· web viewdruštvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u hrvatskoj – koje objedinjuje mađarske...

MOZVAG: 1324 - STARI

STUDIJSKI PROGRAM

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

1

KAZALO

UVOD ………………………………………………………………….......................

5

Potreba za studijem mađarskog jezika i književnosti u Osijeku………………….

5

Dosadašnja iskustva ………………………………………………………………… 6Koncept studija ………………………………………………………………………. 7Usporedivi studiji na drugim sveučilištima ………………………………………… 7Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ………………….…………… 7OPĆI DIO …………………………………………….………………………………. 9Naziv studija …………………………………………………………………………. 9Nositelj studija ……………………………………………………………………….. 9Izvođač studija ……………………………………………………………………….. 9Trajanje studija ………………………………………………………………………. 9Uvjeti upisa ………..…………………………………………………………............

9

Preddiplomski studij …………………………………………………………………. 9Akademski naziv koji se stječe završetkom studija ……………………………….

9

Ishodi učenja na razini studijskog programa ……………………………….......... 10Plan preddiplomskog studija - Popis obveznih predmeta ……………………..… 13Popis izbornih predmeta ……………………………………………………………..

14

Opis obveznih predmeta ……………...……………………………………………. 19Opis izbornih predmeta ……………...……………………………………………. 53Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata …………………………. 85Predmeti koje studenti mogu birati s drugih studija …………………………….. 85Izvođenje nastave na stranom jeziku …………………………………………….. 85Kriteriji i uvijeti prijenosa ECTS bodova ………………………………………….. 85Način završetka studija …………………………………………………………….. 85Uvjeti pod kojima student može nastaviti studij …………………………………. 85UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA …………………………………………………… 87Mjesta izvođenja studijskog programa ……………………………………………. 87Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija …………………….

87

Imena nastavnika i suradnika za svaki predmet …………………………………. 87Podaci o svakom angažiranom nastavniku ………………………………………. 89Popis nastavnih baza ………………………………………………………………...

93

Optimalan broj studenata 93

3

…………………………………………………………….Procjena troškova studija po studentu ……………………………………………...

93

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa …………………………

93

ODLUKE SENATA ………………………………………………………………….. 95

4

1. UVOD

1. 1. Potreba za studijem mađarskog jezika i književnosti u OsijekuPrvi Ustav slobodne i neovisne Republike Hrvatske, kao i izmijenjeno i

dopunjeno izdanje iz 2001. godine, pored hrvatskoga naroda navodi i mađarski, ali i druge nacionalnosti kao manjinske državotvorne elemente kojima, u duhu normi demokratskog slobodnog svijeta, jamči ravnopravnost. U članku o temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina ponovno je potvrđeno da u Republici Hrvatskoj svakom čovjeku pripadaju ista prava neovisno o nacionalnoj pripadnosti.1 Sljedeći članak također naglašava kako se svakoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj jamči ravnopravnost.2

U interesu ravnopravnosti i zaštite prava nacionalnih manjina stvoreni su i drugi zakoni koji imaju snagu ustava.3 Za ostvarivanje zaštite interesa služi i uredba prema kojoj je pravo svake nacionalne manjine da bira predstavnika u hrvatski Sabor.

Pripadniku svake nacionalne manjine Ustav jamči da se može slobodno izjašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti, da se može slobodno služiti svojim materinskim jezikom i pismom kao i da ima pravo na kulturnu autonomiju.4 Zabranjeno je i kažnjivo potpirivanje nacionalne mržnje.5

Svaki zakon koji se odnosi na nacionalne manjine donosi najviše zakonodavno tijelo, hrvatski Sabor, a za usvajanje je potreban pristanak dvotrećinske većine zastupnika.6

Republika Hrvatska se 1997. godine pridružila potpisnicama Europske povelje o regionalnih ili manjinskih jezika pri Europskom vijeću.7 Prihvaćanjem Povelje praktički je i na prostorima Hrvatske omogućena punopravna uporaba regionalnih ili manjinskih jezika – među njima i mađarskog – u privatnom i u javnom životu, a to, uz već postojeće, otvara mogućnosti za primjenu i drugih pogodnosti.

Kao nova zaštita u obrani interesa nacionalnih manjina služe i Zakon o slobodi ljudskih prava te Ustavni zakon Republike Hrvatske o etničkim i nacionalnim zajednicama ili manjinama.8 Ovako stvorenim sustavom pravnih regulativa, Republika Hrvatska brani opstojanje, jednakost prava manjina,9 među njima i mađarske, a u interesu nacionalnog, kulturalnog i jezičnoga razvoja potpomaže razvijanje i održavanje odnosa između manjina i matične zemlje.10 Ponovno se deklarira u Zakonu – kako je već jednom u članku 15. Ustava utvrđeno – da etničke i nacionalne zajednice i manjine u Hrvatskoj imaju pravo na kulturnu autonomiju.11

Nakon duge diskusije 2002. godine rođen je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.12 Prema članku 4. svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo izjasniti se o osjećaju pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini. Članak 5. određuje pojam nacionalne manjine: grupa autohtonih hrvatskih građana koji žive u Republici Hrvatskoj čije se etničke, jezično-kulturne i/ili vjerske tradicije razlikuju od tradicija 1 Ustav Republike Hrvatske, članak 14.2 Ustav Republike Hrvatske, članak 15., 1. stavak.3 Ustav Republike Hrvatske, članak 15., 2. stavak.4 Ustav Republike Hrvatske, članak 15., 3. stavak.5 Ustav Republike Hrvatske, članak 40.6 Ustav Republike Hrvatske, članak 82., 1. stavak.7 Ustavni zakon hrvatskog Sabora objavljen pod brojem 081-97-1720/1. od 22. listopada 1997. god.8 Zakon je usvojen u hrvatskom Saboru pod brojem 016-02/00-01/02 od 11. svibnja 2000. god.9 Ustavni zakon Republike Hrvatske o etničkim i nacionalnim zajednicama ili manjinama, članak 3.10 Ustavni zakon, članak 4., 2. stavak.11 Ustavni zakon, članak 5.12 Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (Alkotmányos törvény a nemzeti kisebbségek jogairól), Narodne novine, 2002/155.

5

drugih građana i koje se nastoje očuvati. Pored ostaloga, zakon uređuje i pitanje korištenja imena i prezimena na materinskom jeziku (članak 9.) te privatno i javno služenje materinskim jezikom (članak 10). U svakom naselju gdje broj stanovnika manjine doseže jednu trećinu u odnosu na ukupan broj stanovništva, postoji mogućnost ravnopravnog korištenja jezika. Novi zakon također dalekosežno jamči školovanje na materinskom jeziku i uređuje sudjelovanje manjina u organima samouprave (III. poglavlje). Ostvarivanje prava i obveza pozorno prati i kontrolira Vijeće nacionalnih manjina (IV. poglavlje).

Mađarima u Hrvatskoj daljnje garancije pruža i činjenica da su 1992. godine Republika Hrvatska i Republika Mađarska potpisale ugovor o prijateljskim odnosima i suradnji te je, nakon toga, 1995. godine u Osijeku potpisan Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Mađarskoj. Oba dokumenta temeljem uzajamnosti obvezuju na poboljšanje životnih uvjeta manjina i da to učini što efikasnije. Najbitniji elementi obostranog sporazuma su: "Ugovorne stranke osigurat će manjinama čuvanje kulture, jezika, vjere, te hrvatskog odnosno mađarskog identiteta.”13; "Ugovorne stranke pružit će punu potporu postojećim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te visokoškolskim ustanovama koje izvode nastavu na jeziku manjina, njihovoj odgovarajućoj organizaciji, odnosno stvaranju novih obrazovnih institucija.”14; "Ugovorne stranke osigurat će pripadnicima manjina slobodnu uporabu materinskog jezika u privatnom i javnom životu te uporabu i upisivanje u matične knjige izvornog imena i prezimena.”15

Hrvatska država je 2000. godine i zakonom uredila status manjinskih nacionalnih škola.16 Praktički je omogućeno obrazovanje od vrtića do srednjih škola.17 Najbitnije vrline zakona su posebna prava, tzv. ”pozitivna diskriminacija”. Naime, obrazovanje na jeziku manjine se može organizirati i u grupama, odjeljenjima, s manjim brojem djece u odnosu na hrvatska odjeljenja.18 Jezik manjine mogu učiti i Hrvati u onim županijama i gradovima u kojima je, u ovisnosti od broja stanovnika, govorni jezik manjine zvanični jezik.19

Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj – koje objedinjuje mađarske istraživače sa znanstvenim stupnjem, znanstvenike i umjetnike u Hrvatskoj – već dulje vremena teži tome da se nakon srednje škole otvori mogućnost studiranja na fakultetima na materinskom jeziku. U tu bi svrhu bilo veoma poželjno da se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku otvori Katedra za mađarski jezik i književnost. Nedavno je ovoj inicijativi jednoglasno dao potporu i Hrvatsko-mađarski mješoviti odbor za manjine. Na svojoj VI. sjednici, održanoj u Pečuhu 19. prosinca 2002. godine, pri provjeri realizacije prihvaćenih zaključaka na polju obrazovanja, obuhvaćenih prilogom br. 1 obostrano prihvaćenog i potpisanog protokola, ponovno je naglašeno da: “Hrvatsko-mađarski mješoviti odbor daje svoju potporu za utemeljenje Katedre za mađarski jezik i književnost na Sveučilištu u Osijeku.”

1. 2. Dosadašnja iskustvaNajznačajnija zajednica Mađara u Hrvatskoj gravitira prema Sveučilištu u

Osijeku. U okolnim selima je za učenike mađarske nacionalnosti osigurano obrazovanje na materinskom jeziku u osnovnim školama, a obrazovanje mogu nastaviti pod istim uvjetima u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u RH.

13 Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti hrvatske manjine koja živi u Republici Mađarskoj i mađarske manjine koja živi u Republici Hrvatskoj, članak 1.14 Ustavni zakon, članak 2.15 Ustavni zakon, članak 4.16 Zakon o odgoju i obrazovanju nacionalnih manjina na materinskom jeziku objavljen pod brojem 016-01/00-01/02.17 Zakon, članak 2.18 Zakon, članak 3.19 Zakon, članak 10.

6

Studiranje mađarskoga jezika na visokoobrazovnim institucijama bilo je do sada moguće jedino na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a kao strani jezik mogao se učiti na tečajevima koje je održavao lektor za mađarski jezik Sveučilišta u Osijeku. U edukaciji intelektualaca mađarske manjine postoje potrebe širega i stručnijeg dometa od navedenog, kako bi se mađarski jezik i književnost mogli svladati na takvoj razini da bi oni kasnije mogli postati nastavnici mađarskoga jezika u višim razredima osnovnih i srednjih škola. Nadalje, adekvatnim stručnim usavršavanjem oni bi mogli postati suradnici na radiju, na televiziji i u tisku, a pored toga bi mogli surađivati pri objavljivanju knjiga na mađarskom jeziku.

Učenje mađarskoga jezika na sveučilišnoj razini u Osijeku nije bez prethodne povijesti: od školske godine 1982/83. studenti bilo kojeg fakulteta osječkog sveučilišta su, na Katedri za pedagogiju, mogli učiti i mađarski jezik. Korist od učenja predmeta na mađarskom jeziku mogli su imati, prije svega, nastavnici razredne nastave i njegovatelji materinskog jezika. Nakon nekoliko godina, edukacija na mađarskom jeziku je prekinuta.

Ovo je prijedlog za osnivanje Katedre za mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Predložena katedra za mađarski jezik i književnost će svojim nastavnim planom i programom, za studente mađarske nacionalnosti stvoriti takve uvjete da nakon vrtića, osnovne i srednje škole mogu doći do fakultetske diplome na materinskom jeziku. Jednako tako, bi omogućila i daljnje obrazovanje studenata mađarske nacionalnosti: za nastavnike s diplomom više škole pružila bi im se mogućnost stjecanja fakultetske diplome.

1. 3. Koncept studijaStudij je koncipiran prema modelu 3 + 2. Prve tri godine čine preddiplomski

studij, koji se može studirati dvopredmetno. Dvopredmetni studij može se kombinirati s bilo kojim dvopredmetnim studijem koji je ponuđen na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Svrha preddiplomske kvalifikacije su završnost i mobilnost prema drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu.

Četvrta i peta godina čine diplomski studij mađarskog jezika i književnosti. Studenti mogu birati između dva usmjerenja - nastavničkog i komunikološkog.

1. 4. Usporedivi studiji na drugim sveučilištimaStudij mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku

usporediv je među ostalima sa studijem Hungarologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i sa studijem mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Pečuhu i u Segedinu.

1. 5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataStudij mađarskog jezika i književnosti otvoren je prema pokretljivosti

studenata na horizontalnoj i vertikalnoj osnovi. Pokretljivost studenata osigurava se mogućnošću izabiranja kolegija koje nude katedre i odsjeci na Filozofskom ili na drugim fakultetima u okviru Sveučilišta J. J. Strossmayer. Nadalje, student može izabrati hoće li završiti preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti ili će nakon odslušanog preddiplomskog studija nastaviti studirati na nekom od ponuđenih usmjerenja u diplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti. Konačno, pokretljivosti studenata pridonosi i kreditni sustav ECTS - u skladu s odredbama Bolonjske deklaracije, prenošenjem kredita student može nastaviti studij na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu.

7

Prijedlog preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti

2. OPĆI DIO

2. 1. Naziv studija: Preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti

2. 2. Nositelj studija: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

2. 3. Izvođač studija: Filozofski fakultet u Osijeku, Katedra za mađarski jezik i književnost

2. 4. Trajanje studija: 6 semestara (1.-6. semestar)

2. 5. Uvjeti upisa: Na preddiplomski studij se mogu upisati svi oni koji su završili četverogodišnju

srednju školu (prvenstveno gimnaziju), položili završni ispit. Oni koji posjeduju diplomu neke više škole mogu završiti dodiplomski studij.

Odslušani kolegiji kandidata uspoređuju se s kolegijima iz ovog nastavnog plana i programa te će se temeljem individualne prosudbe utvrditi koji se kolegiji još trebaju odslušati i položiti.

2. 6. Preddiplomski studij: Nakon završenog preddiplomskog studija slušatelj će se osposobiti da se

ispravno i nijansirano služi mađarskim jezikom i da u medijima na mađarskom jeziku (u tisku, na radiju i na televiziji) može koristiti svoje znanje i poznavanje. Također će se pridavati pozornost razvijanju sposobnosti za praktičnu primjenu usvojenih znanja. Ne bi se dakako izostavili ni sadržaji koji se tiču znanstvene metodologije i teorijskih znanja mađarskog jezika i književnosti.

Studenti koji s uspjehom ispune sve predviđene obveze iz preddiplomskog studija mađarskog jezika i književnosti raspolagat će solidnim znanjima i sposobnostima i moći će se uključiti u rad raznih djelatnosti slobodnoga tržišta i slobodnih profesija.

2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija mađarskoga jezika i književnosti student stječe akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) mađarskog jezika i književnosti.

9

ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

ISHODI UČENJA PROGRAMA PREDDIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJA MAĐARSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Poznavanje i razumijevanje

- pokazati osnovna znanja iz područja hungarologije s različitih područja lingvistike i znanosti o književnosti

- pokazati osnovna znanja iz života i kulture mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

- pokazati poznavanje kulture i povijesti Republike Mađarske te područja izvan granica u kojima živi mađarska nacionalna manjina

- razumjeti temeljnu lingvističku i književnoznanstvenu terminologiju

- pokazati formalno i praktično poznavanje i razumijevanje sljedećih područja:

- fonetika i fonologija mađarskog jezika- morfologija i semantika mađarskog jezika- sintaksa mađarskog jezika- pravopis mađarskog jezika

- pokazati poznavanje obrađenih književnih razdoblja, književnih djela i književnih predstavnika, poznavati razdoblja mađarske književnost, poznavati odrednice književnih rodova i vrsta, poznavati važna obilježja književnih razdoblja i pojedinih autora

- upoznati razlike književnog izričaja i regionalnih govora mađarskog jezika

- razumjeti tipološku razliku mađarskog i hrvatskog jezika- pokazati poznavanje osnovne terminologije translatorike i

translatologije- upoznati se s načinima rada državnih službi i institucija koje

zahtjevaju poznavanje i primjenu mađarskog jezika

Primjena znanja i razumijevanje

- klasificirati književnike i književne djela u kontekst obrađenih književnih strujanja

- prepoznati i definirati stilska obilježja pojedinih književnopovijesnih razdoblja, čitati i razumjeti književne tekstove različitih razdoblja, analizirati i interpretirati književne tekstove u njihovom književnopovijesnom kontekstu

- analizirati i interpretirati književne tekstove koristeći prikladnu književnoznanstvenu terminologiju

- analizirati jezični materijal na različitim razinama (morfološka, fonološka, sintaktička) koristeći prikladnu lingvističku terminologiju

- čitati i razumjeti literaturu različitih žanrova i tema na mađarskom jeziku, te stručnu literaturu lingvističke tematike

- slušati i razumjeti, te uspješno sudjelovati u verbalnoj komunikaciji na mađarskom jeziku

- uspješno se izražavati na mađarskom jeziku - primijeniti tipološke razlike hrvatskog i mađarskog jezika kod

pisanog i usmenog izražavanja - diskutirati o različitim temama, te propitivati tuđe i

argumentirati vlastito mišljenje na mađarskom jeziku

10

- uspješno primjenjivati gramatičke strukture mađarskog jezika - služiti se prikladnim pomagalima (rječnicima, priručnicima,

leksikonima, informacijskom tehnologijom) pri izradi stručnih prijevoda

- izrađivati precizne prijevode stručnih tekstova- usvojiti načine poslovne interakcije i primijeniti je na pisanu i

usmenu komunikaciju- primijeniti stručnu terminologiju u različitim situacijama

poslovne komunikacije- samostalno izraditi završni rad

Donošenje zaključaka i sudova

- samostalno prosuđivati i zaključivati- razlikovati književni izričaj od regionalnih varijanata

mađarskog jezika- utvrditi tipološke razlike mađarskog i hrvatskog jezika - kritički pristupati znanstvenoj literaturi- prikupljati, interpretirati i povezivati informacije relevantne za

pripremu pisanog rada ili usmenog izlaganja- povezivati znanja o povijesnim, društvenim i političkim

obilježjima pojedinog književno-povijesnog razdoblja - utvrditi način izrade stručnih prijevoda prema potrebama

naručitelja- kroz upoznavanje manjinske kulture razviti toleranciju za

kulturne i etničke različitosti Prezentacije - formalno i logički oblikovati pisane radove manjeg opsega na

mađarskom jeziku u skladu s unaprijed zadanim parametrima - primijeniti suvremene informacijske i komunikacijske

tehnologije u pripremi i provedbi prezentacija- usmeno prezentirati informacije, ideje, probleme i njihova

rješenja na mađarskom jeziku- oblikovati pisane radove manjeg opsega o književnim temama

vodeći računa o temeljnim obilježjima stručnog i znanstvenog rada

- usmeno prezentirati usvojene informacije služeći se modernim načinima prezentacije

- sudjelovati u različitm situacijama poslovne komunikacijeVještine učenja - pokazati vještine učenja potrebne na diplomskom studiju

- pratiti stručnu literaturu- primjenjivati vještine cjeloživotnog učenja

11

Plan preddiplomskog studija

I. GODINA 1. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SStara mađarska književnost 1* 1 – 1 2 3Analiza književnog djela 1 1 – 1 2 3Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 1 2 – – 2 3Fonetika 1 1 – 1 2 3Mađarski pravopis 1 – – 1 1 1Strani jezik – 1 – 1 2Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 – 2 1

I. GODINA 2. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SStara mađarska književnost 2* 1 – 1 3 3Analiza književnog djela 2 1 – 1 2 3Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 2 2 – – 2 3Fonetika 2 1 – 1 2 3Mađarski pravopis 2 – – 1 1 1Strani jezik – 1 – 1 2Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 – 2 1

* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.

II. GODINA 3. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SKnjiževnost reforme i romantizma 1 1 – 1 2 3Uvod u znanost o književnosti 1. 1 – 1 2 3Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 3 2 – – 2 3Morfologija i semantika 1 2 – 1 3 3Strani jezik – 1 – 1 2Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 – 2 1

II. GODINA 4. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SKnjiževnost reforme i romantizma 2 1 – 1 2 3Uvod u znanost o književnosti 2. 1 – 1 2 3Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 4 2 – – 2 3Morfologija i semantika 2 2 – 1 3 3Strani jezik – 1 – 1 2Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 – 2 1

13

III. GODINA 5. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SKnjiževnost modernizma 1 1 – 1 2 3Mađarsko–hrvatske književne i kulturno-povijesne veze 1

2 – – 2 3

Sintaksa mađarskog jezika 1 1 – 1 2 3Povijest Mađara 1 2 – – 2 3

III. GODINA 6. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SKnjiževnost modernizma 2 1 – 1 2 3Mađarsko–hrvatske književne i kulturno-povijesne veze 2

2 – 1 3 3

Sintaksa mađarskog jezika 2 1 – 1 3 3Povijest Mađara 2 2 – – 2 3Završni rad 3


POPIS IZBORNIH PREDMETA U PREDDIPLOMSKOM STUDIJU

PREDMET Broj sati tjedno

ECTS bodovi

Stručna komunikacija 1. 2 S 2Stručna komunikacija 2. 2 S 2Stručno prevođenje 1. 2 S 2Stručno prevođenje 2. 2 S 2Folklor* 1 P, 1S 2Dječja književnost i književnost za mladež 1. 1P 2Dječja književnost i književnost za mladež 2. 1P 2Opća estetika* 2P 1Zavičajne zbirke* 1P, 1S 2Jezične vježbe 1* 2V 3Jezične vježbe 2* 2V 3Jezične vježbe 3* 2V 3Jezične vježbe 4* 2V 3Komunikacijske vježbe I** 3V 2Komunikacijske vježbe II** 3V 2Komunikacijske vježbe III** 3V 2Komunikacijske vježbe IV** 3V 2Komunikacijske vježbe V** 3V 2Komunikacijske vježbe VI** 3V 2Opće prijevodne vježbe I** 2V 2Opće prijevodne vježbe II** 2V 2Fonetske vježbe I** 1V 1Fonetske vježbe II** 1V 1

* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.** Odluka Senata od 3. svibnja 2011.g.

14

1. godinaSemestar I.

Popis obveznih predmetaNositelj predmeta Naziv predmeta P+S ECTSKarolj LabadiZsombor Labadi

Analiza književnog djela 1. predavanja: 1seminara: 1

3

Karolj Labadi Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 1.

predavanja: 2 3

Zoltan Medve Stara mađarska književnost 1. predavanja: 1seminara: 1

3

Éva FancsaliAttila Dobó

Fonetika 1. predavanja: 1seminara: 1

3

Hajnalka Kispeter Mađarski pravopis 1. seminara: 1 1Mirna VargaGordana Todorović

Strani jezik - engleski - njemački

vježbe: 2 2

Željko BeissmannZoran Škrinjarić

Tjelesna i zdravstvena kultura vježbe: 2 1

Semestar II.Popis obveznih predmetaNositelj predmeta Naziv predmeta P+S ECTSKarolj LabadiZsombor Labadi

Analiza književnog djela 2. predavanja: 1seminara: 1

3


predavanja: 2

3

Zoltan Medve Stara mađarska književnost 2. predavanja:1seminara: 1

3


Fonetika 2. predavanja:1seminara: 1

3

Hajnalka Kispeter Mađarski pravopis 2. seminara:1 1Mirna VargaGordana Todorović


vježbe: 2 2



2. godinaSemestar III.Popis obveznih predmetaNositelj predmeta Naziv predmeta P+S ECTSZoltan Medve Književnost reforme i romantizma 1. predavanja: 1

seminara: 13

Karolj LabadiZsombor Lábadi

Uvod u znanost o književnosti 1. predavanja:1seminara: 1

3


predavanja: 2 3


Morfologija i semantika 1. predavanja: 2seminara: 1

3

Mirna VargaGordana Todorović


vježbe: 2 2



15

Semestar IV.Popis obveznih predmetaNositelj predmeta Naziv predmeta P+S ECTSZoltan Medve Književnost reforme i romantizma 2. predavanja: 1

seminara: 13

Karolj LabadiZsombor Lábadi

Uvod u znanost o književnosti 2. predavanja: 1seminara: 1

3


predavanja: 2 3


Morfologija i semantika 2. predavanja: 2seminara: 1

3

Mirna VargaGordana Todorović


vježbe: 2 2



3. godina

Semestar V.Popis obveznih predmetaNositelj predmeta Naziv predmeta P+S ECTSKarolj LabadiZsombor Lábadi

Književnost modernizma 1. predavanja: 1seminara: 1

3

Denes Sokcsevits Mađarsko-hrvatske knjževne i kulturno-povijesne veze 1.

predavanja: 2 3

Éva Fancsali Sintaksa mađarskog jezika 1. predavanja: 1seminara: 1

2

Arpad Hornjak Povijest Mađara 1. predavanja: 2 3

Semestar VI.Popis obveznih predmetaNositelj predmeta Naziv predmeta P+S ECTSKarolj LabadiZsombor Lábadi

Književnost modernizma 2. predavanja: 1seminara: 1

3

Mađarsko-hrvatske knjževne i kulturno-povijesne veze 1.

predavanja: 2seminara: 1

3

Éva FancsaliHajnalka Kišpeter

Sintaksa mađarskog jezika 2. predavanja: 1seminara: 1

2

Arpad Hornjak Povijest Mađara 2. predavanja: 2 3Završni rad 3

Popis izbornih predmetaNositelj predmeta Naziv predmeta P+S ECTSKároly Lábadi Ana Lehocki Samardžić

Stručna komunikacija 1. Seminara: 2 2

Károly Lábadi Ana Lehocki Samardžić

Stručna komunikacija 2. Seminara: 2 2


Stručno prevođenje 1. Seminara: 2 2


Stručno prevođenje 2. Seminara: 2 2

Károly Lábadi Dječja književnost i književnost za predavanja: 1 2

16

Ana Lehocki Samardžić mladež 1.Károly Lábadi Ana Lehocki Samardžić

Dječja književnost i književnost za mladež 2.

predavanja: 1 2

Károly Lábadi Folklor predavanja: 1seminara 1

2


Opća estetika* predavanja: 2 1

Károly Lábadi Zavičajne zbirke* predavanja: 1seminara: 1

2

Hajnalka Kišpeter Jezične vježbe 1* vježbi: 2 3Hajnalka Kišpeter Jezične vježbe 2* vježbi: 2 3Hajnalka Kišpeter Jezične vježbe 3* vježbi: 2 3Hajnalka Kišpeter Jezične vježbe 4* vježbi: 2 3Hajnalka Kišpeter Komunikacijske vježbe I** vježbi:3 2Hajnalka Kišpeter Komunikacijske vježbe II** vježbi:3 2Hajnalka Kišpeter Komunikacijske vježbe III** vježbi:3 2Hajnalka Kišpeter Komunikacijske vježbe IV** vježbi:3 2Hajnalka Kišpeter Komunikacijske vježbe V** vježbi:3 2Hajnalka Kišpeter Komunikacijske vježbe VI** vježbi:3 2Ana Lehocki Samardžić Opće prijevodne vježbe I** vježbi:2 2Ana Lehocki Samardžić Opće prijevodne vježbe II** vježbi: 2 2Hajnalka Kišpeter Fonetske vježbe I** vježbi: 1 1Hajnalka Kišpeter Fonetske vježbe II** vježbi: 1 1

* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.** Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.

17

OPIS OBVEZNIH PREDMETA

18

STARA MAĐARSKA KNJIŽEVNOST 1-2.* KOD: MAP101 MAP102

Okvirni sadržaj predmetaUvod u povijest književnosti. Crkvena književnost na latinskom jeziku: pjesme, propovijedi, legende. Najraniji mađarski književni spomenici: Posmrtni govor, Staromađarski Marijin plač. Samostanska književnost i književne vrste 15.-16. stoljeća. Pjesme "Cvjetići" 16. i 17. stoljeća. Janus Pannonius (Ivan Česmički) - epigrami, elegije i tzv. historijske pjesme. Kronike i tzv. povijesne pjesme u doba reformacije. Poezija u doba reformacije (András Batizi, András Szekhárosi Horváth, Mihály Sztárai). Drama u doba reformacije. Péter Bornemissza. Gáspár Heltai. Usmena tradicija (Sebestyén Tinódi Lantos, Demeter Csáti). Poezija Bálinta Balassia. Péter Pázmány: barokna crkvena poezija i proza. Lira Miklósa Zrinyia (Nikole Zrinskog), njegove rasprave i pisma. Erdeljski autobiografi: János Kemény i Miklós Bethlen. Kelemen Mikes: pisma i druga proza. György Bessenyei. Pjesničke inovacije: odomaćivanje klasičnih prozodijskih formi pjesama. Mihály Csokonai Vitéz: misaoni- i lirsko-povijesni pogledi. Ferenc Kazinczy: doba jezičnog preporoda. Mađarska neoklasika: Benedek Virág, László Ungvárnémeti Tóth. Lira Dániela Berzsenyia. Dramska književnost od Mihálya Csokonaija Vitéza do Károlya Kisfaludija .

CiljSlušatelje na početku studija se, u kolegiju, uvodi u problematiku temeljnih književnih, povijesnih, kulturoloških pitanja razdoblja. Kolegij je posvećen književnosti, formama pojavljivanja i stremljenjima. Obrađuje se pismenost srednjega vijeka, međuovisnost mađarske i europske prosvjećenosti. Upoznaju se istaknuti crkveni autori i tekstovi, s idejno-povijesnom i psihološkom pozadinom razdoblja reformacije. Predavanja daju detaljan pregled o velikoj epohi 17. i 18. stoljeća koja je imala snažan utjecaj na književnost, o umjetničkim smjerovima kao i o književnim i umjetničkim ostvarenjima. Temeljito se bavi kontekstom prosvjetiteljstva među narodima, njegovom idejno-povijesnom pozadinom i stilsko-povijesnim promjenama. Glavne teme:

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći: - definirati vremensko razdoblje starije mađarske književnosti- nabrojati glavna djela i autore iz tog razdoblja- nabrojati glavne književne vrste toga doba- analizirati djela iz razdoblja starije mađarske književnosti- objasniti vezu povijesnih događaja toga razdoblja s idejama i temama

književnih djela

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sat predavanja i 1 sat seminara. Kolokvij. Seminarski rad.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:P. Mester: A magyarok története.U: A magyar középkor irodalma, Bp. 1984.Halotti Beszéd.U: Jakubovich Emil – Pais Dezső: Ómagyar olvasókönyv, Pécs, 1921. Ómagyar Mária-siralom.U: Világ világa, virágnak virága, Bp. 1986.Mályusz Elemér: Egyházi társadalom a középkori Magyarországon, Bp. 1971. 300−304. Janus Pannonius összes munkái, Bp. 1987., 113., 242–258. sz. versekSztárai Mihály: Papok házassága, Az igaz papságnak tiköre.U: Régi magyar drámai emlékek.

19

Bornemissza Péter: Versek, Ördögi kísértetekről.U: Heltai Gáspár és Bornemissza Péter művei, Bp. 1955., valamint utószó és jegyzetek.Balassi Bálint összes művei 1., ill. Horváth Iván: Balassi költészete, Bp. 1954. Zrínyi Miklós: Adriai tengernek Syrenaia Groff Zrínyi Miklós, Bp. 1980. (hasonmás kiadás)Pázmány Péter válogatott művei. Bp. 1994. (utószó)Kovács Sándor Iván: A lírikus Zrínyi, Bp. 1985. I–II., V–VIII. fejezetekBíró Ferenc: A felvilágosodás korának magyar irodalma. Bp. 1998.Szilágyi Ferenc: Csokonai művei nyomában. Bp. 1981.

Preporučena literatura: Gerézdi Rabán: Középkori hazai értelmiségünk. A „deákok”. U: Gerézdi Rabán: A magyar világi líra kezdetei, Bp. 1962.Verancsics Antal: Emlékirat Fráter György életéről. U: Humanista történetírók, Bp. 1977.Gerézdi Rabán: A virágénekek.U: Gerézdi: A magyar világi líra kezdetei. Bp. 1962.Horváth János: A magyar irodalmi műveltség kezdetei, Bp. 1944. vonatkozó részKemény János és Bethlen Miklós művei. Bp. 1980.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Gyenis Vilmos: Emlékirat és anekdota. ItK 1970. 305–310.Kazinczy Ferenc: Ortológus és neológus nálunk és más nemzeteknél.U: Kazinczy Ferenc válogatott művei. Magyar Remekírók, 1979. I–II.Csetri Lajos: „Nem sokaság, hanem lélek…”, Bp. 1986.

Bodovna vrijednost predmeta:3 ECTS-a

Način polaganja ispita: Usmeno

Preduvjet upisa:Nema

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Statistička analiza uspješnosti, sveučilišna anonimna anketa među studentima.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75seminar 0,75aktivnost na seminarskoj nastavi 0,25završni usmeni ispit 1,25

Ukupno 3

20

ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA 2 KOD: MAP104

Okvirni sadržaj predmeta: Analiza odabranih modernih književnih djela.

CiljKolegij je usredotočen na pitanja teorije književnosti i na povijest pojmova. Na početku studija se želi pripremiti slušatelja na analizu i razumijevanje te korištenje stručnih tekstova. Posredstvom temeljnih metodičkih spoznaja, želi se pridonijeti praktičnoj primjeni i produbljivanju interpretacije tekstova. U kolegiju se prikazuju različiti načini pristupa tekstovima, njihovoj mnogostranoj formi. Naglašava se značaj aktivnog čitanja kao jednog od temeljnih oblika komuniciranja i daje se istaknuto mjesto usvajanju onih metoda pomoću kojih se, polazeći od čitanja, stvaraju značenjski uzorci.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći: - objasniti pojam teorije književnosti- primijeniti interpretaciju djela prilikom služenja stručnim tekstovima- definirati osnovne pojmove teorije književnosti- nabrojati vrste tekstova- primijeniti metodiku analize tekstova u praksi

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sata predavanja, 1 sata seminara u 1. i 2. semestru kolokvij. Kontrolne zadaće.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Arisztotelész: Retorika. Bp., 1982.Kis magyar retorika. Szerk. Szörényi László, Szabó Zoltán. Bp. 1997.Milivoj Solar: Teorija književnosti, Zagreb.Strukturalizmus I–II. Bp., é.n. Vajda András: A modern költészet retorikája. In: Uő.: Költészet és retorika. Universitas, 1998, 413-93.Fónagy Iván: Alakzat, Gondolatalakzat. Világirodalmi lexikon I, 146-7 és III, 637-40.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne teorije. Matica hrvatska, Zagreb, 1997. vonatkozó szócikkekKulcsár–Szabó Zoltán: Az olvasás lehetőségei. Bp., 1997.Thomka Beáta: Stilisztikai-retorikai szerkezetek és műveletek. Hungarológiai Közlemények. Újvidék, 1981, 499-508.Peace, Allan - Garner, Allan: Szó-beszéd. Park, 1990.


Način polaganja ispita: Usmeno i pismeno



21

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00aktivnost na nastavi 0,50završni pismeni ispit 1,50

Ukupno 3

22

KULTURNA POVIJEST MAĐARA U HRVATSKOJ 1-2. KOD: MAP105 MAP106

Okvirni sadržaj predmetaIntelektualne sredine. Autor po starosti druge poetične jezične uspomene: Demeter Laskai. Osvát Laskai, pisac govora poznat širom Europe. Utemeljitelj barokne književnosti, Mihály Vörösmarti. Utjecaj reformacije u Baranji i Slavoniji. Kanoni iz Kneževih Vinagrada.

CiljU Baranji su od 13. stoljeća postojali samostani vjerske škole koje su, za mađarstvo, predstavljale i intelektualnu radionicu. Zahvaljujući tom utjecaju, mladi iz Luga, Zmajevca i drugih naselja su odlazili na poznata europska sveučilišta i nakon završetka studija vraćali su se u domovinu s duhovnim bogatstvom. Veliki broj tih povratnika, stvorilo je u doba širenja reformacije trajna vrijedna djela koja čak i današnja mađarska crkvena, kulturna ili književna povijest veoma cijeni.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći: - nabrojati samostane i vjerske škole u Baranji- prikazati ulogu vjerskih i obrazovnih institucija kao intelektualnih radionica- objasniti djelovanje Mađara iz Slavonije i Baranje na europskim sveučilištima i

u europskim kulturnim krugovima u doba reformacije- nabrojati djela koja nastaju u doba reformacije pod utjecajem događaja u

tadašnjoj Europi- objasniti važnost djela nastalih iz pera Mađara iz Hrvatske za razvoj

mađarske kulture uopće- prikazati razvoj mađarske kulture kroz povijest do danas - prikazati povezanost mađarske i hrvatske kulture

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata predavanja u 1. i 2. semestru. Kolokvij. Seminarski rad

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Baranyai Júlia: Vizbe vesző nyomokon, Újvidék, Forum Könyvkiadó, 1977.(Tragovima izgubljenih u vodi, Novi Sad, Naklada Forum, 1997.)Lábadi Károly: Drávaszög Ábécé. Néprajzi és folklór tájlexikon. HunCro, Eszék-Budapest, 1996.(Abeceda Dravskog trokuta (Baranje). Etnografski i folklorni leksikon područja. HunCro, Osijek-Budimpešta, 1996.)Lábadi Károly: Istennek népei a Drávaszögben, Eszék, 2000.(Božji narodi u Dravskom trokutu, Osijek, 2000.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Pataky András: Baranya titkokat rejtegető földrajzi nevei, JMT-Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1992.(Zemljovidni nazivi Baranje koji skrivaju tajne, JMT-Naklada Forum, Novi Sad, 1992.)Lábadi Károly: Oskolák a régi Drávaszögben. Pannónia Könyvek-Pécsi Tudománytár. Pécs, 1993.(Škole u davnašnjem Dravskom trokutu. Knjige Panonije-Znanstvena riznica Pečuha. Pečuh, 1993.)Lábadi Károly: Kopács, a víz melletti falu, HMDK, Budapest, 1994.(Kopačevo, selo kraj vode, DZMH, Budimpešta, 1994.)

23


Način polaganja ispita: Usmeno i pismeno.



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70aktivnost na nastavi (prrezentacije, referat) 1,00kontinuirana provjera znanja (u obliku dva kolokvija) 1,30

Ukupno 3

24

NJEMAČKI JEZIK I KOD: SJNJ01

Okvirni sadržaj predmetaČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja

Cilj- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta-na višem

stupnju jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokabulara- razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i

postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije njemačkog

govornog područja

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:

- primijeniti poznavanje glasovnog sustava njemačkog jezika na pravilno čitanje, izgovor i pisano i usmeno izražavanje

- analizirati usvojeni vokabular s područja struke- primijeniti gramatičke sadržaje u izražavanju - opisati kulturu i civilizaciju njemačkog govornog područja

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata vježbi tjedno

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches W6rterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

Bodovna vrijednost predmeta:2 ECTS boda

Uvjeti za priznavanje bodova:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit

Način polaganja ispita: pismeni i usmeni

Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe:Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata.

25

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,30kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20usmeni ispit 0,50

Ukupno 2

26

ENGLESKI JEZIK I KOD: SJE01

Okvirni sadržaj predmetaČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.

Cilj- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem


postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog

govornog područja


- primijeniti poznavanje glasovnog sustava engleskog jezika na pravilno čitanje, izgovor, pisano i usmeno izražavanje

- analizirati usvojeni vokabular s područja struke- primijeniti gramatičke sadržaje u izražavanju - opisati kulturu i civilizaciju engleskog govornog područja


Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units).Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUPMcCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

Bodovna vrijednost predmeta:I. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda



Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe:Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata.

27

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano provjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50završni pismeni ispit 0,75

Ukupno 2

28

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA KOD: TZK01-TZK04

Sadržaj kolegija:Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja,

upoznavanje zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnimmogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnimnatjecanjima.

CiljNastava tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je u I. i II. godini studija, radi aktivnog vježbanja i odražavanja tjelesne kondicijeraznim oblicima i metodama rada stalno podizati kondicijsku i psihomotornu sposobnost organizma,

- oslobađati i razvijati stvaralačke sposobnosti,- izgrađivati čvrste i trajne navike tjelesnog vježbanja kao i aktivan odnos

prema fizičkoj kulturi,- kineziološkom aktivnošću postići rekreativno-korektivni učinak,- utjecati na daljnje razvijanje aerobnih sposobnosti,- postići kineziološku transformaciju osnovnih psihomotornih i funkcionalnih

dimezija,

29

- osposobiti studente da mogu samostalno organizirati aktivnosti fizičke kulture koje su u funkciji zdravlja, radnih spsobnosti i što korisnijeg korištenja slobodnog vremena.


- razviti svijest o potrebi fizičke aktivnosti- razviti aerobne sposobnosti- usavršiti svoje tjelesnu aktivnost i time postići rekreativno-korektivni učinak- organizirati aktivnosti fizičke kulture koje su u funkciji zdravlja, radnih

sposbnosti i što korisnijeg korištenja slobodnog vremena.- postići kineziološku transformaciju osnovnih psihomotornih i funkcionalnih

dimenzija

Oblik provođenja nastave: 2 sata vježbi tjedno

Bodovna vrijednost predmeta:I. i II. godina – 1 ECTS bod

Način polaganja ispita: ispit se ne polaže nego se nakon obveznog pohađanja nastave dobiva potpis predavača

Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe:Analiza uspjeha srudenata.

30

KNJIŽEVNOST REFORME I ROMANTIZMA 1-2 KOD: MAP201 MAP202

Okvirni sadržaj predmetaIzmeđu klasicizma i romantike. József Katona i mađarska dramska književnost godine 1810. Károly Kisfaludy, začetnik mađarske romantike. Nastajanje estetsko-kritičkog motrišta do 30-tih godina (recepcija Csokonaija, recepcija Berzsenyija, rasprava Ferenca Kölcseya i Dávida Berzsenyija). Poezija Ferenca Kölcseya. Romantizam kao književna vrsta i svjetonazor. Epika Mihálya Vörösmartyja. Lirika i drama Vörösmartyja. Mađarska romantična drama. Pitanje tragičnoga u književnoj kritici tog razdoblja. Povijesni roman (András Fáy, Miklós Jósika, József Eötvös). Manji pisci iz dobe reforme: žanrovski pisci. Razvoj i varijante mađarske narodne lirike (Mihály Tompa, Pál Gyulai, Károly Szász). Sándor Petőfi. Povijest kritike tog razdoblja i pisanje povijesti književnosti (Zsigmond Kemény, Pál Gyulai, Jenő Péterfy). Romani Móra Jókaija. Životno djelo Jánosa Aranyja. Recepcija Aranyja.

CiljPredavanja su posvećena povijesti mađarske književnosti 19. stoljeća ovisno o europskoj. Cilj im je prikazivanje organiziranog književnog života na početku stoljeća, iz perspektive položaja tiska i raznih književnih časopisa. Bitan dio je i žestoka književna rasprava u tom razdoblju između poklonika klasicizma i romantizma.


- definirati vremensko razdoblje književnosti reformacije i romantizma- imenovati glavne predstavnike ovog književnog razdoblja reformacije i

romantizma- nabrojati glavne književne vrste toga razdoblja- usporediti događaje u Europi toga doba s tekovinama u književnosti- prikazati utjecaj javnog života na književnost - analizirati književne rasprave pripadnika klasicizma i romantizma toga

književnog razdoblja

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sata predavanja i 1 sata seminara u 3. i 4 semestru. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:(Bank ban, Budapest, 1983. – kritičko izdanje)Rohonyi Zoltán: Kölcsey Ferenc életműve, Kolozsvár, 1975.(Životno djelo K. F., Kolozsvár, 1965.)Fenyő István: Valóságábrázolás és eszményítés, Budapest, 1990.(Prikazivanje stvarnosti i idealiziranje, Budimpešta, 1990.)Szegedy-Maszák Mihály: A kozmikus tragédia romantikus látomása. U: Világkép és stílus Budapest, 1980.(Romantično priviđenje kozmičke tragedije. U: Slika svijeta i stil, Budimpešta, 1980.)Margócsy István: Petőfi Sándor, Budapest, 1998.(Sándor Petőfi, Budimpešta, 1998.)Nyilasy Balázs: Arany János, Budapest, 1998.(János Arany, Budimpešta, 1998.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Rohonyi Zoltán: Adalékok a kritika élettanához. Kölcsey és Berzsenyi vitája. U: Irodalomtudományi és stilisztikai tanulmányok, Bukarest, 1981.(Prilog poznavanju kritike. Rasprava Kölcseya i Berzsenyija. U: Studije o znanosti u književnosti i stilistici, Bukurešt, 1981.)Kulin–Margócsy (szerk.): Klasszicizmus és romantika között, Budapest, 1990.

31

(Između klasicizma i romantizma, Budimpešta, 1990.) Fenyő István: Haza és emberiség, Budapest, 1983.(Domovina i čovječnost, Budimpešta, 1983.)Milbacher Róbert: A póriasság Vörösmarty, Petőfi és Arany műveiben. Földben állasz… Budapest, 2000.(Pučki izraz u djelima Vörösmartyja, Petőfija i Aranya. Stojiš u zemlji…, Budapest, 2000).Szegedy-Maszák Mihály: A nemzeti hagyományok időszerűsége. Romantika: világkép, művészet, irodalom Budapest, 2002.(Aktualnost nacionalnih tradicija. Romantizam: slika svijeta, umjetnost, književnost Budimpešta, 2002.)



Preduvjet upisa:Odslušan kolegij Stara mađarska književnost 1-2.


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70referat 0,30kolegij 0,70završni usmeni ispit 1,30

Ukupno 3

32

UVOD U ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI 1-2 KOD: MAPI07 MAPI08

Okvirni sadržaj predmetaArisztotel: Poetika. Poetika klasicizma. Estetika romantike. Ruski formalizam. Semiotika. Strukturalizam. Naratologija. Postrukturalizam.

CiljPredmet prikazuje različite škole teorije književnosti od starog vijeka do danas.


- definirati pojam znanosti - objasniti područje, metodologiju i terminologiju znanosti o književnosti- prikazati dijakronijski i sinkronijski razvoj književnosti- nabrojati književne vrste po povijesnim razdobljima- analizirati stilove u književnosti kroz povijest - objasniti pojam komparativne znanosti o književnosti- prikazati osnove filološke metodologije

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sat predavanja, 1 sat seminara u 3. i 4. semestru. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Aristotel: Poetika.Budimpešta, 1994.Wellek-Warren: Teorija književnosti. Bp., 2003.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:A. Bokay: Znanost o književnosti. Bp., 1997.


Način polaganja ispita: Pismeno



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70kolokvij 1,00završni usmeni ispit 1,30

Ukupno 3

33

KULTURNA POVIJEST MAĐARA U HRVATSKOJ 3-4.KOD: MAP205 MAP206

Okvirni sadržaj predmetaIntelektualne sredine. Reformator i pisac, Mihály Sztárai. István Szegedi Kiss. Zmajevci. Lužani. Kopačani. Biljani. Karanci. Velike ličnosti mađarske povijesti crkve, književnosti i umjetnosti u Baranji i u Slavoniji.

CiljU Baranji su od 13. stoljeća postojali samostani vjerske škole koje su, za mađarstvo, predstavljale i intelektualnu radionicu. Zahvaljujući tom utjecaju, mladi iz Luga, Zmajevca i drugih naselja su odlazili na poznata europska sveučilišta i nakon završetka studija vraćali su se u domovinu s duhovnim bogatstvom. Veliki broj tih povratnika, stvorilo je u doba širenja reformacije trajna vrijedna djela koja čak i današnja mađarska crkvena, kulturna ili književna povijest veoma cijeni. Kolegij daje pregled djela stvaratelja porijeklom iz Baranje i Slavonije do 19. stoljeća.


- nabrojati samostane i vjerske škole u Baranji- prikazati ulogu vjerskih i obrazovnih institucija kao intelektualnih radionica- objasniti djelovanje Mađara iz Slavonije i Baranje na europskim sveučilištima i

u europskim kulturnim krugovima u doba reformacije- nabrojati djela koja nastaju u doba reformacije pod utjecajem događaja u

tadašnjoj Europi- objasniti važnost djela nastalih iz pera Mađara iz Hrvatske za razvoj

mađarske kulture uopće- prikazati razvoj mađarske kulture kroz povijest do danas - prikazati povezanost mađarske i hrvatske kulture

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata predavanja u 3. i 4. semestru. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Baranyai Júlia: Vizbe vesző nyomokon, Újvidék, Forum Könyvkiadó, 1977.(Tragovima izgubljenih u vodi, Novi Sad, Naklada Forum, 1997.)Lábadi Károly: Drávaszög Ábécé. Néprajzi és folklór tájlexikon. HunCro, Eszék-Budapest, 1996.(Abeceda Dravskog trokuta (Baranje). Etnografski i folklorni leksikon područja. HunCro, Osijek-Budimpešta, 1996.)Lábadi Károly: Istennek népei a Drávaszögben, Eszék, 2000.(Božji narodi u Dravskom trokutu, Osijek, 2000.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Pataky András: Baranya titkokat rejtegető földrajzi nevei, JMT-Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1992.(Zemljovidni nazivi Baranje koji skrivaju tajne, JMT-Naklada Forum, Novi Sad, 1992.)Lábadi Károly: Oskolák a régi Drávaszögben. Pannónia Könyvek-Pécsi Tudománytár. Pécs, 1993.(Škole u davnašnjem Dravskom trokutu. Knjige Panonije-Znanstvena riznica Pečuha. Pečuh, 1993.)Lábadi Károly: Kopács, a víz melletti falu, HMDK, Budapest, 1994.(Kopačevo, selo kraj vode, DZMH, Budimpešta, 1994.)

34





Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70aktivnost na nastavi (prrezentacije, referat) 1,00kontinuirana provjera znanja (u obliku dva kolokvija) 1,30

Ukupno 3

35

MORFOLOGIJA I SEMANTIKA 1-2 KOD: MAP207 MAP208

Okvirni sadržaj predmetaSustavi i karakteristike jezičnih razina. Morfemi. Pojam i vrste morfema. Veznički izraz. Formalna klasifikacija afiksuma. Karakteristike nastavaka. Mađarski sustav padeža. Konjugacija glagola. Fleksijske pojave u mađarskoj konjugaciji glagola. Sastavi riječi, mozaičke riječi. Rjeđi načini stvaranja riječi. Semantika. Jezično značenje. Odnos oblika glasa i značenja. Raspoloženje glasa. Aspekti značenja. Monosemija, polisemija, heterosemija. Značenja u razgovornom i u književnom jeziku. Metafora. Homonimi, sinonimi.

CiljKolegij daje sliku o općem poznavanju karakteristika sustava mađarskoga jezika. Središnja tema predavanja bit će smisaone jedinice suvremenog jezika. Tijekom predavanja bit će riječ o pojmu i značenju morfema kao i o pojedinim klasama. Kolegij nas upućuje u modalitete približavanja tzv. teorijskom vezničkom izrazu odnosno u probleme ograđivanja morfema. Tijekom edukacije studenti će se upoznati s teorijom značenja kao temeljem semantike. Bit će riječ i o odnosu značenja fonda riječi i o važnijim međusobnim odnosima oblika glasa i posvajanja značenja. Kolegij do kraja želi zadržati komunikacijske aspekte značenja. Stoga ćemo obraditi i pitanje korištenja znakova.


- definirati pojam morfologije i semantike- prepoznati morfeme i njihova značenja unutar većih jezičnih jedinica- objasniti smisaone jedinice govora - objasniti teorije nastanka značenja- analizirati povezanost glasovnog sastava i značenja jezičnih jedinica- prepoznati sličnosti i razlike u mađarskoj i hrvatskoj frazeologiji- povezati morfologiju i semantiku s teorijama društvene komunikacije

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata predavanja i 1 sat seminara u 3. i 4. semestru. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Rácz Endre: A mai magyar nyelv, Budapest, 1968.(Suvremeni mađarski jezik, Budimpešta, 1968.)Antal László: Képző, jel, rag, NyTudÉrt 29., 57-77.(Sufiks, znak, nastavak, NyTudÉrt 29., 57-77.)Antal László: A jelentés világa, Budapest, 1978.(Svijet značenja, Budimpešta, 1978.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Mai magyar nyelvi gyakorlatok 1, Budapest, 1994.(Suvremene mađarske jezične vježbe 1, Budimpešta, 1994.)Antal László: Formális nyelvi elemzés, Budapest, 1964.(Formalna jezična analiza, Budimpešta, 1964.)Kiss K.-Kiefer F.-Spitár P.: Új magyar nyelvtan, Budapest, 1998.(Nova mađarska gramatika, Budimpešta, 1998.)


36

Način polaganja ispita: Usmeno i pismeno

Preduvjet upisa:Odslušan kolegij Fonetika 1-2


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,50kontinuirana provjera znanja 0,70zvršni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,80

Ukupno 3

37

NJEMAČKI JEZIK II KOD: SJNJ02

Okvirni sadržaj predmetaČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja.

Cilj- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta-na višem


postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije njemačkog

govornog područja


- primijeniti poznavanje glasovnog sustava njemačkog jezika na pravilno čitanje, izgovor i pisano i usmeno izražavanje

- analizirati usvojeni vokabular s područja struke- primijeniti gramatičke sadržaje u izražavanju - opisati kulturu i civilizaciju njemačkog govornog područja


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches IVorterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

Bodovna vrijednost predmeta:II. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda



Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,30

38

kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20usmeni ispit 0,50

Ukupno 2

39

ENGLESKI JEZIK II KOD: SJE02

Okvirni sadržaj predmetaČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.

Cilj- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem stupnju

jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokabulara- razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i

postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog

govornog područja


- primijeniti poznavanje glasovnog sustava engleskog jezika na pravilno čitanje, izgovor, pisano i usmeno izražavanje

- analizirati usvojeni vokabular s područja struke- primijeniti gramatičke sadržaje u izražavanju - opisati kulturu i civilizaciju engleskog govornog područja


Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units).Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUPMcCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

Bodovna vrijednost predmeta:II. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda



Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe:Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata.

40

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano provjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50završni pismeni ispit 0,75

Ukupno 2

41

POVIJEST MAĐARA 1-2 KOD: MAP209 MAP210

Okvirni sadržaj predmetaPrapovijest i doseljavanje u Karpatski bazen. Mađarska kršćanska kraljevina (1000.-1241.). Srednjovjekovna mađarska država (1241.-1437.). Stvaranje i pad staleške države (1437.-1541.). Turci u Mađarskoj (1541.-1686.). Doba obnove nakon Turaka (1686.-1765.). Rađanje građanske države (1765.-1830.). Formiranje nacije i osamostaljenje (1830.-1867.). Razvoj i stvaranje građanstva nakon Nagodbe (1867.-1890.). Doba procvata i unutarnjih napetosti (1980.-1918.). Mađarska i Trianonski mir (1918.-1945.). Sovjetsko doba (1945.-1990.). Promjena režima u Mađarskoj (1990.-1995.). Mogućnosti i perspektive u okvirima Europske unije (2004.).

CiljPredmet slijedi povijest mađarskoga naroda od doseljavanja u 10. stoljeću pa sve do 21. stoljeća. Pojedina velika povijesna razdoblja prikazuju se na način da bi se mogla stvoriti sveobuhvatna slika o stanju Ugarske u svako doba i slika o vezama Ugarske i svijeta.


- nabrojati povijesna razdoblja u razvoju mađarskog društva- opisati doseljenje Mađara u krajeve u kojima danas žive- analizirati veze Mađarske sa svijetom kroz povijest- prikazati povezanost mađarske i hrvatske povijesti, društvenog života i kulture

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata predavanja u 5. i 6. semestru. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:A magyarok krónikája. Összeállította, szerkesztette és az összefoglaló tanulmányokat írta Glatz Ferenc. Magyar Könyvklub, Bp., 1996

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Magyarország története. Akadémiai Kiadó, Bp.Magyarország történeti kronológiája I–IV. Akadémiai Kiadó, Bp., 1983.


Način polaganja ispita: Usmeno i pismeno. Kontrolne zadaće



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75završni usmeni ispit 2,25

Ukupno 3

42

KNJIŽEVNOST MODERNIZMA 1-2 KOD: MAP301MAP302

Okvirni sadržaj predmetaKnjiževni život početkom stoljeća. Poezija Jánosa Vajde. Kratke proze s kraja stoljeća (István Tömörkény, István Petelei, Elek Gozsdu). Epohalna promjena u poeziji Endrea Adyja. Novele u prvoj trećini dvadesetog stoljeća (Gyula Krúdy, Sándor Bródy, Dezső Kosztolányi). Lijepa proza Zsigmonda Móricza. Poezija mađarske avangarde. Lirika Attile Józsefa. Drame Milána Füsta. Književnost modernizma nakon avangarde (Sándor Márai, Gyula Illyés). Hermetizam i depersonifikacija (János Pilinszky, Ágnes Nemes Nagy). Regionalizam, psihologizam, faktografija (László Németh, András Sütő). Drugi val modernizma: Géza Ottlik, Miklós Mészöly. Obnova kazališnog jezika: drame Istvána Örkénya. Prelazne lirske forme sedamdesetih godina: Ottó Orbán, Dezső Tandori. Suvremena mađarska lirika: Imre Oravecz, György Petri, András Ferenc Kovács. Suvremena lijepa mađarska proza: Pál Závada, Péter Nádas, László Garaczi.

CiljKolegij daje uvid u prošlost književnih vrsta, književnepovijesti i institucije mađarske književnosti krajem XIX. i u XX. stoljeću, prikazuje književni život te upoznaje s filološkim pitanjima vezanim za mađarsku književnost tog razdoblja. Predavanja umjetničko-povijesnim motrenjem daju sliku o formiranju najbitnijih književno-umjetničkih stremljenja i stilskih pravaca. Kolegij raspravlja o najistaknutijim časopisima početka stoljeća – Nyugat, Tett, Jövendő – u uskoj povezanosti s europskim društvenim. povijesnim, i književnim promjenama. Temeljni cilj je upoznavanje s modernizmom, post-modernizmom i s najistaknutijim autorima današnjice te s njihovim djelima. Težište stavlja na teme književnog regionalizma, na usporedno ispitivanje raznih regionalnih kanona. Kolegij pretežno ima ulogu pripreme studenta na stručni rad.


- definirati vremensko razdoblje modernizma- nabrojati najvažnija djela i autore modernizma mađarske književnosti- opisati književno-umjetničke pravce modernizma- demonstrirati važnost postojanja književnih časopisa Nyugat, Tett i Jövendő u

kontekstu europskog modernizma - usporediti regionalne razlike u književnosti modernizma

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sat predavanja i 1 sat seminara u 5. i 6. semestru. Kolokvij. Seminarski rad

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Kulcsár Szabó Ernő: A magyar irodalom története 1945–1991, Budapest, 1994.(Povijest mađarske književnosti 1945-1991., Budimpešta, 1994.)Eisemann György: Mikszáth Kálmán, Budapest, 1998.(Mikszáth Kálmán, Budapest, 1998.)Hajdu Péter: Az anekdota fogalmáról. Romantika, világkép, irodalom, művészet, Budapest, 2002.(O pojmu anegdote. Romantizam, slika svijeta, književnost, umjetnost, Budimpešta, 2002.)Kenyeres Zoltán: Ady Endre, Budapest, 1998. vonatkozó fejezetek(Endre Ady, Budimpešta, 1998., odabrana poglavlja)Németh G. Béla: Az önmegszólító verstípusról (Babits, Kosztolányi, József Attila alapján). Mű és személyiség, Budapest, 1970.

43

Pjesme u kojima se pjesnik obraća samome sebi (na temelju pjesama Babitsa, Kosztolányija, Attile Józsefa). Djelo i ličnost, Budimpešta, 1970.Bécsy Tamás: Drámák és elemzések, Budapest, 2002.(Drame i analize Budimpešta, 1992.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Németh G. Béla: Vajda János. Mű és személyiség, Budapest, 1970.(János Vajda.Djelo i ličnost, Budimpešta, 1970.)Király István: Ady Endre, Budapest, 1972.(Endre Ady, Budimpešta, 1972.)Tolcsvay Gábor: Pilinszky János, Pozsony, 1994.(János Pilinszky, Bratislava, 1994.)Thomka Beáta: A pillanat formái, Újvidék(Forme trenutka, Novi Sad)Szirák Péter: A Mészöly-hagyomány. Folytonosság és változás, Debrecen, 1998.(Tradicija Mészölya. Neprekidnost i promjena, Debrecen, 1998.)


Način polaganja ispita: Usmeno i pismeno.

Preduvjet upisa:Odslušan kolegij Književnost reformacije i romantizma


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,20referat 0,40kontinuirana provjra znanja (u obliku kolokvija) 0,50završni pismeni ispit 0,80

Ukupno 3

44

MAĐARSKO-HRVATSKE KNJIŽEVNE I KULTURNOPOVIJESNE VEZE 1-2.KOD: MAP303

MAP304Okvirni sadržaj predmetaPovijesni pregled (bilo bi potrebno sastaviti antologiju o najvažnijim povijesnim događajima i o oprečnim interpretacijama: izvaci iz djela mađarskih i hrvatskih povjesničara – N. Klaić, Gy. Szekfű, D. Kosáry itd.). Srednjovjekovne likovne veze u romaničko i kasnogotičko doba na području arhitekture i skulpture. Dvor Matije Korvina i uloga hrvatskih umjetnika, pjesnika i kipara: Janus Pannonius (Ivan Česmički), Ivan Duknović (Giovanni Dalmata) itd. Prijem Marulića u Mađarskoj. Likovne i književne veze u barokno doba. Braća Zrinski. Vrijeme klasicizma i romantizma (gradnja dvoraca, Katančić, Mažuranić). Krleža i Šinko u Hrvatskoj i Mađarskoj. Likovne veze tijekom 19. i 20. stoljeća. Prisutnost mađarske književnosti u Hrvatskoj (od popularnosti R. Erdös u dvadesetim godinama, L. Zilahyja u četrdesetim do prijema Béle Hamvasa i Sándora Máraija u današnjoj Hrvatskoj). Međuutjecaji u narodnoj umjetnosti i glazbi. Prisutnost mađarske visoke glazbe u Hrvatskoj.

CiljDva susjedna naroda, Mađari i Hrvati, osamsto su godina živjeli u zajedničkoj državi te su tijekom tih stoljeća međusobno stvoreni uski gospodarstveni i kulturni odnosi. Nema te grane umjetnosti u kojoj se ne osjeća uzajamni utjecaj. Zrinski su npr. stvorili takvu književnost koju oba naroda osjećaju svojom. Jednako tako u likovnoj umjetnosti, u crkvenoj umjetnosti postoje brojna područja u kojima se može prikazati uzajamni utjecaj. Kolegij preuzima na sebe prikazivanje ovih višestoljetnih veza. Bilo bi potrebno organizirati aktivno-radionično (čitanje tekstova, prevođenje i uspoređivanje tekstova, upoznavanje likovnih djela putem pripremljenih vježbi).


- definirati uvjete povijesnih događaja koji su utjecali na uske veze Mađarske i Hrvatske

- analizirati međusobne kulturne utjecaje - analizirati utjecaj društvenog života na razvoj međusobnih odnosa u

umjetnosti- opisati važnost književnog opusa Zrinskih za oba naroda- prepoznati glavne spomenike kulture nastale iz međusobne veze dvaju

naroda

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata predavanja u 5 semestru, 2 sata predavanja i 1 sat seminara u 6. semestru. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Antologija povijesnih tekstova (potrebno ju je prirediti).Hrvatska/Mađarska. Stoljetne književne i likovno-umjetničke veze/ Horvátország/Magyarország. Évszázados irodalmi és képzőművészeti kapcsolatok. Društvo hrvatskih književnika, Biblioteka Relations, Zagreb, 1995.Hrvatska/Mađarska/Europa. Stoljetne likovno-umjetničke veze/ Horvátország/Magyarország/Európa. Évszázados képzőművészeti kapcsolatok, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb, 2000.Zrinski i Europa 1 i 2, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb, 2000, 2003.István Lökös: Hrvatsko-mađarske književne veze, Matica Hrvatska, Zagreb.

45

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:István Lökös: Od Marulića do Krleže, Književni krug, Split, 2003. István Lökös: Mađarske pjesme Ivana MažuranićaFejtő Ferenc: Érzelmes utazás (Sentimentalno putovanje)István Lökös:Németh László és Krleža(László Németh i Krleža)István Lökös: Katančićev klasicizam i sveučilišna tiskara u BudimuIstván Lökös: Marulić Közep Európában(Marulić u Srednjoj Europi)István Lökös: Zrinyi eposzának horvát epikai előzményei(Hrvatske epske prethodnice eposu Nikole Zrinskog)István Lökös: A Kaptoltól a Ludovikáig (Od Kaptola do Ludovike)



Preduvjet upisa:Odslušan i položen kolegij Stara mađarska književnost


Studijska obveza - 1 Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70završni usmeni ispit 2,30

Ukupno 3

Studijska obveza 2 Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00seminar 0,75aktinost na seminarkoj nastavi 0,25završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 3

46

SINTAKSA 1-2* KOD: MAP305 MAP306

Okvirni sadržaj predmetaUvod u generativnu gramatiku. Generativne teorije jezika. Struktura proste rečenice. Transformacijska pravila. Objašnjenje “fokusa”. Objašnjenje ”topika”. Glagolski predmetak. Upitne rečenice. Niječne rečenice. ”Kvantorska pozicija”. Rekcijski i slobodni prilog. Dodaci. Komparacije 1. Fokusne rečenice. Komparacije 2. Redoslijed, paralelnost, susjednost. Uporaba veznika. Grupe imenica. Struktura mađarskog genitiva. Struktura podređenih rečenica.

CiljPredmet upoznaje studente s elementarnim pitanjima i s praktičnom primjenom suvremene mađarske generativne gramatike. Predavanja prikazuju strukturalne karakteristike jezika i povezano i sustavno daju pregled sintakse suvremenog mađarskog jezika. Kolegij je grupiran oko tri velika tematska područja. Pridržavajući se svojstvenosti mađarskoga jezika, kolegij obrađuje gramatičke svojstvenosti komparativnih i podređenih rečenica. Cilj jezičnog seminara je primjena generativnog promatranja u praksi. Praktične vježbe nastoje slušatelja dublje upoznati s mogućnostima generativne gramatike.


- definirati pojam sintakse- povezati sintaksu s ostalim jezikoslovnim disciplinama, npr. morfologijom i

semantikom- nabrojati vrste rečenica - nabrojati strukturalne jedinice rečenica- analizirati strukturu i složenost pojedinih vrsta rečenica- usporediti sintaktičku strukturu mađarskog i hrvatskog jezika

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sat predavanja i 1 sat seminara * Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Alberti Gábor: Bevezetés a magyar generativ mondatelemzésbe, Pécs, 1994.(Uvod u mađarsku generativnu analizu rečenica, Pečuh, 1994.)Strukturális magyar nyelvtan. I. Mondattan. Budapest, 1995., vonatkozó részek.(Strukturalana mađarska gramatika. I. Sintaksa. Budimpešta, 1995., relevantna poglavlja.)Keszler-Lengyel: Kis magyar grammatika, Budapest, 2002.(Mala mađarska gramatika, Budimpešta, 2002.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Kiefer Ferenc (szerk.): Strukturális magyar nyelvtan. I. Mondattan, Budapest, 1992.(Strukturalna mađarska gramatika. I. Sintaksa, Budimpešta, 1992.)Riemsdijk, H. van: Bevezetés a grammatika elméletébe. U: Modern elméleti szöveggyűjtemény VI/2, Budapest, 1986.(Uvod u teoriju gramatike. U: Zbornik modernih teorijskih tekstova VI/2, Budimpešta, 1986.) Mai magyar nyelvi gyakorlatok 1, Budapest, 1994.(Današnje moderne mađarske jezične vježbe 1, Budimpešta, 1994.)

47

Bodovna vrijednost predmeta: 3 ECTS-a

Način polaganja ispita: Usmeno i pismeno (domaća zadaća)

Preduvjet upisa:Odslušan kolegij Morfologija i semantika 1-2


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,50kontinuirana provjera znanja 0,70završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,80

Ukupno 3

48

SINTAKSA MAĐARSKOG JEZIKA 1-2* KOD: MAP311 MAP312

Okvirni sadržaj predmetaUvod u generativnu gramatiku. Generativne teorije jezika. Struktura proste rečenice. Transformacijska pravila. Objašnjenje “fokusa”. Objašnjenje ”topika”. Glagolski predmetak. Upitne rečenice. Niječne rečenice. ”Kvantorska pozicija”. Rekcijski i slobodni prilog. Dodaci. Komparacije 1. Fokusne rečenice. Komparacije 2. Redoslijed, paralelnost, susjednost. Uporaba veznika. Grupe imenica. Struktura mađarskog genitiva. Struktura podređenih rečenica.

CiljPredmet upoznaje studente s elementarnim pitanjima i s praktičnom primjenom suvremene mađarske generativne gramatike. Predavanja prikazuju strukturalne karakteristike jezika i povezano i sustavno daju pregled sintakse suvremenog mađarskog jezika. Kolegij je grupiran oko tri velika tematska područja. Pridržavajući se svojstvenosti mađarskoga jezika, kolegij obrađuje gramatičke svojstvenosti komparativnih i podređenih rečenica. Cilj jezičnog seminara je primjena generativnog promatranja u praksi. Praktične vježbe nastoje slušatelja dublje upoznati s mogućnostima generativne gramatike.


- definirati pojam sintakse- povezati sintaksu s ostalim jezikoslovnim disciplinama, npr. morfologijom i

semantikom- nabrojati vrste rečenica - nabrojati strukturalne jedinice rečenica- analizirati strukturu i složenost pojedinih vrsta rečenica- usporediti sintaktičku strukturu mađarskog i hrvatskog jezika

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sat predavanja i 1 sat seminara * Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Alberti Gábor: Bevezetés a magyar generativ mondatelemzésbe, Pécs, 1994.(Uvod u mađarsku generativnu analizu rečenica, Pečuh, 1994.)Strukturális magyar nyelvtan. I. Mondattan. Budapest, 1995., vonatkozó részek.(Strukturalana mađarska gramatika. I. Sintaksa. Budimpešta, 1995., relevantna poglavlja.)Keszler-Lengyel: Kis magyar grammatika, Budapest, 2002.(Mala mađarska gramatika, Budimpešta, 2002.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Kiefer Ferenc (szerk.): Strukturális magyar nyelvtan. I. Mondattan, Budapest, 1992.(Strukturalna mađarska gramatika. I. Sintaksa, Budimpešta, 1992.)Riemsdijk, H. van: Bevezetés a grammatika elméletébe. U: Modern elméleti szöveggyűjtemény VI/2, Budapest, 1986.(Uvod u teoriju gramatike. U: Zbornik modernih teorijskih tekstova VI/2, Budimpešta, 1986.) Mai magyar nyelvi gyakorlatok 1, Budapest, 1994.(Današnje moderne mađarske jezične vježbe 1, Budimpešta, 1994.)

49

Bodovna vrijednost predmeta: 3 ECTS-a

Način polaganja ispita: Usmeno i pismeno (domaća zadaća)

Preduvjet upisa:Odslušan kolegij Morfologija i semantika 1-2


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,50kontinuirana provjera znanja 0,70završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,80

Ukupno 3

50

OPIS IZBORIH PREDMETA

51

STRUČNA KOMUNIKACIJA 1-2 KOD: MAPI09 MAPI10

Okvirni sadržaj predmetaDruštveni aspekti komunikacije. Objašnjenje simboličnosti komunikacije. Komunikacijski sustavi. Sustavi pravila komunikacije među ljudima. Verbalna komunikacija (semantika i pragmatika komunikacije). Neverbalna i vizualna komunikacija (jezik geste, foto, skica, mogućnosti vizualne komunikacijske reklame). Kanali i razine verbalne i vizualne komunikacije (međuosobni: govorni, odnosno pisani, tiskani, elektronički, audiovizualni). Konteksti stvaranja komunikacije (međuosobni: grupna ili organizacijska masovna komunikacija, međukulturni, politički konteksti). Modaliteti komunikacijske analize teksta (analiza sadržaja, analiza sustava poruka). Vježbe analize teksta (meta-jezik, tisak, radijska i televizijska priopćenja, reklama u sva tri oblika pojavljivanja: tiskano, audiovizualno). Što je stručni pismeni rad? Pronalaženje izvora. Bibliografski podaci. Popis književnih djela. Izrada bilješke. Izbor ispravnog stila, način sastavljanja. Aktualna pitanja njegovanja jezika

CiljKolegij daje pregled općih pojmova iz teorije komunikacije. Na razumljiv način obrađuje razne međusobne i društvene povezanosti u usmenoj i ne verbalnoj komunikaciji. Kolegij upoznaje studente s vizualnim mogućnostima komunikacije, sa simboličkim aspektima, odnosno s modalitetima funkcioniranja masovnog informiranja. Predavanja detaljno obrađuju pitanja jezičnih i slikovnih znakova. Cilj predmeta je da razvija kulturu govora studenata, da ih poduči temeljnim znanjima koja su potrebna za uspješnu usmenu i pismenu komunikaciju. Kolegij otkriva međuovisnosti jezične norme i uporabe jezika i ocjenjuje najnovije pojave te daje pregled usmene forme komunikacije, i tradicionalnih i aktualnih zadaća za njegovanje jezika.


- analizirati pojmove komunikacije - prepoznati različite stilove stručne komunikacije- izraditi prezentaciju - izraditi plan prevođenja stručne komunikacije - demonstrirati prevođenje stručne komunikacije

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata seminara

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Kommunikáció I–II, Budapest, 1977. (I. kötet: 103–111, II. kötet: 69–87, 247–258, 333–356)(Komunikacija I-II Budimpešta, 1977. (I. svezak: 103-111, II. svezak: 69-87, 247-258, 333-356)Nyelv, kommunikáció, cselekvés. Szerk.: Pléh Csaba, Síklaki István, Terestyéni Tamás, Budapest, 1992. (I. kötet: 124–177, II. kötet: 86–132) Jezik, komunikacija, radnja, Budimpešta, 1992. (I. svezak: 124-177, II. svezak: 86-132)Buda Béla: A közvetlen emberi kommunikáció szabályszerűségei, Budapest, 1974., 56-88.(Pravilnosti u neposrednoj ljudskoj komunikaciji, Budimpešta, 1974.)Umberto Eco: Hogyan írjunk szakdolgozatot, Budapest, 2000.

53

(Kako napisati stručni pismeni rad, Budimpešta, 2000.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Horányi Özséb: Jel, jelentés, információ, Budapest, 1975.(Oznaka, značenje, informacija, Budimpešta, 1975.)Pease–Garner: Szó-beszéd. A társalgás művészete. Budapest, 1993.(Riječ-govor. Umjetnost komuniciranja. Budimpešta, 1993.)Terestyéni Tamás: Konvencionális jelentés – Kommunikációs jelentés, Budapest, 1981.(Konvencionalno značenje - Komunikacijsko značenje, Budimpešta, 1981.)Allan Pease: A testbeszéd, Budapest, 1990.(Govor tijela, Budimpešta, 1990.) Umberto Eco: A látás szemiológiája. U: A mozgókép szemiotikája, Budimpešta, 1974. 117–167.(Semiologija vida. U: Semiotika pokretne slike, Budimpešta, 1974. 117-167.)


Način polaganja ispita: Usmeni i pismeno



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,50završni pismeni ispit 0,70završni usmeni ispit 0,80

Ukupno 2

54

STRUČNO PREVOĐENJE 1-2 KOD: MAPI03 MAPI04

Okvirni sadržaj predmetaPrevođenje iz mađarskog jezik na hrvatski i vice versa.

CiljUpoznavanje studenta sa metodama stručnog prevođenja.


- prepoznati vrstu teksta i samostalno ga prevesti- identificirati vrstu teksta i potrebna sredstva i pomagala pri prijevodu- prikupiti sredstva i pomagala pri prevođenju i služiti se njima - izrađivati pomagala za prevođenje, poput glosara- revidirati grube prijevode i prilagoditi ih jezičnom normama ciljnog jezika

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata seminara. Test

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Hadrovics-Nyomárkay: Horvát-magyar kisszótár. Akadémiai Kiadó. Bp., 2003.Hadrovics-Nyomárkay: Magyar-horvát kisszótár. Akadémiai Kiadó. Bp., 2003.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:


Način polaganja ispita: Pismeno (seminarski rad)



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70završni pismeni ispit 1,30

Ukupno 2

55

DJEČJA KNJIŽEVNOST I KNJIŽEVNOST ZA MLADEŽ 1-2 KOD: MAP203 MAP204

Okvirni sadržaj predmetaPojam dječje književnosti. Veza djece i književnosti. Narodna poezija kao sastavni dio dječje književnosti. Narodne izreke. Predaja, legende. Izreke, poslovice. Zagonetke. Klasične priče. Književnost priča. Basne, fabule u doba prosvjetiteljstva. Dječja poezija u doba romantizma. Sándor Petőfi: Vitez Ivan (János vitéz). Móriczeve lirske priče. Dječje pjesme Eleka Benedeka. Dječje pjesme Lőrinca Szabóa. Roman za mladež. “Obvezatna” književnost. Géza Gárdonyi: Zvijezde Egera (Egri csillagok). Ferenc Molnár: Junaci Pavlove ulice (Pál utcai fiúk). Romani za mladež Nándora Giona (Kormorani se još nisu vratili). Dječji tisak, knjige za mladež, ilustracije.

CiljKolegij upoznaje sa svojstvima formi koje prikazuju dječju književnost i književnost za mladeži od ranih vremena do današnjih dana. Povremeno skreće pozornost i na teme npr. u svezi zagonetki i poslovica, koje su stoljećima djeci pomagale u učenju kroz igru. Književnost priča-bajki sadržaje crpi iz stvaralaštva narodne poezije. Kolegij nastoji upoznati studente i s tim detaljima kao i prikazati temeljitu i razumljivu analizu književnih tekstova raznih vremena. Detaljni opis književnosti za mladež kojeg ilustrira pomoću pojedinih popularnih romana, pored ostalih djelima Ferenca Molnára, Géze Gárdonyija i Nándora Giona.


- definirati pojam dječje književnosti i književnosti za mlade- imenovati glavne predstavnike dječje književnosti i književnosti za mlade u

svijetu- imenovati glavne predstavnike dječje književnosti i književnosti za mlade u

Mađarskoj- razvrstati u vremenskom slijedu glavne predstavnike i djela - definirati glavne književne vrste dječje književnosti i književnosti za mlade- usporediti društveni život pojedinog razdoblja s temama u književnim djelima

za djecu i mladež

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata predavanja. Kolokvij. Domaća zadaća.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Katona Imre: Sárkányölő ikertestvérek. Kopácsi népmesék. Forum, Újvidék, 1972.(Blizanci ubojice zmaja. Priče iz Kopačeva. Forum, Novi Sad, 1972.) Lábadiné Kedves Klára: Napfény volt a ringatója. HMRKE, Kopács, 2000.(Uljuljan bio od zraka sunca, Kopačevo, 2000.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Drávaszögből és Szlavóniából. Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1986.(Ubirem svoje lijepe ruže. Narodne izreke, stihovi, pjesme iz Baranje, ( Dravskog trokuta) i Slavonije, Naklada Forum, Novi Sad, 1986.)Lábadi Károly: Hold letette, Nap felkapta. Drávaszögi magyar találósok. Eszék, 1982.(Mjesec ostavio, Sunce prigrabilo. Mađarske zagonetke iz Dravskog trokuta (Baranja). Osijek, 1982.)A kollégiumban felsorolt ifjúsági regények(Romani za mladež spomenuti na kolegiju)

56






Ukupno 2

57

OPĆA ESTETIKA* KOD: MAP309

Okvirni sadržaj predmetaPojam, predmet i podjela estetike. Teorija o umjetnički lijepom. Stvarnost estetike. Umjetnost kao predmet odraza. Estetski odnos. Katarza. Estetske kvalitete. Tragičnost. Od djela do umjetnosti. “Prazna mjesta” umjetničkog djela. Estetsko iskustvo. Razumijevanje umjetnosti (hermeneutika). Čimbenici umjetničkog stvaranja. Funkcije estetike. Novi pogledi na umjetnost. Primijenjene umjetnosti.

CiljKolegij prikazuje promjenjivost estetskih funkcija umjetnosti u društvenom, povijesnom i filozofskom području, u samospoznavanju čovjeka i u intelektualnom obrazovanju. Cilj je pregled estetskog mišljenja i vokabulara, postojanja i vrednovanja umjetničkog djela. Kolegij daje uvid i u svijet primijenjene estetike.


- definirati pojam estetike- prikazati promjenjivost funkcije estetike u umjetnosti- analizirati stručni vokabular estetike- dokazati važnost primijenjene estetike u umjetnosti

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata predavanja u 5. semestru. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Arisztotelész: Poétika. Budapest, 1994.A. Baumgarten: Esztétika. Budapest, 1999.I. Kant: Az esztétikai ítélőerő kritikája (1-9.§). U: Az ítélőerő kritikája. G. W. F. Hegel: Bevezetés az esztétikába. U: Esztétika. Budapest, 1974., 5-37.Lukács György: Az esztétikum sajátossága. Budapest, 1978., 183-196, 337-393.H. G. Gadamer: Igazság és módszer. Egy filozófiai hermeneutika vázlata (Gondolat, Bp. 1984., Első rész I.3. a II.1 és a Második rész II. fejezete)Umberto Eco: Az esztétikai üzenetek létrejötte az édeni nyelvben (In: A nyitott mű, Gondolat, Bp. 1976., 365-385. pp.)Barthes, Roland: Hymen-hírek in Strukturalizmus I. szerk. Hankiss Elemér, Európa Bp. 1971., 149-155.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:F. Nietzsche: A tragédia születése a zene szelleméből. U: A tragédia születése. Kolozsvár, 1994., 51-114. M. Heidegger: A műalkotás eredete. Budapest, 1988., 33-38.R. Schusterman: Pragmatista esztétika. Pozsony, 2003. 46-93, 469-504.Zoltai Dénes: Az esztétika rövid története. Budapest, 1997.


Način polaganja ispita: Usmeno (kontrolna zadaća)

Preduvjeti upisa:Nema

58


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,40završni usmeni ispit 0,60

Ukupno 1

*Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

59

ZAVIČAJNE ZBIRKE* KOD: MAP310

Okvirni sadržaj predmetaTemeljni je zadatak predmeta da polaznike upozna s mađarskim etnografskim i mjesnim zbirkama u Hrvatskoj i način njihovog sabiranja etnografskim metodama i na različitim lokalitetima.

CiljViše etnografskih i lokalnih muzeja čuva artefakte Mađara koji žive u Baranji i Slavoniji. Potrebno je da polaznici upoznaju okolnosti nastajanja zbirki. U praktičnom se radu usvajaju metode uz pomoć kojih se zbirke mogu proširivati, metode obrade materijala, njihove dokumentacije i inventara.


- nabrojati etnografske i mjesne muzeje, te manje zbirke u Slavonije i Baranje- prikazati okolnosti nastajanja zbirki i muzeja u Slavoniji i Baranji- prepoznati različite metode obrade materijala- demonstrirati metode obrade materijala i metode dopune zbirki

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja 1 sat predavanja i 1 sat seminara u 5. semestru. Kolokvij. Seminarski rad.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Objavljeni materijal lokalnih i etnografskih zbirki.


Način polaganja ispita: Pismeno.




Ukupno 2


60

JEZIČNE VJEŽBE 3* KOD: MAPI13Okvirni sadržaj predmetaU ovom se kolegiju naglasak stavlja na razvoj komunikacijske kompetencije, na uvježbavanje gramatičkih struktura mađarskog jezika, te na širenje vokabulara, s posebnim osvrtom na jezične elemente kao što su kolokacije, prepozicijske fraze, idiomatski izričaji, i sl. Također, intenzivno se radi na uvježbavanju i razvijanju svih jezičnih vještina - receptivnih: slušanja i čitanja, te produktivnih: govora i pisanja

CiljCilj ovog kolegija je osposobljavanje studenata za usmeno i pismeno korištenje mađarskog jezika te pružiti potrebno leksičko i gramatičko znanje za praćenje kolegija na mađarskom jeziku kao i za aktivno sudjelovanje u istima.


- uspješno sudjelovati u komunikaciji,- slagati proširene i složene rečenice, - izraziti se pismeno, - te pratiti pisani i izgovoreni tekst.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 2 sata vježbi

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003Kovácsi Mária: Itt magyarul beszélnek II. Nemzeti Tankönyvkiadó, 1999.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Kiss G.-Molnár I.: Jó szórakozást magyarul!, Molilla Kiadó, 2009.Durst P.: Lépésről lépésre magyarul, Szegedi Tudományegyetem, 2003.Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998.Juhasz G.-Kovács J.: Lako i brzo mađarski, Forum, Novi Sad, 1979.Lőkös I.: Hrvatsko-mađarske književne veze, Matica hrvatska, Zagreb, 1998Mađarski s izgovorom (sastavio: D Vitas), Zagreb, 1980.


Način polaganja ispita: Procjena znanja na kolegiju vrši se kontinuirano svaki tjedan kroz praćenje rada studenata na satu na tjednim zadatcima pravopisa; na temelju domaćih uradaka te pismeih provjere znanja koje sadrže provjeru tijekom nastave usvojenih pravopisnih pravila i propisa u teoriji i primjeni. Pisane provjere sadrže pravopisna vježbe kroz diktat i zadatke te teoriju mađarskog pravopisa. Konačna ocjena ostvaruje se prema broju prikupljenih bodova tijekom cijelog semestra.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Uspješnost izvedbe kolegija prati se kroz studentske ankete koje izrađuje Fakultet i Sveučilište, te kroz ankete koje priprema predavač za svoje potrebe.

61

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zadaće) 2,00

Ukupno 3


62

JEZIČNE VJEŽBE 4* KOD: MAPI14

Okvirni sadržaj predmetaU ovom se kolegiju naglasak stavlja na razvoj komunikacijske kompetencije, na uvježbavanje gramatičkih struktura mađarskog jezika (određena i neodređena gl. Konjugacija, eliptična rečenica, imperativ itd.), te na širenje vokabulara, s posebnim osvrtom na jezične elemente kao što su kolokacije, prepozicijske fraze, idiomatski izričaji, i sl. Također, intenzivno se radi na uvježbavanju i razvijanju svih jezičnih vještina - receptivnih: slušanja i čitanja, te produktivnih: govora i pisanja.



- uspješno sudjelovati u komunikaciji, - slagati proširene i složene rečenice, - izraziti se pismeno, - te pratiti pisani i izgovoreni tekst


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik, Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003Kovácsi Mária: Itt magyarul beszélnek II. Nemzeti Tankönyvkiadó, 1999.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Durst P.: Lépésről lépésre magyarul II, Szegedi Tudományegyetem, 2003.Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998.Juhasz G.-Kovács J.: Lako i brzo mađarski, Forum, Novi Sad, 1979.Kiss G.-Molnár I.: Jó szórakozást magyarul!, Molilla Kiadó, 2009.Lőkös I.: Hrvatsko-mađarske književne veze, Matica hrvatska, Zagreb, 1998Mađarski s izgovorom (sastavio: D Vitas), Zagreb, 1980.


Način polaganja ispita: Procjena znanja na kolegiju vrši se kontinuirano svaki tjedan kroz praćenje rada studenata na satu na tjednim zadatcima pravopisa; na temelju domaćih uradaka te pismeih provjere znanja koje sadrže provjeru tijekom nastave usvojenih pravopisnih pravila i propisa u teoriji i primjeni. Pisane provjere sadrže pravopisna vježbe kroz diktat i zadatke te teoriju mađarskog pravopisa. Konačna ocjena ostvaruje se prema broju prikupljenih bodova tijekom cijelog semestra.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Uspješnost izvedbe kolegija prati se kroz studentske ankete koje izrađuje Fakultet i Sveučilište, te kroz ankete koje priprema predavač za svoje potrebe.

63


Ukupno 3*Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

64

KOMUNIKACIJSKE VJEŽBE 1* KOD: MAPI15

Okvirni sadržaj predmetaKolegij je koncipiran kao uvod u mađarski jezik studentima mađarskog jezika i književnosti. Teme koje se obrađuju: abeceda mađarskog jezika, izgovor i pisanje, tematske grupe riječi (nazivi dana, mjeseci, brojevi, države, narodi itd.) Imenice: jednina, množina, akuzativ, deklinacija. Posvojni oblici. Zamjenice. Glagoli: prezent, futur, perfekt, konjugacijska paradigma, infinitiv, imperativ. Vježbe komuniciranja po tematskim krugovima: osoba, obitelj, dnevni red, okolina, putovanje.

CiljCilj kolegija je razviti osnovne komunikacijske sposobnosti i vještinu pisanja i savladati osnove mađarske gramatike, a također osposobiti studente za praćenje i sudjelovanje u nastavi na mađarskom jeziku.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći komunicirati u različitim situacijama. Znat će se koristiti obrađenim glagolskim oblicima. Usvojit će temeljni vokabular za jednostavnu komunikaciju. Moći će koristiti svakodnevne formule komuniciranja i sam slagati rečenice. Osim usmene komunikacije, bit će sposoban i pisano se izražavati na osnovnoj razini.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:1. Görbe T.-Szita Sz.: Gyakorló magyar nyelvtan, Akadémiai Kiadó Zrt., 2009. 2. Kovácsi Mária: Itt magyarul beszélnek I-II., Nemzeti Tankönyvkiadó, 1999.3. Durst P.: Lépésről lépésre magyarul, Szegedi Tudományegyetem, 2003. 4. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Magyar-Horvát Szótár/Mađarsko-hrvatski rječnik,

Akadémiai Kiadó, Budapest, 20035. Hadrovics L.-Nyomárkay I.: Horvát-Magyar Szótár/Hrvatsko.mađarski rječnik,

Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Erdős J.-Prileszky Cs.: Halló, itt Magyarország!, Akadémiai Kiadó Zrt., 2010. 2. Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998.3. Juhasz G.-Kovács J.: Lako i brzo mađarski, Forum, Novi Sad, 1979.


Uvjeti za priznavanje bodova:Redovito pohađanje i sudjelovanje u radu na nastavi, te izrada domaćih zadataka.

Način polaganja ispita: Tijekom semestra znanje i napredak studenata se redovito provjerava putem testova i domaćih zadataka koji se ocjenjuju, odnosno boduju. Zbroj tih rezultata daje krajnju ocjenu.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Kvaliteta izvođenja nastave provjerava se na kraju semestra kroz anketne listiće o radu nastavnika.

65


Ukupno 2

*Odluka Senata od 23. svibnja 2011.

66


Okvirni sadržaj predmetaKolegij je koncipiran kao uvod u mađarski jezik studentima mađarskog jezika i književnosti. Teme koje se obrađuju: abeceda mađarskog jezika, izgovor i pisanje, tematske grupe riječi (nazivi dana, mjeseci, brojevi, države, narodi itd.) Imenice: jednina, množina, akuzativ, deklinacija. Posvojni oblici. Zamjenice. Glagoli: prezent, futur, perfekt, konjugacijska paradigma, infinitiv, imperativ. Vježbe komuniciranja po tematskim krugovima: osoba, obitelj, dnevni red, okolina, putovanje

CiljCilj kolegija je razviti osnovne komunikacijske sposobnosti i vještinu pisanja i savladati osnove mađarske gramatike, a također osposobiti studente za praćenje i sudjelovanje u nastavi na mađarskom jeziku.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći komunicirati u različitim situacijama. Znat će se koristiti obrađenim glagolskim oblicima. Usvojit će temeljni vokabular za jednostavnu komunikaciju. Moći će koristiti svakodnevne formule komuniciranja i sam slagati rečenice. Osim usmene komunikacije, bit će sposoban i pisano se izražavati na osnovnoj razini.




Akadémiai Kiadó, Budapest, 2003

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Erdős J.-Prileszky Cs.: Halló, itt Magyarország!, Akadémiai Kiadó Zrt., 2010. 2. Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998.3. Juhasz G.-Kovács J.: Lako i brzo mađarski, Forum, Novi Sad, 1979.





67


Ukupno 2


68


Okvirni sadržaj predmetaKolegij se nadovezuje na Komunikacijske vježbe 2. Temeljitije obrađuje komunikacijske teme i situacije, posebno obrađuje teme u razgovornom stilu, književni jezik i publicistički stil. Dalje se obrađuje gramatika: derivacijski sufiksi, prepozicije, postpozicije, tvorba riječi itd. Paralelno se uči metajezik


Ishodi učenjaNakon uspješno završenog kolegija studenti će moći uspješno sudjelovati u usmenoj komunikaciji u osnovnim životnim situacijama, slagati proširene i složene rečenice, izraziti se pisano, te pratiti pisani i izgovoreni tekst.




Akadémiai Kiadó, Budapest, 20036. Kiss G.-Molnár I.: Jó szórakozást magyarul!, Molilla Könyv, 2009.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Helyesírási kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1998.2. Durst Péter: Lépésenként magyarul, Második lépés - Első lépés Tankönyv II.

SZTE Hungarológia Központ, 2004.3. Durst Péter: Lépésenként magyarul. Nyelvtani feladatok haladóknak. SZTE

Hungarológia Központ, 2004.





69


Ukupno 2


70


Okvirni sadržaj predmetaKolegij se nadovezuje na Komunikacijske vježbe 2. i 3. Temeljitije obrađuje komunikacijske teme i situacije, posebno obrađuje teme u razgovornom stilu, književni jezik i publicistički stil. Dalje se obrađuje gramatika: derivacijski sufiksi, prepozicije, postpozicije, tvorba riječi, glagolski načini itd. Paralelno se uči metajezik.


Ishodi učenjaNakon uspješno završenog kolegija studenti će moći uspješno sudjelovati u usmenoj komunikaciji u osnovnim životnim situacijama, slagati proširene i složene rečenice, izraziti se pisano, te pratiti pisani i izgovoreni tekst.












71


Ukupno 2


72


Okvirni sadržaj predmetaKolegij se nadograđuje na Komunikacijske vježbe 4. Tijekom semestra se obrađuju različite teme usmeno i pisano. Usavršava se gramatika te se obraća pozornost na kreativno korištenje jezika putem specifičnih vježbi usmeno i u pismu. Intenzivno se koriste autentični audiovizualni materijali. Čitaju se novinski članci i kraća književna djela.

CiljCilj kolegija je upoznati studente sa strukturom i logikom mađarskog jezika kako bi se mogli kreativno koristiti njime u komunikaciji s izvornim govornicima. Cilj kolegija je osposobiti studente na samostalno čitanje razumijevanje mađarskih književnih tekstova.

Ishodi učenjaStudent će nakon uspješno završenog studija znati razumjeti tok misli složenijeg, misaonog teksta, izražavati vlastite misli o svakodnevnim temama te onima vezanima uz studije, osobno zanimanje, posao itd. Bit će u mogućnosti o istim temama napisati detaljan, jasan tekst. Sposoban je na nevezan razgovor s izvornim govornikom.











Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

73

Kvaliteta izvođenja nastave provjerava se na kraju semestra kroz anketne listiće o radu nastavnika.


Ukupno 2


74


Okvirni sadržaj predmetaKolegij se nadograđuje na Komunikacijske vježbe 4. Tijekom semestra se obrađuju različite teme usmeno i pisano. Usavršava se gramatika te se obraća pozornost na kreativno korištenje jezika putem specifičnih vježbi usmeno i u pismu. Intenzivno se koriste autentični audiovizualni materijali. Čitaju se novinski članci i kraća književna djela

CiljCilj kolegija je upoznati studente sa strukturom i logikom mađarskog jezika kako bi se mogli kreativno koristiti njime u komunikaciji s izvornim govornicima. Cilj kolegija je osposobiti studente na samostalno čitanje razumijevanje mađarskih književnih tekstova.

Ishodi učenjaStudent će nakon uspješno završenog studija znati razumjeti tok misli složenijeg, misaonog teksta, izražavati vlastite misli o svakodnevnim temama te onima vezanima uz studije, osobno zanimanje, posao itd. Bit će u mogućnosti o istim temama napisati detaljan, jasan tekst. Sposoban je na nevezan razgovor s izvornim govornikom.











Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

75

Kvaliteta izvođenja nastave provjerava se na kraju semestra kroz anketne listiće o radu nastavnika.


Ukupno 2


76

OPĆE PRIJEVODNE VJEŽBE 1* KOD: MAPI21

Okvirni sadržaj predmetaKolegij se nadovezuje na jezične i komunikacijske vježbe. Studenti usvajaju strukturu mađarskog jezika kroz vježbe prevođenja na jezično jednostavnim tekstova različitih žanrova. Prevodeći i formirajući jednostavne tekstove o sebi i svojoj okolini, upoznaju se sa specifičnostima mađarskog jezika u odnosu na hrvatski jezik. Prevode se tekstovi žurnalističkog tipa (novinski članci, obavijesti, natječaji, reklame, brošure i sl.) i svakodnevnog razgovornog tipa (pisma, životopisi i sl.). Svakoj prijevodnoj vježbi prethode zadatci pripreme za prijevod (preliminarno čitanje, vađenje riječi i izrada glosara, sadržajno ciljane vježbe pravopisa i gramatike). Nakon prijevoda slijede vježbe poredbenog tipa kada se usvajaju i rezimiraju sličnosti i razlike mađarskog i hrvatskog pravopisa i gramatike. Stručna terminologija prevođenja i poredbenog jezikoslovlja obrađuje se prema tematskim cjelinama. Usvaja se pojam pomagala u prijevodu i načini služenja istima. Gramatički sadržaji usmjereni su na morfološke zadatke, a iz sintakse obrađuju se samo jednostavne i nezavisno složene rečenice.

CiljDefinirati vrste tekstova. Imenovati i postupiti prema četiri pripremna postupka koja obavljamo prije prijevoda. Grupirati i koristiti sredstva i pomagala za prijevod (rječnici, leksikona i ostalo). Identificirati specifičnosti pojedinih tekstova. Ovladati jezičnom normom materinjeg i stranog jezika. Upoznati se sa sličnostima i razlikama tipološki dvaju različitih jezika, mađarskog i hrvatskog kroz vježbe prijevoda i vježbe iz poredbenog jezikoslovlja na unaprijed zadanim tekstovima. Usvojiti stručnu terminologiju prevođenja i poredbenog jezikoslovlja. Moći prevesti sadržajno i gramatički jednostavne tekstove na oba jezika.

Ishodi učenjaNakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno prepoznati vrstu teksta i samostalno ga prevesti. U skladu s vrstom teksta student može identificirati potrebna sredstva i pomagala pri prijevodu, skupiti ih i pravilno se služiti njima u procesu prevođenja. Također je sposoban sam izrađivati pomagala za prevođenje, poput glosara. Sposoban je samostalno revidirati grube prijevode i prilagoditi ih jezičnim normama ciljnog jezika. Uočiti gramatičke i pravopisne sličnosti i razlike hrvatskog i mađarskog jezika. Kroz prijevodne vježbe upoznati se sa stručnom terminologijom prevođenja i poredbenog jezikoslovlja. Usvojiti gramatičke i pravopisne sadržaje poredbenom metodom na zadanim tekstovima. Biti u mogućnosti prevesti jednostavne tekstove žurnalističkog tipa i stila svakodnevnog govora i pisma.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:1. Hadrovics-Nyomárkay: Magyar-horvát kisszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest,

2003.2. Hadrovics-Nyomárkay: Horvát-magyar kisszótár, Akadémiai Kiadó,Budapest,

2003.3. Vladimir Anić: Veliki rječnik hrvatskog jezika s pravopisnim priručnikom, Novi

liber, Zagreb, 2004.4. V.Anić-Ivo Goldstein: Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 2004.5. Ernest Barić: Hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski rječnik za hrvatske

(manjinske) samouprave u Mađarskoj, Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 2002.6. Više autora: Magyar értelmező kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1994.

77

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja (ur.: Omazić-

Karabalić), Filozofski fakultet J.J.strossmayera, 2008.


Uvjeti za priznavanje bodova:Redovito pohađanje i sudjelovanje u radu na nastavi, izrada domaćih zadataka te pisanje dva kolokvija.

Način polaganja ispita: Ocjena se računa prema broju bodova koje student ostvari svojim radom tijekom semestra. Bodovi se mogu ostvariti redovitom izradom domaćih zadataka i radom na nastavi. Svaka zadaća nosi 5 bodova koji se raspoređuju prema težini zadatka. Svaki rad na satu nosi maksimalno 5 bodova. Na jednom satu može se ostvariti maksimalno 10 bodova. Kolokviji nose ukupno 20 bodova. Na kraju semestra zbrajaju se bodovi koji se u postoku raspoređuju za pripadajuću ocjenu. Raspon postotaka u odnosu na ocjenu je sljedeći: 100%-90% izvrstan, 89%-79% vrlo dobar, 78-66% dobar, 65-50% dovoljan.


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zadaće) 0,90aktivnost 0,40

Ukupno 2


78

OPĆE PRIJEVODNE VJEŽBE 2* KOD: MAPI22

Okvirni sadržaj predmetaKolegij se nadovezuje na Opće prijevodne vježbe 1. Studenti usvajaju strukturu mađarskog jezika kroz vježbe prevođenja na jezično jednostavnim tekstova različitih žanrova. Prevodeći i formirajući jednostavne tekstove o sebi i svojoj okolini, upoznaju se sa specifičnostima mađarskog jezika u odnosu na hrvatski jezik. Tekstovi koji se obrađuju oblika su jednostavne poslovne komunikacije u pisanoj formi (internetsko dopisivanje, narudžbe, oglašavanje, dopisi i sl.). Svakoj prijevodnoj vježbi prethode zadatci pripreme za prijevod (preliminarno čitanje, vađenje riječi i izrada glosara, sadržajno ciljane vježbe pravopisa i gramatike). Nakon prijevoda slijede vježbe poredbenog tipa kada se usvajaju i rezimiraju sličnosti i razlike mađarskog i hrvatskog pravopisa i gramatike. Stručna terminologija prevođenja i poredbenog jezikoslovlja obrađuje se prema tematskim cjelinama. Gramatički sadržaji su iz morfologije usmjereni su na slaganje riječi, a iz sintakse na zavisno složene rečenice.

CiljDefinirati vrste tekstova. Imenovati i postupiti prema četiri pripremna postupka koja obavljamo prije prijevoda. Grupirati i koristiti sredstva i pomagala za prijevod (rječnici, leksikona i ostalo). Identificirati specifičnosti pojedinih tekstova. Ovladati jezičnom normom materinjeg i stranog jezika. Upoznati se sa sličnostima i razlikama tipološki dvaju različitih jezika, mađarskog i hrvatskog kroz vježbe prijevoda i vježbe iz poredbenog jezikoslovlja na unaprijed zadanim tekstovima. Usvojiti stručnu terminologiju prevođenja i poredbenog jezikoslovlja. Moći prevesti sadržajno i gramatički jednostavne tekstove na oba jezika.

Ishodi učenjaNakon uspješno završenog kolegija, student je u mogućnosti samostalno prepoznati vrstu teksta i samostalno ga prevesti. U skladu s vrstom teksta student može identificirati potrebna sredstva i pomagala pri prijevodu, skupiti ih i pravilno se služiti njima u procesu prevođenja. Također je sposoban sam izrađivati pomagala za prevođenje, poput glosara. Sposoban je samostalno revidirati grube prijevode i prilagoditi ih jezičnim normama ciljnog jezika. Uočiti gramatičke i pravopisne sličnosti i razlike hrvatskog i mađarskog jezika. Kroz prijevodne vježbe upoznati se sa stručnom terminologijom prevođenja i poredbenog jezikoslovlja. Usvojiti gramatičke i pravopisne sadržaje poredbenom metodom na zadanim tekstovima. Biti u mogućnosti prevesti jednostavne tekstove žurnalističkog tipa i stila svakodnevnog govora i pisma.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:1. Hadrovics-Nyomárkay: Magyar-horvát kisszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest,

2003.2. Hadrovics-Nyomárkay: Horvát-magyar kisszótár, Akadémiai Kiadó,Budapest,

2003.3. Vladimir Anić: Veliki rječnik hrvatskog jezika s pravopisnim priručnikom, Novi

liber, Zagreb, 2004.4. V.Anić-Ivo Goldstein: Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 2004.5. Ernest Barić: Hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski rječnik za hrvatske

(manjinske) samouprave u Mađarskoj, Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 2002.6. Više autora: Magyar értelmező kéziszótár, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1994.

79

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja (ur.: Omazić-

Karabalić), Filozofski fakultet J.J.strossmayera, 2008.


Uvjeti za priznavanje bodova:Redovito pohađanje i sudjelovanje u radu na nastavi, izrada domaćih zadataka te pisanje dva kolokvija.

Način polaganja ispita: Ocjena se računa prema broju bodova koje student ostvari svojim radom tijekom semestra. Bodovi se mogu ostvariti redovitom izradom domaćih zadataka i radom na nastavi. Svaka zadaća nosi 5 bodova koji se raspoređuju prema težini zadatka. Svaki rad na satu nosi maksimalno 5 bodova. Na jednom satu može se ostvariti maksimalno 10 bodova. Kolokviji nose ukupno 20 bodova. Na kraju semestra zbrajaju se bodovi koji se u postoku raspoređuju za pripadajuću ocjenu. Raspon postotaka u odnosu na ocjenu je sljedeći: 100%-90% izvrstan, 89%-79% vrlo dobar, 78-66% dobar, 65-50% dovoljan.


Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zadaće) 0,90aktivnost 0,40

Ukupno 2


80

FONETSKE VJEŽBE 1* KOD: MAPI23

Okvirni sadržaj predmetaStudenti se upoznaju s mađarskom abecedom. Pojedinačno uče fonirati glasove specifične za mađarski jezik pomoću spleta vježbi. Nakon što prirodno izgovaraju glasove, uče ih izgovoriti u kontekstu, odnosno prvo u riječima, potom u rečenicama. Pri tome usvajaju riječi, fraze i izgrađuju vokabular, te vježbaju naglašavanje i rečeničnu intonaciju.

CiljCilj kolegija je da studenti koji se prvi put susreću s mađarskim jezikom, savladaju izgovor i da njihov govor što više podsjeća na izvornog govornika. Time se također postiže i bolje razumijevanje tečnog govora izvornog govornika.

Ishodi učenjaNakon uspješno završenog kolegija student će biti sposoban čisto i tečno izgovarati tekstove na mađarskom jeziku. Moći će razaznati govor izvornog govornika mađarskog jezika. Usvojit će određeni vokabular i frazeologiju, posebice brzalice i brojalice.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sat vježbi

Literatura:1. Kassai Ilona: Fonetika, Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1998.2. Bolla Kálmán: Magyar fonetikai atlasz, Nemzeti Tankönyvkiadó, 1995


Uvjeti za priznavanje bodova:Redovito pohađanje i sudjelovanje u radu na nastavi, te vježbanje izvan nastave.

Način polaganja ispita: Tijekom semestra znanje i napredak studenata se redovito provjerava putem usmenog ispitivanja na satima. Pojedinačni zadaci se boduju, te zbroj prikupljenih bodova daje zaključnu ocjenu.



Ukupno 1


81

FONETSKE VJEŽBE 2* KOD: MAPI24

Okvirni sadržaj predmetaStudenti se upoznaju s mađarskom abecedom. Pojedinačno uče fonirati glasove specifične za mađarski jezik pomoću spleta vježbi. Nakon što prirodno izgovaraju glasove, uče ih izgovoriti u kontekstu, odnosno prvo u riječima, potom u rečenicama. Pri tome usvajaju riječi, fraze i izgrađuju vokabular, te vježbaju naglašavanje i rečeničnu intonaciju.

CiljCilj kolegija je da studenti koji se prvi put susreću s mađarskim jezikom, savladaju izgovor i da njihov govor što više podsjeća na izvornog govornika. Time se također postiže i bolje razumijevanje tečnog govora izvornog govornika.

Ishodi učenjaNakon uspješno završenog kolegija student će biti sposoban čisto i tečno izgovarati tekstove na mađarskom jeziku. Moći će razaznati govor izvornog govornika mađarskog jezika. Usvojit će određeni vokabular i frazeologiju, posebice brzalice i brojalice.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: 1 sat vježbi

Literatura:1. Kassai Ilona: Fonetika, Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 1998.2. Bolla Kálmán: Magyar fonetikai atlasz, Nemzeti Tankönyvkiadó, 1995


Uvjeti za priznavanje bodova:Redovito pohađanje i sudjelovanje u radu na nastavi, te vježbanje izvan nastave.

Način polaganja ispita: Tijekom semestra znanje i napredak studenata se redovito provjerava putem usmenog ispitivanja na satima. Pojedinačni zadaci se boduju, te zbroj prikupljenih bodova daje zaključnu ocjenu.



Ukupno 1


82

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata Studij je koncipiran prema modelu 3 + 2. Prve tri godine čine preddiplomski studij, koji se može studirati dvopredmetno. Dvopredmetni studij može se kombinirati s bilo kojim dvopredmetnim studijem koji je ponuđen na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Svrha preddiplomske kvalifikacije su završnost i mobilnost prema drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu. Na preddiplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti slušaju se predavanja, i seminari. Uvjet za upis na preddiplomski studij je položen razredbeni ispit (do uvođenja državne mature u srednjim školama u Republici Hrvatskoj kada će uspjeh na državnoj maturi odrediti mjesto na rang listi kandidata za upis na studij).

3.4. Predmeti koje studenti mogu izabrati s drugih studijaStudenti mogu kao izborne kolegije birati bilo koji kolegij koji je u ponudi Fakulteta, odnosno Sveučilišta.

3.5. Izvođenje nastave na stranom jezikuSvi navedeni kolegiji mogu se izvoditi i na hrvatskom i na mađarskom jeziku.

3.6. Kriterije i uvjete prijenosa ECTS bodovaKriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova, odnosno pripisivanje bodovne vrijednosti kolegija koje studenti mogu izabrati na drugim studijima na sveučilištu ili drugim visokim učilištima određivat će voditelj odsjeka i voditelji katedri uz konzultaciju nastavnika koji sudjeluju u izvođenju programa, i to pojedinačno za svaki slučaj te na osnovu opisa studijskog programa, a prema odredbama Pravlnika o studiranju Filozofskog fakulteta u Osijeku.

3.7. Način završetka studijaZa svaku godinu preddiplomskog studija student je obvezan prikupiti 60 ECTS bodova te s prikupljenih 180 ECTS bodova završava preddiplomski studij.

3.8. Uvjeti pod kojima studenti kojim su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studijUvjete pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij, određuje se Pravilnikom o studiranju Sveučilišta.

83

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programaStudijski program mađarskog jezika i književnosti izvodi se u prostorima Filozofskog fakulteta u Osijeku.

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studijaDaleko najveći dio nastave i pratećih aktivnosti (konzultacije, ispiti itd.) preddiplomskog studija održavat će se u prostorima Filozofskog fakulteta, tj. u raspoloživim učionicama te nastavničkim kabinetima i seminarskoj knjižnici. Budući da se u nastavi daje prednost interaktivnom odnosu nastavnika i studenata te samostalnom radu studenata, za izvođenje nastave predviđa se pored standardne opreme učionica i uporaba informatičke tehnologije s posebnim naglaskom na multimedijalnost pristupa. Koristit će se postojeća kompjuterska, video i audio oprema na Fakultetu. Predviđa se nabava dodatne opreme (kompjutora, LCD projektora, opreme za usmeno prevođenje, knjiga, časopisa, korpusa i sl.) koja će se financirati iz sredstava Fakulteta i uz pomoć odgovarajućih mađarskih institucija.

4.3. Imena nastavnika i broj suradnika za svaki predmet prikazani su u tablici:

Preddiplomski studij – obvezni predmeti

PREDMET IME I PREZIME NASTAVNIKA/CE

Stara mađarska književnost 1. doc. dr. sc. Zoltan MedveAnaliza književnog djela 1. doc. dr. sc. Zsombor Lábadi Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 1. izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi Fonetika 1. doc. dr. sc. Éva Fancsaly,

Attila Dobó, viši predavačMađarski pravopis 1 Hajnalka Kišpeter, lektorStara mađarska književnost 2. doc. dr. sc. Zoltan MedveAnaliza književnog djela 2. doc. dr. sc. Zsombor Lábadi Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 2. izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi Fonetika 2. doc. dr. sc. Éva Fancsaly,

Attila Dobó, viši predavačMađarski pravopis 2. Hajnalka Kišpeter, lektorKnjiževnost reformacije i romantizma 1. doc. dr. sc. Zoltan MedveUvod u znanost o književnosti 1. doc. dr. sc. Zsombor Lábadi Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 3. izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi Morfologija i semantika 1. doc. dr. sc. Éva Fancsaly,

Attila Dobó, viši predavačPovijest Mađara 1. doc. dr. sc. Arpad HornjakKnjiževnost reformacije i romantizma 2. doc. dr. sc. Zoltan MedveUvod u znanost o književnosti 2. doc. dr. sc. Zsombor Lábadi Kulturna povijest Mađara u Hrvatskoj 4. izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi Morfologija i semantika 2. doc. dr. sc. Éva Fancsaly,

Attila Dobó, viši predavačPovijest Mađara 2. doc. dr. sc. Arpad HornjakKnjiževnost modernizma 1. doc. dr. c. Zsombor Lábadi Mađarsko-hrvatske književne i kulturno-povijesne veze 1. doc. dr. sc. Agneza ProdanSintaksa mađarskog jezika 1. doc. dr. sc. Éva Fancsaly,

Ana Lehocki Samardžić, asistentKnjiževnost modernizma 2. doc. dr. sc. Zsombor Lábadi Mađarsko-hrvatske književne i kulturno-povijesne veze 2. doc. dr. sc. Agneza ProdanSintaksa mađarskog jezika 2. doc. dr. sc. Éva Fancsaly,

Ana Lehocki Samardžić, asistentZavičajne zbirke izv. prof. dr. sc. Károly LábadiStrani jezik - njemački Gordana Todorović

84

Preddiplomski studij – izborni predmeti

PREDMET IME I PREZIME NASTAVNIKA/CE

Stručna komunikacija 1-2. Ana Lehocki Samardžić, asistentDječja književnost i književnost za mladež 1-2. izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi,

Ana Lehocki Samardžić, asistentStručno prevođenje 1-2. Ana Lehocki Samardžić, asistentFolklor izv. prof. dr. sc. Károly Lábadi Komunikacijske vježbe 1-6 Hajnalka Kišpeter, lektorJezične vježbe 1-6 Hajnalka Kišpeter, lektorFonetske vježbe 1-2 Hajnalna Kišpeter, lektorOpće prijevodne vježbe 1-2 Ana Lehocki Samardžić, asistent

85

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku

Dr. sc. Károly Lábadi, doc.Sveučilište Szent István, Gödöllő[email protected] zadnjeg izbora: 1. kolovoza 2000. je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta

ŽivotopisRodio se 15. veljače 1950. u Bácsgyulafalva, od majke Medve Erzsébet i oca Lábadi Pála. Oženjen je suprugom Lábadiné Kedves Klára i imaju odraslog sina. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, a maturirao je u Subotici 1969. godine. Iste godine se upisao na Odsjek mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Nakon ženidbe preselio se u Baranju. Postao je član uredništva, pa urednik i za kratko vrijeme i glavni urednik Magyar Kepes Ujsaga Bio je godinu dana profesor mađarskog jezika maturantima u Srednjoškolskom centru u Belom Manastiru. Također je nekoliko godina bio aktivni član predsjedništva Saveza Mađara u Hrvatskoj. Sa surpugom zajedno osnovao je 1983. godine Etnografsku i mjesnu zbirku u Lugu. Osim toga, kao član komisije za njegu tradicije Saveza Mađara u Hrvatskoj, sudjelovao je u stvaranju i održavanju i drugih muzejskih zbirki. U domaćim i inozemnim listovima i časopisima, od 1973. godine kontinuirano publicira o etnografiji Mađara u Baranji. Iz tog područja objavio je veći broj članaka, studija i knjiga. Od 1. rujna 1993. djeluje kao suradnik Etnografskog odjela muzeja Janus Pannonius u Pečuhu, gdje je istraživao folklor povijesne Baranje kao samostalni istraživač. Na sveučilištu Janus Pannonius u Pečuhu održao je nastupno predavanje 1995. godine i tako je stekao diplomu mađarskog sveučilišta. Na sveučilištu u Debrecenu je 1997. godine doktorirao iz područja etnografije s kvalifikacijom summa cum laude PH. D. Tema je bila : Pučki život i interetničke veze Mađara u Dravskom trokutu. Od 1. siječnja 1994. vodio je istraživanja u okviru Mađarske akademije znanosti. Od 1999 do 2001 godine vodio je istraživanje pod nazivom “Raspršenost”. Tijekom svoje muzealne djelatnosti organizirao je četiri značajne izložbe. Godine 1994. postaje urednik i osnivač mjesečnika Horvatorszagi Magyarsag, godišnjaka Rovatkak koji dokumentira raspršenje Mađara. Između 1997. i 2000. godine bio je zamjenik ravnatelja i etnografski istraživač u Gradskom muzeju u Godollou. Bio je i stručni savjetnik OTKA programa.za proslavu stogodišnjice muzeja u Godollou. Od 2000. godine je docent i šef odsjeka Humane znanosti na sveučilištu Szent Istvan u Godollou. Član je uredništva od osnivanja etnografskog časopisa Gyorfy Istvan Neprajzi tarsasag. Od 1991. je godine član Društva mađarski znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj. Mađarska ga Akademija je 2003. godine izabrala za člana Javnog tijela Mađarske akademije. Mađarsko mu je etnografsko društvo odalo priznanje i dobio je nagradu Ortutay za istraživački rad ELTE sveučilišta u Budimpešti. Savez poznavanja domovine ga je odlikovao zlatnom medaljom.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:KnjigeIstennek népei a Drávaszögben. HunCro. Eszék, 2000., 624. o.Laskó. Száz magyar falu könyvesháza. Bp., Megjelent a magyar állam millenniumára. 175 o.Grassalkovich Antal, a templomépítő. Gödöllői Városi Múzeum, Gödöllő, 2003., 128 o.Szétszóratásban. A drávaszögi magyarság sorsüldözöttsége a háborúban 1991–1998. TIMP Kft.–MESZ, Budapest–Zágráb, 2004., 694 o.

86

Studije:A drávaszögi magyarok háborús üzenetei.U: Folklorisztika 2000-ben I.

Tanulmányok Voigt Vilmos 60. születésnapjára. ELTE Bölcsészettudományi Kar, Bp., 2000. 171–177. o.

Magányos élet, interetnikus élet a Drávaszögben.U: Néprajzi Látóhatár, Ünnepi írások a 80 esztendős Nagy Olga tiszteletére. Budapest–Miskolc, 2001., 523–529. o.

A horvátországi magyarság helytörténeti és néprajzi gyűjteményei. U: Horvátországi Magyarság, 8–9. sz., 2001., 30–40. o.

Kossuth Lajos emlékezete. U: Gödöllői Szolgálat, XI. évf. 35. sz. (szept. 26.), 2002., 2–13. o.

Elöregedőben, fogyatkozóban. Magyarok Horvátországban.U: Kincses Kalendárium a 2003-as esztendőre. 108. évf. Cental Kft. Bp. 2003., 92–98. o.

A Gödöllőiek találkozása a nép művészetével. U: A Gödöllői Művésztelep 1900–1920. Gödöllő. 2003., 139–149. o.

Gesetze über die Sprache und die sprachlichen Rechte in Kroatien. U: Die Sprache und die kleinen Nationen Ostmitteleuropas. Band 21. Europa Institut, Budapest, 2003., 133–148. o.

Nyelvtörvények, nyelvi jogok Horvátországban.U: Nyelvi jogok, kisebbségek, nyelvpolitika Kelet-közép-Európában. Szerk.: Nádor Orsolya és Szarka László. Akadémiai Kiadó, Bp., 2003. 176–189. p.

„Örökségem”. Szekeres Erzsébet varrott faliképei.U: Magyar Iparművészet, 2003/3. 37–39. p.

Utószó.U: Lábadiné Kedves Klára: Földön látszik, égen jár. Ezeregy találós kérdés Baranyából. Móra, Bp., 2003.

Magyar házsorsok a Kárpát-medencében I–II.U: Szabad Föld, 60. évf., 2. sz. (2004.jan. 9.), 3. sz. (2004. jan. 16), 16. o.

A nép művészetének megtalálása. U: „…csak néztem és gyönyörködtem.” Népművészet a gödöllői művésztelepen. Szerk.: Lábadi Károly. Gödöllői Városi Múzeum, Gödöllő, 2004., 19–23. p.

A határon túli magyarság sorskérdései Katona Imre életművében. U: Oppidum Csongrád 2004. Csongrád, 2004., 45–48. o.

Erkölcsi és vallási élet a Drávaszögben.U: Népi vallásosság a Kárpát-medencében 6. Veszprém, 2004., 183–195. o.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:Katona Imrével) Erdők, mezők, vad ligetek. Drávaszögi magyar népballadák. Forum

Könyvkiadó, Újvidék, 1980., 452. p.Hold letette, Nap felkapta. Drávaszögi magyar találósok. Eszék, 1982., 176 p.Laskaiak. 2., bővített kiadás. Magyar Képes Újság, Eszék–Laskó, 1984., 72 p.Ahogy rakod tüzed. Drávaszögi magyar proverbiumok. Horvátországi Magyarok

Szövetsége, Eszék, 1986., 352 p.(Katona Imrével) Szedem szép rózsámat. Népi mondókák, versek, dalok a

Drávaszögből és Szlavóniából. Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1986., 356 p.Kopácsi vízi élet. Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1987., 152 p.Meg vagyok én búval rakva. Ács Gedeon élete és feljegyzései a XIX. századi

drávaszögi népéletről. Jugoszláviai Magyar Művelődési Társaság – Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1992., 144 p.

Oskolák a régi Drávaszögben. Pannónia Könyvek – Pécsi Tudománytár. Pécs, 1993., 130 p.

(Katona Imrével) Egy szép dologrul én emlékezem. Csöbrös István kopácsi énekeskönyve. A Magyar Nyelv, Irodalom és Hungarológiai Kutatások Intézete – Forum Könyvkiadó. Újvidék, 1993., 208 p.

87

Istennek hajlékai a Drávaszögben. A Ráday Gyűjtemény Tanulmányai 5. Ráday Intézet, Budapest, 1994., 128 p.

Kopács, a víz melletti falu. HMDK, Budapest, 1994., 640 p.Drávaszög Ábécé. Néprajzi és folklór tájlexikon. HunCro, EszékBudapest, 1996., 523

p.(Fuszenecker Ferenccel) Drávaszög 1997. Fotóalbum. HunCro, Eszék, 1997., 56 p.Kárpát-medencei ismeretek. Szent István Egyetem, Gödöllő, 2005. (egyetemni

jegyzet)

Dr. Sc Zsombor Lá[email protected] 7624 Pécs, Szigeti út. 17.

ŽivotopisRođen je u Osijeku 1974. godine. Oženjen je i otac je jednog djeteta. Srednju školu pohađao je u Pelmonostoru i Pečuhu. Godine 1993. upisao se na Odsjek mađarskog jezika i književnosti Sveučilišta u Pečuhu. Tijekom studija se u prvom redu bavio lingvistikom i teorijom književnosti. Pri završetku studija počeo je raditi za mađarske novine u Hrvatskoj. Od 1995. godine objavljuje, piše o umjetničkim, književnim jezičnim vezama Hrvatske, Mađarske i drugih susjednih zemalja, osobito Slovenije. Objavio je više članaka u Horvaorszagi Magyarsag-u. Pisao je kritiku o novom velikom hrvatskom leksikonu (Encyclopedia Croatica) i o dvojezičnoj zbirci studije Hrvatska/Mađarska, stoljetne književne i likovno umjetničke veze.Kao student lingvistike, zadnjih je godina pratio promjene u politici prema manjinama u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj. U seminaru profesora Szepea iznio je svoje mišljenje o provođenju sporazuma o manjinama u Hrvatskoj, Sloveniji i Vojvodini, prevodio je zaključke sporazuma i dodao im svoje bilješke. Uključio se i u rad Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i odslušao šest semestara.Svoj diplomski rad je pisao o knjizi Milorada Pavića Hazardski rečnik. Nakon završetka studija upisao se u program komparativne književnosti i teorije umjetnosti Odsjeka za književnost pod vodstvom prof. Beate Thomke. Tijekom svog doktorskog studija održao je više seminara i predavanja iz područja komparatistike i teorije književnosti (Vježbe iz poetike, Uvod u književnost). Prevodio je stručne tekstove s engleskog i hrvatskog. Pisao je više samostalnih tekstova koji se bave problemom identiteta objavljenih u Hungarologiai Közlöny-u (Üzenet, Rovátkák, Kalligram itd.). U okviru doktorskog studija sudjelovao je na više znanstvenih savjetovanja među kojima se ističe Konferencija o kulturalnom i regionalnom identitetu održana u rujnu 2001. godine u Pečuhu. na kojoj je sudjelovao s referatom o prošlosti mađarske književnosti izvan granica Mađarske.Godine 2002. je kao doktorand stekao apsolutorij. Tema disertacije je životno djelo Sziveri Jánosa, značajnog člana generacije Symposiona. Prilazi temi komparatističkom metodom u okviru teorije identiteta. Obrana radnje se očekuje sredinom 2005 godine. Trenutačno predaje na Nastavničkom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu.

Popis radova:Két kritika: Rovátkák, 1995; Gábor Zoltán: Elmondom.U: Somogy ,1996., 4. sz.Évezredes horvát-magyar irodalmi és képzőművészeti kapcsolatok.U: Horvátországi Magyarság, 1996., októberEncyclopedia Croatica.U: Horvátországi Magyarság, 1996., decemberGondolatok Garaczi László színpadi játékáról.U: Napút, 1999., 5. sz.Élettörténet és önazonosság. U: Hungarológiai Közlemények, 2001., 1. sz. Közösségek, nyelvek, maximák. U: Hungarológiai Közlemények, 2001., 2.sz.

88

Útban a kultúra poétikája felé. U: Üzenet, 2002., márciusAz új historizmus. U: Aetas, 2003./3-4.Egy örökkévaló pillanat U: Kalligram, 2004., május

Znanstveni skupoviRegionális és kulturális identitás 2001, u Pečuhu.

89

4.5. Popis nastavnih baza za izvođenje praktične nastaveNastava na preddiplomskom studiju održava se isključivo na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnikaOptimalan broj je 5-20 studenata.U svezi broja nastavnika realne potrebe prema akademskim godinama su:Preddiplomski studij:2007./08. 2 radna mjesta za docenta, izvanrednog ili

redovnog profesora i 2 za vanjske suradnike iz Pečuha2008./09. 3 radna mjesta za docenta, izvanrednog ili

redovnog profesora i 3 za vanjske suradnike iz Pečuha2009./10. 4 radna mjesta za docenta, izvanrednog ili

redovnog profesora i 4 za vanjske suradnike iz Pečuha

4.7. Procjena troškova studija po studentuProcjena troškova studija po studentu iznosi 17.547,00 kn u jednoj akademskoj godini.

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programaKvaliteta i uspješnost studijskog programa pratila bi se od strane studenata. Upitnikom, ljestvicom ili nekom drugom tehnikom prikupljali bi se podaci na osnovi kojih bi se moglo utvrditi kako studenti vide studij mađarskog jezika i uvjete studiranja, kako studij potiče kognitivni, akademski i osobni razvoj, te koliko studij zadovoljava njihove potrebe i očekivanja. Evaluacija studijskog programa omogućila bi uvid u radne i komunikacijske odnose studenata i nastavnika te osoblja u knjižnici i studentskoj referadi.S druge strane, nastavnici bi koristeći neki od modificiranih instrumenata koji se već koriste na svjetskim sveučilištima mogli utvrditi angažiranost studenata, uloženi napor i vrijeme, a to su najbolji prediktori akademskog uspjeha.

90

· web viewdruštvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u hrvatskoj – koje objedinjuje mađarske...

Documents