Vjetroelektrane u strateškim dokumetima razvoja Crne Gore,

zakonska regulativa i zaštita ptica, Možura i Krnovo

Darko Saveljić

Zavod za zaštitu prirode

Prostorni plan Crne Gore do 2020.

•BEZ SEA, na čemu su insistiralebrojne međunarodne i domaće institucije i organizacije

•Potencijalno dobre oblasti, u smislukorišćenja energije vjetra, su: područja oko Nikšića, jugozapadniregion, planinski lanac i prevoji iznadmora i oblast primorja.

•Dokument otvorio vrata vjetroelektranama

•U Crnoj Gori do sada nijesusprovođena opsežnija namjenskamjerenja vjetra u cilju određivanja

globalnog vjetropotencijala.

C2.9.2. Koncept zaštite prirodne baštine

•...proširivanje granica Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ na regionalni park Rumija ilipodručje Šaskog jezera / delte Bojane...

C2.9.2-3 Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se:1. Rumija

• ...Radi očuvanja životne sredine i posebnih pejzažnihvrijednosti sa posebnom pažnjom se treba odnositiprema ekološkom koridoru duž primorskih planina(Orjen, Lovćen i Rumija) i zelenim koridorima koji gaspajaju sa obalom (djelovi obale Boke Kotorske –Orjen i Lovćen

Strategija razvoja energetikeCrne Gore do 2025. godine

•...zahtijeva implementaciju acquis communautaire i to:... odredbi iz člana 4(2) Direktive o očuvanjudivljih ptica (79/409/EC)

•... tako da se sa pouzdanošću može reći da se Strategija bazira na regulativi EU...

•Postoji dobar potencijal za iskorišćavanjeenergije vjetra na lokacijama duž Jadranskogmora, u području planine Rumije između Bara i Skadarskog jezera

• Ostala područja su na brežuljcima iza Petrovca i na planinama između Herceg Novog i Orahovca. Drugo interesantno područje se nalazi u kontinentalnom predjelu oko Nikšića .

7.10.2. Strategija iskorištavanja OIE

• Minimum 60 MW: u slučaju znatnog interesainvestitora, Strategija dopušta i veći kapacitet i bržudinamiku

• Tehnički potencijal na najatraktivnijim područjima u Crnoj Gori procijenjen na 100 MW a očekivan brojsati rada od 2.200 godišnje

Komentar na energiju vjetra tokom Javne rasprave

o Strategiji razvoja energetike

• Planinski vijenac izmeñu obale Jadranskog mora i Skadarskog jezera je glavna vazdušna linija za ptice ne samo u Crnoj Gori već i na Evropskoj kao i globalnoj skali. To je jedan od tri glavna koridora u Evropi (Centralnoevropski ili Jadranski mogratorni koridor) koji vodi do sjeverne Azije. Izgradnja vjetrenjača na ovoj teritoriji je nemoguća (Planirani regionalni park Rumija, EMERALD mreža, IBA, potencijalno Natura 2000)

Zaštita životne sredine u Strategiji razvoja energetike

• “Uticaj EES na životnu sredinu u Strategiji jeposmatran kroz prizmu emisija štetnih materija u životnu sredinu, koje nastaju kao posljedicasagorijevanja fosilnih goriva u TE prilikom procesatransformacije toplotne energije goriva u električnuenergiju. Materije koje se emituju kao rezultatiprocesa u TE u suštini negativno djeluju na životnusredinu na dva načina...

8.1. analiza scenarija razvoja energetike sa aspekta zaštiteživotne sredine

Akcioni plan 2008-2012. sprovođenja Strategije energetike CG do 2025.

• Za korišćenje vjetroenergije predviđena je planinaRumija. To je Emerald stanište Bernske konvencije, Područje od međunarodnog značaja za bortavak pticau CG (IBA) i regionalni park na osnovu PP CG do 2020.

(ZZP - komentar za AP za korišćenje vjetroenergije )

• Rumija je na glavnom migratornom koridoru ptica, ne samo CG već ostatka Evrope i Sibira. Izgradnjavjetrenjača na ovoj teritoriji je nemoguća i u konfliktu sa zaštitom prirode i evropskimstandardima. Planovi instalisanja vjetrenjača naRumiji su neodrživi.

Zakon o zaštiti prirode Crne Gore

• Mjere zaštite migratornih divljih životinja, Mjerezaštite ptica

• Član 85/86

Zaštita ptica selica, umanjiti negativane efekte i omogućiti bezbjednu migraciju

• Ulcinjska deklaracija:

• 7.Strategija razvoja energetike treba biti

zasnovana na obavezi izrade mape senzitivnih

područja za ptice u Crnoj Gori

Možurastudija slučaja

Možura, Press Ministarstva ekonomije 5.07.2010.

Urgencija Zavoda, septembar 2009., U novembru 2009. odluka o potrebi izrade EIA

Agencija za zaštitu životne sredine, 25.01.2010., javna rasprava

Mišljenje Zavoda, 8.02.2010.

Komisija za ocjenu Elaborata procjene uticaja izgradnje

Farme vjetrenjača Ulcinj, 22.03. 2010

ZAKLJUČAK

• Na osnovu navedenog može se konstatovati da se na Elaborat procjene uticaja Farmevjetrenjača Ulcinj na životnu sredinu koja se planira graditi na lokaciji brda Možura, Opština Ulcinj, ne može prihvatiti dok se navedeni nedostaci ne otklone.

F.cherrug 2007-2009. koristio Adriatic Flyway http://www.sakerlife.mme.hu/en/content/show

3 od 6 satelitski praćenih ptica koristile su Jadranski seobeni koridor od čega su dvije ptice, Attila i Dorotty letjele preko

Možure, Barnabas je koristio Adriatic FlyWay I letio je preko delteNeretve

Stavovi Zavoda za zaštitu prirode u vezi sa vjetroelektranama

• DA obnovljivim izvorima energije u Crnoj Gori –

DA i vjetroelektranama

• Strategija razvoja energetike treba biti zasnovana na obavezi izrade mape senzitivnih područja za ptice u Crnoj Gori

• Novi projekti farmi vjetrenjača moraju biti predmet SEA i EIA

• EIA mora dati jasne odgovore na direktni i indirektni uticaj (pozitivan i negativan) vjetroelektrana na floru, faunu i staništa

• EIA sa detaljnim pregledom kvalitativnog i kvantitativnog stanja faune ptica na posmatranom području

• Istraživanje traje 24 mjeseca (preporuka Evropskekomisije) sa priznatom i razvijenom metododologijom

• NE u IBA/SPA, Emerald, Natura 2000, Nacionalni parkovi CG, migratornim putevima, značajnim odmatralištima vodenih ptica, uz močvare i šume, na mjestima pojavljivanja većeg broja značajnijih grabljivica

HVALA NA PAŽNJI