velika geografska otkrića - gimsurvivor.files.wordpress.com · velika geografska otkrića period...
TRANSCRIPT
Velika geografska otkrića Period velikih geografskih otkrića obuhvata razdoblje od Kolumbovog otkrića Amerike (1492.) do otkrića Australije u
XVII veku. Do značajnih otkrića došlo je zbog razvoja gradova, potrebe za jačin trgovačkim vezama i napretka u nauci
i tehnologiji.
Evropljani su od davnina poznavali veći deo Evrope, kao i delove Azije i Afrike. Drugi kontinenti bili su im nepoznati.
Verovalo se da je Zemlja ploča u okeanu i da postoji provalija koja guta brodove u nju na kraju okeana. Sa istoka su
Evropljani trgovali začinima, mirisima, luksuznom robom i dragim kamenjem. Međutim, ovoa roba je prenošena
nekim nesigurnim i lošim putevima a cena je bila i do tri puta skuplja od vrednosti same robe. Takođe, dolazilo je i
do prekida veze sa Istokom zbog Mongolije i Osmanskog carstva. Ovo je prouzrokovalo pronalazak morskog puta do
Indije. Potraga je krenula u dva smera – ka istoku oplovljavanjem Afrike i ka zapadu preko okeana uz uverenje da je
Zemlja okrugla.
Uslovi za organizovanje ovih ekspedicija su stečeni različitim finansijskim sredstvima, kao i tehničkim pronalascima.
Otkriveni su navigacioni uređaji – astrolab, durbin i kompas. Građeni su brži i sigurnriji brodovi karavele. Takođe,
dolazi do napretka u pogledu geografije i kartografije – prvi globus 1492.
Putovanje na istok
Prva velika putovanja i ekspedicije organizovale su Portugalijaa i Španija. Portugalski moreplovci su pomorski put za
Indiju tražili oplovljavanjem Afrike, u kojoj ekspediciji je Bartolomeo Dijaz stigao do Rta dobre nade 1487. godine.
Novu portugalsku ekspediciju činila su tri broda sa robijašima a predvodio je Vasko da Gama. Nakon što je oplovio Rt
dobre nade, Da gama je došao do obale Zanzibara. Uz pomoć arabljanskog vodiča doplovio je do Kalkute u indiji. Ovaj
put otkriven je 1498. godine, a da Gama je stekao titulu admirala Indijskog mora za svoje otkriće. Nakon ovog,
osvojeni su neki gradovi na indijskoj obali prve decenije XVI veka i tako je stvorena portugalska kolonijalna sila.
Putovanje na zapad
Dok su Portugalci odlazili na put do Indije na istoku, španci su odlazili na zapad. Kristofer Kolumbo, moreplovac iz
Đenove, prikupljao je sredstva za put. Smatrao je da je Zemlja okrugla, i navodeći se Toskanelijevom kartom, odlučio
da plovi ka zapadu dok ne dođe do obala Indije, Španski kralj Fernando Aragonski i kraljica Izabela odlučili su da
finansiraju ovaj put. Ekspedicija je počela 1492. godine sa tri karavele – Pintam Ninja i Santa Marija. U oktobru 1492.
godine Kolumbova ekspedicija stigla je do ostrva Gvanahani, koje su nazvali San Salvador – sveti spasitelj. Otkriveni
su Kuba i Haiti, a Kolumbo se vratio u Španiju verujući da je otkrio novi put za Aziju.
Kolumbo je do 1502. godine sproveo još tri ekspedicije u potrazi za začinima, plemenitim metalima i dragim
kamenjem i tako otkrio više ostrva Srednje i Južne Amerike. Do kraja života je verovao da je otkrio put za Indiju, pa
je zato nazivao stanovništvo Amerike – Indijanci. Ekspedicija Ameriga Vespučija dokazuje da se početkom XVI veka
radi o novom kontinentu koja je nazvana Terra America. Na prostoru Karipskog mora i Meksika nasatale su prve
španske kolonije. Kolonijalna vlast se kasnije proširila na Južnu Ameriku.
Put oko sveta (1519-1522)
Fernando Magelan je pod krunom Karla V krenuo da
ostvari prvu plovidbu oko sveta. Putovanje je počelo u
Sevilji 1519. godine. Ekspedicija je preplovila Atlantik,
prošla kroz moreuz koji se zove Magelanov, ušla u Tihi
okean i završila na Marijanskim ostrvima i Filipinima.
Magelan je ovde pojeden. Nakon sahrane, deo posade
nastavio je putovanje ka Španiji. U sevilju je stigla jedna
lađa sa 18 članova posade. Začini dovezeni tim brodom su
nadoknadili sve troškove, a dokazano je da je Zemlja
okrugla.
Otkriće Australije
Australija je poslednji otkriven kontinent. Njeni
starosedeoci nazivaju se Aboridžini. Početkom XVII veka
holandski moreplovac Vilem Janson uplovio je u
Karpentarijski zaliv, a Luis de Tores je otkrio prolaz
između Nove Gvineje i Australije. Holanđanin Abel
Tasman otkrio je Tasmaniju 1642. godine. Engleski
moreplovac Džejms Kuk otkrio je i oplovio istočnu obalu
Australije u drugoj polovini XVIII veka. Prva engleska
kolonija u Australiji osnovana je 1778. godine i zvala se
Novi Južni Vels. Ime Australija kontinent je dobio 1814.
po starovekovnom nazivu Terra Australis. Istraživanja
unutrašnjosti kontinenta započela su tek u XIX veku.
Posledice velikih geografskih otkrića
Nazjačajnija posledica je pored sticanja bogatstva,
kolonizacija. Portugalci i Španci osnovali su prve kolonije, a
proces kolonizacije trajao je d XIX veka. Da bi izbegli sukobe,
Portugalija i Španija jesu razgraničile svoja osvajanja
sporazumom 1494. godine kako bi španske kolonije
obuhvatile sve oblasti Srednje i Južne Amerike sem Brazila,
koji je bio portugalski.
Engleska i Francuska su takođe iskoristile nove mogućnosti.
Severna amerika je bila oblast koju su istraživali. Engleska
braća Džon i Sebastijan Kabot su u periodu od 1497. do 1498. godine otkrili Grenland, Njufaundlend i Labrador.
Francuz Žak Kartije je otkrio unutrašnjost Kanade 1534. godine.
Portugalske kolonije u Indiji imale nalazile su se na indijskom poluostrvu, Cejlonu i Indokini. Portugalci su ovde
sakupljali začine i istočnjačku robu, a potom ih dopremali u Lisabon,
gde su je preprodavali holanđanima. Veći deo portugalske
kolonijalne imperije došao je u XVI veku pod vlast holanđana.
Španske kolonije u Severnoj, Srednjoj i Južnoj Americi naseljavane
su hiljadama siromašnih osvajača – konkvistadora koji su bili u
potrazi za plemenitim metalima. Na prostoru Srednje i Južne
Amerike konkvistadori su uništili različite razvijene civilizacije poput
Asteka, Maja i Inka. Najpoznatiji gradovi jesu Maču Pikču, Čičen Ica i
Kusko.
Konkvistador Fernando Kortes je predvodio špansku ekspediciju koja
je osvojila carstvo Asteka i trajala od 1519. godine do 1521. godine. Na osvojenom području nastala je Nova Španija.
Prestonicu Inka, grad Kusko, je osvojila ekspedicija Franciska Pizaroa i Dijega Almagroa. Pošto su ubili cara Inka,
osvajači su osnovali Novu Kastilju i pošli dalje u osvajanja. Španci su eksploatisali ove kolonije. Tokom nekoliko
decenija, broj Asteka, Maja i Inka opao je sa pedeset miliona na devet, zbog različitih bolesti koje su doneli
konkvistadori iz Evrope. Konkvistadori su koristili različite puške poput arhebuze i muškete.
Razmena dobara
Značajna posledica velikih geografskih otkrića jeste razmena biljnih i životinjskih vrsta. Ovo je imalo velik uticaj na
razvoj privrede. Iskorišćavanje prirodnih bogatstava označavalo je promenu centara trgovine sa sredozemlja na
Atlantik, kao i razvoj privrede. Priliv zlata i srebra doveo je do revolucije cena, a to je dovelo do porasta cene tri puta
i smanjenja kupovne moći. Kolonizatori su zaposlili starosedelačko indijansko stanaovništvo na plantažama, a i
dovodili su novo crnačko roblje sa teritorije afrike i prodavali ga vlasnicima plantaža.
Prodaja robova bila je posebna privredna grana. Slobodne ljude su hvatali u Africi, često rastavljali od porodica i
prodavali na pijacama robova. Prevozili su ih okovane u unutrašnjosti brodova ponovo do pijaca robova. Malobrojni
su uzimani za kućne poslove, a većina je kupovana za rad na plantažama. O katastrofama koje je izazvalo
robovlasništvo i uslovima u kojima su živeli govori delo Čiča Tomina koliba. Robovlasništvo je kinuto u drugoj polovini
XIX veka.
Razmena biljnih i životinjskih dobara između Amerike i Evrope
Iz Amerike u Evropu Iz Evrope u Ameriku
Biljke Životinje Biljke Životinje
Krompir
Kukuruz
Paprika
Paradajz
Duvan
Pamk
Kesten
Lešnik
Ananas
Ćurka
Lama
Pšenica
Ječam
Raž
Lan
Konoplja
Dud
Badem
Breskva
Kajsija
Jabuka
Kruška
Grožđe
Limun
Ovca
Koza
Govedo
Svinja
Magarac
Konj
Živina
Velika geografska otkrića
Godina Istraživač Okriće
1487. Bartolomeo Dijaz Rt dobre nade
1492. Kristofer Kolumbo Amerika
1497.-1498. Džon i Sebastijan Kabot Grenland, Labrador i Njufaundlend
1498. Vasko da Gama Pomorski put do Indije
1500. Pedro Karbal Brazil
1513. Vasko Nunjez de Balboa Tihi okean
1519.-1522. Fernando Magelan Put oko sveta
1534. Žak Kartije Kanada
1606. Vilem Janson Australija
1642. Abel Tasman Tasmanija i Novi Zeland