SVEUILITE U ZAGREBU

SVEUILITE U ZAGREBU

FILIZOFSKI FAKULTET

IVANA LUIA 3

Utvrda Korovar

Seminarski rad

Vedran Hozjan

geografija i povijest

Zagreb, srpanj 2010

Sadraj

1. Uvod

32. Smjetaj

43. Prostor

54. Velikaka obitelj Koro i vlasnici

55. Utvrda Korovar

76. Legende

127. Valorizacija i aspekti

138. Zakljuak

149. Popis slika

1510. Literatura

161. Uvod

Utvrda Korovar je, bez obzira na svoju impozatnost, ostala nepoznata, kako javnosti tako i iroj znanstvenoj zajednici bez obzira na usmjerenje. Nedostatak interesa se teko moe objasniti. Potencijali utvrde su veliki, ipak je to klasian primjer wasserburga, jedini ouvani u takvom stanju na podruju Hrvatske. Uvrda je dobila ime po svojim vlasnicima i graditeljima, plemenitakoj obitelji Koro.

Osnovni problem s kojim sam se susreo pri pisanju seminara jest nedostatak relevantne literature. Uzrok tome je moda nedostatak interesa, ali esto tekstovi na koje sam naiao imaju odreeni romantiarski tih. Na rubu jednog idilinog umarka ugledasmo impozantne ostatke starog Korovara. I sami smo se iznenadili prizoru. To je grad iz djeje bajke, drevne zidine izronile su iz magle poput srednjovjekovnog viteza.

Vanost utvrde je ovisila o snazi obitelji Koro. Kao njeno prebivalite, u kasnom srednjem vijeku je imala funkciju sredita velikog vlastelinstva u vlasintvu Koroa. Slabljenjem Koroa i njihovim izumiranjem, sama uvtrda pada u zaborav te je preputena zubu vremena.

2. Smjetaj

Utvrda se nalazi 10-ak kilometara jugozapadno od Osijeka, na polovini puta izmeu epina i Ivanovca. Pristup uvrdi je mogu autom, no samo za suhog vremena jer je utvrda smjetena usred polja, okruena kanalima i topolovom kulturom.

Slika 1Geografski smjetaj utvrde, izvor : http://www.osijek031.com3. Prostor

Prvi spomen ovog prostora nalazimo kod rimskih kroniara koji izvjetavaju o sukobu za vrijeme Batonovog ustanka. Spominju toponim Hiulca Palus, koji predstavlja iri prostor supsidencije nizine rijeke Vuke u kojem se razvila movara. Tokom srednjeg i ranog novog vijeka cijeli prostor se naziva Palaa ( lat. Palus-movara ). Melioracijskim radovima u 19. stoljeu cijeli prostor je isuen i priveden poljoprivrednoj proizvodnji.

Nastanak utvrde tipa wasserburga je upravo posljedica konfiguracije i geomorfolokih osobitosti terena. Okruena vodom, utvrda je bila dobro zatiena te nije bila izloena opasnostima rata u kojima su sudjelovali njeni vlasnici. Slinu analogiju moemo pronai u gorskim prostorima gdje je gradnja utvrda prilagoena konfiguraciji terena.4. Velikaka obitelj Koro i vlasnici utvrde

Kao to je ve navedeno, prvi vlasnici, ujedno i graditelji utvrde su bili Koroi, hrvatska velikaka obitelj koja je relativno nepoznata, iako je dala nekoliko banova Mavanske banovine te u promatranom razdoblju po vanosti bila uz bok poznatijih knezova Ilokih i Gorjanskih.

Prema rodoslovnim podacima(genealokim) Korogi su potjecali od Keledova ( Cletus ) roda, iji su preci bili porijeklom iz Hersfelda u Njemakoj. Prvi poznati predstavnik Koroa je bio Filip Veliki( Magnus ). Za steene zasluge u borbi protiv Tatara i pratei kralja do jadranskog mora nagradio je 6. kolovoza 1258. Bela IV. Keledove sinove Ladislava, Filipa i Grgura posjedom Koka ( Koos ), Dubrava (Dombro) i epin ( Kendchapa ) u Baranjskoj i Vukovarskoj upaniji, te i ih izuzeo ispod sudbene vlasti vukovskog upana. Darovnicu svoga oca Bele potvrdio je Ladislavu, Filipu i Grguru i kralj Stjepan II. 1270. Prije toga ini se da je Filip 1267. obavljao dunost upana Vukovske upanije, na koju je vjerojatno bio postavljen pozivanjem na vojne i druge zasluge u kraljevoj slubi. Prema oporuci Grgura iz 1290. godine posjeduje, uz ostalo, utvrdu Koro i epin. Dakle, nastanak utvrde moemo staviti u vremensko razdoblje izmeu 1258. i 1290. godine. Naalost, tonijih podataka nema. Uspon Koroa poine od prve polovine 14. stoljea, kada Filip Koro uzima u zakup od kardinala Gilbermusa tvravu Osijek. Za zakup je platio 60 zlatnika te su od tada Koroi stvarni gospodari Osijeka. Tim inom vanost i uloga obitelji raste i izvan granica Slavonije te oni postaju baruni kraljevstva( barones regni). U to vrijeme Koroi naputaju Korovar kao svoju rezidenciju te takoer od toga vremen nose pridjev de Korogh.

Obitelj Koro je imala svoju znaajnu ulogu za vrijeme kralja Sigismunda prilikom bune Ivana Horvata potkraj 14. stoljea. Nakon to je Stjepan imenovan banom mavanske banovine, obitelj Koro je bila na vrhuncu moi i utjecaja. Tokom bune 1386. godine, Stjepan Koro u funkciji mavanskog bana pobjeuje Ladislava Horvata te uskoro kri ustaniku vojsku u blizini Poege. Za kralja Sigismunda osvaja i Beograd te njegovim djelovanjem je buna uskoro uguena. Nagraen je proirenjem posjeda te su Koroi u to vrijeme jedni od najveih posjednika.

Obiteljskim trzavicama , nepunih 100 godina nakon vrhunca obitelj Koroi je izumrla.

Slika 2 Nadgrobni spomenik Filipa Koroa i obiteljski grb, izvor : vlastita arhiva

Nakon izumrua, posjede je naslijedio Nikola Csupor Moslavaki u koje ulazi i utvrda. esto je mjenjala vlasnike. Posljednji vlasnik je bio budimski kaptol. Nakon osmanskih osvajanja, utvrda je naputena.5. Utvrda KorovarSlika 3, izvor : Graevinar 57 , 2005, 445

Rije je o tipinoj nizinskoj utvrdi (wasserburgu). Utvrda je pravilnog krunog oblika promjera oko 40 metara. Utvrda se nalazi na sredinjem uzvienju nastalim ljudskim radom. Oko sredinjeg uzvienja se nalazi opkop, vjerojatno ispunjen vodom. Oko opkopa se nalazi jo jedno uzvienje, takoer pravilnog krunog oblika na kojemu su se vjerojatno nalazile palisade. Izraena je fortifikacijska uloga bez obzira to je utvrda bila prebivalite obitelji Koro. Dvorite je pravilnog osmerokutnog oblika, u sredini se nalazi Donon kula, po legendi prozvana Zmijska kula.Slika 4 Tloctni prikaz utvrde i profil, izvor : naveden na slici

Zidine su debljine priblino 2,5 metra te visine 5 metara. Visinom se debljina smanjuje. Graene su od opeke. U unutranjosti se vide ostaci pregradnih zidova, te se moe pretpostaviti unutarnja struktura, no ne i namjena. Prema akvarelu C. Htzendorfa moemo pretpostaviti minimalno ko jedan kat utvrde.

Slika 5 Akarel C. Htzendorfa, izvor : Szabo, Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 138.

Kao to sam ve naveo, nastank moemo smjestiti u razdoblje izmeu 1258. i 1290. godine. Prvi spomen je 1290. g kao castrum Kourough, 1296. g castrum Koorong ultra fluv Drauwe. Za vrijeme Katzianerova pohoda u utvrdi je bila smjetena posada koja je nakon njegova povlaenja uspjela od Osmanlija oteti neke topove. Dakle, utvrda se odrala jo deset godina nakon pada Osijeka. Osmanlije nisu pokazale zanimanje za nju te je naputena. Zadnji spomen potjee iz 1696. gdje se navodi da postoji ruevina.

Polovinom 20. stoljea sluila je za vjebe gaanja topnitva pripadnika JNA. Konzervatorski radovi su poduzeti u razdoblju 1967-1973., no stanje je i dalje, eufemizmom izraeno, jako teko. Tijekom konzervatorskih radova otkriveno je da je utvrda graena kao i Venecija po principu Drvenih ralji od hrastovih greda.

Slika 6 Prilaz utvrdi, izvor : vlastita arhiva

Slika 7 Ulaz u utvrdu, izvor : vlastita arhiva

Slika 8 Zidine, izvor : vlastita arhiva

Slika 9 Rezultati restauracije, izvor : vlastita arhiva

Slika 10 Unutarnja struktura, izvor : vlastita arhiva

6. Legende

Zbog smjetaja i okolia, utvrda daje i danas odreeni mistini ugoaj. Postoje dvije legende, o zakopanom blagu baruna Trenka i poludjevojci-poluzmiji.

Legenda kae da se za noi punoga mjeseca oko grada u movari moe uti siktanje zmija i sablastan smijeh, a esto i krik od kojega se svim ivim biima ledi krv u ilama.Prema pukoj predaji poludjevojka poluzmija je mitsko bie koje ima gornji dio tijela enski, a donji dio tijela zmijski rep. Navodno je Filip Koro pobjegao s Korovara, jer su ga opsjedale movarne zmije. Kasnije su zaposjele grad poslije odlaska Koroa. Filip Koro je zazidao svoju ker u zmijsku kulu da mu uva blago, koje nije mogao ponijeti sa sobom. Ona se je nakon toga pretvorila u poludjevojku poluzmiju.

Narod ju krivi za nestajanje djece u blizini Korovara, jer je ona pjesmama dozivala djecu u ruevni otvor s vanjske strane, a nakon to su djeca ula ona ih bi guila svojom dugom kosom i prodirala njihova tijela, koja su joj omoguavala preivljavanje. Nitko tko je uao u otvor s vanjske strane, koji je navodno i ulaz u podzemne tunele, kojima je epin spojen s Kolovarom, pa onda ak sve do osjeke Tvre. U taj otvor prilikom obnove konzervatori su pustili psa, koji se nikada nije vratio

Jedna od legendi vee i baruna Franju Trenka, da je nakon uspjenih ratova za austrijsku krunu opljakano zlato pohranio je u zmijsku kulu. Kako nitko od njegovih pandura nije imao hrabrosti doi po sedam sanduka zlata, moda se to zlato i danas tamo krije

7. Valorizacija i aspekti

Vrednovanje ovog prostora je na nezadovoljavajuem stupnju, pri emu su mogunosti za napredak velike. Naalost, tijekom veeg dijela godine prostor slui za povremene zabave uz rotilj, a posljedice su ostaci smea koje nitko ne isti. Pri mome posjetu sam naiao na povee koliine smea. Pozitivan pomak predstavlja akcija Udruge mladih Dvorite koja sedmu godinu zaredom organizira koncerte nepoznatih ali perspektivnih grupa pod nazivom Zidine. Koncerti traju nekoliko dana, no to vremensko razdoblje nije dovoljno za popularizaciju prostora na ire mase. No, ipak predstavlja svjetlu toku.

Prvenstveno, ovdje moramo spomenuti turistiki aspekt. Primjer ovakve utvrde nemamo u Slavoniji. Ouvane zidine, makar ne ba u najboljem stanju, izazivaju efekt oduevljenja osobito kad osobe ne oekuju takvu graevinu, skrivenu, daleko od civilizacije, usred polja. Upravo bi romantiarski opisi ranije spomenuti ovdje imali pravi efekt. Legende ranije spomenute, osobito o izgubljenom blagu bi bile pravi mamac za turiste. Primjerice, organizirati lov na blago, a kao nagrada diploma za najboljeg lovca na blago. Osobito blizina Osijeka, kao emitivnog centra, bi donijela uspjeh projektu. Prihod od manifestacija bi bio uloen u obnovu i daljnja istraivanja utvrde.

Drugi aspekt, osobno i vaniji, je didaktiki. Utvrda prua in situ situaciju oblika i naina ivota u srednjem vijeku. U skladu s nastavnim programom i planom bismo mogli organizirati nastavu u prirodi. Zamijeniti uionicu i srednji vijek pribliiti uenicima. Uz takve programe, nastava povijesti vjerojatno se ne bi smatrala dosadnom. No naalost, ovo su samo mogunosti koje su otvorene a za njihovu eventualnu realizaciju e trebati mnogo vremena.8. Zakljuak

Zahvaljujui pohaanju ovog kolegija otvorili su mi se novi pogledi na povijest srednjeg vijeka, posebice povijest Slavonije. Radom na ovom seminaru sam uspio izbjei strukturu srednjovjekovne povijesti te na zanimljiv nain si predoiti Osijek i okolicu. Ranije napisano je bilo neposredna posljedica zanimanja za Korovar. Kako, zato ba tamo i tko ga je sagradio su bila pitanja koja dosad nisu nalazila odgovora. Povezivanjem raznih znanstvenih disciplina se dolo do odgovora. i u nekim svojim dijelovima su bili iznenaujui.

Utvrda Korovar, smatram, je knjiga kojoj kraj jo nije napisan. Jo uvijek ima prostora za istraivanja, a interes za njih e se pojaviti kad utvrda postane poznata iroj masi ljudi. No, naalost, ini mi se da je to toga jo dalek put. Tek obrazovanjem i koritenjem lokalne historije u nastavnom programu za objanjenje novih pojava, naravno ako ih lokalna historija moe pruiti, popularizirat emo interes za nau kulturnu batinu.

Hrvatska u cjelini je izuzetno bogata historijsko-kulturnom batinom no tek njenom valorizacijom, s raznih aspekata, emo doi do spoznaja, koje su jo i danas rezervirana za podruja koja se esto ine daleko od nas.

9. Popis slikaSlika 1 Geografski smjetaj utvrdeSlika 2 Nadgrobni spomenik Filipa Koroa i obiteljski grbSlika 3 Pogled iz zraka na utvrdu Koro i njen okoliSlika 4 Tlocrtni prikaz utvrde i profilSlika 5 Akvarel C. Htzendorfa

Slika 6 Prilaz utvrdiSlika 7 Ulaz u utvrduSlika 8 ZidineSlika 9 Rezultati restauracijeSlika 10 Unutarnja strukturaPopis literatureFeletar, D., uri, T, 2002., Stari gradovi, dvorci i crkve Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, SamoborMauran, I. 1994., Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek

Pavi, H., uka, M., 2008., epinska sjeanja, epin

Radau, V., 1973., Srednjovjekovni spomenici Slavonije, Zagreb

Sran, S., 1994., Povijest Osijeka, Osijek

Szabo, Gj., 1920., Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb

Vukadinovi, N., 23.05.1987. Glas Slavonije, Novi ivot probuene ljepotice- Srednjovjekovni Korovar otrgnut od korova i zaborava, Osijek

Graevinar 57 , 2005

http://www.osijek.hr/http://www.osijek031.com/ Prvenstveno se odnosi na turistike, no moram naglasiti, moda ak i vaniji, jest didaktiki potencijal.

U literaturi nisam naiao na druge primjere, te stoga ovu tvrdnju iznosim s rezervom.

Etnonim Korovar je maarskog podrijetla. Doslovan prijevod bi bio grad Koroa ( var oznaava grad ). Sinonim, odnosno prijevod prezimena jest Krui..

Feletar, D., uri, T. Stari gradovi, dvorci i crkve Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, Samobor, 2002, 78.

Utvrda se nalazi dva kilometra od ceste

Mauran, I. 1994 : Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek, 52.

Isto

Graevinar 57 , 2005, 446.

Sran, S. 1994. Povijest Osijeka, Osijek, 23.

Gapar Koro je umro oko 1470. godine bez nasljednika

Graevinar 57 , 2005, 445

Pretpostavka je da se u dobe Rimljana ovdje takoer nalazila utvrda zbog rimskih pronalazaka.

Pavi, H, uka, M., 2008, epinska sjeanja, epin

Pri emu se isticao veliki krevet, samo iluzorni primjer kako se danas odnosi prema kulturnoj batini.

Za one informacije koje nam nedostaju, mogli bismo se posluiti analogijom drugih srednjovjekovnih utvrda za koje imamo vie informacija

PAGE 2