope realnog BDP-a veći od pada broja zaposlenih. A onda se situacija

1992.-1995. pretvara u tipično hrvatsko kretanje produktivnosti: ona raste kao

posljedica većeg pada zaposlenosti od BDP-a. Propadanje hrvatske industrije i pad

udjela industrijske proizvodnje ima važan utjecaj na kretanje BDP-a. Bez razvijene

industrije ne može se ni govoriti o uspješnom gospodarstvu, ono ne može rasti

temeljeno pretežito na uslužnim djelatnostima. Industrija je pokretač ekonomskog

razvoja.

4000

4500

5000

5500

6000

6500

7000

-30

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995

Stopa rasta broja zaposlenih Stopa rasta realnog BDP-a

Produktivnost rada (desno)

9

Na slici 3 je prikazana korelacija industrijskog razvoja i BDP-a te je uočljivo kako BDP

raste u godinama industrijskog rasta, isto tako pada s padom industrijske aktivnosti.

Slika 3: Usporedba stopa rasta industrije i BDP-a u Hrvatskoj, 1959. - 2010.

Izvor: Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski

fakultet - Zagreb, Zagreb

Za vrijeme industrijskog rasta, Hrvatska je imala rast BDP-a veći od mnogih europskih

zemalja, ali je činjenica da je uvijek "kasnila" u strukturnim promjenama za ostatkom

razvijenih zemalja. Tako je proces industrijalizacije u Hrvatskoj počeo dvadesetih

godina prošlog stoljeća, dok je u mnogim razvijenim zemljama on počeo već

osamdesetih godina 19. stoljeća. I proces deindustrijalizacije se u Hrvatskoj događa

dvadesetak godina kasnije u odnosu na razvijene zemlje. No ono što je karakteristično

za deindustrijalizaciju u Hrvatskoj je da taj proces započinje pri BDP-u po stanovniku

manjem od 5.600 tekućih $ iz 1990, dok je "turning point" u razvijenim zemljama na

razini dohotka po stanovniku od 9.500 $ što navodi na zaključak da je taj proces u

Hrvatskoj nastupio prerano (Penava, 2014, str. 188). Stoga se može zaključiti kako je

prebrza i preuranjena deindustrijalizacija značajan uzrok ekonomskog zaostajanja

Hrvatske. I još uvijek se čeka učinkovit strateški plan reindustrijalizacije.

-35%

-25%

-15%

-5%

5%

15%

19

59

19

62

19

65

19

68

19

71

19

74

19

77

19

80

19

83

19

86

19

89

19

92

19

95

19

98

20

01

20

04

20

07

20

10

stopa rasta BDP-a

stopa rasta industrije

10

Proces deindustrijalizacije u Hrvatskoj omogućio je razvoj malog i srednjeg

poduzetništva. Nekadašnja velika industrijska postrojenja prenamijenjena su, procesom

privatizacije, u manje, profitabilne tvornice. Domovinski rat jest ostavio traga na

hrvatsku privredu i otežao njen razvoj i upravo su se mala i srednja poduzeća pokazala

dijelom poduzetničke aktivnosti koju treba razvijati i koja je relativno lako prilagodljiva

čestim tržišnim promjenama.

Kao primjer uspješne države koja je poticala razvoj malog i srednjeg poduzetništva

možemo istaknuti Njemačku. Kao posljedica takve poticajne politike danas u

Njemačkoj 87,2 % svih poduzeća čine mala poduzeća do 10 zaposlenih (obrtnici,

samostalna zanimanja, uslužna poduzeća i maloprodaja), 12,6% svih poduzeća su

srednje velika poduzeća od 10 do 499 zaposlenih, a samo 0,2% svih poduzeća više od

500 zaposlenih (Giunio, M. i dr., 1996, str. 40).

2.1 Pojam i karakteristike malog i srednjeg poduzetništva u RH

U mnogim zemljama svijeta malo i srednje poduzetništvo predstavlja okosnicu razvoja i

gospodarskog napretka. To je sektor koji zapošljava najviše radnika i sudjeluje u većem

dijelu bruto društvenog proizvoda. Stoga mnoge vlade donose posebne zakone i

strategije o razvoju i poticanju malog i srednjeg poduzetništva. I hrvatsko je

zakonodavstvo definiralo kriterije malog i srednjeg poduzetništva kroz dva zakona:

1. Zakon o računovodstvu

2. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva.

Poduzetnici (poduzeća) se u smislu Zakona o računovodstvu razvrstavaju na male,

srednje i velike ovisno o slijedećim uvjetima:

Ø iznosu ukupne aktive,

Ø iznosu prihoda

Ø prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine.

11

Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:

Ø ukupna aktiva 32.500.000 kuna

Ø prihod 65.000.000 kuna

Ø prosječan broj radnika tijekom poslovne godine: 50.

Srednji poduzetnici su oni koji prelaze barem dva od tri uvjeta za male poduzetnike, ali

ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:

Ø ukupna aktiva 130.000.000 kuna

Ø prihod 260.000.000 kuna

Ø prosječan broj radnika tijekom poslovne godine: 250.

Fizičke i pravne osobe koje su dio sektora malog i srednjeg gospodarstva moraju

zadovoljiti sljedeća tri uvjeta:

Ø prosječno godišnje zapošljavati manje od 250 zaposlenika

Ø biti neovisni u poslovanju (što znači da druge fizičke ili pravne osobe

pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu

odlučivanja u subjektu malog gospodarstva)

Ø ostvariti ukupni godišnji prihod u protuvrijednosti do 50.000.000,00 EUR ili

imati zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imati dugotrajnu

imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do

43.000.000,00 EUR.

S obzirom na veličinu subjekta, Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva

razlikuje:

Ø mikro

Ø male

Ø srednje subjekte malog gospodarstva

12

Tablica 1: Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva

Tip

poslovnog

subjekta

Broj

zaposlenih

Godišnji prihod u mil

EUR-a

Imovina

(aktiva/dugotrajna

imovina) u mil

EUR-a

EU/Hrvatska EU/Hrvatska EU/Hrvatska

Mikro 0-9 2 2

Mali lis.49 10 10

Srednji 50-249 50 43

Izvor: CEPOR: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013.

2.2 Financiranje malog i srednjeg poduzetništva u RH

Mala i srednja poduzeća se naglašavaju kao snaga koja u najvećoj mjeri može

omogućiti brzu i kvalitetnu promjenu gospodarske strukture. Osnivanje malih i srednjih

poduzeća ne zahtijeva visok početni kapital, daje mogućnost dokazivanja vlastitih

znanja, omogućuje visoku razinu fleksibilnosti, potiče na kreativnost i individualnost,

doprinosi porastu društvenog standarda, te predstavlja generator gospodarskog razvoja i

zapošljavanja.

Mnoge su banke, stoga, u redovitu ponudu svojih kreditnih linija, uvele posebne

kreditne linije za mala i srednja poduzeća, prilagodivši ih tako obrtnicima, trgovačkim

društvima, samostalnim zanimanjima, udrugama. Bankovne ponude pratile su i državne

agencije i institucije pa se tako u poticanje malog i srednjeg poduzetništva kroz svoje

kreditne linije uključuju gradovi, ministarstva i agencije. Cjelokupni sustav financiranja

malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj moguće je podijeliti na pet osnovnih

dijelova (Prohaska, Z., Olgić, B., 2005, str. 610):

1. Financijske institucije za financiranje malih i srednjih poduzeća

2. Ministarstva Republike Hrvatske (Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva)

3. Privatni i javni fondovi za financiranje malih i srednjih poduzeća

4. Jedinice lokalne samouprave

13

5. Tržište kapitala

Vlada RH 2002.g. donosi Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva kojim su se

uredile osnove za primjenu poticajnih mjera gospodarske politike usmjerenih razvoju,

restrukturiranju i tržišnom prilagođavanju maloga gospodarstva.

Kao ciljevi razvoja maloga gospodarstva postavljeni su:

povećanje zapošljavanja,

povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu,

povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva,

istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija,

povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu,

poticanje djelatnosti koje ne onečišćuju okoliš

14

3. FINANCIJSKO TRŽIŠTE I INSTITUCIJE U RH

Financijsko tržište je zajednički naziv za sva specijalizirana, međusobno povezana

tržišta, na području neke zemlje na kojima se susreću ponuda i potražnja za različitim

financijskim instrumentima (Klačmer Čalopa i Cingula, 2009, str. 2).

Uobičajeno je financijsko tržište dijeliti na:

1. novčano tržište

2. tržište kapitala

Financijsko tržište je integralni dio tržišta roba i usluga koje je usko vezano za štednju,

investicije i potrošnju.

Funkcije suvremenog financijskog tržišta su (Srb, V. 2002, str. 100):

Ø prikupljanje i relokacija novčanih sredstava

Ø maksimiziranje ili bar optimizacija gospodarske aktivnosti

Ø učinkoviti transfer novčanih sredstava

Ø optimalizacija novčane cirkulacije

Financijske institucije su financijski posrednici čiji je zadatak prikupljanje novčanih

sredstava i njegovo usmjeravanje u financijske plasmane. Najvažnija financijska

institucija je banka, koja je i depozitna ustanova. Na prikupljene novčane depozite ona

plaća kamate i usmjerava tako prikupljena sredstva u raznovrsne kredite, pružajući uz to

i novčarske usluge.

Depozitne su institucije i štedionice, kreditne službe, štedno-kreditne zadruge i slične

ustanove koje primaju depozite.

Brojnije su nedepozitne financijske institucije kao što su npr. mirovinski fondovi

(državni i privatni), ustanove osiguranja života i imovine, zajednički investitori (unit i

investment trust) u koje se udružuju pojedinačni investitori, državne agencije, raznoliki

15

fondovi i financijske kompanije, brokerske kuće i sl. (http://limun.hr/main.aspx?id=

17063&Page, 07.04.2015.)

3.1 Bankarski sustav u RH

Snažan i stabilan financijski sektor prioritet je svake zemlje jer je on zamašnjak

gospodarskog razvoja, a stabilnost financijskog sektora ovisna je o profitabilnosti

banaka i njihovoj sposobnosti financiranja gospodarstva (Krivačić i suradnici, 2012, str.

146).

Banke su financijske institucije koje obnašaju funkciju redistribucije štednih depozita u

korist kredita deficitarnih institucionalnih sektora. Tako se kreditnom funkcijom banaka

financiraju i podržavaju proizvodnja, potrošnja i investicije. Na taj se način uspostavlja

sudbinska povezanost bankarstva i gospodarstva, jer samo zdravo gospodarstvo može

podmirivati preuzete kreditne obveze, čime se omogućuje rast kreditnih potencijala

banaka koje onda mogu nastaviti s usmjeravanjem kredita tom istom gospodarstvu, koje

u svakom narednom ekonomskom ciklusu teži stvaranju novih vrijednosti (Jakovčević,

D. 2001, str. 1283). Zato većina gospodarstava usmjerava svoje napore na rast i

stabilnost bankarskog sektora. Poremećaji u funkcioniranju financijskog sektora se

reflektiraju na čitavo gospodarstvo. Nastaju uvjeti nesigurnosti i neizvjesnosti, te

nedostatak dostupnosti sredstava proizvodnom sektoru, što se sve reflektira na tržište

rada, jer dolazi po porasta stope nezaposlenosti.

Vođenje monetarno-kreditnih financija i monetarno-kreditne politike pripada središnjoj

banci u suradnji s poslovnim bankama koje kroz svoju kreditnu aktivnost vrše

sekundarnu emisiju novca.

Suvremene banke odobravanjem kredita kako deponentima sredstva tako i onima koji to

nisu stvaraju novac (sekundarna emisija). Da bi banke mogle poslovati, one moraju

imati svoje izvore sredstava. Izvore sredstava banke čine:

1. depoziti (fizičkih, pravnih osoba, nefinancijskih institucija, države)

2. temeljni kapital (početni kapital)

3. međubankarski krediti

16

Temeljem tih sredstava, uz osiguranje obvezne rezerve i rezerve likvidnosti u skladu sa

odlukama monetarnih vlasti zemlje, banka osigurava svoju likvidnost – izvršava svoje

obveze plaćanja odnosno povrata depozita ili isplaćuje odobrene kredite, odnosno stvara

novac (Srb, V. 2003, str 71).

Od samog procesa osnivanja banke, formiranja organizacijske strukture, provođenja

kreditne politike, pružanja usluga krajnjim korisnicima, izvještavanja prema HNB-u,

itd. poslovanje banke mora biti usklađeno sa zakonskim propisima.

3.2 HBOR

Vjerojatno najvažniju suradnju s poslovnim bankama u kreditiranju poticanja razvoja

malog i srednjeg poduzetništva ima HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak).

Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske

čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva.

Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od političkih i komercijalnih rizika, izdavanjem

garancija te poslovnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove između poduzetničkih

ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osnovana je 12. lipnja 1992. godine

donošenjem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO). U prosincu 1995.

godine, Banka mijenja naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak i u 100%-tnom je

vlasništvu Republike Hrvatske (http://www.hbor.hr/Default.aspx, 17.05.2015.). U

poslijeratnim godinama imao je značajnu ulogu u kreditiranju obnove.

Tijekom godina svoju je kreditnu ponudu usmjeravao u razvoj hrvatskog poduzetništva

i gospodarstva, te danas, uz suradnju sa europskim financijskim institucijama i vlastitim

kreditnim linijama, svoje poslovanje temelji na slijedećim djelatnostima

(http://www.hbor.hr/Default.aspx, 17.05.2015.):

1. financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,

2. financiranje infrastrukture,

3. poticanje izvoza,

4. potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,

17

5. poticanje zaštite okoliša,

6. osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika.

Osim Središnjeg ureda i banke u Zagrebu, HBOR je kreditnu potporu klijentima

približio i kroz svojih 5 regionalnih ureda: Split, Gospić, Pula, Osijek i Rijeka. Na

regionalnoj i državnoj razini surađuje s tijelima lokalne uprave, općinama i gradovima i

pomaže poduzetnicima u realizaciji njihovih poslovnih ciljeva i razvoju hrvatskog

gospodarstva.

3.2.1. Kreditna aktivnost HBOR-a

Tijekom godina se kreditna aktivnost HBOR-a mijenjala, ovisno o potrebama i situaciji

na tržištu. HBOR aktivno radi na jačanju i širenju kreditne aktivnosti u suradnji sa

međunarodnim institucijama:

Ø Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD),

Ø Svjetska banka - osobito njezine članice: Multilateralna investicijska garancijska

agencija (MIGA) s kojom je HBOR 04. listopada 2004. godine potpisao

Sporazum o suradnji o kojem možete više pročitati u rubrici i Međunarodna

banka za obnovu i razvoj (IBRD),

Ø Europska investicijska banka (EIB),

Ø Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),

Ø Razvojna banka Vijeća Europe (CEB)

Kreditnu aktivnost HBOR provodi prvenstveno dugoročnim financiranjem razvojnih i

izvoznih pothvata poslovnih subjekata u cilju učinkovite financijske podrške cjelovitom

i održivom razvitku hrvatskog gospodarstva. Kreditni programi provode se izravno ili

putem poslovnih banaka s kojima HBOR ima zaključene ugovore o suradnji.

U cilju što kvalitetnije podrške gospodarstvenicima, HBOR sustavno prati tržišna

kretanja i potrebe gospodarstvenika te sukladno tome proširuje ili mijenja svoju ponudu

kredita (http://www.hbor.hr/Default.aspx, 17.05.2015.).

18

Kreditiranje se može ostvariti kroz slijedeće kreditne linije:

1. Mikrokreditiranje uz potporu EU,

2. Izvoz,

3. Turizam,

4. Poljoprivreda,

5. Žene poduzetnice,

6. Poduzetništvo mladih,

7. Početnici,

8. Razvitak malog i srednjeg poduzetništva,

9. Pronalasci,

10. Financijsko restrukturiranje,

11. Obrtna sredstva,

12. Darovnica

Mikrokreditiranje uz potporu EU

Program kreditiranja mikro-poduzetnika provodi se u suradnji s Europskim

investicijskom fondom (EIF) i Europskom unijom u okviru programa za konkurentnost i

inovacije (CIP Program), a cilj je programa financiranje mikro poduzetnika u svrhu:

samozapošljavanja, osnivanja obrta i trgovačkih društava, modernizacije i proširenja

već postojećeg poslovanja i povećanja broja novih radnih mjesta.

Program je namijenjen financiranju:

Ø osnovnih sredstava (osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i

uređaji, osnovno stado, podizanje dugogodišnjih nasada, razvoj proizvoda ili

usluge, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize),

Ø obrtnih sredstava.

Izvoz

Svojim programima HBOR prati izvoznike u svim fazama izvoza, počevši od

pregovaranja izvoznog posla pa do konačne naplate ostvarenog izvoza.

19

Ovu kreditnu liniju moguće je realizirati kroz četiri različita programa:

1. Turizam i izvoz - IBRD je kreditni program kojim se financiraju trgovačka društva i

obrtnici, izvoznici, za ulaganje u osnovna i obrtna sredstva s maksimalnim rokom

otplate kredita do 25 godina.

2. Kreditiranje dobavljača je program kojim se kreditira izvoznik robe, radova ili

usluga koji s kupcem u inozemstvu zaključuje izvozni ugovor s maksimalnim rokom

otplate do 15 godina, ovisno o izvoznom poslu

3. Kreditiranje kupaca je program kreditiranja, kao što samo ime kaže, kupca u

inozemstvu, direktno ili putem inozemne poslovne banke. Prednosti za izvoznika su:

naplata izvoznog posla odmah po isporuci, isplata na račun izvoznika u valuti

izvoznog ugovora, kredit otplaćuje banka/kupac u inozemstvu, povećanje likvidnosti

izvoznika, izbjegavanje rizika naplate izvoznog posla

4. Priprema izvoza je program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova

trgovačkih društva, obrtnika i zadruga, odnosno program koji obuhvaća cjelokupni

ciklus od pripreme izvoza do naplate izvoznih poslova.

Turizam

Ulaganjem u turističku djelatnost HBOR nastoji utjecati na razvoj kako malih i srednjih

tako i velikih hotelsko turističkih društava. HBOR potiče ulaganja u povećanje

kapaciteta smještaja, povećanje kategorizacije, podizanje razine usluge, a samim tim i

produžetkom turističke sezone kroz ponudu dugoročnih i kratkoročnih kredita koji su

uglavnom namijenjeni za osnovna sredstva odnosno kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju

objekata, te opremanje istih, kao i za potrebe pripreme turističkih sezona odnosno

ulaganja u obrtna sredstva za nabavu hrane, pića, sitnog inventara i tekuće održavanje.

Kreditnu liniju Turizam HBOR nudi svojim korisnicima kroz dva dugoročna i jedan

kratkoročni program kreditiranja:

1. Program kreditiranja turističkog sektora

2. Turizam i izvoz - IBRD

3. Priprema turističke sezone

20

Poljoprivreda

Još jedna grana gospodarstva koju država pokušava „oživjeti“ raznim poticajnim

mjerama je poljoprivreda. Jedan od načina poticanja je HBOR-ova kreditna linija

Poljoprivreda koju korisnici mogu realizirati kroz tri programa kreditiranja:

1. Poljoprivreda i ujednačeni razvoj

2. Priprema poljoprivredne proizvodnje

3. Veliki projekti u poljoprivredi

Programi Poljoprivreda i ujednačeni razvoj i Veliki projekti u poljoprivredi su programi

dugoročnog kreditiranja osnivačkih ulaganja, zemljišta, građevinskih objekata,

osnovnog stada, dugogodišnjih nasada, povrćarske i cvjećarske proizvodnje, te trajnih

obrtnih sredstava, dok je program Priprema poljoprivredne proizvodnje kratkoročno

kreditiranje obrtnih sredstava.

Veliki projekti u gospodarstvu

Kreditna linija Veliki projekti u gospodarstvu namijenjena je poduzetnicima koji žele

ulagati u svoja postrojenja, opremu, širiti poduzetničku aktivnost u okviru postojeće

djelatnosti ili započeti novu djelatnost proizvodnje za koju posjeduju certifikate ili

posjeduju certifikate za repromaterijal i sirovinu koju će koristiti u novoj proizvodnji.

Navedene je aktivnosti moguće realizirati kroz dva programa:

1. Gospodarstvo

2. Nova proizvodnja

Ova je kreditna linija također namijenjena i svim poduzetnicima koji se bave

brodarstvom, a žele modernizirati i obnoviti svoje plovne objekte ili kupiti nove.

Navedeno je moguće realizirati kroz program Brodarstvo.

21

Zaštita okoliša i održivi razvitak

Kreditna linija Zaštita okoliša i održivi razvitak je kreditna linija orijentirana na

poticanje poduzetništva u područjima ulaganja u ekološki održivo tržište obnovljivih

izvora energije i unapređenja zaštite okoliša. Za financiranje projekata s područja zaštite

okoliša HBOR odobrava kredite putem Programa za pripremu projekata obnovljivih

izvora energije i Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Infrastruktura

Korisnici ove kreditne linije, koja se odnosi na dva programa Kreditiranje komunalne

infrastrukture i Financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj, su jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave općine, gradovi i županije koje ispunjavaju

predviđene zakonske uvjete vezane uz mogućnost zaduživanja , te komunalna poduzeća.

Program Financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj HBOR nudi u

suradnji s Njemačkom razvojnom bankom KfW (“Kreditanstalt für Wiederaufbau”).

Sredstvima kreditne linije moguće je financiranje 100% iznosa prihvatljive

predračunske vrijednosti investicije. Krediti su namijenjeni za ulaganje u projekte

vodoopskrbe i odvodnje uključujući projekte izgradnje uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda.

Kreditna linija je kreirana kako bi pridonijela poboljšanju komunalne infrastrukture i

zaštiti prirodnih resursa Republike Hrvatske.

Pronalasci

Cilj Programa je poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika kroz

financiranje poduzetničkih planova temeljenih na znanju, novim tehnologijama uz

primjenu rezultata istraživačko-razvojnog rada i inovacija. Krediti su namijenjeni za

ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva.

22

Financijsko restrukturiranje

Krediti programa Financijsko restrukturiranje su namijenjeni za ulaganja koja su

usmjerena na promjenu ročnosti izvora sredstava u bilanci gospodarskih subjekata.

Odobravaju se na temelju poslovnog plana ili ocjene tržišno-ekonomske opravdanosti

izmjene ročnosti izvora sredstava.

Cilj Programa kreditiranja financijskog restrukturiranja je:

- povoljnim dugoročnim kreditiranjem izmijeniti ročnost izvora sredstava;

- uspostaviti dugoročnu financijsku ravnotežu gospodarskih subjekata;

- povećati stabilnost i uspješnost poslovanja;

- stvoriti kvalitetnije preduvjete za ulazak gospodarskog subjekta u nove

investicije

Obrtna sredstva

Krediti linije Obrtna sredstva mogu se realizirati kroz šest programa kreditiranja:

1. Trajna obrtna sredstva

2. Likvidnost

3. Kreditiranje proizvodnje

4. Priprema izvoza

5. Priprema poljoprivredne proizvodnje

6. Priprema turističke sezone

Program Trajna obrtna sredstva namijenjen je poduzetnicima kojima su sredstva

potrebna za financiranje tekućih (kratkoročnih) obveza koje nastaju u redovnim

poslovnim aktivnostima krajnjeg korisnika kredita, a odnose se na sirovine i materijal,

zalihe, ostale proizvodne troškove, plaće, potraživanja od kupaca i opće troškove.

Cilj programa Likvidnost je postizanje, održavanje i poboljšanje likvidnosti

poduzetnika. Krediti su namijenjeni poduzetnicima za podmirenje obveza prema

23

dobavljačima, financijskim institucijama, državi te za podmirenje drugih kratkoročnih

obveza.

Darovnica

Korištenje sredstava Darovnice osmišljeno je i provodi se u suradnji s Europskom

investicijskom bankom.

Krediti su namijenjeni za financiranje osnovnih sredstava u okviru ulaganja koja

pridonose uštedi energije i/ili smanjenju emisije CO2, odnosno ulaganja kojima se

povećava energetska učinkovitost objekata u zgradarstvu i industriji. U sklopu

Programa Europske komisije EEFF 2007, uz financiranje energetske učinkovitosti,

moguće je financiranje osnovnih sredstava za ulaganja u projekte obnovljivih izvora

energije.

3.2.2. Programi financiranja malog i srednjeg poduzetništva

Proteklih nekoliko godina HBOR posebnu pozornost posvećuje segmentu Malog i

srednjeg poduzetništva. Kroz povoljnije uvjete financiranja omogućava se rast i razvoj

pravnih subjekata koji sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva ulaze u

kategoriju malih i srednjih poduzetnika.

Jedan od osnovnih ciljeva HBOR-a je povećati dostupnost kreditnih linija malim i

srednjim poduzećima uz povoljnije kamatne stope, odnosno omogućiti poduzećima

pokretanje novog investicijskog ciklusa, jačanje poduzetničkih kapaciteta, održavanje i

poboljšanje likvidnosti te potaknuti pokretanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U proteklih deset godina poslovanja i kreditiranja poduzetnika, HBOR je kroz Program

kreditiranja Malog i srednjeg poduzetništva odobrio ukupno 12 milijardi kuna kredita.

Izuzev 2013. godine, iznos odobrenih kredita iz godine u godinu raste što uočavamo iz

podataka u slijedećoj tablici.

24

Tablica 2: Pregled odobrenih kredita HBOR-a po kreditnoj liniji Malo i srednje

poduzetništvo za razdoblje 2005. - 2014. godina

Godina Broj odobrenih

kredita

Ukupan iznos

odobrenih

sredstava (kn)

Prosječan iznos kredita (kn)

2005. np 693.900.000 np

2006. np 623.359.000 np

2007. np 760.000.000 np

2008. 566 936.956.000 1.655.399

2009. np 961.326.000 np

2010. 447 1.079.131.670 2.414.165

2011. 659 1.283.272.483 1.947.303

2012. 859 2.398.899.505 2.792.665

2013. 526 1.181.073.296 2.245.386

2014. 728 2.100.000.000 2.884.615

Ukupno 12.017.917.954

Izvor: Osobni rad autora prema HBOR-ovim Godišnjim financijskim izvještajima

2005.-2014.g.

HBOR nudi korisnicima četiri Programa kreditiranja iz kreditne linije Malo i srednje

poduzetništvo:

1. Žene poduzetnice

2. Poduzetništvo mladih

3. Početnici

4. Razvitak malog i srednjeg poduzetništva

Žene poduzetnice

Program je namijenjen poticanju osnivanja i razvoja poslovanja malih i srednjih

gospodarskih subjekata u većinskom vlasništvu žena, sukladno Akcijskom planu za

25

provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje

2014.-2020. godine. Kreditom je moguće financirati ulaganje u osnovna i trajna obrtna

sredstva. Kredit se odobrava s dugoročnim rokom otplate do 12 godina i u

maksimalnom iznosu do 700 tisuća kuna.

Poduzetništvo mladih

Cilj Programa je poticanje osnivanja i razvoja poslovanja malih i srednjih gospodarskih

subjekata koji su u vlasništvu hrvatskih državljana u dobnoj skupini do 30 godina

života, odnosno njihovo veće uključivanje u poduzetništvo, pružanje veće podrške

razvoju poduzetništva mladih, te stvaranje uvjeta za uspješnije poslovanje mladih.

Ovaj Program je također program s dugoročnim rokom otplate do 12 godina i

maksimalnog iznosa kredita do 700 tisuća kuna kojim se mogu financirati osnivačka

ulaganja, oprema, zemljište, građevinski objekti, razvoj proizvoda ili usluge, patenti,

licence, koncesije, autorska prava i franšize.

Početnici

Jedinstvenost ovog Programa je u tome što se njime mogu kreditirati poduzetnici koji

po prvi puta otvaraju obrt ili trgovačko društvo, ali i oni poduzetnici koji posluju manje

od dvije godine. Cilj je Programa otvaranje novih radnih mjesta. Provodi se u suradnji s

DEG-om (Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft m.b.H) iz Kölna. Kao i

po prethodnim Programima, ovim se programom također financiraju ulaganja u opremu,

zemljište, građevinske objekte, razvoj proizvoda ili usluge, patente, licence, koncesije,

autorska prava i franšize. Iznos i ročnost su veći nego u ostalim kreditnim Programima,

do maksimalno 1,8 milijuna kuna, odnosno 14 godina otplate kredita.

Razvitak malog i srednjeg poduzetništva

Cilj Programa je kreditiranje razvitka malog i srednjeg poduzetništva u svrhu

moderniziranja i proširenja poslovanja, te povećanja broja radnih mjesta. Krajnji

korisnici mogu biti trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu

26

djelatnost, zadruge i ustanove koje posluju manje od dvije godine ukoliko imaju

prethodno poslovno iskustvo vlasnika i/ili osnivača. Kreditom se mogu financirati

materijalna i nematerijalna imovina i trajna obrtna sredstva maksimalnog iznosa do 8

milijuna kuna i roka otplate do 12 godina.

Koliki je značaj HBOR-ovih kreditnih linija pokazuje i slijedeću grafikon iz kojeg je

uočljivo da su poduzetnici prepoznali važnost investiranja za razvijanje i napredak

poduzetničke djelatnosti. Iz njega možemo zaključiti kako se nakon 2010. godine

postotak kreditiranja investicija u odnosu na obrtna sredstva mijenja u korist investicija.

Slika 4: Struktura odobrenih sredstava prema namjeni od 2009. do 2014. godine

Izvor: HBOR Godišnje financijsko izvješće za 2014. godinu

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Investicije

Obrtna sredstva

27

4. ZNAČAJ BANKARSKOG SUSTAVA U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U RH

4.1 Potrebe poduzeća za vanjskim izvorima financiranja

Poduzetništvo predstavlja želju čovjeka za samostalnošću, napredovanjem, slobodom u

donošenju odluka, željom za inovativnosti, predstavlja natjecateljski duh. Poduzetništvo

je sinonim za hrabrost i spremnost preuzimanja rizika. Mali i srednji poduzetnici su

najčešće i vlasnici svojih poduzeća te se svakodnevno susreću s konfuznošću vođenja

poduzeća. Kao vlasnici koji žele poslovati s profitom, moraju razumno donositi

poslovne odluke koje će omogućiti napredovanje poduzeća i konkurentnost na tržištu, te

sigurnost opstanka, a kao menadžeri moraju vrlo često napuštati "sigurnu luku" i

otisnuti se u rizične i nepredvidljive tržišne vode.

Poduzetnici se u svom poslovanju susreću s nizom problema koje na učinkovit ili manje

učinkovit način rješavaju svojom sposobnošću i pronicljivošću. Najčešći problemi s

kojima se susreću su financijske prirode, odnosno nedostatak kapitala. Ono što je

karakteristično za mala i srednja poduzeća jest da većinu poslovanja financiraju iz

vlastitih izvora uz pomoć obitelji i prijatelja. No s razvojem poslovanja i financijske su

potrebe sve veće tako da nije uvijek moguće "zavući ruku u čarapu". I tržište je vrlo

često nepredvidljivo. Ponekad se poduzetniku pruži jedinstvena prilika za inovacijom ili

širenjem poslovanja, a u nedostatku financijskih sredstava to je teško ili nemoguće

realizirati. Ponekad se, u današnjim kriznim vremenima, dogodi nemogućnost naplate

potraživanja koja vrlo lako malog poduzetnika može trajno oštetiti.

Potrebe za financiranjem poduzeća javljaju se u svim fazama životnog ciklusa

poduzeća, bilo da se radi o potrebi za investicijskim kreditom kada je potrebno započeti

poslovanje poduzeća ili kada je poslovanje već dobro uhodano. Poduzetnici imaju

potrebe za ulaganja u stalna sredstva i imovinu kao što su strojevi, informatička oprema,

namještaj, poslovni prostori ili pak vozila; imaju potrebu za ulaganjem u proizvodni

materijal, nabavu repromaterijala, obrtna sredstva.

Rješenje za navedene potrebe nude državne institucije i agencije, ministarstva, jedinice

lokalne uprave i samouprave preko poslovnih banaka. Oni putem svojih kreditnih linija

28

izravno potpomažu poslovanju malim poduzetnicima, te razvoju malog i srednjeg

poduzetništva na nivou države.

Kroz slijedeće tri cjeline ovog poglavlja vidjet ćemo da se potpora malom i srednjem

poduzetništvu od gotovo nikakve u bivšem sistemu pretvorila u jedan od krucijalnih

programa gospodarstva Hrvatske današnjice, a ni ne izostaje ni u ovim kriznim

vremenima.

4.2 Financiranje malih i srednjih poduzeća u razdoblju 2000. - 2009.

Nakon "Druge bankarske krize" 1998.-1999. u hrvatskom bankarskom sustavu, napokon

se stvari pokreću u pozitivnom smjeru. Kraj devedesetih godina obilježili su loša

kreditna politika i ulazak stranih banaka na domaće tržište, odnosno preuzimanje

hrvatskih banaka od strane inozemnih. Na taj je način omogućen ulazak svježeg kapitala

u narušen bankarski sektor. Dotadašnje većinom nepostojanje kreditnih politika

rezultiralo je velikim brojem loših i nenaplativih kredita. Situacija u bankarskom

sektoru se zaoštrava budući da mnoge bankarske institucije u stranom vlasništvu

počinju primjenjivati kreditnu politiku procedura odobravanja kredita svojih matičnih

banaka. Rekli bismo, napokon se uvodi red u bankarski sektor, a to podrazumijeva

smanjenje loših kredita, mnogima se činilo i teži pristup financijskim sredstvima. No

donošenje proceduralnih i poslovnih politika banaka događalo se paralelno s

uspostavom zrelijeg i zdravijeg financijskog okruženja u državi. To je razdoblje

uređivanja financijske politike na nivou države, donošenja mnogih zakona o

bankarskom i kreditnom poslovanju, sudjelovanju Vlade uz pomoć i prijedloga HNB-a

u donošenju zakona i propisa te, u konačnici, strategiju razvitka hrvatskog

gospodarstva.

Kao važan čimbenik i pokretač nacionalnog gospodarstva, prepoznata su mala i srednja

poduzeća, te je stoga bankarski kreditni sustav u sektoru poslovanja s poduzećima

fokusiran upravo u sektor kreditiranja malih i srednjih poduzeća. Kao što možemo

vidjeti iz tablice 3, distribucija kunskih kredita poslovnih banaka prema poduzećima je

u stalnom porastu od 2000. godine.

29

Tablica 3: Distribucija kunskih kredita poslovnih banaka po institucionalnim sektorima

(u mil kn)

Godina Ukupno

poduzećima

Krediti

građanima

Krediti

državnim

jedinicama

Ostali sektori

2000. 24.135,80 18.207,40 4.057,20 1.697,00

2001. 31.565,30 27.987,50 4.342,00 1.987,30

2002. 41.565,70 41.080,00 6.700,90 2.946,20

2003. 45.175,20 52.586,90 8.547,40 3.791,30

2004. 49.536,10 62.642,80 9.031,10 3.992,00

2005. 58.679,80 75.705,80 12.758,60 4.815,60

2006. 75.073,80 92.682,50 14.517,40 5.505,60

2007. 86.193,50 112.364,30 14.328,20 9.204,10

2008. 96.827,70 125.922,60 21.509,80 8.422,10

2009. 98.924,40 122.195,00 31.547,70 8.472,00

Izvor: Osobni rad autora prema izvoru HNB Bilten o bankama 2001.-2010. godine

Iako je u ekonomskim krugovima uvriježeno mišljenje kako su banke većim dijelom

kreditirale potrošnju, dakle građanstvo, umjesto proizvodnju, odnosno poduzeća,

slijedeća nam slika dokazuje suprotno.

30

Slika 5: Domaća potraživanja banaka od stanovništva i domaća potraživanja banaka od

poduzeća uvećana za vanjski dug poduzeća 07.1999. – 07.2009.

Izvor: HUB Analize br. 20

*u istraživanje su uključena i zaduživanja poduzeća u inozemstvu budući da hrvatski bankarski sektor

nije jedini sudjelovao u financiranju poduzetnika u Hrvatskoj

S obzirom da je u prikazanom desetljeću broj malih i srednjih poduzeća u stalnom

porastu, dok se broj velikih poduzeća smanjuje, a i na stratešku politiku poticanja

razvoja malog i srednjeg poduzetništva, zaključujemo da se veći dio potraživanja od

poduzeća odnosi upravo na spomenuti sektor. Tim podacima idu u prilog i pokazatelji

HBOR-ovih izvještaja koji pokazuju i više nego značajan porast kreditiranja malog i

srednjeg poduzetništva kao jedan od nekoliko programa poticanja kreditiranja tog

segmenta poduzetništva.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

07

.19

99

03

.20

00

11

.20

00

07

.20

01

03

.20

02

11

.20

02

07

.20

03

03

.20

04

11

.20

04

07

.20

05

03

.20

06

11

.20

06

07

.20

07

03

.20

08

11

.20

08

07

.20

09

Mil

iju

ni

ku

na

Domaća potraživanja od

poduzeća

Potraživanja od

stanovništva

Ukupna korigirana

potraživanja od poduzeća*

31

Tablica 4: Struktura kreditnog portfelja (bruto) HBOR-a po programu kreditiranja

poticanja malog i srednjeg poduzetništva

Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Iznos (u tis kn)

107.0 237.0 193.0 487.280 702.278 623.359 1.108.311 1.636.277

Izvor: Osobni rad autora prema HBOR - Godišnji izvještaji

Uređenjem situacije u financijskom zakonodavnom sustavu, te pojeftinjenjem kapitala

na svjetskom tržištu, banke su imale prostora za smanjenjem svojih kamatnih marži što

dovodi do pada kamatnih stopa. No ipak, s obzirom na rizičnost sektora, kamatne stope

su još uvijek bliže onim maksimalnima u Europskoj uniji.

Slika 6: Kamatne stope na kredite s rokom dospijeća do 5 godina poduzećima u

Hrvatskoj i Eurozoni

Izvor: HUB Analize br. 20

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Hrvatska

Eurozona MIN

Eurozona MAX

32

Budući su visoke kamatne stope još uvijek bila značajna prepreka poduzetnicima u

donošenju odluka o kreditiranju svojih poduzetničkih pothvata, banke i država su

pronašle način kako se približiti poduzetnicima i na taj način pomoći razvoju malog i

srednjeg poduzetništva, te na taj način i gospodarskom napretku države. Ciljani

programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva probudili su duhove vladajućih

koji su prihvatili strategiju ulaganja u malo i srednje poduzetništvo te putem svojih

poticajnih kreditnih politika potaknuli suradnju s bankama u razvoju tog segmenta

gospodarstva.

Posebno pripremljene kreditne linije pomogle su u smanjenju troškova budućim i

tadašnjim poduzetnicima na način da su sufinanciranjem dijela kamatne stope umanjile

dio ukupnog troška kamatne stope koja je bila u ponudi banke. Pojednostavljeno,

kreditne linije iz programa sufinanciranja putem državnih financijskih institucija i

agencija provodile su se u suradnji s bankama. Banke su, dakle, u kreditnoj ponudi

imale te iste kreditne linije za poduzetnike, te su u konačnici i vršile isplatu kreditnih

sredstava. Državne institucije su samo djelomično "pokrivale" kamatnu stopu banke, što

je u konačnici značilo manju kamatnu stopu za poduzetnika. U praksi, ako je kamatna

stopa na poduzetnički kredit iznosila 6 postotnih poena, ministarstvo ili agencija su

sudjelovale s 2 postotna poena pa je trošak kamatne stope za poduzetnika tako iznosio 4

postotna poena. U donošenju odluke o kreditiranju takvog projekta sudjelovali su i

predstavnici ministarstava, agencija, kao i banaka, budući je rizik kreditiranja bio

podijeljen.

Spoznaja vladajućih i financijskih institucija kako je sektor malog i srednjeg

poduzetništva od velikog utjecaja za razvoj gospodarstva države i proaktivnim

kreditnim politikama i suradnjom, utjecali su na povećanje broja malih i srednjih

poduzeća u prvom desetljeću 21. stoljeća.

33

Tablica 5: Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2003. – 2010. godine

Godina Broj

malih

poduzeća

Broj

zaposlenih

u malim

poduzećima

Broj

srednjih

poduzeća

Broj

zaposlenih

u srednjim

poduzećima

2003. 64.698 262.844 2.597 158.971

2004. 65.327 268.389 2.692 156.407

2005. 67.760 262.797 2.969 159.746

2006. 76.588 388.275 1.480 172.345

2007. 81.467 410.103 1.590 181.214

2008. 87.807 448.803 1.396 170.038

2009. 89.438 422.720 1.446 164.515

2010. 95.004 415.320 1.379 157.147

Izvor: CEPOR - Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2011.

Primjećujemo da se u 7 godina broj malih poduzeća povećao za 47%. Broj zaposlenih u

malim poduzećima povećao se za 58%. Sektor srednjih poduzeća nije pratio trend

malih, te se tako broj srednjih poduzeća smanjio za 47%, a uz lagani porast broja

zaposlenih do 2007. godine, broj opet pada i 2010. godine pada na razinu zaposlenih iz

2003. godine.

Mala i srednja poduzeća imaju značajan udio u BDP-u (51,6% u 2010. godini),

međutim, mala poduzeća imaju nižu financijsku efikasnost od srednjih i velikih

poduzeća.

34

Tablica 6: Veličina poduzeća i BDP, zaposlenost i izvoz u 2009. i 2010. godini

Ekonomski

kriterij

valorizacije

sektora

Veličina poduzeća

Mala Srednja Velika

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

BDP (000

kn) 206.332.590 199.298.818 118.050.260 109.530.751 285.764.487 289.357.850

BDP (udio) 33,80% 33,30% 19,30% 18,30% 46,80% 48,40%

Zaposlenost 417.979 415.320 166.916 157.147 300.394 287.341

Zaposlenost

(udio) 47,20% 48,30% 18,90% 18,30% 33,90% 33,40%

Izvoz (000

kn) 15.275.328 18.073.129 17.517.021 18.953.987 48.039.137 53.132.700

Izvoz (udio) 18,90% 20,10% 21,70% 21,00% 59,40% 58,90%

Izvor: CEPOR - Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2011.

Unatoč aktivnim mjerama poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, taj se

sektor suočava s mnogobrojnim preprekama od kojih kao glavne ističu:

Ø administrativne prepreke (dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i

likvidaciju poduzeća

Ø neefikasnost pravosuđa

Ø dugotrajne procedure registracije vlasništva

Ø slaba fokusiranost na poduzetničko obrazovanje

Ø loša percepcija poduzetništva kao poželjne karijere

Ø nerazvijenost neformalnih oblika financiranja pokretanja poslovnih pothvata.

I kao da nije bilo dovoljno što se hrvatsko gospodarstvo mora nositi s vlastitim

zakonodavnim preprekama koje su se ipak, u dugotrajnoj proceduri različitih saziva

Vlade i boja vladajućih, mijenjale, svijetu se dogodila gospodarska kriza. U Hrvatskoj

se ona dogodila nešto kasnije nego u razvijenim zemljama, ali s puno jačim

posljedicama. Iako se u početku mislilo kako će kriza zadržati razmjere "samo"

financijske krize, ona je ipak poprimila svojstva gospodarske krize.

35

4.3 Utjecaj gospodarske krize na financiranje malog i srednjeg poduzetništva u RH

Pitanje stabilnosti i sigurnosti poslovanja banaka pitanje je stabilnosti nacionalnog

financijskog sustava. Kako banke posluju s tuđim novcem u svoje ime i za svoj račun,

njihovo poslovanje nužno podliježe posebnom nadzoru. Dodatni razlozi posebnom

nadzoru bankovnog poslovanja nalazi se u činjenici da s propašću jedne ili više banaka

gubi se povjerenje u cjelokupni sustav, tako da se ta „zaraza“ može proširiti i na ostale

banke (Barbić i suradnici, 1999, str. 80).

Uzroci bankovnih kriza mogu se klasificirati na makroekonomske, mikroekonomske

uzroke i prijevaru i korupciju. Vrlo je teško „okriviti“ samo makroekonomske utjecaje

kao što su pad cijena imovine, nagli rast kamatnih stopa, pad deviznog tečaja, za

bankarsku krizu, budući da usred loših makroekonomskih uvjeta imamo dobre banke, a

u stabilnim i naprednim gospodarstvima mogu se naći loše banke. Dakle, ipak sve ovisi

o rukovodstvu banke, njenoj strategiji i poslovnoj politici.

Problemi na mikro razini dolaze zbog lošeg upravljanja, kao što su: preekspanzivnost,

brzi rast, slabe kreditne politike, slabe unutarnje kontrole, slabo planiranje (Barbić i

suradnici, 1999, str. 82). Slabe kreditne politike su najčešći uzrok propasti banaka.

Jedno od temeljnih načela zdravog bankovnog poslovanja je diverzifikacija portfelja.

Potrebno je da banka investira u različite gospodarske grane kako se ne bi dovela u

situaciji da ovisi isključivo o samo nekoliko poduzetnika iz užeg segmenta

gospodarstva. Još jedna situacija koja vrlo lako i vjerojatno dovodi do narušavanja

financijske stabilnosti jest kreditiranje povezanih osoba, odnosno kreditiranje osoba u

kojima banka ili bankar ima vlasničke odnose. Takvo kreditiranje može biti na granici s

prijevarom, a loše utjecaje takve vrste poslovanja imali smo prilike vidjeti u procesu

privatizacije banaka devedesetih godina. Takve sumnjive radnje uveliko narušavaju

povjerenje klijenata u poslovanje banaka. A jednom izgubljeno povjerenje teško je

ponovo steći. Mogli bismo reći da se cijeli bankarski posao temelji na uzajamnom

povjerenju. Jer s jedne strane imamo klijente koji svoj novac, svoje ideje, često i životne

ušteđevine ulažu u ono što vjeruju. I samo uz povjerenje u bankarski sustav, dotičnu

nadležnu osobu u realizaciji bankarskog posla, poduzetnik može osjećati sigurnost svog

36

ulaganja. Jer to je posao koji se temelji na odnosu klijent-banka i povjerenje je ključna

stavka. A u financijskoj krizi je upravo povjerenje na kocki.

Nakon raznih malverzacija devedesetih godina, bankovni sektor je doživio procvat

početkom ovog stoljeća. Narod, koji je nakon više desetljeća socijalističkog ropstva,

osjetio pogodnosti kapitalizma, bio je nezasitan. Najednom su naše ulice i trgove počele

zaposjedati trgovine stranih robnih marki, počeli su se graditi trgovački centri nalik

onima u Grazu i Trstu. Autoindustrija je pronašla put do novih kupaca oduševljenih

novom ponudom i dizajnom. Narodu je napokon bilo dostupno ono što su do tada

gledali na televiziji. I nedostajalo im je nešto što su banke imale - novac.

Još uvijek u vremenima "labavih" kreditnih politika banaka, krediti su se dijelili bez

prevelike provjere kreditne sposobnosti. I to ne samo stanovništvu. Narod je stekao

puno povjerenje u bankarski sustav te su se mnogi okuražili zakoračiti u poduzetničke

vode, a da ni sami nisu bili svjesni puta kojeg su odabrali. Svi su imali velike poslovne

ideje. Doduše u zemlji u kojoj se privatno poduzetništvo tek počelo razvijati, takvo

preuzimanje rizika je i bilo poželjno. Najednom su svi htjeli imati svoj biznis i svoja

četiri zida. Procvao je graditeljski sektor. I kako to inače biva, najednom dođe do

zasićenja.

Balon je pukao u daleko razvijenijem SAD-u, tako da uopće nije bilo upitno da će se

ista situacija preslikati i na Hrvatsku. I što se dogodilo? Dogodio se višak stambenih i

poslovnih prostora, zgrade zjape prazne čije kvadrate nitko ne želi kupovati. Ako ih

nitko ne želi kupovati, to znači da vlasnici ne prodaju, odnosno da ne zarađuju. S jedne

strane imaju trošak za dobivene kredite, anuiteti redovno dolaze na naplatu, a novaca za

podmirenje obveza nema. Ne zaboravimo da su se u takve investicije vrlo lako

uključivali i ostali članovi obitelji čija je imovina sada pod prijetnjom ovrhe. Dakle,

poduzetnik nije naštetio samo sebi, već i prijateljima i obitelji.

Nadalje, materijal za gradnju takvih zgrada je trebalo negdje kupiti, strojeve je trebalo

iznajmiti, trebalo je platiti djelatnike izvršitelje radova, projektante. I oni su svi izuzeti

iz naplatnog lanca. Primjećujemo kako se broj osoba pogođenih krizom multiplicira. I

tu se ponovo izgubilo povjerenje u bankarski sektor. Jer banke postaju "uređene"

37

institucije, sa kreditnom politikom skrojenom za potrebe i prilike našeg tržišta i više ne

dozvoljavaju rizično ponašanje. Kako se širila financijska kriza, tako je ona poprimala

razmjere gospodarske krize. To je najbolje vidljivo iz pada BDP-a sedmu godinu

zaredom i velikog broja nezaposlenih.

Oni sposobni, čije je sposobnosti trebalo prepoznati i izdvojiti iz mase početkom ovog

stoljeća, u krizi će prepoznati nove prilike i šanse. Kriza je dovela do situacije da se

preispitaju mnoge poslovne odluke, mnogi projekti, da se dobre odluke izdvoje iz mase

loših.

Banke su većinom prepoznale krizu kao mogućnost organizacijskog restrukturiranja.

Oformljeni su novi odjeli čija je zadaća spriječiti sumnjiva i sporna potraživanja. Do

tada su takve regule bile zapisane na jednom papiru ili jednoj datoteci. Sada su te regule

pretočene u odjele i veći broj djelatnika koji paze na rizičnost plasmana i naplate.

Kriza je omogućila bankama da se još više približe klijentima, da još više osluškuju

njihove potrebe. Smišljaju se i razvijaju nove kreditne linije, načini da se i unatoč

lošijim financijskim pokazateljima poduzeća, pronađe način financiranja zaista dobre

poslovne ideje. Još se više produbljuje i širi suradnja s državnim institucijama i

agencijama. I prije ulaska u Europsku uniju postojala je mogućnost povlačenja

sredstava iz Europskih fondova. Sada su te mogućnosti još veće. Na poduzetnicima je

da odluče kako će iskoristiti te mogućnosti. Potrebno je prihvatiti činjenicu da će neki

uspjeti, a neki neće. Onima koji su se odlučili uspjeti, banke su otvorene za

"partnerstvo". U ovim kriznim vremenima, česta je potreba poduzetnika za obrtnim

sredstvima. Takvi se krediti odobravaju relativno lako i uz osnovna sredstva osiguranja.

Tržište bankarskih kredita i usluga u Hrvatskoj namijenjenih malim i srednjim

poduzećima još se više razvilo i, moglo bi se reći, svojim programima prilagodilo

tržišnoj situaciji. Gotovo sve banke nude kredite malim i srednjim poduzećima u širokoj

paleti proizvoda i usluga: krediti za financiranje izvoza, krediti za obrtna sredstva,

investicijski krediti, građevinski krediti, krediti za turističke usluge, krediti za specifične

djelatnosti (razvoj maslinarstva, razvoj vinarstva i vinogradarstva), krediti za

38

financiranje solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije, krediti za

početnike, krediti za dobavljače, krediti za žene i dr. Poseban je naglasak na tzv

„zelenim“1 kreditima i onima za potporu žena u poduzetništvu (CEPOR Izvješće o

malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013):

Ø Ministarstvo poduzetništva i obrta – projekt „Žena poduzetnica“

Ø Hrvatska banka za obnovu i razvitak – program kreditiranja ženskog

poduzetništva

Ø „Žene poduzetnice“

Ø Europska banka za obnovu i razvoj - program „Žene u poduzetništvu“

Ø Hrvatski zavod za zapošljavanje – program „Žene na tržištu rada“

Ø SEECEL i Gender Task Force - projekt „Žene poduzetnice – pokretači novih

radnih mjesta na području jugoistočne Europe“

Vlada Republike Hrvatske implementira brojne mjere - indirektno kroz poticanje

investicija i direktno kroz kreditne programe čiji je cilj poticanje razvoja malog i

srednjeg poduzetništva (CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj -

2011):

Ø Program mjera za pojednostavljenje poslovanja subjekata malog gospodarstva,

iz 2010. godine. Ciljevi programa su zaštita tržišta od nelojalne konkurencije i

uvoza roba nepoznatog podrijetla, borba protiv sive ekonomije i unapređivanje

elektroničkog poslovanja;

Ø Strategija učenja za poduzetništvo 2010. - 2014., iz 2010. godine;

Ø Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2010. -2013., iz

2010. godine;

Ø Smjernice za kratkoročni razvoj obrtništva 2011. - 2012. iz 2010. godine;

Ø Smjernice za pomoć poduzetnicima u teškoćama koje Vlada donosi 2010.

godine kao dodatak antirecesijskom planu Vlade i mjerama za gospodarski

oporavak i razvitak;

1 krediti koji potiču financiranje projekata obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša

39

Ø Program poticanja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije

gospodarstva Hrvatske 2009. - 2010., iz 2009. godine čiji je cilj jačanje izvoznih

kapaciteta hrvatskih tvrtki prilikom izlaska na međunarodna tržišta, promocija

hrvatskog gospodarstva na međunarodnim tržištima i jačanje suradnje i

povezivanje tvrtki radi zajedničkog nastupa na inozemnim tržištima;

Ø Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008. - 2012. iz 2008. godine

koji sadrži pregled smjernica za provedbu poticaja za razvoj malog

gospodarstva, te utvrđuje ciljeve, mjere i zadatke uključujući i mehanizme

provedbe i praćenja aktivnosti i projekata;

Ø Godišnji Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva koji sadrži

projekte, korisnike, mjere i sredstva poticaja na godišnjoj razini u cilju provedbe

Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008. - 2012.;

Analiza provedena među 5 najvećih banaka u Hrvatskoj pokazala je da se kod kredita

malim i srednjim poduzećima javlja veći omjer loših kredita i veći omjer rezervacija

nego kod velikih poduzeća, što ukazuje na bitno veće konačne očekivane gubitke u tom

segmentu.

Tablica 7: Kvaliteta kreditnog portfelja banaka u uzorku 2010.-2013.

Omjer loših

kredita, stanje

na kraju godine

Ukupno

Mala i

srednja

poduzeća

Velika

poduzeća Stanovništvo

2010. 11,10% 21,30% 13,30% 6,40%

2011. 11,40% 21,20% 14,80% 6,50%

2012. 13,00% 22,20% 16,70% 7,50%

2013. 15,50% 27,40% 20,60% 8,20%

Omjer pokrića

2010. 36,50% 32,20% 32,30% 48,20%

2011. 42,20% 39,30% 34,10% 58,30%

2012. 43,90% 45,00% 35,00% 59,00%

2013. 46,70% 48,00% 42,50% 56,50%

Izvor: HUB Analize br. 47

40

Može se pretpostaviti da su visoke rezervacije i visok postotak loših kredita krivac za

ostvarene gubitke banaka u 2013. godini. No, slijedom nedavno iznesenih podataka u

medijima o poslovanju banaka u 2014. godini, možemo zaključiti da su se banke brzo

oporavile budući je 18 od 28 banaka na hrvatskom tržištu ostvarilo dobit.

Uz poticajnu kreditnu politiku na nivou države i od strane poslovnih banaka broj malih

poduzeća je u blagom porastu. Nakon nekoliko godina uzastopnog pada broja srednjih

poduzeća, njihov se broj u 2014.g. povećao (za 2,4%) kao i broj zaposlenih u srednjim

poduzećima. Broj zaposlenih u malim poduzećima u stalnom je porastu, izuzev 2013.g.

Tablica 8: Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2010. - 2014.

Godina Broj malih

poduzeća

Broj

zaposlenih u

malim

poduzećima

Broj srednjih

poduzeća

Broj

zaposlenih u

srednjim

poduzećima

2010. 161.024 537.098 1.969 202.090

2011. 149.374 504.070 1.922 198.276

2012. 151.135 504.928 1.872 191.613

2013. 149.892 488.835 1.869 186.752

2014. 152.764 491.903 1.914 188.004

Izvor: ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-

review/files/supporting-documents/2013/database_en.zip

Mala i srednja poduzeća u 2012. godini imaju značajan udio u ukupnom prihodu (51%),

što predstavlja povećanje od 0,8 posto u odnosu na 2011. godinu (zbog povećanja

ukupnog prihoda koji ostvaruju mala poduzeća). U 2012. godini ukupan prihod ostvaren

izvozom hrvatskih poduzeća raste za 1,04% u odnosu na 2011. godinu, zahvaljujući

porastu izvoza srednjih poduzeća (rast od 2,1 posto u odnosu na 2011. godinu). Slika

zaposlenosti u 2012. godini razlikuje se od stanja u 2011. godini – porast zaposlenosti

evidentan je u sektoru malih poduzeća (5,3%), dok je pad zaposlenosti zabilježen u

srednjim (6,2%) i velikim poduzećima (4,8%).

41

Slika 7: Ukupan prihod prema veličini poduzeća u 2012. godini

Izvor: CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013

Slika 8: Zaposlenost prema veličini poduzeća u 2012. godini

Izvor: CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013

Slika 9: Izvoz prema veličini poduzeća u 2012. godini

Izvor: CEPOR Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013

48,90%

32,70%

18,30%

Velika poduzeća

Mala poduzeća

Srednja poduzeća

49,00%

32,90%

18,04%

Mala poduzeća

Velika poduzeća

Srednja poduzeća

56,30%

21,00%

22,60%

Velika poduzeća

Mala poduzeća

Srednja poduzeća

42

Iz prikazanoga možemo zaključiti da je potrebno još ulaganja u mala i srednja poduzeća

kako bi potaknuli jači razvoj hrvatskog gospodarstva. Posebno se to odnosi na izvoz.

Očito je da izvozna politika, u kojoj se država oslanja na velika poduzeća, za hrvatsko

gospodarstvo nije dovoljna, budući da već godinama ostvarujemo izvozni deficit.

Uzevši u obzir da su mala i srednja poduzeća većinom usko specijalizirana u ponudi

dobara i usluga, za razliku od velikih koje odlikuje diverzificiranost ponude, jasno nam

je zašto se veći dio izvoza odnosi na velika poduzeća. No potrebno je pronaći način da

se mala i srednja poduzeća probiju na inozemno tržište posebno iz razloga da takva

poduzeća mogu proizvoditi vrlo specifične proizvode visoke kvalitete, da se lakše

prilagođavaju na inovacije novih tehnologija i promjenama na tržištu. Na tim

prednostima treba razvijati strategiju.

4.4 Primjer financiranja poduzetnika

Poduzetnik se vrlo često u poslovanju susreće sa situacijom da želi investirati u

poslovanje, a nema dovoljno vlastitih sredstava pa mora atraktivnošću svog projekta

uvjeriti potencijalne investitore (ostale sudionike) kako im se više isplati ulagati u

njegov, a ne u neki drugi projekt. Da bi vlasnik kapitala mogao odlučiti koje mu je

ulaganje isplativo, mora imati neki oslonac, neku čvrstu točku prema kojoj će

valorizirati profitabilnost mogućih investicija. Jednostavno mu treba kriterij po kojem

će moći ocijeniti da li mu je isplativije držati gotovi novac na računu u banci, kupiti

dugoročne obveznice, uložiti u komunalne obveznice glavnog grada svoje zemlje ili

kupiti korporativne obveznice neke velike tvrtke. Kriterij je, naravno, kamatna stopa pa

investitor ocjenjuje ročnost i visinu kamatne stope. (Družić, Sirotković, 2002., str. 297)

U slijedećem Primjeru će se prikazati situacija zaprimanja u banku zahtjeva poduzetnika

za kreditiranjem investicije. Razmotrit će se financijski izvještaji i poslovanje

poduzetnika unazad 5 poslovnih godina, te temeljem analiziranih podataka donijeti

odluka o prihvaćanju ili odbijanju kreditnog zahtjeva.

43

Zahtjev poduzetnika

Iznos kredita: 1,5 mio eur kunske protuvrijednosti

Ročnost: 10 god

Poček: 2 godine

Korištenje: do godinu dana

Kamata: 6M EURIBOR2 uvećan za maržu od 125 pp3

Naknada za obradu zahtjeva: 0,8% jednokratno na iznos odobrenog kredita

Naknada za rezervaciju sredstava: 0,25% godišnje na neiskorišteni iznos kredita,

počevši po proteku 30 dana od datuma ugovora o kreditu

Namjena: Investicijski kredit (dogradnja postojećih smještajnih kapaciteta i vodenog

parka, izgradnja novih parkirališnih mjesta)

Investicija poduzetnika: 5 mil kn

Instrumenti osiguranja: zalog na nekretnini (postojeći hotelski objekt), zadužnice

vlasnika i društva na iznos 105% vrijednosti kredita, četiri osobne mjenice vlasnika,

svaka vrijednosti 100 tis kn

O poduzetniku

Terme Bregi d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo osnovano je dana 10.02.2005. godine i

upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Temeljni kapital društva iznosi

2.040.000,00 kn. Osnovna djelatnost društva je pružanje usluga u zdravstvenom,

športskom, kongresnom, lovnom, nautičkom, seljačkom i drugim oblicima turizma.

Plan razvoja društva Terme Bregi d.o.o.

Društvo Terme Bregi d.o.o. je 2011. godine investiralo u izgradnju vodenog parka,

dijelom iz vlastitih financijskih sredstava, dijelom iz kreditnih linija banaka uz potporu

Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma.

Društvo u 2016.g. ima plan nadograditi hotel i vodeni park, te izgraditi još jedno

parkiralište. Projekti za navedenu investiciju postoje, a Društvo se radi financiranja iste

prijavilo za bespovratna sredstva iz EU, dok razliku potrebnih sredstava planira

2 6M EURIBOR - euribor je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom

tržištu, u ovom slučaju se radi o šestmjesečnom euriboru 3 pp - postotni poen

44

financirati iz dugoročnog investicijskog kredita svoje poslovne banke u suradnji s

HBOR-om, a iz kreditne linije Turizam i izvoz - IBRD.

Trenutni smještajni kapacitet hotela je 70 osoba u 30 soba. Cilj investicije je povećati

broj smještajnih kapaciteta za još 20 soba i poboljšati kvalitetu postojećim jer je

Društvo do sada često imalo situacije gdje su bili prisiljeni odbiti dolaske većih grupa

radi nedovoljnih smještajnih kapaciteta. Investicijom će se uložiti i u izgradnju novog

parkirališta, te prenamjenu jednog vanjskog bazena u dječji vodeni park.

Aktivnosti istraživanja i razvoja Društva

Društvo provodi razne marketinške aktivnosti u smislu uspostavljanja kontakta sa

putničkim agencijama u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU, kako bi osiguralo

popunjenost tijekom cijele godine. Također se reklamira kroz različite medije, od

tiskanih, elektroničkih, preko Internet portala. Putem vlastite Internet stranice redovito

svoje postojeće i potencijalne korisnike obavještava o aktualnostima i ponudi hotela.

Radi podizanja kvalitete usluge, prisutno je stalno ulaganje u edukaciju djelatnika.

Izloženost riziku likvidnosti

U cilju pravodobnog podmirivanja obveza, Društvo je poduzelo niz aktivnosti u smislu

smanjenja troškova poslovanja, štednje i racionalizacije praćenjem cijena na tržištu

kako bi se utjecalo na smanjenje troškova nabave, te ujedno i ostalih troškova

poslovanja.

Kreditna sposobnost poduzetnika

Da bi se ustanovila kreditna sposobnost poduzetnika, potreban je uvid u imovinu,

poslovne prihode i rashode poduzetnika, te njihovu strukturu. Budući se radi o traženom

dugoročnom kreditu za kreditiranje investicije, banka je od poduzetnika zatražila

financijske izvještaje za proteklih 5 poslovnih godina.

45

Tablica 9: Bilanca poduzetnika

Izvor: Osobni rad autora

Dugotrajna materijalna imovina poduzetnika se sastoji od zemljišta (3 mil kn),

građevinskih objekata (9 mil kn), te ostatak postrojenja i oprema, alati i inventar.

Dugotrajna nematerijalna imovina (14,1 mil kn) se 2010.g. odnosila na koncesiju za

korištenje objekta koje je 2011.g. prešlo u vlasništvo poduzetnika.

Zalihe se odnose na zalihe hrane i pića potrebne za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

AKTIVA 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014.

A)POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

0 0 0 0 0

B) DUGOTRAJNA IMOVINA 18.437.306 22.905.950 20.795.254 18.002.917 16.852.834

I. Nematerijalna imovina 14.155.157 4.624.561 163.109 197.407 140.852

II. Materijalna imovina 4.282.149 18.281.389 20.200.332 17.071.826 16.110.893

III. Financijska imovina 0 0 431.813 733.684 601.089

IV. Potraživanja 0 0 0 0 0

V.Odgođena porezna imovina

0 0 0 0 0

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 881.433 2.534.116 1.084.516 1.118.259 1.107.461

I. Zalihe 99.577 130.159 123.127 118.364 122.903

II. Potraživanja 350.831 1.651.197 773.175 645.147 731.865

III. Financijska imovina 285.918 312.993 5.668 176 1.217

IV. Novac 145.107 439.767 182.546 354.572 251.476

D)PLAĆENI TROŠK. BUDUĆ. RAZD. I OBRAČUNATI PRIHODI

2.500 3.500 220 44 3.877

E) UKUPNA AKTIVA 19.321.239 25.443.566 21.879.990 19.121.220 17.964.172

PASIVA 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014.

A) KAPITAL I REZERVE -3.496.644 -3.010.605 -256.888 1.110.308 1.153.828

B) REZERVIRANJA 0 0 0 0 0

C)DUGOROČNE OBVEZE

12.839.894 11.996.777 10.037.431 10.684.476 8.820.368

D)KRATKOROČNE OBVEZE

9.977.989 16.457.394 12.099.447 6.698.514 7.513.530

E)ODGOĐENO PLAĆANJE TR. I PRIH. BUDUĆ. RAZD.

0 0 0 627.922 476.446

F) UKUPNA PASIVA 19.321.239 25.443.566 21.879.990 19.121.220 17.964.172

46

Potraživanja se odnose na potraživanja od kupaca i primjetan je trend smanjenja nakon

2011.g.

Dugoročne i kratkoročne obveze se odnose na bankarske kredite i pozajmice:

- dugoročni krediti u Hypo (6 mil kn) i RBA (6 mil kn) bankama za investicije

uređenja interijera postojećih smještajnih kapaciteta, bazena i restorana -

kreditne linije uz potpore Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma sa

subvencijom kamate, ročnost oba kredita 5 godina

- kratkoročne pozajmice se odnose na pozajmice Centra za rehabilitaciju Varaždin

(5,1 mil kn), te revolving kredit i dopušteno prekoračenje po transakcijskom

računu

47

Tablica 10: Račun dobiti i gubitka poduzetnika

Izvor: Osobni rad autora

I-XII '10. I-XII '11. I-XII '12. I-XII '13. I-XII '14.

A) POSLOVNI PRIHODI 6.935.567 8.605.346 15.178.148 15.182.741 15.884.638

B)POSLOVNI RASHODI (BEZ

AMORTIZACIJE)6.350.785 7.613.466 11.469.638 11.793.699 11.973.688

I. Troškovi poslovanja 6.350.785 7.613.466 11.469.638 11.793.699 11.973.688

C)DOBIT PRIJE KAMATA,

POREZA I AMORTIZACIJE584.782 991.880 3.708.510 3.389.042 3.910.950

D)DOBIT PRIJE KAMATA I

POREZA 584.782 991.880 3.708.510 3.195.806 1.298.700

E)NETO REZULTAT

FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI-497.878 -505.841 -960.407 -1.411.270 -1.179.545

I. Financijski prihodi 41.097 30.329 66.001 26.506 21.349

II. Financijski rashodi 538.975 536.170 1.026.408 1.437.776 1.200.894

F)NETO UDIO U REZULTATU

PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA0 0 0 0 0

I.Udio u dobiti od pridruženih poduzetnika

0 0 0 0 0

II.Udio u gubitku od pridruženih poduzetnika

0 0 0 0 0

G)NETO REZULTAT

IZVANREDNIH AKTIVNOSTI0 0 -128.981 -58.447 -56.087

I. Izvanredni prihodi 0 0 0 0 0

II. Izvanredni rashodi 0 0 128.981 58.447 56.087

H) UKUPNI PRIHODI 6.976.664 8.635.675 15.244.149 15.209.247 15.905.987

I) UKUPNI RASHODI 6.889.760 8.149.636 12.625.027 13.483.158 15.842.919

J)DOBIT/GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA86.904 486.039 2.619.122 1.726.089 63.068

Porez na dobit 0 0 3.535 358.893 19.548

K)

DOBIT/GUBITAK

NAKON

OPOREZIVANJA

86.904 486.039 2.615.587 1.367.196 43.520

48

Poslovni prihodi (15,8 mil kn) se najvećim dijelom (82%) odnose na prihode od prodaje

proizvoda i usluga iz djelatnosti poduzetnika: prihode od pružanja usluga smještaja, od

prodaje hrane i pića, te od prodaje ulaznica.

Nakon ulaganja u modernizaciju objekta i popratnih sadržaja 2011.g., vidljiv je znatan

porast poslovnih prihoda (76% porasta prihoda u 2012.g. u odnosu na 2011.g.).

Shodno porastu poslovne aktivnosti i prihoda, također se u 2012.g. bilježi znatniji porast

poslovnih rashoda (za 50%) u odnosu na 2011.g., te se poslovna aktivnost održava na

otprilike istoj razini i slijedećih obračunskih razdoblja. U 2014.g. poslovni rashodi su

iznosili nešto manje od 12 mil kn i odnosili su se većinom na troškove sirovina i

materijala (23%), energije i goriva (19%), troškove tekućeg održavanja (7%) i troškove

osoblja (42%).

Izdaci za kamate po dugoročnim i kratkoročnim kreditima uzrokovali su negativan neto

rezultat od financijskih aktivnosti (-1,1 mil kn).

Društvo posluje s dobiti (43.520 kn u 2014.g., te istu zadržava).

49

PROFITABILNOST

Tablica 11: Struktura prihoda poduzetnika

Izvor: www.poslovna.hr

Prihodi od prodaje

usluga2010 udio % 2011 udio % 2012 udio % 2013 udio % 2014 udio %

Prihodi od pružanja usluga smještaja

1.725.325 24,88% 2.134.652 24,81% 2.862.407 18,86% 3.625.424 23,88% 3.830.204 24,11%

Prihodi od prodaje hrane

i pića 2.279.476 32,87% 2.952.544 34,31% 3.364.339 22,17% 4.639.212 30,56% 4.735.926 29,81%

Prihodi od prodaje

ulaznica 2.132.924 30,75% 2.695.624 31,32% 3.187.674 21,00% 4.114.061 27,10% 4.375.258 27,54%

Prihodi od prodaje

wellness usluga i sauna - 0,00% - 0,00% 891.001 5,87% 1.289.809 8,50% 1.504.321 9,47%

Prihodi od usluga

iznajmljivanja 67.314 0,97% 98.576 1,15% 166.091 1,09% 448.400 2,95% 329.652 2,08%

Prihodi od prodaje robe 108.524 1,56% 146.843 1,71% 196.640 1,30% 262.549 1,73% 286.349 1,80%

Prihodi od prodaje

ostalih usluga 422.359 6,09% 509.348 5,92% 659.119 4,34% 179.698 1,18% 485.500 3,06%

Ukupno prihodi od

prodaje usluga6.735.922 97,12% 8.537.587 99,21% 11.327.271 74,63% 14.559.153 95,89% 15.547.210 97,88%

Ostali poslovni prihodi199.645 2,88% 67.759 0,79% 3.850.877 25,37% 623.588 4,11% 337.428 2,12%

Sveukupno 6.935.567 100,00% 8.605.346 100,00% 15.178.148 100,00% 15.182.741 100,00% 15.884.638 100,00%

50

Tablica 12: Struktura rashoda poduzetnika

Izvor: www.poslovna.hr

GIM 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

54% 59% 47% 57% 61%

EBITDA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

u mil kn 0,585 0,992 3,708 3,389 3,911

Prema pokazateljima GIM4 i EBITDA

5 je vidljiv pozitivan utjecaj investicija u

modernizaciju smještajnih kapaciteta (2011.g.) koji se replicirao na povećanje poslovnih

4 GIM - operativna marža = (prihod od prodaje-materijalni troškovi)/prihod od prodaje

5 EBITDA (earnings before interest, taxes, depreciation, and amortization) - dobit prije kamata, poreza i

amortizacije

Materijalni troškovi 2010 udio % 2011 udio % 2012 udio % 2013 udio % 2014 udio %

Troškovi sirovina i materijala

1.169.423 21,46% 1.412.354 21,37% 2.059.400 20,22% 2.330.265 22,18% 2.434.312 23,04%

Utrošena energija i gorivo

807.672 14,82% 954.264 14,44% 1.849.645 18,16% 1.921.638 18,29% 1.981.804 18,76%

Utrošeni sitni inventar 156.972 2,88% 174.338 2,64% 340.040 3,34% 194.997 1,86% 180.305 1,71%

Troškovi prodane robe 85.687 1,57% 102.693 1,55% 126.837 1,25% 163.078 1,55% 183.102 1,73%

Troškovi telefona i ptt usluga

75.322 1,38% 82.461 1,25% 94.417 0,93% 98.217 0,93% 102.241 0,97%

Prijevozne usluge 6.234 0,11% 6.821 0,10% 7.504 0,07% 7.491 0,07% 7.233 0,07%

Troškovi tekućeg održavanja

443.284 8,14% 451.246 6,83% 716.359 7,03% 793.768 7,55% 733.401 6,94%

Zakupnine 75.645 1,39% 78.341 1,19% 81.304 0,80% 147.371 1,40% 90.324 0,85%

Troškovi reklama 76.437 1,40% 58.850 0,89% 313.536 3,08% 125.863 1,20% 75.701 0,72%

Komunalne usluge 76.234 1,40% 79.362 1,20% 142.583 1,40% 178.080 1,69% 182.338 1,73%

Provizije turističkih agencija

- 0,00% - 0,00% - 0,00% 96.566 0,92% - 0,00%

Informatičke usluge 20.358 0,37% 23.412 0,35% 25.090 0,25% 33.950 0,32% 31.546 0,30%

Ostali vanjski troškovi 86.214 1,58% 97.394 1,47% 224.304 2,20% 212.346 2,02% 127.534 1,21%

Ukupno materijalni

troškovi3.079.482 56,51% 3.521.536 53,29% 5.981.019 58,71% 6.303.630 59,99% 6.129.841 58,02%

Troškovi osoblja (bruto)

2.369.567 43,49% 3.086.517 46,71% 4.206.330 41,29% 4.203.938 40,01% 4.434.398 41,98%

Sveukupno 5.449.049 100,00% 6.608.053 100,00% 10.187.349 100,00% 10.507.568 100,00% 10.564.239 100,00%

51

aktivnosti, prihoda i dobiti. GIM je u laganom porastu te je malo iznad prosjeka

djelatnosti (50%). EBITDA je u znatnijem porastu od 2012.g. te je iznad prosjeka

djelatnosti (prosjek za 2014.g. 58 tis kn).

LIKVIDNOST

Tablica 13: Potraživanja od kupaca poduzetnika

Izvor: Osobni rad autora

DOSPJELA< 30

dana

31-60

dana

61-90

dana

91-365

dana

>365

dana

Centar za rehabilitaciju

Varaždin188.297 115.881 45.742 0 6.235 12.540 51.364 72.416

Dom za starije i nemoćne osobe Zabok

106.381 74.886 36.214 0 4.310 8.930 25.432 31.495

Ustanova za zdravstvenu

njegu Zlatar102.321 49.484 22.471 0 0 8.721 18.292 52.837

Hypo Alpe-Adria-Bank

d.d.23.260 17.632 17.632 0 0 0 0 5.628

Zagrebački Holding 32.143 20.717 16.482 0 0 4.235 0 11.426

Ostali 66.444 49.005 27.219 8.049 2.980 4.015 6.742 17.439

UKUPNO 518.846 327.605 165.760 8.049 13.525 38.441 101.830 191.241

100% 63% 51% 2% 4% 12% 31% 37%

KUPCI UKUPNO NEDOSPJELA

DOSPJELA POTRAŽIVANJA

52

Tablica 14: Promet najvećih kupaca

Izvor: Osobni rad autora

· Rizik koncentracije kupaca (preko 50% salesa):

1-2 kupaca koncentracija na 3 - 5 kupaca dobro diverzificirani

· Razina suradnje sa glavnim kupcima:

godišnji ugovor pojedinačne narudžbe nema ugovora, ali redovite

narudžbe

Društvo ima sklopljene godišnje ugovore sa stalnim kupcima, pravnim osobama s

područja Zagrebačke i Varaždinske županije, dok ipak većinu prometa ostvaruje

prodajući usluge individualnim osobama i grupama kroz turističke aranžmane. Promet

je, do izgradnje zimske termalne rivijere, bio koncentriran na ljetne mjesece, dok se

izgradnjom zimske termalne rivijere poboljšao promet i u ostatku godine što je vidljivo

povećanju prihoda od prodaje usluga.

Naplata je zadovoljavajuća jer se većinom usluge naplate u roku 30 dana. Potraživanja

veća od 365 dana biti će naplaćena tijekom ove poslovne godine, tj. u planu je

pripajanje društva Centar za rehabilitaciju Varaždin, a preostala društva su u realizaciji

kredita iz kojeg će se naplatiti potraživanja.

KUPCIPromet

Y2012

Promet

Y2013

Promet

01-07/2014

Saldo TR

31.07.2014

Odgode

plaćanja

Centar za rehabilitaciju

Varaždin 981 370 195 9 15

Dom za starije i nemoćne osobe Zabok 684 187 827 6 1

Ustanova za zdravstvenu

njegu Zlatar 117 101 41 43 60

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. 47 90 62 6 15

Zagrebački Holding 211 448 178 7 1

Ostali 13.046 11.339 3.860 437

UKUPNO15.086 12.535 5.163 508

53

Tablica 15: Pregled obveza prema dobavljačima na dan 31.12.2014.

DOBAVLJAČI

UKUPNO

DOSPJELE OBVEZE

NEDOSPJELA DOSPJELA < 30

dana

31-60

dana

61-90

dana

91-365

dana

>365

dana

Stolarija

Kurija 705.152 553.720 374.265 55.423 22.279 33.512 68.241 151.432

Ledo d.d. 418.578 331.153 251.432 27.465 0 12.842 39.414 87.425

Fragaria

d.o.o. 271.552 178.324 120.468 16.248 0 26.135 15.473 93.228

Keramika

Company

d.o.o.

236.578 159.115 57.136 37.421 22.243 0 42.315 77.463

Formateks

d.o.o. 222.005 174.666 83.324 23.412 12.487 42.654 12.789 47.339

Ostali 419.422 337.108 180.348 25.497 36.472 22.379 72.412 82.314

UKUPNO 2.273.287 1.734.086 1.066.973 185.466 93.481 137.522 250.644 539.201

100% 76% 62% 11% 5% 8% 14% 24%

Izvor: Osobni rad autora

Tablica 16: Promet najvećih dobavljača na dan 31.12.2014.

DOBAVLJAČI Promet

Y2012

Promet

Y2013

Promet

01-07/2014

Saldo TP

31.07.2014

Odgode

plaćanja

Formateks d.o.o. 11.294 9.148 3.272 526 60

Stolarija Kurija 36 57 47 21 45

Keramika Company d.o.o. 35 211 70 87 15

Ledo d.d. 5 103 39 3 30

Fragaria d.o.o. 0 89 118 76 30

OSTALI 2.023 1.338 706 119

UKUPNO 13.393 10.946 4.252 832

Izvor: Osobni rad autora

54

· Glavni dobavljači: Formateks d.o.o. (63% ukupnog prometa)

· Rizik koncentracije dobavljača:

1-2 dobavljača koncentracija na 3 - 5 dobavljača dobro diverzificirani

· Redovite i stabilne dostave od strane glavnih dobavljača:

godišnji ugovor pojedinačne narudžbe nema ugovora, ali redovite

narudžbe

· Stabilnost cijena:

kvartalni indeks godišnji indeks fiksne

· Alternative postojećim dobavljačima:

lako zamjenjivi srednje zamjenjivi zamjena nije jednostavna

Najveći dobavljač Društva je firma Formateks d.o.o. iz Zagreba koja se bavi

proizvodnjom tekstila za ugostiteljske potrebe i kućanstvo. Narudžbe se temelje na

narudžbama ručnika i ogrtača za upotrebu na bazenima, wellness kompleksu i sobama,

kao i potrebe tekstilne galanterije u restoranu i kuhinji.

Značajniji promet ostvaren je i s društvima Stolarija Kurija od kojeg je naručena izrada

drvene konstrukcije vanjske terase, suncobrana i ležaljki, te s društvom Keramika

Company d.o.o. koje je obavilo keramičarske radove.

U novim investicijskim pothvatima društvo ima namjeru nastaviti poslovnu suradnju s

navedenim dobavljačima.

55

KREDITNA ZADUŽENOST

Tablica 17: Kreditna zaduženost (dugoročna i kratkoročna) na dan 31.03.2015.

Izvor: Osobni rad autora

Društvo je već zaduženo za tri dugoročna kredita kojima se financirala investicija

modernizacije postojećih smještajnih kapaciteta, vodenog parka i wellness zone. Dva

kredita (CPLTD6 367 tis kn) dospijevaju u studenom 2016.g., te jedan kredit (CPLTD

450 tis kn) u listopadu 2023.g. Sva tri kredita su isplaćeni uz potpore Ministarstva

gospodarstva i Ministarstva turizma. Klijent je uredan u otplati.

Uz dugoročne kredite, klijent je u korištenju dopuštenog prekoračenja po

transakcijskom računu (250 tis kn) koje ima polugodišnji reobračun i odobrava se

ovisno o prometu po transakcijskom računu. Također je u korištenju revolving kredita

(450 tis kn, mogućnost povlačenja tranši po 10 tis eur kunske protuvrijednosti) koji

dospijeva u rujnu ove godine i obnavlja se svake godine.

6 CPLTD (current portio of long term debt) - ostatak duga dugoročnog kredita koji dospijeva u poslovnoj

godini u odnosu na stanje bilance na dan

KREDITOR Y2012 Y2013 Y2014 ožu.15CPLTD

03.2015Dospijeće Otplata/Komentar

Hypo Alpe-Adria d.d. 5.930.303 6.002.623 5.436.140 4.800.078 450.000 lis.23

Kreditna linija uz potporu ministarstva

gospodarstva, poček kte do 01.2013

RBA d.d. 1.871.895 1.359.136 878.345 743.248 365.945 stu.16

Kreditna linija uz potporu Ministarstva

turizma

RBA d.d. 3.583.956 2.960.286 2.426.422 800.214 401.200 stu.16

Kreditna linija uz potporu Ministarstva

turizma

VABA d.d. 298.561 0 0 0 0

UKUPNO LTL 11.684.715 10.322.045 8.740.907 6.343.540 1.217.145

Centar za rehabilitaciju

Varaždin 7.640.718 5.923.412 5.148.325 0

Dom za starije i nemoćne osobe Zabok 2.500.000 0 0 0

Ustanova za

zdravstvenu njegu Zlatar 1.400.000 0 0 0

RBA d.d. 208.727 158.727 222.446 213.742 negativno stanje po računu

RBA d.d. 236.186 336.186 377.208 341.705 ruj.15 revolving kredit

UKUPNO STL 11.985.631 6.418.325 5.747.979 555.447 0

UKUPNO 23.670.346 16.740.370 14.488.886 6.898.987 1.217.145

DUGOROČNI KREDITI

KRATKOROČNI KREDITI

56

Zaduženost na imovinu u 2014.g. iznosi 52%, a na TS 59%. U 2015.g. se predviđa rast

TS za 5%, dok u 2016. za dodatnih 40%. Također se očekuje rast aktive u 2016.g. za

30%.

Projekcija zaduženosti za 2015.g. zaduženost

· dugoročna zaduženost 5.126.000 kn TA 18 mil kn 32%

· kratkoročna zaduženost 700.000 kn TS 17 mil kn 34%

Projekcija zaduženosti za 2016.g. zaduženost

· dugoročna zaduženost 14.000.000 kn TA 23,5 mil kn 62,5%

· kratkoročna zaduženost 700.000 kn TS 24 mil kn 61%

Zaduženost na TS će se u vrijeme početka otplate kredita u 2016.g. neznatno povećati u

odnosu na zaduženost u 2014.g. (59% --> 61%) što je još uvijek prihvatljivo. Počekom

otplate glavnice, klijentu se dala mogućnost da uredno otplati dva manja dugoročna

kredita, te da se dodatno ne optereti platni potencijal klijenta. Istekom dva dugoročna

kredita u 2016.g. i očekivanim rastom prihoda, smatra se da će klijent imati dostatnu

kreditnu sposobnost za traženi kredit i uredno podmirenje obveza.

57

5. ZAKLJUČAK

Nakon detaljne analize poslovanja banaka i kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva,

možemo potvrditi postavljene radnu i pomoćne hipoteze.

PH1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva od velikog je značaja za razvoj

gospodarstva na nivou nacionalne ekonomije.

U Hrvatskoj mala i srednja poduzeća čine više od 99% svih registriranih subjekata.

Njihov je značaj vidljiv u lakoći prilagođavanja tržišnim promjenama, ostvarivanju

prihoda, lakše prate tehnološke promjene, imaju veliki potencijal u zapošljavanju nove

radne snage, aktivno djeluju u smanjenju regionalnih raznolikosti, u razvoju hrvatske

industrije, a posebno u razvoju hrvatskog turizma.

Mala su poduzeća vrlo često obiteljska poduzeća koja s posebnom pažnjom ulažu svoja

sredstva u poslovne pothvate. Vrlo se često posao prenosi s koljena na koljeno te je i za

obitelj važno zadržavanje poslovne tradicije, što unosi pozitivnu klimu u poslovanje.

Mnoga su dosadašnja istraživanja pokazala kako je djelatnicima ispred zarade bitnija

prijateljska atmosfera na radnom mjestu, osjećaj poštovanja i priznavanja zasluga.

Upravo su to odlike malih i srednjih poduzeća u kojima je zbog njihove veličine vrlo

lako stvoriti prijateljsko okruženje u kojem su svi djelatnici u mogućnosti doprinositi

podjednako u poslovanju i ostvarivanju dobiti.

Kao poduzeća koja zapošljavaju više djelatnika i uprihođuju veći prihod od velikih

poduzeća, s pravom možemo reći da su oni pokretači hrvatskog gospodarstva. U

kriznim vremenima, kada se okolnosti na tržištu često mijenjaju, kada kupci postaju sve

zahtjevniji, upravo su mala i srednja poduzeća pokazala da se znaju nositi sa svim

promjenama i zahtjevima iskorištavajući svoje mogućnosti brze prilagodljivosti.

PH2: U uvjetima gospodarske krize bankarski sektor može i dalje usmjeravati svoja

sredstva u razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Gospodarsku krizu je bankarski sektor dočekao spreman. Krizu su banke iskoristile za

organizacijska restrukturiranja, edukaciju djelatnika i ulaganja u informatičku

58

infrastrukturu kako bi bili još fleksibilniji u pristupu i poslovanju s klijentima.

Izmijenjene su mnoge procedure kako bi se, u već dovoljno kompliciranim kriznim

vremenima, olakšalo poslovanje klijentima.

Brzo se reagiralo diverzifikacijom ponude kredita, osluškivale su se potrebe tržišta i

njima prilagođavale kreditne linije. Posljedica toga je još više kreditnih linija u sektoru

malog i srednjeg gospodarstva. Banke su prepoznale važnost suradnje s vladinim

institucijama i agencijama i na taj način omogućile jeftinije financiranje poduzetnika, a

smanjenjem vlastitih marži utjecale su na smanjenje kamatnih stopa.

PH 3: Analizom značaja kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva može se ustanoviti

kako bankarski sektor pomaže razvoju nacionalnog gospodarstva.

Nakon razdoblja deindustrijalizacije mnoga velika poduzeća su nestala s tržišne scene.

Započinje razdoblje privatizacije i cvjetanja malih obiteljskih gospodarstava.

U nedostatku kapitala, banke su pružile mogućnost daljnjeg razvijanja tih

gospodarstava, pratile njihov napredak, zajedno se s njima prilagođavale tržišnim

promjenama i potrebama, omogućile su zaposlenost mnogim obiteljima u njihovim

poduzećima, pokazale su se spremnima za mnoge investicije na kojima je građeno

hrvatsko gospodarstvo.

Banke su u svom poslovanju posrednici. Za mnoge klijente su one bile posrednici i u

nalaženju novih prilika i mogućnosti, te povezivanju s novim klijentima i tržištima.

Svojim iskustvom banke su pomogle prepoznavanju poslovnih potencijala mnogih

klijenata. Individualiziranim pristupom klijentima, banka pokušava ostvariti prijateljski

odnos s klijentima i pronaći nova rješenja za financijske potrebe poduzeća.

Prepoznale su značaj malog i srednjeg poduzetništva i njihovu lakoću prilagođavanju

novonastalim tržišnim situacijama. Posljednjih 5 godina je veliki fokus bankarske

aktivnosti upravo na tom sektoru poduzeća što je rezultiralo novim kreditnim linijama i

razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Upravo u kriznim vremenima pokazale su

spremnost preuzimanja rizika kreditiranjem poduzetnika u poteškoćama. Moglo bi se

reći da su i prije vladajućih prepoznale ulogu i važnost malog i srednjeg poduzetništva

budući su kreditiranja tog sektora veća iz godine u godinu.

59

Stoga možemo zaključiti kako je bankarski sektor pomogao da mala i srednja poduzeća

ostvare udio veći od 50% u odnosu na velika poduzeća u prihodu i zaposlenosti. Samim

time oni utječu na razvoj cjelokupnog gospodarstva hrvatske.

60

LITERATURA

KNJIGE

Barbić, J. i suradnici, 1999, Bankarski sustav i financijsko poslovanje u Republici

Hrvatskoj, Consult biro d.o.o., Zagreb

Družić, G., 2007, Ekonomska politika i poduzetništvo, Drugo, izmijenjeno i dopunjeno

izdanje, HITA, Zagreb

Družić i Sirotković, 2002, Uvod u hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Zagreb,

Zagreb

Giunio, M. i suradnici, 1996, Kreditiranje poduzetništva u Hrvatskoj, Mikema, Zagreb

Klačmer Čalopa, M., Cingula, M., 2009, Financijske institucije i tržište kapitala,

Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

Penava, M. 2014, Makroekonomija hrvatske deindustrijalizacije, Ekonomski fakultet -

Zagreb, Zagreb

Santini, G. 2007, Iluzija i stvarnost hrvatskog gospodarstva, Rifin, Zagreb

Srb, V., Matić, B., 2002, Bankarstvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

Srb, V., Matić, B., 2003, Bankarsko poslovanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

Stipetić, V. 2012, Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva (1820.-2005.,HAZU,

Zagreb

ZBORNICI RADOVA

Prohaska, Z., Olgić, B., 2005, Programi financiranja malih i srednjih poduzeća u

Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, str. 605-618

ZNANSTVENI ČLANCI

Jakovčević, D., 2001, Bankovni potencijali, poslovna spajanja banaka i razvitak

hrvatskog gospodarstva, str. 1283-1302

61

Krivačić, D., Smederevac, S., Vujnović, P., 2012, Profitabilnost banaka u uvjetima

gospodarske krize - Analiza banaka u Hrvatskoj, Hrčak – Portal znanstvenih časopisa

Republike Hrvatske, Zbornik Veleučilišta u Karlovcu, godina 2, broj 1, str. 145-155

INTERNET IZVORI

CEPOR: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2011, dostupno na:

http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak_final.pdf

CEPOR: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013, dostupno na:

http://www.cepor.hr/Izvjesce%20o%20malim%20i%20srednjim%20poduzecima%2020

13_CEPOR.pdf

Državni zavod za statistiku, dostupno na: www.dzs.hr

European Commission, dostupno na: ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-

analysis/performance-review/files/supporting-documents/2013/database_en.zip

HBOR financijski izvještaji, dostupno na: http://www.hbor.hr/art1593

HNB Bilten o bankama, različiti brojevi, http://www.hnb.hr/publikac/bilten-o-

bankama/hbilten_o_bankama.htm

HUB Analize, dostupno na: http://www.hub.hr/hr/hub-analize

Limun. hr, dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id= 17063&Page

Poslovna Hrvatska, dostupno na: http://www.poslovna.hr/

62

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA

Redni

broj Naslov tablice

Stranica

1 Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva 12

2 Pregled odobrenih kredita HBOR-a po kreditnoj liniji Malo i

srednje poduzetništvo za razdoblje 2005. - 2014. godina

24

3 Distribucija kunskih kredita poslovnih banaka po institucionalnim

sektorima (u mil kn)

29

4 Struktura kreditnog portfelja (bruto) HBOR-a po programu

kreditiranja poticanja malog i srednjeg poduzetništva

31

5 Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2003. –

2010. godine

33

6 Veličina poduzeća i BDP, zaposlenost i izvoz u 2009. i 2010.

godini

34

7 Kvaliteta kreditnog portfelja banaka u uzorku 2010.-2013. 39

8 Struktura zaposlenih u malim i srednjim poduzećima 2010. - 2014. 40

9 Bilanca poduzetnika 45

10 Račun dobiti i gubitka poduzetnika 47

11 Struktura prihoda poduzetnika 49

63

Redni

broj Naslov tablice Stranica

12 Struktura rashoda poduzetnika 50

13 Potraživanja od kupaca poduzetnika 51

14 Promet najvećih kupaca 52

15 Pregled obveza prema dobavljačima na dan 31.12.2014 53

16 Promet najvećih dobavljača na dan 31.12.2014. 53

17 Kreditna zaduženost (dugoročna i kratkoročna) na dan 31.03.2015. 55

POPIS SLIKA

Redni

broj Naziv slike

Stranica

1 Produktivnost rada u Hrvatskoj, 1958. - 2010.

7

2 Specifičnost kretanja produktivnosti rada u Hrvatskoj nakon

tranzicije 8

3 Usporedba stopa rasta industrije i BP-a u Hrvatskoj, 1959. - 2010.

9

4 Struktura odobrenih sredstava prema namjeni od 2009. do 2014.

godine 26

64

Redni

broj Naziv slike

Stranica

5 Domaća potraživanja banaka od stanovništva i domaća

potraživanja banaka od poduzeća uvećana za vanjski dug

poduzeća 07.1999. – 07.2009.

30

6 Kamatne stope na kredite s rokom dospijeća do 5 godina

poduzećima u Hrvatskoj i Eurozoni 31

7 Ukupan prihod prema veličini poduzeća u 2012. godini

41

8 Zaposlenost prema veličini poduzeća u 2012. godini 41

9 Izvoz prema veličini poduzeća u 2012. godini

41

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ BANAKA U

RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Branka Crnković-Stumpf, a pri izradi

diplomskog rada pomogla mi je i asistentica mr. sc. Mirjana Grčić Fabić. U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je

pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan/na sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Ivona Vojak