VODIČ

ZA POSLOVNO I AKADEMSKO

UMREŽAVANJE

2

Naziv djela: Vodič za poslovno i akademsko umrežavanje

Izdavač: Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče

www.upipzepce.com

Za izdavača: Mira Jović, dipl. oec.

Autori: dr.sc. Jasmin Halebić

dr.sc.Nino Serdarević

Ivan Antunović, dipl. ing. agr.

DTP: Erol Maglić

Vodič je izrađen uz potporu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u okviru grant sredstava namijenjenih za podršku općinama, ne-vladinim organizacijama i udruženjima za implementaciju strategije migracija i azila BiH, 2012-2015. g.

3

Sadržaj Uvod ................................................................................................................................................. 4 1. Migracije i ekonomski razvoj BiH ............................................................................................... 6 

Kontekstualni okvir ...................................................................................................................... 6 Istraživanja o BH dijaspori ........................................................................................................... 7 Institucionalni okvir ..................................................................................................................... 8 

2. Dijaspora i biznis ........................................................................................................................ 10 Osnivanje preduzeća .................................................................................................................. 11 Umrežavanje ............................................................................................................................... 13 Prilike za investiranje ................................................................................................................. 14 

3. UPIP – lična karta ...................................................................................................................... 16 4. Sektor visokog obrazovanja ....................................................................................................... 18 

Univerzitet u Zenici .................................................................................................................... 18 5. Mobilizacija dijaspore u LER Žepče .......................................................................................... 20 Bibliografija: .................................................................................................................................. 21 Prilog: Aktivni linkovi (MHRR) .................................................................................................... 23 

4

Uvod 

Pred Vama je vodič za poslovno i akademsko umrežavanje namijenjen jačanju poslovne saradnje

i promociji ulaganja u BiH, podršci razvoju poduzetništva, turizma, te drugih vidova poslovne

saradnje domaćih privrednika sa bh. iseljeništvom. Ideja o izradi ovog vodiča nastala je

usljedpotrebe otklanjanja problema neravnomjerne distribucije informacija između akademske

zajednice i poslovnog sektora u BiH, sa jedne, i bh. dijaspore, sa druge strane.

Ekonomska teorija pretpostavlja jednaku informisanost svih tržišnih učesnika o ukupnom stanju

na određenom tržištu što podrazumijeva podjednaku obaviještenost o svim tržišnim kretanjima,

prilikama i izazovima, stanju ponude i tražnje, profitonosnim prilikama za ulaganja, itd. Ipak,

poslovna stvarnost je sasvim drugačija. Informacije su nejednako raspoređene na tržištu. Štaviše,

pojedinci u nekim slučajevima vlastite zarade mogu povećavati tzv. gušenjem informacija,

održavajući na taj način na tržištu stanje nepotpune konkurencije. U konačnici, mnoge izgledne

poslovne prilike bivaju neiskorištene. Informacijska asimetrija također podrazumijeva i

nejednaku količinu informacija u vezi sa ulaganjima između domaćih i stranih ulagača. Strani

ulagači su posebno negativno pogođeni informacijskom asimetrijom. Ovaj vodič ima za cilj

osnažiti komunikacijske kanale koje već, u određenoj mjeri, postoje na nivou individualnih

saradnji i pojedinačnih firmi.

Umrežavanje poslovnih subjekata i akademskih pojedinaca (i/ili institucija) moglo bi veoma

pozitivno utjecati na dinamiziranjeprenosa stečenih znanja kod migranata i predstavljanje

stvarnih potreba koje postoje u poslovnoj i akademskoj zajednici u BiH. Na taj način bi se

jednostavno i efikasno pospješila komunikacija između organizacija i pojedinaca iz dijaspore i

BiH. Vodičemse čine prvi koraci u pravcu ublažavanja informacijske asimetrije a puni

potencijalbi se ostvario ustanovljavanjem kvalitetne web platforme koja bi pružala različite vrste

informacija, omogućavala tehničku i pravnu pomoć za osnivanje i razvoj poslovanja, pružala

mjesto za on-line registraciju u poslovni adresar dijaspore kao i domaćih organizacija

zainteresiranih za saradnju, formiranje spiskova eksperata iz dijaspore za različite poslovne i

akademske oblasti (brain-gain network), pružanje okvira za različitu razmjenu ideja sa

potencijalnim zanimljivim temama kao što su kulturna i umjetnička saradnja, turizam i slično.

5

Vodič se sastoji iz četiri odjeljka. U prvom, pod nazivom Migracije i ekonomski razvoj BiH se

donose osnovne terminološke odrednice manje uvriježenih vrsta kapitala poput kulturnog,

humanog i društvenog kapitala, te kratak osvrt na istraživanja o bh dijaspori sa aktuelnim

tematskim fokusima istraživača.

U drugom odjeljku naslovljenom Dijaspora i biznis izlažu se i rasvjetljavaju neki aspekti

ekonomskog utjecaja bh. iseljeništva na stanje u zemlji, poput slanja novčanih doznaka.

Razmatraju se i određene ideje o inoviranoj ulozi bankarskog sektora u podsticanju i

usmjeravanju novčanih tokova iz dijaspore ka realizaciji poslovnih poduhvata i obrazovanju.

Nadalje, predstavljen je standardni red koraka u osnivanju preduzeća kao i uporedni prikaz stanja

poslovne regulative u BiH sa svjetskim trendovima. Navedene su i informacije o aktivnostima

koje se provode sa namjerom umrežavanja dijaspore i domaćih privrednika i osoba iz akademske

zajednice. Dat je sažet prikaz sektorskih mogućnosti za investiranje odabran prema iskazanom

zanimanju dijaspore.

Budući da je nastanak vodiča realizovan poduzetnošću UPIP-a treći odjeljak Vodiča donosi ličnu

kartu ove udruge. Sa državne perspektive pogled je „spušten“ ka lokalnoj zajednici, općini Žepče.

Sektorske smjernice za potencijalne ulagače iz dijaspore (i druge) preuzete su iz razvojne

strategije Žepča.

Posljednji, četvrti, odjeljak predstavlja sektor visokog obrazovanja i njegovu ulogu u

umrežavanju sa dijasporom. Poseban osvrt je načinjen prema Univerzitetu u Zenici kojem

geografski i administrativno gravitira općina Žepče. Izneseni su osnovni podaci o Univerzitetu u

Zenici i kapaciteti za poslovno i akademsko umrežavanje.

6

1. Migracije i ekonomski razvoj BiH 

Kontekstualni okvir 

Usljed kompleksnosti međudjelovanja na području migracija i ekonomskog razvoja,

strukturiranje mogućeg doprinosa migracija je provedeno prema segmentima (JMDI, 2011)

finansijskog, humanog, društvenog i kulturnog kapitala.

Finansijski kapital dijaspore predstavlja akumulirane zarade, koje se ulažu u formi doznaka,

štednje, pokretanja biznisa, filantropije ili investicije u projekte od javnog interesa.

Pojam humanog kapitala je utemeljen u tzv. modelu endogenog ekonomskog rasta (Romer,

1986; Lucas, 1988). Model endogenog ekonomskog rasta pretpostavlja da određena ekonomija

postiže rast ukoliko upošljava visoko kvalificiranu radnu snagu (intelektualni kapital), koja

posjeduje apsorptivni kapacitet (kapacitet usvajanja tehnologija i učenja kroz rad), te po tom

osnovu postojeća znanja (akumulirani kapital) transformiše u inovacije. Politike razvoja humanog

kapitala su usmjerene na transfer znanja iz razvijenih ekonomija (putem stranih direktnih

ulaganja i međunarodne trgovine) ili ulaganja u istraživanje i razvoj. Integracija učešća migracija

stoga ima za cilj transferirati iskustva migracija stečena u razvijenim zemljama.

Društveni kapitalmigranata prevashodno obuhvata pozitivne efekte sinergije unutar zajednice

(Woolcook i Narayan, 2000). U širem kontekstu, društveni kapital dijaspore predstavljaju veze sa

BiH, umrežavanje dijaspore, kao i kontakti s poslovnim svijetom u destinacijskoj zemlji. U

segmentu politika ekonomskog razvoja time politike integracija učešća migracija prevashodno

djeluju ka unaprijeđenju izvoza i stvaranja potražnje među zajednicom dijaspore (nostalgija), kao

i pružanja informacija o lokalnom kontekstu (scouting) za investiranje među poslovnom

zajednicom u destinacijskim zemljama.

U segmentu pokretanja kulturnog kapitala putem transnacionalizma, Patterson (2006) navodi

iznimno visoku korelaciju između perspektive razvoja u formi stranih direktnih ulaganja i

transnacionalnosti dijaspore, odnosno spoznaja o dualnom kontekstu sredine iz koje dolazi, kao i

sredine u kojoj stječe poslovne vještine, etičkih vrijednosti i tehnoloških znanja. Djelovanje u

7

ovom segmentu je prvenstveno u premošćivanju kulturoloških razlika putem angažovanja

dijaspore u međunarodnom poslovanju, stjecanju povjerenja u tržište i osiguranje investicije u

politički nesigurnom i visoko koruptivnom okruženju.

Istraživanja o BH dijaspori 

Negativan efekat migracija na BH ekonomski razvoj se manifestuje kroz odljev radno sposobnog

i stručnog stanovništva (odljev mozgova). BiH se posljednjih godina suočava i sa smanjenjem

stranih direktnih ulaganja (SDU), koje se smatraju osnovnim izvorom transfera tehnologije.

Nesposobnost BiH da privuče veći priliv SDU vezana je između ostalog i za neadekvatnu ponudu

vještina na tržištu rada. Posljedično, niža ekonomska aktivnost, nepostojanje konkurentskog

nivoa plaća i nedovoljan transfer tehnologije potiskuje potražnju za radnim vještinama višeg

nivoa. Potisnuta potražnja za vještinama, uz ostale razloge, služi kao okidač za ekonomske

migracije iz BiH.

Međutim, u novije vrijeme odljev mozgova se smatra korisnim za zemlje iseljavanja (Checchi et

al. 2007: 3), usljed: priliva doznaka od kvalificirane radne snage u emigraciji, selektivne politike

imigracije u zemlji domaćinu mogu povećati atraktivnost migracije za visokokvalificirane

pojedince, što zauzvrat povećava privatni povrat na obrazovanje (zbog smanjene ponude na

domaćemtržištu rada), te podstiče dodatno investiranje u obrazovanje kod kuće. Migracije

visokokvalificirane radne snage mogu pogodovati rastu putem transfera tehnologije, trgovine i

stranih direktnih ulaganja između zemalja iz kojih odlaze i onih u koje dolaze (mrežni efekti).

International Organization for Migration (IOM) istraživanje sprovedeno 2010. navodi da samo

14,20% BIH dijaspore ima bankovni račun otvoren u BiH, dok 1,50% ima aktivan kredit. 54%

dijaspore u Europi i 20% u SAD/Kanadi/Australiji posjeduje nekretninu u BiH, dok 70%

dijaspore u Europi i 24% u SAD štedi (89% u zemlji boravka i pretežno u formi penzionih

planova). Istraživanje navodi da se 60% doznaka vrši u gotovini. Zaključno, BH dijaspora je

relativno zrela (visoko integrisana u društva) i akumuliranu zaradu usmjerava u štednju.

Perspektive investiranja pokazuju da 27% ispitanika ima namjeru investirati u BIH, od čega

preliminarno u prosjeku 24% u posao s nekretninama, 23% u trgovinu i ugostiteljstvo, te 16% u

proizvodnju.

8

Istraživanje, Oruč et al. (2011), utjecaja povratnika na razvoj BiH pokazuje da: 47% ispitanika

razmatra povratak, pri čemu 64% od njih trajni. Kao razloge anticipiranog povratka u BiH,

migranti navode: rad u BiH (njih 51%), pokretanje biznisa (35%), uspostavljanje poslovnih veza

(30%), ulaganje u projekte (23%), besplatne konsultacije sa kolegama (23%). Kao glavne

prepreke za pokretanje vlastitog biznisa u BiH navode se: složeni uvjeti poslovanja (27%),

finansiranje biznisa (29%) i registriranje kompanije (16%).

U području poslovnog umrežavanja, studijom (Halebić, Serdarević i Zildžić, 2014) provedenom

među vlasnicima 40 SDU u BiH, ispitana je percepcija postojećih investitora o značaju dijaspore

za prikupljanje lokalno relevantnih informacija i prevazilaženje administrativnih barijera za

realizaciju investicije. Strani ulagači su potvrdili da su koristili posrednike za prikupljanje

informacija i pregovaranje, pri čemu velika većina ulagača smatra da je, bez lokalno relevantnih

informacija i lokalnih kontakata, investiranje u BiH isuviše kompleksno i skupo. Poreska politika

se ne smatra ključnom za donošenje odluka o investiranju. Strani investitori su mišljenja da bi

umrežavanje sa dijasporom značajno olakšalo priliv novih SDU u BiH.

Oruč et al (2013) u istraživanju orijentiranom na mogućnosti povezivanja poduzetnika u ruralnim

područjima sa dijasporom navode da 39% ispitanika (na ograničenojispitanoj populaciji) kao

osnovnu barijeru investiranju razmatraju nesigurno okruženje. 82% ispitanika je zainteresovano

za prenos znanja. Autori preporučuju sekuritizaciju doznaka, jačanje banaka za ruralni razvoj

finansiranih štednjom dijaspore, osnivanje one-stop-shopa za SDU i promovisanje lokalnih

prilika, jačanje poslovne saradnje i razvoj turističke ponude u ruralnim područjima.

Institucionalni okvir 

Usporedno referenciranje teorijskog obuhvata politika integracije migracija u ekonomski razvoj i

postojećih saznanja o profilu i percepciji migranata za učešće u ekonomskom razvoju BiH

ukazuje na potencijalne smjernice politika ekonomskog razvoja ka maksimiziranju korištenja

kapitala BH dijaspore (prikazano u Ilustraciji 1).

9

Ilustracija 1. Pretpostavljeni okvir politika ekonomskog razvoja relevantnih za učešće dijaspore

Kapaciteti dijaspore Djelovanja dijaspore

Segmenti ekonomskog

razvoja Politike ekonomskog razvoja

Finansijski kapital

Doznake fizičkim licima Razvoj finansijskog tržišta

Smanjenje transakcijskog troška objavljivanjem troškova

transfera komercijalnih banakaPonuda hipotekarnih kredita

osiguranih doznakamaSekjuritizacija budućih doznaka za finansiranje javnih projekata

Ruralni razvoj kroz turizam Održivi razvoj Podrška razvoju ruralnog

turizma

Štednja Razvoj finansijskog tržišta

Denominiranja štednja depozita u stranoj valuti

Investicije u privatni sektor Razvoj MSP

Obuka u oblasti poduzetništva Finansijska i druga podrška

start-upima Udruženi pothvati

(Jointventures) Business angels

Investicije u javne projekte Kapitalne investicije Izdavanje municipalnih

obveznica

Filantropija Prilivi bespovratne pomoći Fondovi za društveni razvoj

Humani kapital Prenos znanja Kompetentnost

ljudskih resursa

Angažman dijaspore u znanjem deficitarnim sektorima Penzionisana dijaspora

Mobilnost istraživača

Udružena istraživanja Naučno-tehnološka infrastruktura

Istraživanja od značaja za društvo

Društveni kapital Unaprijeđivanje SDU Razvoj privatnog

sektora Promocija države i umrežavanje sa investitorima putem dijaspore

Kreiranje potražnje Vanjska trgovina Umrežavanje s poslovnim sektorom

Kulturni kapital Povezivanje poslovnih modela Transnacionalizam Upravljanje SDU u BiH

10

2. Dijaspora i biznis  Činjenica da dijaspora BiH još uvijek nije značajno prisutna kao investitor u BiH pokazuje da

brojne mogućnosti za profitabilna ulaganja ostaju otvorene. Doznake i socijalni transferi iz

inostranstva (oko 3,6 mlrd KM ili oko 13,8% bruto domaćeg proizvoda)1 koji uglavnom dolaze

od strane dijaspore su višestruko veći od stranih direktnih ulaganja (gotovo pet puta), što

dovoljno govori o značaju dijaspore za održavanje životnog standarda stanovništva u BiH. Prema

procjenama od strane pošiljaoca doznaka vrlo je mogućeda su doznake i socijalni transferi iz

inostranstva u BiH daleko veći, čak oko 6 mlrd KM na godišnjem nivou, budući da se veliki dio

doznaka šalje u obliku gotovog novca putem neformalnih kanala. Rezultati istraživanja pokazuju

da se značajan dio tih finansijskih sredstava usmjerava u tekuću potrošnju u BiH.Krajnji ishod

takvog stanja jest kratkoročno održavanje nivoa potrošnje i životnog standarda bez značajnog

utjecaja na ekonomski rast u dugom roku. Održivost takvog stanje je vrlo neizvjesna i na prvom

mjestu zavisi od situacije u zemljama u kojima žive pošiljaoci doznaka. Pored toga, dijaspora

obično ulaže finansijska sredstva u kupovinu nekretnina čime se ponovno ne utječe na ekonomski

rast i zapošljavanje u BiH.

Neophodno je u saradnji sa domaćim ili inostranim bankama razviti finansijske proizvode kojima

bi se doznake iz inostranstva usmjeravale u investicije koje znače otvaranje novih ili razvoj

postojećih preduzeća te novo zapošljavanje. Na tržištu se osjeća nedostatak bankarskih proizvoda

koji bi omogućiliusmjeravanjedoznaka iz inostranstva u osnivanje novih preduzeća, realizaciju

poslovnih ideja i kreiranje novih radnih mjesta. S tim u vezi domaćinstva koja dobivaju doznake

iz inostranstva mogu postati atraktivni klijenti za banke.

Ideje za poboljšanje sadašnje situacije koji bi se mogli ostvariti umrežavanjem i poslovnom

saradnjom:

- Na buduće biznis forume bh dijaspore bi se trebali pozvati predstavnike domaćih i stranih

banaka koje djeluju u BiH i predstaviti im ideju razvoja novih bankarskih proizvoda na

temelju doznaka dijaspore ka BiH.

1 Prema posljednjim podacima CBBH za 2013. g. vidjeti na www.cbbh.ba

11

- Kreirati proizvode kojima bi se na temelju depozita pošiljaoca doznaka u zemljama

njihovog prebivališta (dijaspora) odobravao kredit pod povoljnim uslovima primaocima

doznaka u BiH, naročito u svrhu pokretanja novih poslova i realizacije poslovnih ideja.

Ovakvi bankarski proizvodi bi mogli biti povoljniji od standardnih kredita zbog

smanjenogsistemskog rizika budući da je u obezbjeđenje kredita uključen pošiljaoc

doznaka, u pravilu iz zemlje u kojoj je sistemski rizik manji od onog u BiH.

- Kreiranje kartica za finansiranje obrazovanja1 putem kojih bi se, preko bankarskog

sistema slanjem doznaka iz dijaspore, omogućilo finansiranje stjecanja obrazovanja za

članove porodice u BiH.2

- Osnivanje fonda na temelju štednih depozita dijaspore namijenjenog poduzetnicima iz

ruralnih područja, u koja se usmjerava razmjerno veći dio doznaka iz dijaspore.3

Značaj doznaka za smanjenje siromaštva u BiH nije dovoljno istražen. Rezultati sporadičnih

istraživanja ukazuju na to da se doznake šalju više prema primaocima u ruralnim nego u urbanim

sredinama kao i to da su domaćinstva koja predvode žene puno češći primaoci doznaka od

domaćinstava koja predvode muškarci. U tom smislu postoji prostor da se putem doznaka

podstiče bavljenje poduzetništvom,općenito, kao i da se doznake koriste za ekonomsko

osnaživanje žena.

Osnivanje preduzeća 

Za osnivanje preduzeća u BiH potrebno je da se veoma dobro obavijestite o potrebnim stvarima

koje je neophodno obaviti i da se, naravno, naoružatesrtpljenjem. Poduzetnici sa iskustvom u

ovoj oblasti će kazati najbolje je da krenete sa realizacijom poslovne ideje na vrijeme. Prema

podacima Svjetskog ekonomskog foruma, u redovnom godišnjem izvještaju za 2015. koji

upoređuje poslovnu regulativu za domaće firme u 189 zemalja, neki bitni aspekti poslovanja u

BiH su sažeto predstavljeni u donjoj tabeli.4

1Naročito visokog obrazovanja budući da je osnovnoškolsko i srednješkolsko obrazovanje u BiH u velikoj mjeri subvencionirano. 2Ideja je spomenuta u studiji Marku i Halili (2014) koja se odnosi na Kosovo i problematiku transfera doznaka i ulaganja. 3Ideja je zagovarana i od strane asocijacije Naša perspektiva. 4Cjelovit izvještaj je moguće dobiti na web stranici: www.doingbusiness.org

Tabela Započinja Procedur Vrijeme ( Trošak (%Pribavljan Procedur Vrijeme ( Trošak (%

Priključen Procedur Vrijeme ( Trošak (%

Izvor: Wo

Vidljivo

najlošija

informa

dobiti iz

Ilustraci

NapomenIzvor: Wo

1. Poslovnaanje poslovanjre (broj) (dani) % dohotka po snje građevin.dore (broj) (dani) % vrijednosti sk

nje el. energijere (broj) 8(dani) % dohotka po s

orld bank, 201

o je da najb

a u oblasti

acija za usp

z donjeg gra

ija 2.Dostiz

na: vrijednost orld bank, 201

Prekograni

Provođe

Rješa

a regulativa a147 11 37

st.) 15 ozvola182 15 179

kladišta) 20

e 1638 125

st.) 484

14.

bolja situaci

i pribavljan

poredbu stan

afikona.

zanje najbolj

0 označava na14.

Plaćanje 

ična trgovina

enje ugovora

avanje nesolven

za MSP u BUknjiženje88Procedur Vrijeme (d Trošak (%Dobivanje Indeks sna Indeks dubPokrivenost (% odrasli

Plaćanje po Plaćanja ( Vrijeme (s Ukupna po

ija postoji u

nja građevin

nja u oblas

je poslovne

ajlošijua 100 n

2

4

6

8

10Započ

Zaštita

poreza

ntnosti

BiH, rangira imovine (rangre (broj)

dani) % vrijednosti imo

kredita age legalnih prabine kreditnih int kreditnim regish) oreza broj u godini) ati u godini) orezna stopa (%

u oblasti do

nskih dozv

sti regulativ

e regulative,

najoblju svjet

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

00,0činjanje poslova

a manjinskih ula

anje za 2014g) 7 24 ovine) 5,2 36 ava 7 nform. 6 strom 40 151 45 407

% profita) 23

obivanja kre

vola i priklj

ve neophodn

, Bosna i He

sku praksu u p

anja

Pribavlja

Dobijanj

agača

4. g. Prekogranič Dokumenti Vrijeme za Troškovi izv Dokumenti Vrijeme za Troškovi uvProvođenje Procedure (b Vrijeme (da Trošak (% tRješavanje n Vrijeme (go Trošak (% n Stopa povra

edita i rješav

jučaka za

ne za poslo

ercegovina,

pojedinoj obla

anje građevinskdozvola

Priključenje el

Uknjiženje imo

je kredita

čna trgovina za izvoz (broj) izvoz (dani) voza ($ po kontza uvoz (broj) uvoz (dani)

voza ($ po konte ugovora 95 broj) ani) traženog zahtjenesolventnost

odine) nekretnine) ata (centi po $)

vanja nesol

el. energiju

ovanja u B

, 2015

asti poslovanj

kih 

. energije

ovine

12

104 8 16 ejneru) 1260 8 13 ejneru) 1200

37 595

eva) 34 ti 34 3,3 9 36

lventnosti, a

u. Značajna

iH se može

a.

2

a

a

e

13

Grafikon pokazuje da je u oblastima prekogranične trgovine, započinjanja poslovanja, uknjiženja

imovine i rješavanja nesolventnosti BiH ima najmanji zaostatak za najboljim svjetskim praksama,

dok je najveći reformski put kojim treba kročiti u oblasti pribavljanja građevinskih dozvola.

Dva najučestalija pravna oblika za ostvarivanje poduzetničkih ideja su: društvo sa ograničenom

odgovornošću (d.o.o.) i obrt. Svaki od tih oblika ima i svojih prednosti i nedostataka. Primjerice,

d.o.o. za stvorene obaveze prema trećim licima odgovara samo kao društvo i to svojom

ukupnomimovinom.Ukolikod.o.o na kraju godine ostvari negativan poslovni rezultat (gubitak) i

ima istodobno određene neizmirene obaveze prema trećim licima, svaki pojedinačni član društva

može ostati samo bez onih sredstavakoja su putem udjela uložena u privredno društvo od strane

tog člana. Dakle, pojedinac u tom slučaju neće izgubiti svoju preostalu imovinu koja je odvojena

od imovine društva sa ograničenom odgovornošću. Dobri pregledi potrebnih koraka za osnivanje

d.o.o. i obrta u BiH mogu se naći na Internetu.1

Uobičajene aktivnosti osnivanja d.o.o u BiH se odnose na: pisanje osnivačkog akta, polaganje

osnivačkog uloga, registraciju kod općinskog suda, izradu pečata, prijavljivanje u sistem PDV-a,

otvaranje transakcijskog računa kod komercijalne banke, prijavu kodnadležneporeske uprave,

fiskalizaciju i podnošenje izjave o ispunjenosti tehničkih uslova. U slučaju obrta osnivanje je

značajno lakše, brže i jeftinije.

Umrežavanje 

Do sadasu održana dva biznis foruma bh dijaspore (BHdiaFor), prvi u Prijedoru 2013. a drugi u

Sarajevu 2014. g. Organizator foruma je asocijacija Naša perspektiva2, a partneri u realizaciji ove

manifestacije su Svjetski savez dijaspore BiH i Vanjsko trgovinska komora BiH. Među ciljevima

ovog okupljanja predstavnika dijaspore, domaćih poduzetnika i javnih zvaničnika na jednom

mjestu u sklopu foruma bh dijaspore, kako ističu organizatori, jest utjecati na kreiranje svijesti o

dijaspori kao razvojnom potencijalu BiH.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) BiH, u okviru sektora za iseljeništvo, čini

izražene napore u pravcu podsticanja različitih vrsta udruživanja i saradnje iseljenika i

organizacija i udruženja koja oni osnivaju pružajući im pomoć u radu, redovno informisanje o 1Npr. http://www.zeda.ba/wp-content/uploads/2014/11/doo-web.pdf, ili http://www.zeda.ba/wp-content/uploads/2014/11/obrt-web.pdf 2www.nasaperspektiva.ba

14

pitanjima od značaja za iseljeništvo te koordinira aktivnosti u područjima ekonomske, kulturne,

obrazovne, umjetničke saradnje i informisanja. MLJPI je izradilo niz dokumenata iz domena

iseljeništva kao što su: Migracije iz Bosne i Hercegovine, Pregled stanja bosanskohercegovačkog

iseljeništva, Adresar organizacije, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu, Poslovni imenik

dijaspore, dvije publikacije Ko je ko u bh. dijaspori (doktori nauka i naučno-istraživački radnici;

te pisci), Migracioni profil BiH za različite godine, i druge.1Neke od ovih publikacija imaju stalne

on-line obrasce za biografije osoba iz dijaspore kako bi se omogućilo njihovo uvrštavanje u

naredna izdanja.

Umrežavanje sa dijasporom može donijeti preokret u stranim ulaganjima koja od javljanja

ekonomske krize u BiH bilježe stagnaciju i pad. Umrežavanje osoba koje žive u iseljeništvu sa

svojim sunarodnicima u BiH može dovesti do oporavka ne samo stranih ulaganja, nego i do

efikasnijeg iskorištavanja poslovnih ideja. U zemljama u kojima je vladavina zakona još uvijek

na nejakim osnovama (kao što je slučaj sa BiH) upravo mreže sa dijasporom mogu biti kanal za

dolazak stranih ulaganja. To je razlog zašto veliki dio stranih ulaganja u Kinu još uvijek prolazi

kroz kinesku dijasporu.2

Prilike za investiranje 

Prema iskazanim interesovanjima u proteklom periodu osobe iz dijaspore se pretežno zanimaju

za mogućnosti ulaganja u sektore obnovljive energije, turizma, informaciono-komunikacionih

tehnologija, poljoprivrede (posebno organske proizvodnje), te pojedine industrijske grane u

oblasti drvne, metalske i tekstilne industrije.

Sektor energije jedan je od tradicionalno najproduktivnijih sektora u privredi BiH. Ovaj sektor

posjeduje značajne razvojne potencijale i mogućnosti za ulaganja, prvenstveno zbog postojanja

znatnih prirodnih resursa koji nisu iskorišteni u dovoljnoj mjeri. Hidro-potencijal se koristi oko

1/3, prema dosadašnjim studijama postoji i mogućnost proizvodnje energije pomoću vjetro-

elektrana. Postoje naznake (premda nedovoljno istražene) i o geo-termalnim i solarnim izvorima

za proizvodnju energije. Dosadašnja početna istraživanja postojanja nafte i plina rezerve tog

energenta procjenjuju na oko 50 mil. tona. BiH je članica Energetske zajednice jugoistočne

Evrope osnovane sa ciljem širenja unutrašnjeg tržišta EU.

1Dokumenti se mogu pronaći na zvaničnoj web stranici MLJPI: www.mhrr.gov.ba 2The magic of diasporas. Economist, 2011.

15

Sektor turizma u BiH ima veoma dobar potencijal u turističkim granama zimskog, eko, banjskog,

turizma, kulturnog i religijskog, te sportskog i avanturističkog turizma. Neke od turističkih

znamenitosti u BiH se od strane svjetski poznatih medijskih kuća svrstavaju u sami vrh liste

destinacija koje je vrijedno posjetiti.1Ulaganja u ovaj sektor bi mogla privući i veći broj turista

omogućavajući poduzetnicima uspješno poslovanje.

Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) nude zainteresovanim investitorima,

domaćim i stranim, mogućnosti za angažman inženjerskih i drugih naučnih potencijala osoba sa

diplomama stečenim u BiH ali i diljem svijeta. Zbog cjenovnokonkuretnih resursa, u odnosu na

EU, ulaganje u ovaj sektor u BiH omogućava pristup širem tržištu EU. Sektor IKT predstavlja

jedan od najbrže rastućihposmatran prema broju poslovnih subjekata koji u tom sektoru djeluju.

Sektor poljoprivredeu BiH karakterističan je po tome što BiH posjeduje obilje poljoprivrednog

zemljišta koje nije obrađeno (oko 50%). Uz povoljne klimatske uslove, raspoloživu radnu snagu

koja je kvalificirana i jeftinija u odnosu na zemlje EU, te sa dugom tradicijom u poljoprivredi

Bosna i Hercegovina je zasigurno privlačno mjesto za realizaciju investicija u tom sektoru.

Obzirom da BiH uvozi veliki dio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda domaća potražnja je

nezadovoljena što omogućava plasman robe na domaće tržište. Ukupna iskorištenost potencijala

u sektoru poljoprivrede u BiH je na niskom nivou što ostavlja mogućnost za ulaganja.

Sektori drvne, metalne i tekstilne industrijeimaju prepoznatljiv ugled u širem okruženju kao i u

EU, posebno na njemačkom i talijanskom tržištu. Tranzicija i otvaranje BiH ka EU je posljednjih

godina dovela do preseljenja većeg broja evropskih kompanija i dolaska stranih ulagača koji žele

poslovati uz mogućnost poštivanja kratkih rokova isporuke prema zahtjevnim evropskim

tržištima. U ovim sektorima je dinamično i domaće poduzetništvo sa poslovnim subjektima male

i srednje veličine. Lokalna radna snaga posjeduje proizvodne vještine iskoristive u ovim

sektorima a cijena rada je konkurentna u odnosu na zemlje EU.

Nekoliko primjera vrlo uspješnih investicijskih pothvata predstavljeno je u publikaciji pod

nazivom „Uspješni primjeri“, objavljenoj od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice

BiH.2 Dvanaest priča o iskustvima nekadašnjih bh. iseljenika koji su nakon stečenih znanja i

vještina, te kapitala odlučili vratiti se u BiH i pokrenuti biznise upravo u nekim od naprijed

navedenih sektora.

1http://www.bbc.com/travel/story/20150129-seven-unknown-architectural-wonders 2http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/Uspjesni_primjeri_bos.pdf

16

3. UPIP – lična karta  Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče1 (UPIP) je pokretač i implementatorbrojnih razvojnih

aktivnosti na nivou općine Žepče. Osnovana 1999. g. od strane privrednika općine Žepče Udruga

djeluje na temelju dobrovoljnog učlanjenja pravnih i fizičkih lica, zaposlenih i onih koji traže

zaposlenje i koji žele putem UPIP-a djelovati na poboljšanju poslovnog okruženja u toj općini.

Kroz svoje aktivnosti UPIP članicama omogućava organiziran nastup na sajmovima, djeluje u

sferi socijalne politike i rješavanja problema nezaposlenosti u Žepču, te izrade poslovnih planova

i projekata za razvoj MSP. UPIP je organiziran u tri odjela: poslovni inkubator, agroinkubatori

rukotvorine. U razdoblju 2001-2011. g. UPIP je uz pomoć domaćih i stranih donatora realizirao

više od 30 projekata ukupne vrijednosti oko 5,3 mil. KM.2Značajna sredstva se također nalaze u

fazi implementacije. UPIP je izgradio kapacitet upravljanja projektima svih nivoa, od lokalnog i

regionalnog, do državnog i međunarodnog karaktera. Za svoj rad UPIP je u 2014. g. nagrađen za

razvoj poduzetništva u Jugoistočnoj Evropi dodjelom nagrade Međunarodnog komiteta za

dodjelu nagrada i priznanja „Stvaratelji za stoljeća“. U Žepču pored UPIP-a djeluje i razvojna

agencija općine Žepče (RAŽ).3

Općina Žepče posjeduje Strategiju razvoja za razdoblje 2011-2018. g. u kojoj su naznačena četiri

strateška razvojna cilja: a) konkurentno gospodarstvo, b) razvoj ljudskih resursa i visok društveni

standard, c) uravnotežen i održiv razvoj, d) prepoznatljivost žepačkog identiteta. U pojedinim

aktivnostima lokalnog dometa učestvuje i dijaspora.4 Pored toga strateški bitna mogućnost za

veći angažman dijaspore prepoznata je u oblasti privređivanja.5 U toj oblasti u Žepču su istaknuti

sektori: poljoprivreda i stočarstva, MSP i obrti, turizma.

Poljoprivreda i stočarstvou Žepču obuhvata gotovo sve grane uglavnom kroz tradicionalni način

proizvodnje. Poljoprivreda se u Žepču zasniva na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima.

Plasman proizvedene robe na domaće i inostrano tržište može se pospješiti međusobnim

uvezivanjem u zadruge ili zadružne poslovne mreže. U tom smislu se može osmisliti i uloga

dijaspore.

1www.upipzepce.com 2http://upipzepce.com/images/onama/referens_bhs.pdf 3www.razepce.com 4Npr. „Željeznopoljskoposijelo“ u sklopu kojeg se organizuju susreti, druženja i umrežavanje lokalnog stanovništva, mještana i dijaspore. 5Strategija razvoja općine Žepče, 2011-2018, str. 118.

17

Mala i srednja preduzeća (MSP) i obrti u Žepču su nositelji industrijske proizvodnje. Oko

polovine ukupnog broja poslovnih subjekata se odnosi na MSP. Najzastupljenije djelatnosti su

trgovina (G), prerađivačka industrija (D) te prijevoz, skladištenje i veze (I). Investicije i

realizacija poslovnih ideja dijaspore u općini Žepče je svakako način za povećanje industrijske

proizvodnje i ukupne zaposlenosti.

Turizam u općini Žepče najveći zamah može ostvariti u ruralnom turizmu obzirom da je oko 90%

općine ruralno, te tranzitni turizam imajući u vidu geografski položaj Žepča kao općine koja se

nalazi na putu M-17 i na trasi koridora Vc koji spaja Srednju Evropu sa Jadranskim morem i

Dalmacijom.Uz činjenicu da je upravo dijaspora čini znatan dio tranzitnog turizma ulaganja u

ovaj oblik turizma mogu biti veoma unosna.

 

18

4. Sektor visokog obrazovanja 

Ustanovevisokoškolskog obrazovanja mogu imati veoma zapaženu ulogu u pogledu mogućnosti

akademskog i poslovnog umrežavanja jedne zemlje i njene dijaspore. Najprije specijalistički

studiji iz oblasti migracija, posebno na II ciklusu, su pogodan način za izučavanje svih

specifičnosti i višestrukih koristi koje dijaspora može donijeti zemlji iz koje vuče korijene. U

ovom trenutku na univerzitetima u BiH ne postoji studij II ciklusa iz oblasti migracija.1 Također

već duže vrijeme se govori o osnivanju instituta za migracije na nekom od univerziteta u BiH. I ta

ideja još uvijek čeka na implementaciju. Stručne konferencije iz oblasti migracija organizuje

MLJPI u saradnji sa donatorima.

Primjer dobre prakse2 Konferencija: Snaga iseljeničkih mreža (The Power of the DiasporaNetworks) Organizator: Univerzitet Ryerson (Toronto, Kanada) Teme: Pomak ekonomskog rasta prema privredama u nastajanju Uspon i utjecaj iseljeničkih mreža u Kanadi Uloga iseljeničkih mreža u međunarodnoj trgovini Konferencija je namijenjena poduzetnicima, vladinim zvaničnicima i akademskom osoblju.Konferencija je upriličena u gradu sa visokom koncentracijom imigranata koji su kreirali brojne trgovačke komore i etno-kulturne asocijacije.

Jedna od najaktivnijih asocijacija u dijaspori u oblasti visokog obrazovanja je bosansko-

hercegovačko-američka akademija nauka i umjetnosti (BHAAAS) čija misija je unaprjeđenje i

razvoj nauke i umjetnosti bh. dijaspore u Sjevernoj Americi.3 Veoma zapažena aktivnosti

BHAAAS je održavanje manifestacije pod nazivom „Dani BHAAAS u BiH“, koja se održava od

2009. g. u bh. gradovima dok se godišnja skupština Akademije održava u gradovima S. Amerike.

Univerzitet u Zenici 

Sa oko 5.500 studenata, 350 osoba u stalnom radnom odnosu i oko 460 osoba u svojstvu

nastavnika, UNZE4 predstavlja univerzitet srednje veličine u bh akademskim okvirima. UNZE je

jedinstveni pravni subjekat u koji su administrativno i organizacijski integrisani fakulteti, instituti

i centri. Na godišnjem nivou na UNZE diplomira blizu 700 mladih završenika I i II ciklusa.

1Određene aktivnosti se provode u sklopu MLJPI. 2http://www.ryerson.ca/tedrogersschool/conference/diaspora/ 3http://www.bhaaas.org/bs/o-nama/naa-misija 4Podaci preuzeti sa: www.unze.ba

19

Prema podacima iz februara, 2015. g. UNZE je na listi Ranking Web of World

Universitiesrangiran na 3270. mjesto od među 22.000 visokoškolskih ustanova u svijetu, zauzevši

drugo mjesto, nakon Univerziteta u Sarajevu (1983. mjesto), od svih bh univerziteta.

Sa svojih 10 stalnih i pridruženih članica Univerzitet u Zenici ima potencijal poslovne i

akademske saradnje sa domaćim privrednicima i licima u bh. iseljeništvu u oblasti ekonomskih i

društvenih istraživanja, laboratorijskih ispitivanja i različitih projektnih aktivnosti. Web stranice

svih fakulteta, instituta i centara sa detaljnim opisima načina organizacije, kadrovskim

potencijalom, oblastima ekspertize i dosadašnjim referencama mogu se naći na: www.unze.ba

20

5. Mobilizacija dijaspore u LER Žepče 

Djelovanja dijaspore Segmenti ekonomskog razvoja

Politike ekonomskog razvoja Veza sa LER-om

Ruralni razvoj kroz turizam Održivi razvoj Podrška razvoju ruralnog

turizma

Prioritet 1.3. Razvoj zavičajnih turističkih destinacija

Štednja Razvoj finansijskog tržišta

Denominiranja štednja depozita u stranoj valuti

Mjera 3.1.6. Municipalne obveznice

Investicije u privatni sektor Razvoj MSP

Obuka u oblasti poduzetništva Finansijska i druga podrška start-upima Udruženi pothvati (Jointventures) Business angels

Prioritet 1.1.

Investicije u javne projekte Kapitalne investicije Izdavanje municipalnih

obveznica Prioritet 3.1. Municipalne obveznice

Filantropija Prilivi bespovratne pomoći Fondovi za društveni razvoj Prioritet 2.4.

Prenos znanja Kompetentnost ljudskih resursa

Angažman dijaspore u znanjem deficitarnim sektorima Penzionisana dijaspora Mobilnost istraživača

Prioritet 1.2. Transfer znanja putem dijaspore Prioritet 2.2. Razvoj programa dualnog obrazovanja

Udružena istraživanja Naučno-tehnološka infrastruktura

Istraživanja od značaja za društvo Prioritet 1.2.

Unaprijeđivanje SDU Razvoj privatnog sektora

Promocija države i umrežavanje sa investitorima putem dijaspore

Mjera 1.1.2.

Kreiranje potražnje Vanjska trgovina Umrežavanje s poslovnim sektorom Prioritet 1.4.

Povezivanje poslovnih modela Transnacionalizam Upravljanje SDU u BiH Prioritet 3.3.

Prekogranična suradnja

21

Bibliografija: 

Checchi et al. (2007): „Skilledmigration, FDI and HumanCapitalInvestment”, Discussionpaperseries, Institute for the study of labor, Bon, Germany.

DEP (2013): „Informacija o fiskalnoj održivosti BiH“, Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne

i Hercegovine Halebić, J., Serdarević, N. i Zildžić, A. (2014): Uloga migracijskih mreža u smanjenju

informacijske asimetrije kod stranih ulagača, OSF Program podrške razvoju javnih politika 2013.

IOM (2010): „Maximizing the DevelopmentImpact of Migration-RelatedFinancialFlows and

Investment to Bosnia and Herzegovina, IOM and IASCI Geneva. JMDI (2011): „Migration for Development: a Bottom-UpApproach”, JointMigration and

DevelopmentInitiative. Krugman, P. (1994): „The Fall and Rise of Development Economics’ in LloydRodwin, Donald

Alan Schön (eds.), Rethinking the DevelopmentExperience: EssaysProvoked by the Work of Albert Hirschman, 39-58. The BrookingsInstitution

Lucas, R. E. (1988): “On the mechanics of economicdevelopment”, Journal of monetary

economics, 22(1), 3-42. Oruč, N. et al. (2011): “BiH ili ne BiH; Izvještaj o povratku mlade dijaspore na tržište rada BiH”,

YERP Program, MDG AchievementFund, novembar 2011. Oruč, N. et al. (2013): „LinkingRuralEntrepreneurs and Diaspora in Albania and Bosnia and

Herzegovina“, RRPP Western Balkan September 2013. Patterson, R. (2006): „Transationalism: Diaspora-HomelandDevelopment“, Oxford Journals,

SocialForces, Vol 84., Issue 4, pp. 1891-1907., ISSN 1534-7605. Ratha, D. i Mohapatra, S. (2006): „Increasing the MacroeconomicImpact of Remittances on

Development“, G8 OutreachEvent on Remittances, Berlin, November 28-30, 2007 Romer P. (1986): „IncreasingReturns and LongRunGrowth”, Journal of PoliticalEconomy,. 94, 2,

1002-1037. Woolcock, M. i Narayan, D. (2000): „SocialCapital: Implications for DevelopmentTheory,

Research and Policy“, The World bank Research Observer, Vol. 15, Issue 2, pp. 225-249, ISSN 1564-6971.

Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2014. Godišnji izvještaj za 2013. Sarajevo.

22

World Bank. 2014. Doing Business 2015: Going Beyond Efficiency. Washington, DC: World Bank. DOI: 10.1596/978-1-4648-0351-2. License: Creative Commons Attribution CC BY 3.0 IGO

Marku, L. &Halili, P., 2014. Feasibility of BankingProducts to Facilitate the Transfer of

Remittances and Investments in Kosovo. United NationsDevelopment Programme i Ministry

for Foreign Affairs of Finland.

Ministarstvo civilnih poslova BiH. Uspješni primjeri: Iseljeništvo i razvoj Bosne i Hercegovine.

Sarajevo. Dostupno na:

http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/Uspjesni_primjeri_bos.pdf

Oruč, N., (bez datuma). Remittances and Development: The Case of Bosnia.NetzwerkMigration

in Europa: www.migrationeducation.org.

Strategija razvoja općine Žepče, 2011-2018. Žepče. Dostupno na: http://www.opcina-

zepce.com/images/pdf/strategija_razvoja_opcine_zepce_2011_2018.pdf

World Bank, 2014. Doing Business 2015: Going Beyond Efficiency. Washington, DC: World

Bank. DOI: 10.1596/978-1-4648-0351-2. License: Creative Commons Attribution CC BY

3.0 IGO

23

Prilog: Aktivni linkovi (MHRR) SVJETSKI SAVEZ DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE – SSD BIH Website: http://www.bihdijaspora.com; Email: uknetwork@btconnect.com MLADI BIH IZ SVIJETA - UMIS Website: http://www.umisbih.org; Email: info@umisbih.org Udruženje građana Bosne i Hercegovine "BIH" Linz Website: http://www.bihlinz.at; Email: bihlinz@utanet.at; klub.bh.linz@utanet.at Udruženje bosanskohercegovačkih studenata Collegium Bosniacum u Beču Website: http://www.collegium-bosniacum.org; Email: office@collegium-bosniacum.org Društvo bosanskohercegovačkih pisaca u Gornjoj Austriji Email: office@gbsooe.at; ismet.veladzic@linznet.at; ismet.veladzic@gbsooe.at Centar savremenih inicijativa Austrije - CSI Website: http://www.zzi.at; Email: info@zzi.at Udruženje Bošnjaka NUR Website: http://www.nur-linz.com; Email: office@nur-linz.com Austrijsko-bosanskohercegovačko društvo Website: http://www.oebih.com; Email: office@oebih.com Klub „Dzemal Bijedic“ Website: http://klub-enns.net/ Bosansko - belgijska asocijacija „Gratiartis“ Website: http://www.gratiartis.be; Email: gratiartis@gmail.com Luka Praha, o.s. Website: http://lukapraha.cz; Email:info@lukapraha.cz Građansko udruženje Lastavica, Prag Website: http://www.lastavica.cz; Email: info@lastavica.cz Bonus – Udruženje omladine iz Bosne i Hercegovine u Danskoj Website: http://www.bonus-dk.org; Email: bonus_aarhus@hotmail.com; bihstudenti_odense@hotmail.com Bosanskohercegovacko-danski Akademski Klub - BIHDAK Email: bektovic@comxnet.dk Bosansko - danskoudruzenje - BIHDAN Website: http://www.bihdan.dk; Email : info@bihdan.dk Humanitarna organizacija Bošnjaka u Danskoj „MOST-BRO“ Website: http://www.most-bro.dk; Email: mostbro@gmail.com Finsko-bosanskohercegovačko društvo Website: http://www.bih.fi; Email: bihfi@bih.fi Bošnjačka nacionalna zajednica u Hrvatskoj - BNZH Email: bnzh@zg.htnet.hr

24

Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske - „SABAH“ Website: http://www.sabah.hr; Email: info@sabah.hr Hrvatsko kulturno društvo Banjaluka Website: http://www.hkd-banjaluka.hr; Email: predsjednik@hkd-banjaluka.hr ; drustvo@hkd-banjaluka.hr Nacionalna zajednica Bošnjaka Istra - NZBI Website: http://www.nzbi.hr; Email : nzbistra@gmail.com Bošnjačko kulturno umjetničko društvo „NUR“ Sisak Wesite: http://www.bosnjaci-smz.hr; Email: nur@bosnjaci-smz.hr Udruga Ključana i prijatelja Ključa „Kralj Stjepan Tomašević“ Zagreb Email: blazevic.vinko@gmail.com; Website: http://www.udruga-kljucana.hr Bosnian ErzegovineOltre i Confine ONLUS – „BiH izvan granica“ Email: bh-oltreiconfini@libero.it Bosanskohercegovačko omladinsko udruženje u Italiji- YABIH Wesite: http://www.yabih.org; Email: info@yabih.org Platforma BiH - Zajednice građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj Website: http://www.bihplatform.nl; Email: admirafazlic@gmail.com Mladi BiH – Krovna organizacija mladih iz Bosne i Hercegovine u Holandiji Website: http://www.mladi-bih.nl; Email: info@mladi-bih.nl; hamzicmihra@hotmail.com Bosanskohercegovački biznis klub u Holandiji Website: http://www.bihbc.nl; Email: info@bihbc.nl; ibrahimovic70@hotmail.com Naučno akademski umjetnički klub – NAUK Website: http://www.nauk.nl; Email: e.durmisevic@4darchitects.nl Bosnian Professional Network - BPN Website: http://www.bpn.ba Savez Udruženja Građana Bosne i Hercegovine u Norveškoj Email: bmiralem@hotmail.com; Web: http://www.bhsavez.no Udruženje građana Bosne i Hercegovine Trondheim - UGBIH Website: http://www.ugbih.com; Email: ugbih@live.no „STEĆAK“ – Udruženje mladih BiH u Norveškoj Website: http://www.stecak.no; Email: post@stecak.no „NORBIH“ Website: http://www.norbih.no, http://www.selma-kjokken.no; Email: sead@selma-kjokken.no Zajednica bosanskohercegovackihudruzenja i gradjana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringijie.V. e-mail: i.hasanovic@yahoo.de ArsBosnaee.V. Website: http://www.arsbosnae.de; Email: art@arsbosnae.de; mail@amiromerovic.de Bošnjački akademski forum Website: http://www.baf-online.org; Email: info@baf-online.org

25

Avangarda BiH e.V – München Website: http://www.avangardabih.de; Email: mhadzic@avangardabih.de; blazevic@avangardabih.de Humanitarna organizacija „Od čovjeka čovjeku“ Minhen Omladinski Klub Youth United Website: http://www.hvmzm.de; http://www.balkantage.org; Email: Sadija.klepo@hvmzm.de; hvmzm@aol.com SV Ljiljan Ulm Website: http://www.sv-ljiljan.de; Email: serif.redzic@gmx.de KUD Bosansko Kolo E.V Website: http://bosansko-kolo.com; Email: Monika.Kuc@online.de Jugend-Kulturverein Bosnien und Herzegowina „MLADOST“ e.V Website: http://www.mladost.de Email: mladost@freenet.de KUD Bosne i Hercegovine „MLADI BISERI“ e.V Website: http://www.mladi-biseri.de Savez bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj e-mail: Halilovic2001@aol.com; Web: http://www.bosanske-skole.de Bošnjački Kulturni Savez Slovenije - BKZS Website: http://www.bosnjak.si; E-mail: bkzs@bosnjak.si Savez srpskih društava Slovenije Website: http://www.zsds.si; Email: info@zsds.si Bošnjačko kulturno udruženje „Bosona“ Website: http://www.bosona.ch; Email: info@bosona.ch Matica Bosne i Hercegovine – Zürich E-mail: info@matica-bih.org; Web: http://matica-bih.org/index.html Udruženje Majevičana u Švajcarskoj E-mail: udruzenjemajevicana@yahoo.de; Web: http://www.majevica.net Svedsko-Bosanskoinformatino i media udruzenje e-mail: info@bhmedia.se,bhradio@bhmedia.se; Web: http://bhmedia.se/bhradio/ APU Mreža e-mail: info@apunetwork.net; Website: http://apumreza.net/ Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj Website: http://www.bhsavez.org; Email: bhrf.info@bhsavez.org BHUF - Bosanskohercegovački omladinski Savez u Švedskoj Website: http://www.bhuf.org; Email: elma.jakupovic@bhuf.org Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj - Website: http://www.bihsavezzena.com Bosansko-švedski savez žena Website: http://www.bssz.se; Email: info@bssz.se

26

Savez Srba u Švedskoj Website: http://www.srpstvo.com; Email: info@srpstvo.com Savez hrvatskih društava u Švedskoj Website: http://www.kroatiskariksforbundet.org/cro; Email: kroatiska.riksforbundet@swipnet.se Savez Banjalučana u Švedskoj Website: http://www.blsavez.se Udruženje „Bosna i Hercegovina“ Norrköping Website: http://www.bhudruzenje.se; Email: bh_udruzenje@tele2.se Bosanskohercegovačko udruženje „Trebinje“ Website: http://www.trebinje.se; Email: info@trebinje.se Bosanskohercegovački savez nastavnika, učenika i roditelja u Švedskoj Website: http://modersmal.skolverket.se/bosniska; Email: sabitkalkan@hotmail.com; sabina.sabaredzovic@kub.trollhattan.se Kulturno udruženje Broarna - Mostovi Website: http://www.broarna-mostovi.se Vizionari.ba E-mail: info@vizionari.ba, adi@vizionari.ba; Web: http://www.vizionari.ba/ Bosnia&Herzegovina UK Network Website: http://www.bhuknetwork.org; Email: uknetwork@btconnect.com Federacija udruženja kulture Bosne i Hercegovine u Turskoj Email: bilgi@tbhkdf.org Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) - Odjel za Kanadu/Canadiandivision: Website: http://www.bosniak.org; Email: cnab@bosniak.org Bosanskohercegovačko američka akademija znanosti i umjetnosti Website: http://www.bhaaas.org; Email: info@bhaaas.org America - Bosnia Cultural Foundation Website: http://www.abcf.ba/bs_ba B&H Office Website: http://www.abcf.ba Academy of Bosnia and Herzegovina Website: http://www.academybh.org; Email: contact@academybh.org Bošnjačko - američko savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu Website: http://www.baacbh.org; Email: baacbh@gmail.com or board@baacbh.org Bosnian Community Centre for ResourceDevelopmentInc. - BCCRD. Inc Website: http://www.bccr.org; Email: office@bccrd.org Zajednica Bošnjaka američke države Džordžija Website: http://www.Bosnjaciatl.com; Email: Zbosnjaka@gmail.com Bosana Fondacija

27

e-mail: senita@bosanafoundation.org; Website: http:// www.bosanafoundation.org Australska Unija Bosanskohercegovackih Asocijacija (AUBHA) E-mail: bhbilten@yahoo.com.au; Web: www.aubha.net TALKBOSNIA Sydney Forum office@talkbosnia.net; www.talkbosnia.net Vijece BiH organizacija Australije e-mail predsjednice: senadasoftic@optusnet.com.au, admin@bihvijece.org.au ; Web: www.bihvijece.org.au Udruženje Bošnjaka Australije Website: http://www.bosnjaci.org.au; Email: info@bosnjaci.org.au; rusmir@bosnjaci.org.au Association of Survivorsfrom Podrinje – Srebrenica Society For Prevention of genocide Inc. Australia Website: http://www.srebrenica.org.au; Email: info@srebrenica.org.au Bosansko Hercegovacka Muslimanska Zajednica Juzne Australije – Website: http://bhmzsa.com.au/; Email: info@bhmzsa.com.au Australsko-bosansko&hercegovačko kulturno udruženje e-mail: panter517_955@hotmail.com