VRAĆANJE U RAVNOTEŽU U SVRHU SNAŽNIJEG RASTA

BOSNA I

HERCEGOVINA

proljeće 2016.

JUGOISTOČNA EVROPAREDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

br.

SRBIJA

CRNA GORA

ALBANIJA

BYR MAKEDONIJAKOSOVO

Jugoistočna Evropa Redovni ekonomski izvještaj br. 9

Vraćanje u ravnotežu u svrhusnažnijeg rasta

proljeće 2016.

Izvještaj br. 104327-ECA

Zahvale

Ovaj redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i ekonomske politike u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija.

Ovaj izvještaj dva puta godišnje rade ekonomisti Svjetske banke zaduženi za SEE6 zemlje. Tim autora čine Gallina A. Vincelette (vođa projektnog tima i vodeći autor), Ekaterina Vostroknutova (vođa projektnog tima i vodeći autor), Ashley Taylor (vodeći autor), Barbara Cunha, Agim Demukaj, Faya Hayati, Sandra Hlivnjak, Sanja Madžarević-Šujster, Suzana Petrović, Lazar Šestović, Hilda Shijaku i Bojan Shimbov. Dodatni doprions su dali: Maria Davalos, Trang Van Nguyen, Cesar A. Cancho, Alexandru Cojocaru, William Hutchins Seitz i Monica Robayo (regionalni trendovi siromaštva); Johanna Jaeger (finansijski sektor); Raymond Muhula i Tony Verheijen (plate u javnom sektoru). Anne Grant je lektorirala, a Budy Wirasmo uradio grafičku obradu. Valentina Martinović, Pegi Ylli, Helena Nejedla, Nejme Kotere, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Enkelejda Karaj, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović i Dragana Varezić su timu pružile logističku pomoć.

Za diseminaciju izvještaja i vanjske odnose i odnose s medijima je bio zadužen tim za vanjsku komunikaciju koje čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Elena Karaban, Artem Kolesnikov, Andrew Kircher, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović, Sanja Tanić i Artem Kolesnikov.

Tim se zahvaljuje Ellen Goldstein (Direktorica za zemlje jugoistočne Evrope), Satu Kähkönen (Direktor, Globalne prakse za makroekonomiju i fiskalno upravljanje), Ivailo Izvorski (Šef praksi, Globalne prakse za makroekonomiju i fiskalno upravljanje), kao i timu za upravljanje zemljama jugoistočne Evrope za pružene smjernice tokom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare primljene na ranije nacrte ovog izvještaja od Centralnih banka i Ministarstava finansija SEE6 zemalja.

Ovaj i prethodni RER-ovi SEE se mogu naći na: www.worldbank.org/eca/seerer

Standardno odricanje od odgovornosti

Ovaj materijal je proizvod osoblja Međunarodne banke za obnovu i razvoj / Svjetske banke. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica.

Izjava o autorskim pravima

Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Kopiranje i/ili prenošenje dijela ili kompletnog materijala bez dopuštenja predstavlja kršenje zakona. Međunarodna banka za obnovu i razvoj/Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova i obično u kratkom roku daje dopuštenje za korištenje dijelova rada. Za dopuštenje za kopiranje ili štampanje bilo kojeg dijela ovog rada, molimo uputite zahtjev s potpunim informacijama na Copyright Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, telephone 978-750-8400, fax 978-750-4470, http://www.copyright.com/. Svi ostali upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti na Office of the Publisher, The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2422, e-mail pubrights@worldbank.org.

Sadržaj

1. Pregled 1

2. Jačanje ekonomskog oporavka 79

1113

Rast dobiva zamah kako investicije oživljavaju Veća zaposlenost i manja inflacija pomažu smanjenju siromaštva Vanjsko okruženje je pružilo podršku izvozuVeća vanjska nestabilnost je uticala na raspoloživost finansiranja 17

3. Podrška reformama je u toku 19212829

Napredak na fiskalnom prilagođavanju Rast javnog duga Povoljna monetarna politika Određene bojazni u vezi s kvalitetom aktive banaka 31

4. Održati ravnotežu u svrhu rasta 353738

Pozitivni kratkoročni izgledi uz negativne rizikeVraćanje u ravnotežu pokretača rasta i rješavanje dvostrukog deficita Povećanje produktivnost je od najvećeg značaja za jačanje potencijala za rat 41

5. Bilješke o SEE6 zemljama 454753596470

AlbanijaBosna i Hercegovina KosovoBYR Makedonija Crna GoraSrbija 76

6. SEE6: Ključni ekonomski indikatori 83

vI |

Spisak slika

Slika 2.1: SEE6: Od stagnacije do rasta 9Slika 2.2: U 2015. je u većini zemalja zapaženo oživljavanje investicija 10Slika 2.3: Ranije je potrošnja bila dominantan pokretač rasta 10Slika 2.4: Rast vođen privatnom potražnjom u Srbiji, Albaniji i Kosovu 10Slika 2.5: Rast je u 2015. doveo do otvaranja radnih mjesta, ali zaposlenost je i dalje u većini zemalja ispod nivoa prije krize 12Slika 2.6: Nezaposlenost je ostala velika, uprkos oporavku ekonomskog rasta 12Slika 2.7: Inflacija CPI ostaje prigušena 13Slika 2.8: Udio SEE6 u tržištu EU se udvostručio između 2005. i 2014. 14Slika 2.9: Srbija je predvodila ekspanziju SEE6 izvoza u EU 14Slika 2.10: Deficiti tekućih računa su uglavnom smanjeni 16Slika 2.11: Podijeljen učinak na sofisticiranost izvoza 16Slika 2.12: U SEE6 se povećao priliv FDI, dok je priliv ostalog kapitala smanjen 18Slika 3.1: Fiskalni deficiti su smanjeni 21Slika 3.2: Smanjenje potrošnje je rezultiralo velikim fiskalnim prilagođavanjima u Albaniji i Srbiji 21Slika 3.3: Teret plata u javnom sektoru i socijalne potrošnje ostaje velik 24Slika 3.4: Treba se povećati efikasnost upravljanja javnim investicijama 24Slika 3.5: SEE6 PGG dug rase brzo od 2007. 28Slika 3.6: Uporan rast PGG duga SEE6 prijeti održivosti duga 28Slika 3.7: Udio vanjskog PGG duga denominiranog u dolarima je ispod većine zemalja Evrope i centralne Azije 29Slika 3.8: Efekat valorizacije javnog duga zbog pada dolara je uporediv s fiskalnimdeficitom u nekim zemljama 29Slika. 3.9: SEE6 zemlje su uglavnom pratile euro, neke uz nedavna odstupanja 30Slika 3.10: Službene kamate su istorijski niske 30Slika 3.11: Pokušaj oporavka rasta privatnih kredita 31Slika 3.12: Mobilizacija domaćih depozita se povećava 32Slika 3.13: Nakon smanjenja, kreditni rizik se povećava 32Slika 3.14: Rezerve banaka su dobre 33Slika 3.15: Omjer NPL-ova se popravlja, ali je i dalje dosta iznad nivoa prije krize 33Slika 4.1: Disbalans tekućeg računa je nešto smanjen, ali je i dalje velik 39Slika 4.2: Ekonomske strukture se vraćaju u ravnotežu s domaće na vanjsku potražnju 39Slika 4.3: Troškovi radne snage su počeli u većoj mjeri odgovarati produktivnosti radne snage 39Slika 4.4: Omjeri vanjskog duga se povećavaju 39

40Slika 4.5: Slab rast, povećane troškova kamata i veći deficit plus pritisak po održivost duga

Slika 4.6: Dvostruki deficit ograničavaju opcije politike u svjetlu pogoršanja vanjskih uslova Slika 4.7: Dinamika produktivnosti odbijena od rasta nakon krize 42Slika 4.8: Nivoi ukupne produktivnosti faktora u najboljem slučaju stagniraju od 2008. 42

| vII

40

Spisak tabela

34

37

Tabela 1.1: Trend rasta se nastavlja do 2017Tabela 1.2: Projicirano je smanjenje fiskalnih deficita, ali omjeri duga će ostati velikiTabela 4.1: Trend rasta će se nastaviti do 2017.SEE6: Ključni ekonomski indikatori 85

Spisak okvira

14222527

Okvir 2.1: Automobilska industrija: Pokretač rasta i izvozaOkvir 3.1. Reforma sistema plata u javnom sektoru u Srbiji Okvir 3.2: Jačanje upravljanja javnim investicijama Okvir 3.3. Albanija: Pokrivanje neizmirenih obaveza i kontrola stvaranja obavezaOkvir 3.4: Struktura finansijskih sistema na zapadnom Balkanu u 2025.: Scenariji 33Slika B3.4.1: Scenariji finansijske konfiguracije u 2025. 34

x |

1. Pregled

U 2015. se rast u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) oporavio na 2,1 procenat, kako su investicije oživjele. (Tabela 1.1). U Srbiji, na Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji glavni izvor rasta su bile investicije, kako domaće tako i strane. Rast investicija se nadovezao na očuvani pozitiva doprinos neto izvoza. Vanjsko okruženje i prethodne strukturalne reforme su pržili podršku, naročito industrijskom izvozu. Tradicionalno visok doprinos potrošnje se u 2015. smanjio.

Tabela 1.1: Rast se nastavlja do 2017. Realni rast BDP-a u procentu 2014 2 015e 2 016f 2017f

Albanija 2.0 2.6 3.2 3.5

Bosna i Hercegovina 1.1 2.8 2.6 3.1

Kosovo 1.2 3.6 3.6 4.0

BJR Makedonija 3.5 3.7 3.7 4.0

Crna Gora 1.8 3.4 3.7 3.1

Srbija -1.8 0.8 1.8 2.3

SEE6 0.3 2.1 2.6 3.0

Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije osoblja Svjetske banke

SEE6 regija, ne samo da raste, već se i vraća u ravnotežu prema trajnijim izvorima rasta. Poput mnogih drugih zemalja, postrožavanje uslova vanjskog finansiranja tokom svjetske finansijske krize je vodilo ka značajnim ekonomskim prilagođavanjima u SEE6. Deficit tekućih računa je značajno smanjen, s 18,5 procenata BDP-a u 2007. na 6,5 procenata u 2015., doprinoseći ponovnom vraćanju u ravnotežu izvora rasta. Između 2007. i 2015. udio potrošnje u BDP-u u regiji je opao za 6 procentnih poena, dok je udio izvoza porastao za 10 procentnih poena. U Srbiji, Albaniji i na Kosovu je zapaženo još snažnije vraćanje u ravnotežu, gdje je rast bio u sve većoj mjeri vođen privatnim investicijama.

U cijeloj regiji su se i plate u industriji počele kretati u skladu s produktivnošću što predstavlja proces koji je od vitalnog značaja za održavanje rasta putem izvoza. Potreban je kontinuiran pomak izvora rasta s neodrživog modela od prije krize zasnovanog na potrošnji potaknutoj prilivom kapitala u pravcu privatnih investicija i izvoza, da bi se osiguralo održavanje ekonomske ekspanzije.

Iako je rast u 2015. doveo do otvaranja novih radnim mjesta u privatnom sektor i pomogao smanjenju siromaštva, nezaposlenost je još uvijek ukorijenjena. Kako se u 2015. rast obnavljao širom regije, povećano je otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru. Otvaranje većeg broja radnih mjesta i manja inflacija su pružili podršku dinamici realnog prihoda, omogućavajući ponovo smanjenje siromaštva. U Albaniji, BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, procijenjena prosječna stopa siromaštva je opala za 2 procenta između 2013. i 2015. To znači da je oko 140.000 ljudi iz te četiri zemlje (ili 1 procent njihovog ukupnog stanovništva) izašlo iz siromaštva, mjereno standardnim regionalnim mjerilom od 5 US$ na dna (po PPP u 2005.). Uprkos ekonomskoj ekspanziji i zaposlenosti koja je konačno počela odgovarati na ekonomski rast, prosječna stopa nezaposlenosti u regiji i dalje ostaje 21,5 procenata.

Fiskalni deficit se u 2015. nastavio smanjivati u svim SEE 6 zemljama osim Crne Gore. Konsolidacija rashoda je bila najefektivnija u Albaniji i Srbiji, ali u cijeloj regiji su ostvarene koristi po prihode. Napori na fiskalnoj konsolidaciji u regiji su se fokusirali na reformu programa prava, smanjenje udjela javnog sektora i unaprjeđenje učinka javnog sektora. Fiskalni izazovi su značajni: veliki izdaci na plate u javnom sektoru koji prelaze 12 procenata

| 3

BDP-a u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori; značajna i loše ciljana socijalna potrošnja koje u prosjeku iznosi preko 13 procenata BDP-a i neefikasne javne investicije kojima se finansiraju projekti s niskim ekonomskim i socijalnim povratom. Za održiv uticaj na deficite, biće značajno kako pomicanje strukture javne potrošnje prema produktivnijim i pravičnijim oblastima, tako i mobilizacija većih prihoda. Uprkos napretku na rezanju javne potrošnje i ostvarivanju više prihoda, omjer javnog duga i BDP-a je u 2015. nastavio rasti. (Tabela 1.2).

S inflacijom na historijski niskim nivoom, povoljna monetarna politika je pružila podršku rastu, a krediti privredi su polako počeli rasti. Kamate na zajmove su pale u svim zemljama, a zajmovi domaćinstvima su porasli. Ipak, NPL-ovi koji u prosjeku iznose 14,7 procenata ukupnih zajmova još uvijek predstavljaju teret za bilans stanja banaka, a u kombinaciji s bojaznima u vezi s naplatom kolaterala, otežavaju rast kredita.

Restriktivna fiskalna politika i smanjen vanjski disbalans, zajedno sa selektivnim intervencijama narodnih banaka su pomogli zadržavanju relativne stabilnosti valuta u odnosu na euro.

Osnovni kratkoročni izgledi za regiju su pozitivni. Prognozira se rast od 2,1, procent u 2015. do 3 procenta u 2017. kako se domaća potražnja bude oporavljala. Očekuje se da će se u SEE nastaviti oživljavanje investicija, kao i da će ekonomije ostvarivati koristi od podrške potrošnje i izvoza. U srednjoročnom periodu bi i rezultati nastavka strukturalnih reformi u mnogim SEE trebali podržati rast.

Negativni rizici prijete oporavku. Mogućnost veće vanjske nestabilnosti na svjetskim finansijskim tržištima prijeti finansijskim mogućnostima, naročito za zemlje sa slabim političkim okruženjem i značajnijom neravnotežom. Rast na većini izvoznih tržišta, naročito EU i globalna kretanja cijene nafte, takođe nameću rizike po izgled, kako naviše, tako i naniže.

Tabela 1.2: Projicira se smanjenje fiskalnog deficita, ali omjeri duga ostaju veliki Procent BDP-a, ukoliko nije drugačije navedeno 2014 2015e 2016f 2017f

Realni rast BDP-a (procenat) 0.3 2.1 2.6 3.0

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 0.9 0.9 1.6 2.0

Javni prihod 34.7 35.0 35.3 34.7

Javni rashodi 38.8 38.8 38.5 37.5

Fiskalni bilans -4.1 -3.8 -3.2 -2.8

Javni dug i dug po javnim garancijama 52.1 55.1 56.9 57.4

Izvoz roba 24.2 25.0 25.6 26.7

Trgovinski bilans -17.2 -15.9 -15.2 -16.1

Bilans tekućeg računa -7.2 -6.3 -6.6 -6.8

Vanjski dug 64.6 67.3 68.0 67.7

Nenaplativi zajmovi (procent bruto zajmova) 15.8 14.7 .. ..

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 22.5 21.7 .. ..

Izvor:. Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku. Projekcije osoblja Svjetske banke

4 |

Kako se u nekoliko zemalja odvija izborni proces u 2016., vjerovatan je porast rizika vezanih za domaća politička dešavanja.

Da bi podržali rast, fiskalni i deficit tekućeg računa se moraju dalje smanjivati. Oporavak rasta u SEE i poboljšanje kratkoročnih izgleda su dobrodošle novosti. Ali održavanje rasta u srednjoročnom periodu će zahtijevati dalje smanjenje kako fiskalnog deficita tako i deficita tekućeg računa, koji su i dalje značajni i u velikoj mjeri doprinose potrebama za finansiranjem, naročito uz velik nivo javnog i vanjskog duga. Ako se ne riješe, te neravnoteže bi mogle istisnuti privatne investicije, smanjiti mogućnosti za vanjsko finansiranje i smanjiti prostor politici za odgovore na buduće ekonomske šokove.

Održavanje vraćanja u ravnotežu koje se javlja, zahtijeva da se otkoči potencijal za rast SE6 ekonomija povećanjem dinamike produktivnosti koja se pogoršava od 2008. Između 2000. i 2008. ukupna produktivnost faktora, tj. efikasnost korištenja radne snage i kapitala u proizvodnji, je pružila solidnu podršku rastu. Od izbijanja globalne krize, produktivnost je u cijeloj regiji opala, često na štetu rasta. Iako su fizički i ljudski kapital od vitalnog značaja za potencijal rasta regije, jačanje produktivnosti je od najvećeg značaja, obzirom na potencijalna kočenja investicija zbog troškova finansiranja, demografskih faktora i vremena potrebnog za unaprjeđenje kapitala.

Program za smanjenje strukturalnih rigidnosti koje onemogućavaju rast je sveobuhvatan i usmjeren na pet stubova: Ukidanje destimulacija i barijera za formalno zapošljavanje;

Unaprjeđenje poslovne klime i vladavine uz unaprjeđenje kvaliteta pružanja usluga; Produbljivanje trgovinske i finansijske integracije; i Osiguranje održivog korištenja prirodnih resursa.

| 5

2. Jačanje ekonomskog oporavka

Rast je u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) iznosio prosječno 2,1 procenat u 2015. što je značajno više od brojke od 0,3 procenta u 2014. na koju su uticale poplave1. Regionalne projekcije rasta za 2015. su prvobitno revidirane naviše u odnosu na početne prognoze od 1,3 procenta u RER-u iz januara 2015., što predstavlja veličinu koja je u širem smislu u skladu s povećanjem rasta širom Evrope. Nakon smanjenja za 1,8 procenata u 2014., ekonomija Srbije je u 2015. ostvarila rast od 0,8 procenata, uprkos nastavljanju fiskalnog prilagođavanja i suše koja je uslijedila nakon poplava u 2014. I ostale SEE6 zemlje su rasle brže u odnosu na 2014.; BJR Makedonija za procijenjenih 3,7 procenata, Kosovo za 3,6, Crna Gora za 3,4 procenta, Bosna i Hercegovina za 2,8, a Albanija za 2,6 procenta. (Slika 1.1.).

Slika 2.1: SEE6: Od stagnacije do rasta Realni rast BDP-a, 2014. i 2015., procenat

-2

4

3

2

1

0

-1

ALB

2.6

BIH

2.8

KOS

3.6

MKD

3.7

MNE

3.4

SEE6

2.1

EU28

2.0

SRB

0.8

J 2014 J 2015e

Napomena: Vrijednosti rasta za 2015. predstavljaju procjenu.Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku i Eurostata (2015).

1 SEE 6 obuhvataju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.

Investicije su primjetno oživjele, kako su SEE6 ekonomije rasle u 2015., što je doprinijelo nastavku povećanja izvoza. Dok je u Evropskoj Uniji (EU) umjereni rast ekonomskih aktivnosti u 2015. bio zasnovan na potrošnji, u SEE6 su investicije, kako domaće, tako i strane bile glavni izvor rasta (Slika 2.2.). To je bio slučaj u Srbiji, na Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji, što je dobrodošla promjena u odnosu na prethodne godine, kada je zajednički pokretač rasta u SEE zemljama bila potrošnja (Slika 2.3). U Srbiji je u 2015. rast na širokim osnovama ostvaren u prerađivačkoj industriji bio praćen značajnim porastom privatnih investicija, čemu su pomogle regulatorne reforme, jeftiniji krediti i povećanje direktnih stranih investicija (FDI) za 46 procenata. Na Kosovu je rast privatnih investicija bio potaknut boljim pristupom zajmovima i FDI. U Albaniji su u osnovi snažne akumulacija kapitala stajali veliki energetski projekti. Novi poticaji rastu od strane investicija su premašili zadržan pozitivan doprinos neto izvoza; naročito u Albaniji, gdje je neto izvoz bio najjači pokretač rasta u 2015. Najznačajniji rast izvoza je bio vezan za povećanje izvoza prerađivačke industrije u Srbiji i BJR Makedoniji, a u Crnoj Gori i Albaniji za usluge turizma.

Doprinos potrošnje rastu je u 2015. bio manji nego u nedavnoj prošlosti. Samo je u BJR Makedoniji potrošnja imala najveći doprinos rastu (potaknuta zapošljavanjem i realnim povećanjem plata), a i priličan rast u građevinarstvu, maloprodaji i uslugama, podržan rastom kredita i vladinom potrošnjom vezanom za politički ciklus.

Rast dobiva zamah kako investicije oživljavaju

| 9

U ostatku regije, potrošnja je manje doprinijela rastu nego u ranijim periodima. Doprinos potrošnje rastu je bio manji zbog fiskalnih usklađivanja, koja su ograničila nominalni rast plata u Srbiji, kao i neizvjesnosti na tržištu rada i smanjenja priliva doznaka iz Grčke i Italije u Albaniji.

Potrošnja je u Bosni i Hercegovini imala udjela u rastu, ali mnogo manje nego u nedavnoj prošlosti. Na Kosovu je rast privatne potrošnje ostao snažan, kako su doznake, plate i penzije nastavile rasti.

Promjena pokretača rasta u 2015. je znak šireg vraćanja SEE6 u ravnotežu. Potreban je dalji otklon izvora rasta s neodrživog modela potrošnje potaknute prilivom kapitala u periodu prije krize, prema rastu vođenom privatnim investicijama i izvozom, da bi se osigurala snažna, ali održiva ekonomska ekspanzija. Potrošnja kao udio u BDP-u je opala za oko 6 procentnih poena, a izvoz je povećan za 10 procentnih poena u regiji u prosjeku između 2007. i 2010., što ukazuje na spor, ali vidljiv napredak u pravcu vraćanja u ravnotežu.

I deficit tekućeg računa je značajno smanjen. U 2015. je takođe bilo znakova vraćanja u ravnotežu u pravcu rasta u sve većoj mjeri potaknutog privatnim investicijama u Srbiji, Albaniji i Kosovu (Slika 2.4).

To dijelom odražava tekuće napore na fiskalnoj konsolidaciji u Srbiji i Albaniji, dok su u Crnoj Gori javne investicije dominirale nad privatnim investicijama.

Slika 2.2: U 2015. je u većini zemalja zapaženo oživljavanje investicija Struktura realnog rasta BDP-a, 2015.

Slika 2.3: Ranije je potrošnja bila dominantan pokretač rasta Struktura realnog rasta BDP-a, 2012.-14.

KOS ALB SRB MNE MKD BIH

-3

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

KOS ALB SRB MNE MKD BIH

-4

-3

5

4

3

2

1

0

-1

-2

J Consumption J Investment J Net exports Q Real GDP growth J Consumption J Investment J Net exports Q Real GDP growth

Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podataka nacionalnih zavoda za statistiku.

Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podataka nacionalnih zavoda za statistiku.

Slika 2.4: Rast vođen privatnom potražnjom u Srbiji, Albaniji i Kosovu Doprinos rastu, pps, 2015.

-4

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

KOS ALB SRB MKD BIH MNEINV CON INV CON INV CON INV CON INV CON INV CON

J Privatne investicije J Javne investicije

J Privatna potrošnja J Javna potrošnja

Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podataka nacionalnih zavoda za statistiku.Napomena: Za većinu zemalja omjer privatnih i javnih investicija predstavlja procjenu. Omjer investicija nije dostupan za MKD i BiH.

10 |

BRJ Makedonija je proces povratka u ravnotežu počela ranije od ostatka SEE6, što je bilo vođeno investicijama i unaprjeđenjem poslovne klime. Ali u 2015. je doprinos investicija rastu pao na nulu, pri čemu su domaće neizvjesnosti jedan od vjerovatnih razloga.

Ključno pitanje, detaljnije obrađeno u Odjeljku 3 ovog izvještaja, je da li ovi rani znaci vraćanja u ravnotežu mogu biti održani u srednjoročnom i dugoročnom periodu

Veća zaposlenost i manja inflacija pomažu smanjenju siromaštvaEkonomski rast i reforme tržišta rada su pružile podršku otvaranju radnih mjesta u 2015. u većini SEE6 zemalja, naročito u privatnom sektoru (Slika 2.5). U Srbiji je reforma Zakona o radu u 2014. povećala fleksibilnost zapošljavanja, racionalizirala otpremnine (ograničavajući obavezu poslodavca na godine provedene na radu kod sadašnjeg poslodavca), reformirala naknade i ojačala njegovu primjenu. Iako je sveukupna zaposlenost pala za 1 procent (g/g) u posljednjem kvartalu 2015., ovepravovremene reforme su pružile podršku za otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru u vrijeme kada je zaposlenost u javnom sektoru smanjena za 5 procenata kao dio reforme javnog sektora i restrukturiranja preduzeća u državnom vlasništvu. Crna Gora je uspjela smanjiti nezaposlenost za 1 procent (g/g) u septembru; a radna mjesta su se uglavnom otvarala u uslugama. U Albaniji je porast zaposlenosti od 1,9 procentnih poena (pp) bio praćen povećanjem radne snage, što je dovelo do umjerenog smanjenja nezaposlenosti na prosječnih 17,1 procent u 2015. U BJR Makedoniji je povećanje broja radnih mjesta u prerađivačkoj industriji i javnoj administraciji bilo glavni faktor smanjenja nezaposlenosti s 28,1 na 26,1 procenat u 2015. U Bosni i Hercegovini, međutim, brži rast nije donio veće koristi u smislu zaposlenosti, već je nezaposlenost porasla za 0,2 procentna poena.

Bez obzira na otvaranje radnih mjesta u 2015., zaposlenost je ostala ispod nivoa prije krize (Slika 2.5).

Rast zaposlenosti je smanjio siromaštvo. Neposrednog nakon krize iz 2008., spor ekonomski rast je doveo do smanjenja zaposlenosti i pada potrošnje, vraćajući unatrag ostvareni napredak na smanjenju siromaštva. U 2015. je rast obnovljen u cijeloj regiji i došlo je do povećanja otvaranja radnih mjesta, a smanjenje siromaštva je obnovljeno. Iako prihod od rada čini tek jednu polovinu prihoda domaćinstva – vrlo mali udio u poređenju s drugim zemljama sa srednjim nivoom prihoda – poboljšanje ishoda tržišta rada je potaklo smanjenje siromaštva. U Albaniji, BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, procijenjena prosječna stopa siromaštva je smanjenja za 2 procenta između 2013. i 2015. Drugim riječima, jedan procent stanovništva ili oko 140.000 ljudi u tim zemljama je izašlo iz siromaštva, mjereno prema regionalnim standardnim mjerilima. Procjenjuje se da je tokom tog perioda siromaštvo smanjeno u svih SEE6 zemljama, ali u različitoj mjeri, u zavisnosti od brzine

2 Na osnovu podataka Ankete radne snage (LFS).3 Nadalje je korištena linija siromaštva od 5 $/dan po PPP u 2005. 4 Procjena za BJR Makdeoniju je zasnovana na zbirnim prihodima, dok su procjene za ostale tri zemlje zsanovane na zbirnoj potrošnji. Podaci o siromaštvu za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo prema međunarodnoj liniji siormaštva nisu raspoloživi. | 11

ekonomskog oporavka i oporavka tržišta rada kao i načina distribucije bogatstva, uz brže smanjenje u zemljama gdje je koncentracija veća oko linije siromaštva. Očekuje se da će se u daljem periodu siromaštvo smanjivati, ali ostaju izazovi vezani za smanjenje siromaštva koji se odnose na veliku nestabilnost rasta, ograničen fiskalni prostor za ublažavanje negativnih šokova i još uvijek malo učestvovanje na tržištu rada i velike stope nezaposlenosti.

U posljednjih pet godina ekonomski rast nije uvijek smanjivao nezaposlenost, koja ostaje ukorijenjena (Slika 2.6). Izuzimajući uticaj svjetske krize, prosječna stopa zaposlenosti u SEE6 ostaje praktično nepromijenjena na oko tek 45 procenata od 2006., u poređenju sa 64 procenta u EU. Stopa nezaposlenosti mladih je generalno oko duplo veća od stope nezaposlenosti odraslih, pogledati dodatak ovoj publikaciji: Specijalna tema.

Naročito je velika dugoročna nezaposlenost: čak 62 procenta nezaposlenih u BJR Makedoniji i 82 procenta u Bosni i Hercegovini su bez posla preko jedne godine (Slika 2.6). Velika dugoročna nezaposlenost u prisustvu pozitivnog ekonomskog rasta ukazuje na strukturalne probleme koji ograničavaj rast zaposlenosti. U regiji se kao primjer navodi kombinacija faktora, kao što su nezavršena tržišna tranzicija, što dovodi do nefleksibilne ponude radne snage, veliki troškova radne snage i drugih rigidnosti.

Bez fundamentalnih strukturalnih reformi nije vjerovatno dugoročno održivo smanjenje strukturalne nezaposlenosti.

Niska inflacija je pomogla jačanju kupovne moći najsiromašnijih domaćinstava. Inflacija je u 2015. u SEE6 regiji ostala prigušena, bez obzira na oporavak rasta. Nakon inflacije od 0,9 procenata u 2014., rast indeksa potrošačkih cijena je u 2015. iznosio u prosjeku 1 procent,

Slika 2.5: Rast u 2015. je doveo do otvaranja radnih mjesta

Slika 2.6: Nezaposlenost je ostala velika, uprkos oporavku ekonomskog rasta

Indeks zaposlenosti, Q2 2008=100 2010-2015, procentni poen, procenat, stopa

70

130

115

100

85

Jun-08

Jun-09

Jun-10

Jun-11

Jun-12

Jun-13

Jun-14

Jun-15

-6 -60

4 40

2 20

0 0

-4 -40

-2 -20

ALB BIH SRB MNE KOS MKD

▬ ALB ▬ BIH ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB ▬ SEE6 J Change in unemployment rate (pps), lhs J Real GDP growth (annual average), lhs

Q Unemployment rate, rhs � Long-term unemployment rate, rhs

Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku.Napomena: Ukupno za regiju ne uključuje Kosovo.

Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku.

12 |

Brža ekspanzija u EU je pomogla SEE6 zemljama da povećaju izvoz, što je dalo značajan doprinos rastu u nekoliko zemalja regije. Realni BDP u EU se oporavio od pada u 2013. na rast od 0,9 procenata u 2014., a potom na 1,5 procenata u 2015. Iako je obim trgovine u svijetu ponovo povećan za 3,6 procenata u 2015. (ista stopa kao i u 2014.) uvoz u EU je porastao za samo 1,6 procenata. Ipak, SEE6 zemlje su zabilježile kontinuiran napredak na povećanju izvoza u EU, glavni trgovinski partnere regije. U prethodnoj deceniji se udio izvoza SEE6 na EU tržište udvostručio, iako se mora priznati da je baza bila vrlo niska (Slike 2.8 i 2.9).

5 Potražnja iz EU iznosi 65 procenata izvoza iz SEE6, a manje od 3 procenta izvoza iz regije ide za Kinu i SAD. Većinu preostalog izvoza predstavlja trgovina unutar regije.

Srbija je bila glavni predvodnik ovog trenda; u 2015. rastao joj je izvoz iz svih sektora, ali industrijski izvoz je predvodio: rast po osnovu izvoza automobilskih dijelova i drugih preduzeća srednje veličine je više nego nadoknadio nagli pad izvoza Fiata, najvećeg investitora u zemlji, od 13,6 procenata; čelik, duhan, hrana, putovanja i profesionalne usluge su takođe doprinijeli rastu izvoza (pogledati Okvir 2.1.). Usluge su ojačale izvoz Crne Gore u 2015. kako je turizam rastao, kao posljedica skretanja turista iz nekih drugih destinacija poput Grčke i Turske. U Bosni i Hercegovini izvozu su glavni doprinos dali hrana, tekstil i mehanički uređaji.

krećući se od -1 procent u Bosni i Hercegovini do 1,9 procenata u Albaniji i Srbiji (Slika 2.7). U međuvremenu je u BJR Makedoniji i Kosovu ostala prisutna deflacija, slična zabilježenoj u EU članicama u centralnoj i istočnoj Evropi u 2015. gdje su cijene u prosjeku opale za 0,4 procenta. Niže cijene su sveukupno ojačale realne prihode domaćinstava. Međutim, u SEE6 regiji je zabilježeno povećanje cijena hrane u prvoj polovini 2015., s niske osnove u 2014. što je dovelo do inflacije cijena hrane. Najveći doprinos tome su dale veće cijene sezonskih poljoprivrednih proizvoda, naročito voća i povrća, ali i ulja i masti. Najveći rast cijena hrane je bio u Crnoj Gori; time je deflacija iz 2014. pretočena u inflaciju od 1,5 procenata u 2015.

Međutim, prema kraju 2015. inflacija cijena hrane je značajno usporena, iako je inflacija cijena hrane u Albaniji dostigla 5,2 procenta u decembru 2015.Slika 2.7: Inflacija CPI ostaje prigušena Prosječna periodična inflacija CPI

-5

15

10

5

0

Dec-11

Dec-12

Jun-12

Dec-13

Jun-13

Dec-14

Jun-14

Dec-15

Jun-15

▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB ▬ SEE6

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku.

Napomena: SEE6 predstavlja ponderisani prosjek.

Vanjsko okruženje je pružilo podršku izvozu

| 13

Okvir 2.1: Automobilska industrija: Pokretač rasta i izvoza

Automobilska industrija ima dugu istoriju u Srbiji, koja je počela izvozom automobila 1953., kao rezultat saradnje između Zastave iz Kragujevca i FIAT-a. Nastavljena je 2008. sporazumom o zajedničkom ulaganju s FIAT-om o osnivanju FIAT Automobila Srbija (FAS), koji je 67 procenata u vlasništvu FIAT-a i 33 procenta u vlasništvu Vlade Srbije. Ukupna investicija u FAS je do sada prešla 1 milijardu €.

Pored FIAT-a, od tada se razvila snažna industrija kooperanata, koja se sastoji i od domaćih i od stranih firmi. Ukupna ulaganja u te firme se procjenjuju na preko 200 miliona € (1,2 procenta od ukupne strane investicije u Srbiju), a one su otvorile oko 3.000 radnih mjesta (0,1 procenat ukupne zaposlenosti i 0,5 procenata zaposlenosti u industriji). Te su firme takođe dovele do efekta povećanja potražnje naročito za uslugama: usluge transporta (naročito željezničkog), kao i snabdijevanja električnom energijom, itd. Neke od najvećih stranih firmi iz te grupe su Magneti Marelli, Johnson Controls, Draxlmaier, Bosch, Lames, Yura, Leoni, Grundfos, Magna, Contitech i Mecaplas. Ima i oko 20-tak domaćih firmi.

Kao rezultat, promet u automobilskom sektoru je u 2015. prešao 2,7 milijardi €, što predstavlja oko 8 procenata BDP-a, i četvorostruko veći iznos u odnosu na 2005. Proizvodnja automobila čini oko 60 procenata ukupnog prometa; na gume i kablove otpada po oko 10 procenata. Većina tih firmi je izvozno orijentirana; na njih otpada 21 procent ukupnog izvoza Srbije u 2015., od čega 12 procenata na FAS. FAS ima oko 1,5 milijardu € bruto prometa od Fiata 500L, a ima kapacitete i za proizvodnju ostalih modela. Drugi veći izvoznici, koji proizvode automobilske dijelove su iz Francuske, Koreje, Njemačke i Danske.

BJR Makedonija takođe ima dinamičan automobilski sektor, koji se nadovezuje na iskustvo zemlje iz doba kad je bila dio Jugoslavije. Sektor je značajno ojačan, kako su u posljednjih pet godina u zemlji počele poslovati brojne firme, između ostalih Johnson Matthey, Johnson Controls, Van Hool, Key Safety Systems, Draexlmaier i Kromberg & Schubert.

Slika 2.8: Udio SEE6 u tržištu EU se udvostručio između 2005. i 2014. Index 2005=100 Percent

Slika 2.9: Srbija je predvodila ekspanziju SEE6 izvoza u EU Udio u tržištu EU, procenat

0 0.25

400 0.55

3500.50

300

0.45250

0.40200

0.35150

0.30

100

50

20092008 20112010 20132012 2014200720062005

0

0.30

0.25

0.20

0.15

0.10

0.05

20092008 20112010 20132012 2014200720062005

J Share of SEE6 exports in EU imports, rhs ▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB

▬ SEE6 exports to EU, lhs ▬ Total EU imports, lhs

Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku. Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku.

14 |

Procjenjuje se da su njihove ukupne investicije oko 235 miliona €, oko 5,5 procenata ukupnih stranih investicija, i već su dovele do značajnih promjena u strukturi izvoza BJR Makedonije. U posljednjih pet godina, izvoz automobilske industrije je skoro šest puta povećan u nominalnom smislu, dostižući 1,7 milijardi € u 2015., 20 procenata BDP-a. Johnson Matthey sam predstavlja više od 40 procenata izvoza stranih kompanija i oko 20 procenata ukupnog izvoza. Procjenjuje se da su ove firme zajedno od 2011. otvorile 15.000 radnih mjesta, oko 20 procenata svih novih radnih mjesta, od čega je jedna trećina za kvalificirane, a dvije trećine za radnike s nižim kvalifikacijama (ovi posljednji su koncentrirani u dvije firme koje proizvode kablove). Iako su ove FDI dovele do prelijevanja efekata na transport, logistiku, alate i pomoćne usluge (uključujući građevinske usluge) čija se vrijednost procjenjuje na 50 miliona € u 2014., veze s lokalnom ekonomijom su još uvijek ograničene.

U Bosni i Hercegovini, Volkswagen ima tvornicu u blizini Sarajeva, a dvije tvornice u Banja Luci i Mostaru proizvode autobuse. Nadalje, njemačka kompanija Car Trimm e jedan od najvećih proizvođača presvlaka i kožnih obloga za automobilsku industriju i ima fabriku u Žepču. Njemačka grupacija MANN+HUMMEL ima fabriku u Tešnju i proizvodi elemente filtera za svjetsku automobilsku i mašinsku industriju. Remus Innovation je austrijski investitor i svjetski lider u proizvodnji auspuha za sportske automobile i ima fabriku u Sanskom Mostu. Takođe, poznata SIAC Grupacija iz Italije ima pogone u BiH, Krupa kabine, u kojima se proizvode kabine za poljoprivrednu mehanizaciju namijenjene za izvoz. Ostale investicije uključuju i investitora iz Italije, čija firma Bosnacar proizvodi građevinska i poljoprivredna vozila; te Slovenački investitor, firma Novi Most, koja proizvodi zavarene zaštitne strukture za evropske proizvođače autobusa, kamiona, mehaničke opreme i raznih drugih mašina. Značajno je da se javljaju nove lokalne firme kao glavni dobavljači svjetski renomiranih proizvođača automobila, među kojima su Prevent Grupa i Bekto Precisa. Prevent, koji posluje oko 17 godina, sada ima tri tvornice u automobilskoj industriji. Proizvode tekstilne i kožne auto-presvlake za Volkswagen, BMW, Citroen, Peugeot, Ford i druge. Svake godine dva miliona automobila širom svijeta dobije presvlake proizvedene u Bosni i Hercegovini. Prevent proizvodi i kočnice i druge metalne i plastične dijelove za automobile. U svojoj desetogodišnjoj istoriji Bekto Precisa je takođe ostvario brz rast. Sada zapošljava oko 500 radnika i snabdijeva metalnim i plastičnim dijelovima glavne proizvođače automobila kao što su BMW, Porsche i Audi.

Izvori: SIEPA, Carinska uprava Srbije, Direkcija za tehnološko-industrijske zone Republike Makedonije, Državni zavodi za statistiku i IFC.

Iako je povećana vanjska potražnja bila primarni razlog rasta izvoza u 2015., realna deprecijacija u odnosu na trgovinske partnere je takođe pomogla povećanju izvoza. Što se tiče trgovinskih partnera, došlo je do umjerenog realnog smanjenja kursa tokom godine, koji se kretao od 1 do 3 procenta, što je doprinijelo većem izvozu u 2015. (pogledati Odjeljak 2). Međutim, povećanje vanjske potražnje je imalo vodeću ulogu u povećanju izvoza. Unaprjeđenje ostalih faktora konkurentnosti, kao što su tržište rada i rigidnosti plata, obrazovni sistem, kvalitet javnih usluga,

troškovi logistike, te investicione klime će biti značajni za pružanje podrške daljem održanju povećanja izvoza.

Dok su izvoznici roba bili pogođeni nižim cijenama, veće investicije su dovele do povećanja uvoz. Niže cijene nafte i baznih metala na međunarodnim tržištima su naročito pogodili izvoznike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova – zemlje u kojima robe čine dosta velik udio u njihovom izvozu. U Albaniji, gdje izvoz sirove nafte i baznih metala čini skoro 40 procenata ukupnog izvoza,

| 15

proizvodnja je više nego prepolovljena nakon pada cijena nafte. U 2015., izvoz roba je smanjen za 7,2 procenta g/g, uprkos ustrajnom rastu izvoza tekstila i obuće. Obzirom na pad izvoza baznih metala, izvoz roba s Kosova je stagnirao, uz rast od samo 0,2 procenta, a iz Crne Gore je opao za 7,3 procenata. Za razliku od toga, zemlje čiji je izvoz intenzivno prerađivački, kao Makedonija i Srbija imaju koristi od trenutne situacije (Slika 2.10). Niske cijene nafte su u svim SEE6 potisnule rast uvoza.

Međutim, snažne investicije u skoro svim SEE6 zemljama su se odrazile na veliki uvoz mašina i opreme. Iako je uvoz roba u mnogim zemljama smanjen, oporavak domaće potražnje dijelom objašnjava rast uvoza od 5,6 procenata g/g zabilježen u Srbiji. Što se tiče bilansa, trgovinski deficit SEE6 se smanjio na 15,9 procenata BDP-a u 2015., kako je izvoz roba u prosjeku povećan za 07, procenata, a uvoz roba se smanjio za 2,3 procenta.

Iako se još uvijek uglavnom radi o niskoj tehnologiji, sofisticiranost izvoza se povećava. Kad je riječ o srednjoročnom učinku izvoza roba iz regije, došlo je do povećanja njegove sofisticiranosti uglavnom u zemljama koje izvoze industrijske proizvode (Slika 2.11), u velikoj mjeri na intenzivnoj margini. Kao rezultat, izvoz SEE6 ostaje dominanto u domenu niske tehnologije

Sveukupno, vanjska neravnoteža se nastavila smanjivati u većini SEE6. U 2015. Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija su nastavile smanjivati omjer deficita tekućeg računa i BDP-a, dok su ga Kosovo i BJR Makedonija povećale (Slika 2.10). Faktori smanjenja vanjskog deficita su SEE6 su bili različiti. Iako je uvoz u cjelini smanjen, dijelom zbog nižih cijena nafte, u nekim zemljama je to

Slika 2.10: Deficiti tekućih računa su uglavnom smanjeni Doprinos promjeni deficita tekućeg računa u 2015., u odnosu na 2014., procent BDP-a.

Slika 2.11: Podijeljen učinak na sofisticiranost izvozaUdio visoke i srednje tehnologije u izvozu, procent od ukupnog

KOS MKD ALB MNE SRBBIH

-5

-4

-3

4

3

2

1

0

-1

-2

0

40

30

20

10

MKD ALBBIH MNESRB

J Goods exports J Goods imports J Net services exports J 2001 J 2008 J 2014

J Remittances J Others Q Change in current account

Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke na osnovu WDI, WITS, PWT8.0 i podataka nacionalnih zavoda za statistiku. Napomena: Klasifikacija je zasnovana na tehnološkom rangiranju industrijskih prerađevina kao u Lall i sar, .2006. „Sofisticiranost izvoza: Novo mjerilo karakteristika proizvoda“.

16 |

U 2015. je povećanje nestabilnosti priliva kapitala uticalo na mogućnost ekonomija u nastanku i razvoju da finansiraju vanjsku neuravnoteženost. Za regiju su od najveće koristi bili postepeno povećanje aktivnosti u EU, pad svjetskih cijena nafte i slabljenje eura u odnosu na US dolar. Ali kako su se kamatne stope na US dolar normalizirale, izgledi za priliv kapitala na tržišta u nastanku su slabili u 2015. uz smanjenje projekcija priliva i u 2016. i 2017. Početkom 2016. stanje na svjetskom tržištu je bilo turbulentnije, pri čemu su tržišta reagirala na globalne ekonomske novine i promjene očekivanih budućih povećanja stopa u US. Ta neizvjesnost doprinosi smanjenju prinosa US Treasury-ja i njemačke vlade (ova druga je prešla u negativnu zonu) dok su marže na tržištima u nastanku bile povećane do sredine februara prije ponovnog smanjenja. Tržišta su ostala podložena promjeni apetita za rizikom uz potencijalni uticaj na buduće troškove i raspoloživost finansiranja za SEE6 zemlje, poput Srbije, Albanije i BJR Makedonije, kojima treba značajno bruto fiskalno finansiranje. U slučaju Crne Gore, kamate na euro-obveznice emitirane u martu 2016. (5ogodišnje obveznice u iznosu od 300 miliona eura) su imale cijenu od 200 baznih poena iznad prošlogodišnje emisije.

Na primjer, Svjetska bana, januar 2016. Izvještaj o svjetskim ekonomskim izgledima (GEP) daje projekciju priliva kapitala u ECA zemlje u razvoju od 2,7 procenta BDP-a u 2015.g., što je manje u odnosu na 4,6 procenata u 2014.g. te umjereno povećanje na 3,1 procenat u 2016.g. Revidirano naniže za 2,3 pp u 2015.g. i 2,7 pp u 2016.g.u odnosu na projekcije GEP-a iz juna 2015.g.

To povećanje je odraz ne samo globalnih promjena u smislu nesklonosti investitora riziku, već i njihove re-evaluacije osnovnih pokazatelja Crne Gore s povećanjem fiskalnog deficita.

Iako su FDI u regiji povećane, pogoršanje međunarodnog stanja likvidnosti će vjerovatno otežati konkurenciju za vanjskog finansiranje. Projekcije zadržavanja deficita tekućih računa u regiji, u kombinaciji s neizvjesnim međunarodnim finansijskim okruženjem, ukazuje da rizici vanjskog finansiranja ostaju veliki. FDI u iznosu u eurima su se povećale tokom 2015. u brojnim zemljama u regiji (Slika 2.12). Na primjer, u Crnoj Gori je povećanje vođeno ulaganjima u nekretnine, dokapitalizacijom banaka i ulaskom novih banaka; u Albaniji izgradnjom Transjadranskog plinovoda i hidro-elektrane; a u Srbiji FDI u proizvodnu industriju (motorna vozila), trgovinu i bankarski sektor. U smislu sveukupnog rizika finansiranja, osnovni vanjski bilans, tj. suma bilansa tekućeg računa i neto priliva direktnih stranih investicija, je bio pozitivan u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, a u Albaniji su direktne investicije pokrile 61 procenat deficita tekućeg računa.

smanjenje ublaženo podrškom od strane polu-proizvoda i kapitalnih roba za investicije i industrijsku proizvodnju za izvoz

Izvoz je bio potpomognut uslugama, kao što su transport i putovanja, ali i pošiljkama industrijskih proizvoda u Evropu.

Veća vanjska nestabilnost je uticala na raspoloživost financiranja

| 17

Situacija u Bosni i Hercegovini uzrokuje zabrinutost za rizike vanjskog finansiranja, jer su FDI u 2015. pokrile tek 24 procenta projiciranog deficita tekućeg računa. Prilivi u portfelj, koji u regiji uglavnom potiču od priliva suverenih obveznica, su bili pozitivni samo u Albaniji i Crnoj Gori. Neto odlivi iz portfelja su bili najveći u Srbiji (0,9 procenata BDP-a), obzirom na pad vladinog vanjskog finansiranja putem obveznica odnosu na 2014. Odlivi ostalih investicija su bili veliki u bankarskom sektoru u Crnoj Gori i u ne-bankarskom sektoru u BJR Makedonij.

Politike će biti ključne u nadmetanju za oskudne mogućnosti finansiranja. Zemlje s vjerodostojnim programom reformi će biti privlačnije investitorima, te je vjerovatnije da zadrže ili dobiju finansiranje kada su izvori finansiranja oskudni. U narednim odjeljcima se razmatraju kratkoročne i dugoročne politike koje bi vjerovatno uticale na rast i privlačenje investicija u kratkoročnom periodu.

Slika 2.12: Priliv FDI se povećao u SEE6 zemljama dok su ostali kapitalni prilivi smanjeniKlizni iznos za četiri kvartala, milion eura

-500

4,500

2,000

1,500

1,000

500

0

Dec-13

Mar-14

Mar-15

Jun-14

Jun-15

Sep-14

Sep-15

Dec-14

4,000

3,500

3,000

2,500

▬ FDI inflows ▬ Portfolio investment inflows ▬ Other investment inflows

Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku

Napomena: Priliv FDI = obaveze na financijskom računu.

18 |

3. Podrška reformama je u toku

Nastavak fiskalne konsolidacije u 2015. je smanjio deficite u svim SEE6 zemljama osim u Crnoj Gori. Najveće smanjenje u 2015. je ostvareno u Srbiji (sa 6,6 procenata BDP-a na 3,7 procenata); nakon koje slijedi Albanija (s 5,9 na 4,8, pri čemu na plaćanje zaostalih javnih obaveza otpada do 1,3 procenta); BJR Makedonija (s 4,2 na 3,5 procenata); i Kosovo (s 2,6 na 1,9 procenata) (Slika 3.1). Samo se u Crnoj Gori fiskalni deficit značajno povećao (s 3,1 na 7,0 procenata DP-a) nakon skoka kapitalnih rashoda i podbacivanja prihoda. U regiji je između 2014. i 2015. došlo do zanemarivog smanjenja prosječnog deficita s 4,1 na 3,8 procenata BDP-a, kako se javni dug popeo na prosječno 55 procenata BDP-a, otkrivajući poteškoće na prevazilaženju strukturalnih slabosti javnih finansija.

Povećani prihodi su značajno doprinijeli fiskalnom prilagođavanju u 2015. Povećanje prihoda u cijeloj regiji je bilo vezano za promjene politike, koje su u

Albaniji, Srbiji i Kosovu bile kombinirane s jednokratnim primicima. U Srbiji su jednokratni faktori iznosili do 1.1 procenat BDP-a; oni uključuju dividende i naknade od javnih preduzeća i plaćanje licenci za 4G mreže. Trajnije promjene politika uključuju povećanje stope PDV-a na Kosovu; veće akcize u Srbiji i Bosni i Hercegovini; te ponovno uvođenje poreza na profit na nereinvestiranu zaradu u BJR Makedoniji. Doprinijeli su i napori na poboljšanju ubiranja poreza; novi IT sistemi se sada koriste za naplatu 95 procenata poreza i od pojedinaca i od firmi u Srbiji, kao i za naplatu svih poreza od firmi u BJR Makedoniji. Prihodi od PDV-a i akciza su imali suprotan efekat, obzirom da su u cijeloj regiji ostvareni u manjem obimu od očekivanog. Problemi se vjerovatno mogu pripisati još uvijek neadekvatnom procesu ubiranja poreza, poreskim olakšicama i oslobađanjima za strani segment ekonomije i niskim maloprodajnim cijenama nafte.

Slika 3.1: Fiskalni deficiti su smanjeniSlika 3.2: Smanjenje potrošnje je rezultiralo velikim fiskalnim prilagođavanjima u Albaniji i Srbiji

Fiskalni deficit u odnosu na BDP, procenat Doprinos godišnjoj promjeni fiskalnog deficita u 2015. procent BDP-a

MNE ALB SRB MKD KOS SEE6BIH

0

8

7

6

5

4

3

2

1

MNE BIH MKD KOS ALB SEE6SRB

-4

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

J 2014 J 2015 J Expenditure J Revenue Q Change in fiscal deficit

Izvor: Ministarstva finansija. Izvor: Ministarstva finansija.

Napredak na fiskalnom prilagođavanju

| 21

Nekoliko zemalja ide u pravcu jačanja prihoda. Napori na proširivanju baze prihoda, smanjenju neproporcionalnog oslanjanja na oporezivanje rada (naročito doprinose za socijalno osiguranje) i profesionalizaciji poreske uprave, su neophodni za pružanje podrške za unaprjeđenje upravljanja javnim finansijama u SEE6. U tom smislu, Albanija je pokrenula kampanju protiv utaje poreza koja uključuje kampanju podizanja svijesti javnosti, strožije kazne u Zakonu o poreskim procedurama i zapošljavanje većeg broja poreskih inspektora. I poreske procedure su promijenjene da bi se otklonili regulatorni nedostaci kod PDV-a i akciza, a zemlja postepeno prelazi na kontrolu zasnovanu na riziku. U Srbiji je poreska uprava uspješno usvojila Plan transformacije kojeg je vlada odobrila u junu 2015.

Napori na fiskalnoj konsolidaciji su počeli davati pozitivne rezultate,

kako su zemlje počele provoditi reforme programa gotovinskih naknada, smanjenja udjela javnog sektora u ekonomiji i poboljšanja učinka javnog sektora. Zajednički strukturalni problemi u svim SEE6 zemljama uključuju veliku javnu potrošnju i neproduktivne javne transfere. Srbija i Albanija su u 2015. smanjile omjer rashoda u odnosu na BDP. Srbija je uspjela srezati javnu potrošnju za 1,7 procenata BDP-a tokom 2015. zahvaljujući uštedama na platama u javnom sektoru i penzijama, značajno smanjujući fiskalni deficit (Slika 3.2). Vladin ambiciozni program fiskalne konsolidacije, koji je sada usmjeren na potrošnju na plate, predstavlja reformu od koje se zajedno s reformom penzija, očekuje da ostvari tri četvrtine planiranog smanjenja fiskalnog deficita do kraja 2017. (pogledati Okvir 3.1). Slično tome, u Albaniji su ograničena potrošnja na plate, socijalne usluge i kamate pomogli smanjenju fiskalne neravnoteže.

Okvir 2.1. Reforma sistema plata u javnom sektoru u Srbiji

Reforma javnog sektora je bila jedan od prvih prioriteta vlade formirane 2014. u Srbiji. Fiskalne slabosti u periodu 2012. – 14. su dovele do skoka javnog duga za 26 procentnih poena i povećale hitnost fiskalnog prilagođavanja. Rashodi generalne vlade su iznosili 45,6 procenata BDP-a u prosjeku u tom periodu, a najveća pojedinačna kategorija potrošnje, plate, je činila 11 procenata BDP-a u 2013.

Pored toga što su rashodi na plate bili veliki, bili su i netransparentni, što je predstavljalo problem za fiskalnu predvidivost. Sistem plata je obuhvatao pet različitih osnovnih plata, 900 različitih koeficijenata radnih mjesta, 2.200 naziva radnih mjesta, 71 različit element nagrađivanja, zasnovan na 19 zakona i mnoštvu pod-zakonskih akata. Isplata dodataka na platu po različitim elementima nije bila zasnovana na pravilima, što je dovodilo do značajnih poremećaja u sistemu plata. De facto, institucije su bile stimulirane da maksimalno iskoriste resurse za plate. Principi institucionalne kontrole su se zaobilazili kroz, u velikoj mjeri nekontrolirano, zapošljavanje na privremenoj osnovi.

Od 2014. vlada je zacrtala cilj smanjenja potrošnje na plate putem sveobuhvatne reforme javne uprave dizajniranog tako da se poveća kvalitet i efikasnost javnih službi; motiviraju i bolje nagrade javni službenici; i izgradi kapacitet javne uprave u Srbiji da upravlja procesom pristupanja EU. Reforma je zasnovana na dva strateška dokumenta Strategija reforme javne uprave (PAR) i Akcioni plan za implementaciju Strategije reforme javne uprave.

22 |

U svrhu ostvarivanja svojih reformski ciljeva, vlada je pokrenula aktivnosti na dva fronta, zakonodavnom i administrativnom. Ministarstvo finansija (MF) je uspostavilo Registar zaposlenih u osnovnom javnom sektoru (bez preduzeća u državnom vlasništvu), koji sadrži individualne informacije o oko 465.000 uposlenika. Iako je registar zasnovan na samo-prijavljivanju, što nameće rizik od netačnih podataka, podaci se redovno unakrsno provjeravaju s podacima iz registara obaveznog socijalnog osiguranja da bi se smanjila mogućnost greške.

Što se tiče ograničavanja troškova, smanjena je formula za usklađivanje plata, nakon čega je slijedilo i nominalno smanjenje plata za 10 procenata u novembru 2014., te uvođenje limita za maksimalnu platu u javnom sektoru. Pored registra zaposlenih, MF je u saradnji s Ministarstvom javne uprave i lokalne samo-uprave, uspostavilo i registar institucija u javnom sektoru.

Institucionalna kontrola je pojačana zabranom zapošljavanja uvedenom u januaru 2014., koja je dopustila maksimalno zapošljavanje 1 radnika na 5 oslobođenih radnih mjesta. Ova zabrana zapošljavanja je i dalje na snazi, iako se postepeno ublažava i zamjenjuje sistemom strogih limita zapošljavanja po institucijama, utvrđenih Zakonom o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru usvojenom u septembru 2015. Po tom zakonu, sada se predlaže limiti za svaku pojedinu instituciju, koji se usvaja vladinom uredbom na 6omjesečnoj osnovi. Konačno, broj zaposlenih po ugovoru o djelu u ministarstvu ili agencije je ograničen na 10 procenata od ukupno zaposlenih, a ministarstvima je dat rok od 3 mjeseca da taj broj usklade s limitom.

Provode se i druge mjere za osiguranje održivosti reforme. Konkretno, Vlada je usvojila novi Zakon o platama i naknadama u javnom sektoru, koji navodi parametre sistema plaćanja i rangiranja koji se primjenjuje u cijelom javnom sektoru. Zakon drastično smanjuje fragmentiranost sistema plata i osigurava, do maksimalno moguće mjere primjenu principa 'ista plata za isti posao' u cijelom osnovnom javnom sektoru. Paralelno, vlada provodi temeljit funkcionalni pregled ministarstava i agencija da bi utvrdila mogućnosti za optimalizaciju, fokusirajući se na ona ministarstva i agencije koje imaju najviše zaposlenih i pružaju vitalne usluge, kao i na reorganizaciju preko 100 trenutno postojećih centralnih državnih institucija.

Izvor: Svjetska banka

Za održavanje uticaja mjera politike na fiskalni deficit, bitno je dalje pomjeriti strukturu javne potrošnje u pravcu produktivnijih i pravičnijih oblasti. Iako su sve SEE6 zemlje osim Kosova smanjile potrošnju na plate u javnom sektoru kao udio u BDP-u tokom prethodne tri godine, plate i dalje čine značajnu stavku u budžetima SEE6. Na primjer, u Bosni i Hercegovina i Crnoj Gori plate su činile oko 12 procenata BDP-a u 2015..

Socijalna davanja su porasla kao udio u BDP-u u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji, ostale iste u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji; međutim postoji generalna zabrinutost u vezi s njihovim ciljanjem i efikasnosti. Štaviše, neke nedavne politike će povećati pritisak na budžete. U Crnoj Gori će izmjene Zakona o penzionom osiguranju koje su omogućile prosječno povećanje penzije od 3 procenta i povećanje minimalne penzije za 20 procenata,

| 23

uz izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji uvodi doživotnu naknadu za majke troje i više djece u iznosu do 70 procenata prosječne neto plate u zemlji – povećati potrošnju za 1,5 procent BDP-a godišnje. U BJR Makedoniji, penzije rastu posljednje četiri godine, uz dostizanje 9,0 procenata BDP-a u 2015. Reforma iznosa i ciljanja penzija i socijalnih davanja je od kritičnog značaja za efektivnu fiskalnu konsolidaciju u srednjoročnom periodu.

Veliki projekti javnih investicija su ubrzali rast javne potrošnje u nekoliko zemalja u 2015. Njihov udio u budžetu se kreće od 3 procenta BDP-a u Srbiji do 7 procenata na Kosovu i 8,5 procenata u Crnoj Gori. Kapitalna potrošnja je smanjena u cijeloj regiji kao dio fiskalnih prilagođavanja neposredno nakon svjetske finansijske krize u 2008. Nakon obnove rasta, ova budžetska stavka je nastavila rasti u zemljama s tradicionalno velikom kapitalnom potrošnjom,

dok je i dalje ostala ograničena u zemljama koje imaju tradicionalno nižu kapitalnu potrošnju. Na primjer, na Kosovu je izgradnja autoceste povećala potrošnju za 2 procenta BDP-a, a u Crnoj Gori za 4,7 procenata, a u srednjoročnom periodu se očekuje dalji porast tog nivoa.

Kao i u svim zemljama, javna kapitalna potrošnja u SEE6 bi trebala biti rigorozno evaluirana da se osigura da se javni novac troši na projekte s najvećim ekonomskim i socijalnim povratom. Bosna i Hercegovina je ostvarila dobar napredak na donošenju transparentnih kriterija evaluacije državnih i entitetskih programa javnih investicija. Većina SEE6 zemalja uspostavlja jedinstvenu proceduru pripreme projekata javnih investicija. Rigorozni i transparentni aranžmani procjene, izbora i odobrenja investicionih projekata i jačanje institucija u smislu finansiranja, upravljanja i monitoringa projekata će osigurati kvalitetno pružanje javnih usluga, pružiti građanima i firmama ekonomske

Slika 3.4: Treba se povećati efikasnost upravljanja javnim investicijama

Slika 3.3: Teret plata i potrošnje u javnom sektoru ostaje velik Javna potrošnja na plate i socijalna davanja, 2015e Kapitalna potrošnja (2012. – 2015.) i najnovija PEFA bodovanja

prema kapitalnim rashodima

MNE BIH SRB MKD ALB SEE6KOS

0

60

50

40

30

20

10

0

10

A

8

B

6

C

2 E

4D

KOS MNE MKD ALB BIH SRB

J Wage bill J Social benefits J P12(iii) Multi-year costing of recurrent & investment expenditure, rhs

J Capital expenditures Q Total expenditures J P12(iv) Linkages of investment budgets & expenditure estimates, rhs

Q Capital expenditures (2012–15 annual average), lhs

Izvor: Ministarstva finansija. Izvor: Ministarstva finansija, PEFA.

24 |

ekonomske mogućnosti i služiti kao centralni katalizator ekonomskog rasta (pogledati Okvir 3.2.). U svim zemljama će unaprjeđenje srednjoročnog fiskalnog planiranja i donošenja odluka o javnim

investicijama omogućiti i donošenje odluka zasnovanih na informacijama, što će u krajnjoj liniji ojačati fiskalnu konsolidaciju povećanjem dugoročnog povrata na javnu potrošnju.

Okvir 3.2. Jačanje upravljanja javnim investicijama

Utvrđeno je da unaprjeđenje upravljanja programom javnih investicija daje značajne koristi. Zemlje s najefikasnijim upravljanjem javnim investicijama ostvaruju veći rast po dolaru uloženom u javnu infrastrukturu nego manje efikasne zemlje1. Iako dobar dio literature potvrđuje da javne investicije povećavaju BDP, opseg tog uticaja varira zbog neizvjesnosti fiskalnih multiplikatora na strani potražnje i neefikasnosti na strani ponude (Easterly i Rebelo 1993; i Warner 2014). IMF (2015) je utvrdio da šokovi javnih investicija u naprednim ekonomijama povećavaju BDP za oko 0,4 procenta u istoj godini, a 1,5 procent nakon četiri godine; takođe je utvrdio da šokovi investicija imaju čak i veći uticaj na rast u zemljama s efikasnijim javnim investicijama, povećavajući BDP za 2,6 procenata nakon četiri godine.

Nepostojanje jasnih nacionalnih propisa i smjernica u SEE6 zemljama ugrožava kvalitet i efikasnost osnovnih funkcija upravljanja javnim investicijama. Trenutno postoji malo ili nema osiguranja da se projekti efektivno provjeravaju u smislu usklađenosti s vladinim politikama i strategijama, korištenjem formaliziranih alata za procjenu i nezavisnog pregleda. Odgovornosti aktera nisu jasne, nejasni su nivoi odobrenja jer se neke funkcije preklapaju. Postoje i propusti u formalizaciji zahtjeva za upravljanjem i monitoringom projekata, posebno u projektima koji se finansiraju iz budžeta vlada.

Poređenje s dobrim međunarodnim praksama pokazuje da se u regiji preskaču neki koraci u ciklusu upravljanja javnim investicijama. Metodologija koju je uradila Svjetska banka omogućava poređenje postojećih praksi u SEE6 s dobrim praksama upravljanja javnim investicijama u različitim stadijima; koji uključuju:

• Strateško usmjeravanje i preliminarna provjera: Nepostojanje nacionalne strategije kojajasno navodi prioritete javnih investicija, onemogućava preliminarnu provjeru projektnihideja. Značajan naglasak se treba staviti na filtriranje loših projektnih ideja u ranom stadiju,tako da se ide u projekte koji imaju jasnu opravdanost zasnovanu na vladinim politikama istrategijama, a da se ne rasipaju resursi na procjenu i pripremu manje efektivnih projekata.Projekti takođe često postignu zamah u planiranju, što otežava njihovo zaustavljanje ukasnijem stadiju. Treba postojati centraliziran proces i smjernice za format i provjerupočetnih prijedloga projekata u smislu njihove usklađenosti s prioritetima nacionalnepolitike.

•Formalna procjena i nezavisni pregled. Trenutno ne postoje smjernice za procjenu projekata javnih investicija koji se finansiraju iz domaćih prihoda.

1IMF, Povećanje efikasnosti javnih investicija, 2015. Studija definira efikasnost javnih investicija kao odnos između vrijednosti mase javnog kapitala i izmjerenog obuhvata i kvaliteta infrastrukturnog objekta. Nivo efikasnosti u datoj zemlji se izračunata kao udaljenost od najveće efikasnosti, koja se definira prema zemlji koja ima najveći obuhvat i kvalitet infrastrukture (outputa) za dati nivo mase javnog kapitala (inputa).2 Svjetska banka 2010. Izvor: Svjetska banka

| 25

Iako su standardizirani alati za procjenu međunarodno priznati kao značajni da bi se osiguralo da izabrani projekti budu izvodljivi i imaju socio-ekonomsku vrijednost, trenutni propisi ne zahtijevaju studije izvodljivosti. Slično tome, obično se za značajnije projekte ne predviđa izrada pred-studije izvodljivosti koja uključuje analizu koristi i troškova šireg niza opcija. Zemlje s dobrim praksama upravljanja javnim investicijama obično formaliziraju nezavisne provjere svih sumnji u projektnoj dokumentaciji. To je naročito značajno jer resorna ministarstvo ne primjenjuju uvijek strogo model razdvajanja internih uloga predlaganja, procjene, pregleda i odobrenja projekta. Na primjer, izrada pred-studija izvodljivosti i studija izvodljivosti se često ugovora s vanjskim izvršiocima, a izvršilac izvještava onu jedinicu ili organ koji predlaže projekt.

• Izbor i donošenje budžeta. Osnovni aspekt sistema upravljanja javnim investicijama koji dobrofunkcionira je odgovarajuća veza između procjene i izbora projekata i budžetskog ciklusa.Poželjna karakteristika takvog sistema su transparentni kriteriji izbora projekata; procespripreme budžeta koji je dobro strukturiran i koji uzima u obzir kako tekuću investiciju tako ibuduće implikacije projekta tokom srednjoročnog i dugoročnog perioda; efektivne mehanizmezaštite tako da se osigura finansiranje samo procijenjenih i odobrenih projekata; i osiguranje daizabrani projekti imaju adekvatno finansiranje ne samo troškova izgradnje, nego i troškova rada iodržavanja nakon što budu završeni.

• Implementacija, završetak i evaluacija projekta. Čini se da procedure pripreme i izvršenjabudžeta imaju podijeljen uticaj na efektivnost izgradnje projekata. Nema dokaza da su nivoiizdvajanja nedovoljni za osiguranje pravovremenog završetaka projekta i postoje mehanizmi zaosiguranje višegodišnjih obaveza kada se mogu javiti posljedice po potrošnju u narednimfiskalnim godinama. Međutim, neravnomjeran obrazac godišnje potrošnje, gdje se velik diokapitalne potrošnje dešava u posljednjem mjesecu fiskalne godine ili se nikako ne izvrši, ukazujena probleme vezane bilo za pravovremeni početak projektnih aktivnosti ili nedovoljnufleksibilnost tokom budžetske godine. Većina zemalja nema specifične formalne zahtjeve iliinstitucionalne aranžmane koji bi usmjeravali ex post evaluaciju projekata javnih investicija, kaošto su pregled nakon završetka. Nacionalni uredi za reviziju su do sada imali samo ograničenuulogu u evaluaciji javnih investicija.

Izvor: Svjetska banka

Poboljšanje fiskalnog stanja u SEE6 bi bilo nemoguće bez uspješnog upravljanja rizicima. Očekuje se da povećanje fiskalne transparentnosti i jačanje upravljanja budžetom uz vjerodostojna fiskalna pravila, srednjoročni okvir fiskalnih rashoda i strožije upravljanje dugom, garancijama i potencijalnim obavezama smanje rizike i poboljšaju fiskalno stanje. Sve SEE6 zemlje će imati koristi od strožijeg nadzora nad javno privatnim partnerstvom (PPP) i bolje integracije između nacionalnih strateških planova i donošenja kapitalnih budžeta i finansiranja. PPP i koncesije mogu biti korisni za pružanje podrške infrastrukturi i povezanim javnim uslugama.

Ono je, međutim, složeno: zahtijeva ne samo pažljivu raspodjelu i ublažavanje rizika, veći i dobro promišljenu strategiju nabavke da bi se osiguralo da javni sektor dobije odgovarajuću vrijednost za novac. Neefikasno upravljanje javnim finansijama često rezultira gomilanjem neizmirenih obaveza. Pokrivanje neizmirenih obaveza i sprječavanje njihovog daljeg stvaranja predstavlja ozbiljan rizik za centralnu i lokalne vlade u SEE6. Međutim, Albanija je, u samo dvije godine uspjela pokriti neizmirene javne obaveze koje su iznosile do 5 procenata BDP-a, uz istovremeno jačanje institucija za upravljanje javnim finansijama i sprječavanje daljeg gomilanja neizmirenih obaveza (pogledati Okvir 3.3).

Box 3.3. Albania: Arrears Clearance and Commitment Controls

A combination of declining government revenues post-crisis and spending commitments consistently above budget ceilings led Albania to accumulate major arrears in 2008–13. Even as financial resources tightened and there was a large overhang of social spending, the government continued to spend heavily on infrastructure. The spending ceilings assigned to budget entities for the medium term were treated as a reference baseline for their plans, rather than an upper limit. New investment projects were approved with commitments well beyond the budget limits of a year and then often cut back during the year due to lack of resources. Where executions exceeded budgets, arrears accumulated. By the end of 2013, Albania’s arrears amounted to 5.3 percent of GDP, on works, goods and services, such as utility bills, VAT and CIT refunds, disability benefits, and special funds.

In 2014 the government signed a Strategy for the Prevention and Settlement of Overdue Liabilities. It set procedures for (1) settling overdue debt in an accurate, transparent, and unbiased manner within three years, and (2) tightening financial discipline to prevent future accumulation of debt. Arrears were paid using the FIFO (first in, first out) principle. The Ministry of Finance (MoF) established special units to manage the process. Reports on the processing of arrears were published regularly. An external audit validated the amounts and the clearing process. Arrears were fully cleared by the end of 2015, slightly ahead of schedule.

To prevent emergence of fresh arrears a number of controls were introduced. Budgeted entities were required to prioritize their activities within set limits and approved budget ceilings. Clear prioritization criteria ensure that poorly prepared and ill-conceived projects are not financed and that resources are applied where they will have maximum effect on the government’s fiscal and other objectives. To avoid over-commitments the MoF in March 2014 issued a budget circular notifying line ministries that commitments for 2015 to 2017 were not to exceed 30 percent of the medium-term fiscal ceilings for current expenditures and 50 percent for domestic capital expenditures. Parliament approved the 3-year spending limits in the Budget Law of 2015. The government plans to amend Albania’s Law on Management of the Budget System, in 2016 so that it reflects, among other things, the changes to the medium-term fiscal framework. These changes are also embedded in Albania’s PFM strategy, which was approved by the Council of Ministers and published in December 2014.

To better control commitments, budget entities must now obtain authorization from the Treasury before commencing procurement for a project. The Council of Ministers in a regulation issued in January 2014 now requires all budget units to receive a Treasury stamp before procuring any goods or services. The MoF denies the stamp for buying goods for which funds are not available. This procedure has helped curtail the common practice of initiating procurement, particularly multiyear commitments, without sufficient consideration of the resources available, since the Treasury system is currently not capable of imposing hard controls on expenditure commitments. The Treasury system was also reinforced to provide greater control of commitments, including multiyear commitments. Budget units must record commitments in the Treasury District Office within three days of signing a contract. The Treasury performs periodic checks on budget users that have a high risk of incomplete compliance to ensure that the requirements are followed.

Source: World Bank.

26 |

and related public services. They are, however, complex; they require not only careful risk allocation and mitigation but also a well-thought-out procurement strategy to ensure that the public sector gets value for money. Often, inefficient PFM results in the accumulation of arrears. Clearing arrears and preventing their build-up is a serious challenge for central and local governments in SEE6.However, in just two years, Albania has been able to clear public arrears amounting to 5 percent of GDP and at the same time has been reinforcing its PFM institutions to limit their accumulation (see Box 3.3).

Okvir 3.3. Albanija: Pokrivanje neizmirenih obaveza i kontrola stvaranja obaveza

Kombinacija pada vladinih prihoda nakon krize i stvaranja obaveza za potrošnjom iznad budžetskih mogućnosti su doveli do nagomilavanja velikih neizmirenih obaveza u periodu 2008. – 2013. Čak i kad su se fiskalni resursi smanjili i došlo do smanjenja socijalne potrošnje, vlada je idalje nastavila s velikom potrošnjom na infrastrukturu. Limiti potrošnje određeni budžetskim subjektima za srednjoročni period su tretirani kao referentna osnovica za planiranje, a ne kao gornja granica potrošnje. Odobravali su se investicioni projekti i stvarale obaveze daleko iznad godišnjih budžetskih limita, a onda su se često tokom godine smanjivali zbog nedostatka sredstava. Kad je izvršenje prelazilo budžete, gomilale su se neizmirene obaveze. Do kraja 2013., neizmirene obaveze Albanije su dostigle 5,3 procenata BDP-a, za radove, robe i usluge, kao što su računi za komunalne usluge, PDV, povrat poreza na prihod, invalidnine i specijalni fondovi.

Vlada je 2014. donijela Strategiju sprječavanja stvaranja i poravnanja neizmirenih obaveza. Ona je utvrdila procedure za (1) tačno, transparentno i nepristrano poravnanje neizmirenih obaveza u roku od tri godine, (2) jačanje fiskalne discipline da bi se spriječilo stvaranje novih dugovanja. Neizmirene obaveze su pokrivane po principu „ranije stvorena- ranije izmirena“. Ministarstvo financija je formiralo posebnu jedinicu za upravljanje tim procesom. Redovno su objavljivani izvještaji o izmirenju obaveza. Vanjska revizija je verificirala iznose i proces plaćanja. Neizmirene obaveze su potpuno pokrivene do kraja 2015., nešto prije utvrđenog roka.

Da bi se spriječilo stvaranje novih neizmirenih obaveza, uvedene su brojne kontrole. Od budžetskih subjekata je traženo da donesu prioritete unutar utvrđenih limita i odobrenog maksimalnog budžeta. Jasni kriteriji za utvrđivanje prioriteta osiguravaju da se neće finansirati loše pripremljeni i slabo dizajnirani projekti i da se sredstva koriste tamo gdje će imati najveći efekat na vladine fiskalne i druge ciljeve. Da bi izbjeglo stvaranje obaveza iznad mogućnosti, Ministarstvo financija je 2014. poslalo budžetsko cirkularno pismo obavještavajući resorna ministarstva da obaveze koje ugovore za period 2015. – 2017. ne smiju preći 30 procenata srednjoročnog fiskalnog limita za tekuće rashode i 50 procenata za domaće kapitalne rashode. Parlament je Zakonom o budžetu za 2015. odobrio limite potrošnje za 3 godine. Vlada u 2016. planira izmjene Zakona o upravljanju budžetskim sistemom da se, između ostalog, odrazile izmjene srednjoročnog fiskalnog okvira. Te su izmjene ugrađene i u albansku Strategiju upravljanja javnim finansijama, koju je odobrilo Vijeće ministara i koja je objavljena u decembru 2014.

U svrhu bolje kontrole stvaranja obaveza, budžetski subjekti sada moraju dobiti ovlaštenje od Trezora prije pokretanja nabavke za projekt. U propisu donesenom u januaru 2014., Vijeće ministara zahtijeva od svih budžetskih jedinica da pribave odobrenje od Trezora prije svake nabavke roba ili usluga. Ministarstvo finansija uskraćuje odobrenje kupovine roba za koje nisu osigurana sredstva. Ta je procedura pomogla da se prekine praksa pokretanja nabavke, naročito stvaranja višegodišnjih obaveza, ukoliko nisu temeljito razmotrena raspoloživa sredstva, obzirom da trezorski sistem trenutno nije sposoban da provodi stroge kontrole ugovaranja obaveza. Trezorski sistem je ojačan za provođenje bolje kontrole ugovaranja obaveza, uključujući stvaranja višegodišnjih obaveza. Budžetske jedinice moraju evidentirati obaveza u Oblasnom uredu Trezora u roku od tri dana od potpisivanja ugovora. Trezor obavlja periodične kontrole budžetskih korisnika za koje postoji velik rizik od nepridržavanja propisanih procedura, da bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva.

Izvor: Svjetska banka

| 27

U 2015. se javni dug se i dalje povećava uprkos provođenju fiskalne konsolidacije i poreskih reformi u nekoliko SEE6 zemalja. Javni dug i dug po javnim garancijama (PGG) je kao udio u BDP-u porastao u 2015. u cijeloj regiji, uz prosječno povećanje od 3 procentna poena BDP-a tokom 2014. Crna Gora vodi s povećanjem od 10 procentnih poena rasta javnog duga u 2015., koji je dostigao novi vrhunac od 78,8 procenata BDP-a. Pored još uvijek značajnog fiskalnog deficita, efekti valorizacije zbog rasta dolara su takođe povećali dug onih zemalja koje imaju velik udjel duga u US dolarima (Slika 3.5 i Slika 3.6.). U Srbiji je doprinos efekta valorizacije duga po javnim garancijama bio još značajniji nego u drugim zemljama zbog pada vrijednosti dolara jer je veći dio njenog duga denominiran u dolarima u odnosu na druge zemlje (Slika 3.7). Kao rezultat, efekat valorizacije je u Srbiji 2015.

bio sličan po veličini njenom budžetskom deficitu, dok je u drugim zemljama efekat valorizacije bio prigušeniji (Slika 3.8).

Zbog povećanih vanjskih neizvjesnosti, izloženosti okolišnim katastrofama i nestabilnom političkom ciklusu, SEE6 ekonomije trebaju dobre fiskalne amortizere kao osnovnu zaštitu od šoka. Smanjenje fiskalnog deficita se dešava u ambijentu velikog i još uvijek rastućeg nivoa javnog duga. Iako s različitih nivoa u 2007., dug po javnim garancijama se kao udio u BDP-u povećao do kraja 2015. za najmanje 20 pp u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i BJR Makedoniji. Štaviše, povećanje omjera duga po osnovu javnih garancija i BDP-a u SEE6 se gotovo udvostručio u odnosu na tržišta u nastanku s višim srednjim prihodom (Slika 3.5). Stoga je prostor za fiskalni manevar ograničen.

Slika 3.5: SEE6 PGG dug rase brzo od 2007.

Promjena omjera PPG dug/BDP 2007.-2015., procent

Slika 3.6: Uporan rast PGG duga SEE6 prijeti održivosti duga PPG dug/BDP, procent

-20

60

50

40

30

20

10

0

-10

PER

BLZ PHL

BOLGTM PR

YTU

NTH

AGUY

BIHM

AR JOR

KOS

ALB

MKD SL

VGEO

ARM

SRB

MNE

MNE BIH SRB MKD ALB SEE6KOS

0

90

80

70

60

50

40

30

20

10

7977

73

4644

13

55

J SEE6 J Comparators ▬ Upper-middle income average J 2015 Q 2007 � 2011

Izvor: Ministarstva finansijaNapomena: Za poređenje su korištena tržišta u nastanku u zemljama čiji se prihod kreće od 2.900$–6.400$ plus Kosovo, zemlje koje nisu izvoznici nafte, ne-otočne zemlje van Afrike.

Izvor: Ministarstva finansija.

Figure 3.7: The share of dollar-denominated external PPG debt is below most Europe and Central Asia countries

Figure 3.8: valuation effects of public debt due to dollar appreciation in 2015 were comparable to fiscal deficits in some countries

Share of external PPG, percent of GDP, 2014 Percent of GDP Ratio

0

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

BGRM

NEM

KD ROUBIH

ALB

TKM

MDA

SRB

TUR

UZBAR

MGEO AZ

EUKR

KGZ

TJK

KOS

BLR KAZ

0 0

11 100

9

90

7

80

5

70

3

60

1

50

40

30

20

10

SRB BIH KOS MKD ALB MNE

10

8

6

4

2

J USD share of external debt ▬ Europe and Central Asia average J USD valuation effects J Fiscal deficit

Q Change in total public debt � Valuation effect as share of fiscal deficit, rhs

Source: Ministries of Finance. Source: Ministries of Finance and WDI data.Note: Valuation effects calculated by comparing US$ denominated public debt in 2014 with the increase from the change in US$: local currency exchange rates in 2015.

Rast javnog duga

28 |

Zbog suočavanja s rizicima nepovoljnijeg budućeg međunarodnog okruženja, kako u smislu rasta, tako i troškova finansiranja, mjere politike kojima se rješavaju strukturalne fiskalne rigidnosti, uključujući upravljanje javnim dugom,

mogu pomoći na stvaranju dodatnog fiskalnog prostora i mogu biti značajne za jačanje javnih finansija da bi se smanjila potreba za usklađivanjem u slučaju negativnih šokova.

magnitude to its budget deficit, while in its neighbors the valuation effect was more muted (Figure 3.8).

Because of heightened external uncertainty, exposure to environmental disasters, and volatile political cycles, the SEE6 economies need healthy fiscal buffers to act as essential shock absorbers. The narrowing of fiscal deficits is set against the background of high, and still rising, levels of public debt. Albeit from different levels in 2007, PPG debt as a share of GDP increased by end 2015 by at least 20 pp in Montenegro, Serbia, Albania and FYR Macedonia. Moreover, the increase in the ratio of PPG to GDP in SEE6 is almost double the one in upper middle-income emerging markets (Figure 3.5). The room for fiscal maneuver is therefore very limited. Faced with the risks of a less supportive future international environment, both for growth and financing

Slika 3.7: Udio vanjskog PGG duga denominiranog u dolarima je ispod većine zemalja Evrope i centralne Azije

Slika 3.8: Efekat valorizacije javnog duga zbog pada dolara u 2015. je uporediv s fiskalnim deficitom u nekim zemljama

Udio vanjskog PGG duga, procenat BDP-a, 2014. Udio BDP-a, Ratio

0

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

BGRM

NEM

KD ROUBIH

ALB

TKM

MDA

SRB

TUR

UZBAR

MGEO AZ

EUKR

KGZ

TJK

KOS

BLR KAZ

0 0

11 100

9

90

7

80

5

70

3

60

1

50

40

30

20

10

SRB BIH KOS MKD ALB MNE

10

8

6

4

2

J USD share of external debt ▬ Europe and Central Asia average J USD valuation effects J Fiscal deficit

Q Change in total public debt � Valuation effect as share of fiscal deficit, rhs

Izvor: Ministarstva finansija Izvor: Ministarstva finansija i WDI podaci. Napomena: Efekti valorizacije izračunati poređenjem javnog duga denominiranog u US$ u 2014.g. s povećanjem po osnovu promjene US$: kursevi lokalnih valuta u 2015.

Povoljna monetarna politika

Restriktivna fiskalna politika i smanjenje vanjske neravnoteže, uz intervencije narodnih banaka su pomogli očuvanju stabilnosti valuta u SEE6 prema euru (Slika 3.9). Kod većine je kretanje prema euru bilo ograničeno u 2015., iako je albanski lek nešto porastao pri kraju godine kao rezultat veće sezonske potražnje od strane migranata koji su se vraćali u zemlju. Srbijanski dinar je krajem 2015. i početkom 2016., s druge strane, nešto pao u odnosu na euro kao rezultat sezonskih faktora kao što su otplata duga, veća potražnja od uvoznika, zamjena kursa od strane komercijalnih banaka kao reakcija na smanjenje referentne stope od strane Centralne banke i globalnih dešavanja, kao što je smanjenje priliva na tržišta u nastanku.

Ali razlike u monetarnim politikama u US i euro zoni, i rezultirajući veći prinosi na US obveznice su doprinijeli tržišnom jačanju dolara u odnosu na euro u 2014. i većini 2015. Od kraja 2014. do februara 2016. nominalni pad lokalnih valuta prema US dolaru uz plutajući ili fiksni kurs prema euru se kretao između 10 i 12 procenata u Albaniji, Bosni i Hercegovini, BJR Makedoniji i Srbiji, pri čemu se većina pada desila početkom godine. Realno smanjenje krusa tokom godine je bilo tek umjereno.

| 29

Niska inflacija je dovela do toga da centralne banke održavaju povoljnu monetarnu politiku. Sveukupno kamatne stope su bile na istorijski niskim nivoima u SEE6 (Slika 3.10). Banka Albanije je u novembru 2015. na osnovu prognoza niske inflacije u srednjoročnom periodu, smanjila svoje kamate za 0,25 procentnih poena, na 1,75 procenata, što je istorijski nisko. Iz istih razloga je Narodna banka Srbije između marta 2015. i februara 2016. sedam puta smanjivala kamate do 4,25 procenata. Samo je BJR Makedonija zadržala svoje kamate nepromijenjenima; procijenila je da je postojeća monetarna politika adekvatna, imajući u vidu ekonomsko i fiskalno stanje.

Crna Gora i Kosovo su potpuno eurizirane ekonomije.

S istorijski niskim kamatama centralnih banaka u SEE6, došlo je do pada kamata na zajmove, što je pružilo podršku rastu privatnih kredita. U svim SEE6 su kamate na kredite smanjene i došlo je do povećanja kredita domaćinstvima u cijeloj regiji. Sveukupno rast kredita je povećan u BJR Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (Slika 3.11). Nalazi nedavne ankete banaka ističu da je došlo do povećanja i potražnje i ponude kredita: na Kosovu su olakšani uslovi na strani ponude, potražnja za kreditima je povećana, a nenaplativi zajmovi su smanjeni. U Srbiji, porast potražnje ograničava mnogo sporije poboljšanje kreditnih uslova. A u Albaniji su i potražnja i ponuda umjereni.

10 EIB CESEE Bank Lending Survey, H2 2015.

Slika 3.9: SEE6 zemlje su uglavnom pratile euro, neke uz nedavna odstupanja

Slika 3.10: Službene kamate su istorijski niske

decembar 2014. – februar 2016, procenat Procenat

-2

14

12

10

8

6

4

2

0

USDALB BIH MKD SRB EU

EuroALB BIH MKD SRB

REERBIH KOS MKD SRB

0

12

10

8

6

4

2

2012 2013 2014 2015 2016

▬ MKD ▬ ALB ▬ SRB ▬ Eurozone

Izvor: Podaci centralne banke i MMF-a.Napomena: Povećanje = deprecijacija.

Izvor: ECB, Narodne banke.

Figure 3.11: Tentative recovery of private credit growthCredit growth year-on-year, three month moving average, percentAlbania Bosnis & Herzegovina Kosovo

-15

-5

25

20

15

10

5

0

30

Dec-09

Dec-09

Dec-09

-10

Dec-10

Dec-10

Dec-10

Dec-11

Dec-11

Dec-11

Dec-12

Dec-12

Dec-12

Dec-13

Dec-13

Dec-13

Dec-14

Dec-14

Dec-14

J ALB nominal ▬ ALB real J BIH nominal ▬ BIH real J KOS nominal ▬ KOS real

FYR Macedonia Montenegro Serbia

-15

-5

25

20

15

10

5

0

30

Dec-09

Dec-09

Dec-09

-10

Dec-10

Dec-10

Dec-10

Dec-11

Dec-11

Dec-11

Dec-12

Dec-12

Dec-12

Dec-13

Dec-13

Dec-13

Dec-14

Dec-14

Dec-14

J MKD nominal ▬ MKD real J MNE nominal ▬ MNE real J SRB nominal ▬ SRB real

Sources: Central bank and IMF data.Note: Growth in real credit is calculated as ex post real growth based on CPI inflation. The three-month moving average is the average of growth rates year-on-year.

30 |

Banke u SEE6 su ostale generalno dobro kapitalizirane i likvidne, te se kreću u pravcu povećane mobilizacije domaćih depozita. Kako je vanjsko finansiranje postalo oskudno i matične banke se počele povlačiti iz regije, domaće banke su radile na privlačenju domaćih izvora finansiranja. Snažna dinamika rasta omjera depozita i BDP-a od krize je omogućila Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, koje su imale visoke omjere zajmova i depozita, da ih značajno smanje. (Slika 3.12)

Povlačenje stranih banaka u SEE6 se u 2015. smanjilo.

U većini zemalja u regiji se nastavilo smanjenje finansiranja stranih banaka, iako je sad tok tog smanjenja sporiji. Regulatorne reforme i strožiji nadzor u okviru EBU stvaraju pritisak na neke matične banke za daljim smanjenjem bilansa, smanjenjem kapitala kojeg drže u podružnicama ili čak prodaju podružnica. Ipak, za regiju u cjelini su potraživanja od zajmoprimaca koji nisu banke više smanjena nego potraživanja od banka, što vjerovatno odražava dalje postojanje slabosti u korporativnim bilansima. Troškovi finansiranja su se, s druge strane, nakon skoro dvogodišnjeg smanjenja, počeli povećavati u Q2 2015.,

the year.9 Real effective exchange rate depreciation over the year was only moderate.

Subdued inflation led central banks to keep monetary policy accommodative. Overall, official policy rates held at historically low levels in SEE6 (Figure 3.10). In November 2015, based on forecasts of low inflationary pressures in the medium term, the Bank of Albania reduced its policy rate by 0.25 percentage points, to 1.75 percent, a historic low. For the same reason, between March 2015 and February 2016 the National Bank of Serbia cut the policy rate seven times, down to 4.25 percent. Only FYR Macedonia kept its policy rate unchanged; it had assessed that given economic and financial conditions, the current monetary policy was adequate.

9 Montenegro and Kosovo are fully euro-ized economies.

Figure 3.9: SEE6 currencies mostly followed the euro, with some recent divergence

Figure 3.10: Official policy rates are at historical lows

Change from December 2014 to Feb 2016, percent Percent

-2

14

12

10

8

6

4

2

0

USDALB BIH MKD SRB EU

EuroALB BIH MKD SRB

REERBIH KOS MKD SRB

0

12

10

8

6

4

2

2012 2013 2014 2015 2016

▬ MKD ▬ ALB ▬ SRB ▬ Eurozone

Source: Data from central banks and the IMF.Note: Increase = depreciation.

Source: ECB, National banks.

Slika 3.11: Pokušaj oporavka rasta privatnih kredita Rast kredita g/g, prosjek tromjesečnih kretanja, procent

Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo

-15

-5

25

20

15

10

5

0

30

Dec-09

Dec-09

Dec-09

-10

Dec-10

Dec-10

Dec-10

Dec-11

Dec-11

Dec-11

Dec-12

Dec-12

Dec-12

Dec-13

Dec-13

Dec-13

Dec-14

Dec-14

Dec-14

J ALB nominal ▬ ALB real J BIH nominal ▬ BIH real J KOS nominal ▬ KOS real

BYR Makedonija Crna Gora Srbija

-15

-5

25

20

15

10

5

0

30

Dec-09

Dec-09

Dec-09

-10

Dec-10

Dec-10

Dec-10

Dec-11

Dec-11

Dec-11

Dec-12

Dec-12

Dec-12

Dec-13

Dec-13

Dec-13

Dec-14

Dec-14

Dec-14

J MKD nominal ▬ MKD real J MNE nominal ▬ MNE real J SRB nominal ▬ SRB real

Izvori: Centralne banke i podaci MMF-a. Napomena: Realni rast kredita je izračunat kao ex post realni rast na osnovu CPI inflacije. Prosjek tromjesečnih kretanja je prosjek stopa rasta g/g.

Određene bojazni u vezi s kvalitetom aktive banaka

| 31

kao odraz neizvjesnosti oko krize u Grčkoj i drugih vanjskih faktora kao što je usporavanje priliva kapitala na tržišta u nastanku (Slika 3.13).

Iako je bankarski sektor SEE6 smanjio broj nenaplativih zajmova, postoje razlike u kvalitetu aktivne na nivou pojedinačnih banaka. Komercijalne banke u regiji su u dosta dobrom stanju, ali rezervacije za visok nivo NPL-ova su dovele do smanjenja zarada i rezervi kapitala nekih banka (Slika 3.14). I dalje visoki NPL-ovi nastavljaju vršiti pritisak na bankarski sistem SEE6,

iako su nedavno sve SEE6 zemlje, osim Srbije, zabilježile poboljšanje. U 2015., NPL-ovi u regiji su u prosjeku smanjeni za oko 1 procentni poen, s najvećim padom u Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu. U Srbiji su porasli za 1 pp, na oko 23 procenta; ali, prema nalazima nedavnog pregleda kvaliteta aktivne u 14 banaka, to je možda podcijenjeno. Štaviše, individualne osjetljivosti među bankama u domaćem vlasništvu u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori – trebaju biti riješene.

Zabrinutost i dalje uzrokuje obimno davanje zajmova u stranoj valuti nezaštićenim zajmoprimcima. Na primjer, u Albaniji i Srbiji zajmovi u stranoj valuti čine 60 procenata ukupnih zajmova.

Visoki NPL-ovi opterećuju bilans banaka, smanjuju profite i kapital i odvraćaju banke od razmatranja novih zajmova – te smanjuju generalnu sposobnost banaka da potiču ekonomsku aktivnost (Slika 3.15). Sve SEE6 zemlje su krenule u pravcu boljeg rješavanja NPL-ova, bilo na vlastitu inicijativu ili kroz regionalnu saradnju

kao što je Bečka inicijativa. Nadzorni organi u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji su pokrenuli sveobuhvatne programe stimuliranja banaka na poduzimanje konkretnih radnji na brzom povratu perspektivnih zajmova i prinudnoj naplati od neperspektivnih zajmoprimaca. Vlasti u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Srbiji su pokrenule reforme za uspostavljanje režima nesolventnosti. U BJR Makedoniji i Albaniji, regulatori sad zahtijevaju od banaka da otpišu u potpunosti obezbjeđene NPL-ove

Slika 3.13: Nakon smanjenja, kreditni rizik se povećava

Slika 3.12: Mobilizacija domaćih depozita se povećava Omjer zajmova i depozita US$ million CDS spread, basis point

0

20

180

160

140

120

100

80

60

40

BIH SRB MKD MNE KOS ALB

-2,000

2,000

1,500

1,000

500

0

-500

-1,000

-1,500

0

100

900

800

700

600

500

400

300

200

Mar-11

Dec-11

Sep-12

Jun-13

Mar-14

Dec-14

Sep-15

J Dec-15 Q Peak level since 2006 J Change in BIS reporting banks external position vis-à-vis SEE6, lhs

▬ SEE6 sovereign CDS spread, bps, rhs

Izvor: Nacionalne vlasti. Izvor: Nacionalne vlasti. Napomena: CDS marže za zemlje su za Albaniju, BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.

32 |

koji su stariji od dvije godine, u prvoj, i stariji od tri godine, u drugoj. Crna Gora je prebacila veliki portfolio NPL-ova na instrument specijalne namjene koji pripada matičnim bankama koje posluju u zemlji.

Izgledi na svjetskom finansijskom tržištu, rizici vanjskog zaduživanja, regulatorne i nadzorne reforme u EU, te ograničenja kapitala matičnih banaka mogu negativno uticati na finansijski sektor u SEE6.

Imajući u vidu da izgledi regije u velikoj mjeri zavise od vanjskih kretanja, nedavno je provedena analiza alternativnih scenarija da bi se pomoglo kreatorima politike u finansijskom sektoru i regulatorima da se pripreme za moguća različita buduća stanja (Okvir 3.4). Analiza, iako hipotetska, pokazuje kakav bi bio neposredni uticaj vanjskih šokova na finansijski sistem u SEE6 i da aktivnosti na unaprjeđenju stanja finansijskog sektora predstavljaju značajnu strategiju ublažavanja rizika koju bi zemlje u regiji trebale provest.

Slika 3.14: Rezerve banaka su dobre

Omjer adekvatnosti kapitala Promjena procentnog poena

Slika 3.15: Omjer NPL-ova se popravlja, ali je i dalje dosta iznad nivoa prije krize Nenaplativi zajmovi, procent ukupnih zajmova

0 -1.5

25 1.5

201.0

15

0.5

10

0

5

-0.5

-1.0

SRB KOS MNE MKD ALB BIH

0

30

25

20

15

10

5

ALBSRB BIH MNE MKD KOS

J Dec-14 J Q3/Q4 2015 Q Change since Dec-14 J Dec-14 J Dec-15 Q Pre-crisis level (end 2007)

� Average (2006–08)

Izvor: Nacionalne vlasti. .

� Peak since 2008

Izvor: Nacionalne vlasti. .

Okvir 3.4: Struktura finansijskih sistema na zapadnom Balkanu u 2025.: Scenariji

Obzirom da izgledi za regiju u velikoj mjeri zavise od vanjskih kretanja, analiza regionalnog scenarija oslikava moguću budućnost finansijskog sektora u SEE6. Cilj joj je pružanje podrške kreatorima politike i regulatorima u razmatranju strateških izazova i odgovora politike na njih, te omogućavanje boljeg razumijevanja kritičnih neizvjesnosti s kojima će finansijski sektor u SEE6 suočiti. Svjetska banka je u konsultaciji s akterima iz regije i međunarodnim razvojnim partnerima pripremila gradivne elemente scenarija identificirajući 14 oblasti neizvjesnosti koje mogu biti glavni pokretači promjene. Obuhvaćena su globalna ekonomska kretanja, geopolitika, finansijska regulativa i tržišta, te tehnološke inovacije, kao i neizvjesnosti konkretnije vezane za EU.

Scenariji za 2025. i njihove regionalne implikacije su razmatrani u Svjetska banka 2016. Izgled finansijskog sektora na zapadnom Balkanu (predstoji objavljivanje)

| 33

Svaki scenarij prikazuje drugačiju sliku svijeta kakav bi mogao biti 2025. (Slika B2.4.1). Dinamika svjetske ekonomije u Varljivom narandžastom scenariju prikazuje procvat finansijskih inovacija, ali se postavlja i pitanje adekvatnosti mandata finansijskih regulatora. Kad centar gravitacije više nije u starim naprednim zemljama, ovaj scenarij karakterizira rast multidimenzionalnih tokova kapitala i novi glavni akteri na sceni bankarskih FDI. Previranje u svjetskoj ekonomiji odraženo u Nemirnom sivom scenariju ističe probleme u finansijskom sistemu koji proizilaze iz niskog rasta i pretpostavljene političke nestabilnost, uključujući i u EU. Pojavljuju se sporadične inovacije na tržištu kapitala, finansijskim uslugama i platnim sistemima. Pozitivna evolucija EU ekonomije i integracije gdje bi Mirni plavi scenarij zemljama u regiji ponudio mnoge mogućnosti za integracije bankarskog i tržišta kapitala.

Jačanje bankarske regulacije i njene posljedice predstavljaju značajnu karakteristiku Mirnog plavog scenarija. Regulatorni ambijent vođen Baselom bi, međutim, imao i neželjene efekte obzirom da troškovi povezani s ispunjavanjem obaveza i zahtjevi za kapitalom djeluju destimulativno na male banke i na izloženost putem stranih podružnica na koje se regija dosta oslanja. Slika B2.4.1 je ilustracija kako određene neizvjesnosti u finansijskom sektoru (bankarske FDI, inovativne finansijske usluge, regulacija banaka i dubina tržišta kapitala) mogu biti kombinirane u interno koherentne i pohvalne, ali i provokativne dijagrame scenarija.

Namjera ovih scenarija je da olakšaju regionalne i nacionalne diskusije o mogućim odgovorima politike na implicirane izazove i mogućnosti. Kao prvi korak, u Beču je 13. septembra 2015. je održan seminar za regionalne aktere i međunarodne partnere. Centralne teme diskusije su bile regionalna integracija, kapaciteti za rukovođenje i korporativno upravljanje, tehnologija i uspostavljanje efikasnog i stabilnog finansijskog sistema, strukturiranje čvrstog ekonomskog i finansijskog sektora. EU harmonizacija je istaknuta kao značajan stub reformi u regiji. Harmonizacija između zemlja će i dalje biti od vitalnog značaja za privlačenje i olakšanje investicija i transfer znanja. Analiza scenarija je dala uvid u značaj poduzimanja aktivnosti sada, da bi se osiguralo da sve zemlje u regiji dočekaju 2025. s finansijskim sistemima pripremljenim za davanje najvećeg mogućeg doprinosa ekonomskom rastu i prosperitetu.

Izvor: Svjetska banka.

0

5

4

3

2

1

Banking regulation

Capital markets depth

Banking FDIFinancial serviceinnovation

▬ Unsettling Grey ▬ Orderly Blue ▬ Shifting Orange

Izvor: Svjetska banka (2016.)Napomena: Na skali od 0 do 5, 3 predstavlja početno stanje u 2015.g. Veći brojevi (4 i 5) predstavljaju rast bankarskih FDI, produbljivanje tržišta kapitala, povećanje finansijskih inovacija i strožiju bankarsku regulativnu u poređenju s početnim stanjem u 2015.; a niži brojevi (1 i 2) suprotno. Metodologija se oslanja na identifikaciju neizvjesnosti određivanjem krajnjih tačaka za svaku neizvjesnost s ciljem definiranja opsega unutar kojeg je moguće kretanje svakog scenarija za 2025. Na osnovu neizvjesnosti i krajnjih tačaka, ugrađenih u interno koherentne prikaze budućnosti, rangirane su četiri dimenzije.

34 |

Slika B2.4.1: Scenariji finansijske konfiguracije u 2025.

4. Održati ravnotežu usvrhu rasta

Izgledi za kratkoročni period u SEE6 su pozitivni. Predviđa se da će rast u regiji biti povećan za 2,1 procenat u 2015. na 3.0 procenta u 2017. kao rezultat oporavka domaće potražnje (potaknute investicijama i potrošnjom) i nastavka rasta izvoza. Rezultati tekućih strukturalnih reformi u mnogim zemljama u regiji bi takođe trebali pružiti podršku rastu u srednjoročnom period.

Unutar zbirne slike rasta SEE6, postoje razlike po zemljama. Srbijanska ekonomija raste sporije od ostalih (2,3 procenta u 2017. nasuprot 3,1 – 4,0 procenata za ostale SEE6 zemlje), ali je rast koji je ostvarila u 2016.g. najveći u regiji. Očekuje se smanjenje fiskalnog bilansa, iako će javni dug i dug po javnim garancijama ići do 57,4 procenta BDP-a u 2017.

Nakon smanjenja deficita tekućeg računa u 2015., čemu su doprinijele niže cijene nafte, u prosjeku se ne prognozira dalje smanjenje tokom projiciranog perioda. Iako bi postepeno povećanje rasta trebalo dovesti do zapošljavanja i rasta plata, prevazilaženje strukturalnih slabosti na tržištima rada SEE6 će biti neophodno da bi se pomoglo postizanju održivog smanjenja siromaštva.

Iako je došlo do revidiranja projekcija rasta naviše, postoje i rizici po pozitivne izglede za rast. Rast SEE6 regije za 2015. je revidiran s 1,8 procenata iz izdanja RER-a SEE6 iz septembra 2015. na 2,1 procent uz revidiranje naviše za sve zemlje. I rizici smanjenja su značajni. Oni uključuju nestabilna međunarodna finansijska tržišta, sporiji od projiciranog rast glavnih izvoznih tržišta,

Tabela 4.1: Trend rasta se nastavlja do 2017.Procenat BDP-a, ukoliko nije drugačije navedeno 2014 2015e 2016f 2017f

Realni rast BDP-a 0.3 2.1 2.6 3.0

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 0.9 0.9 1.6 2.0

Javni prihodi 34.7 35.0 35.3 34.7

Javni rashodi 38.8 38.8 38.5 37.5

Fiskalni bilans -4.1 -3.8 -3.2 -2.8

Javni dug i dug po javnim garancijama 52.1 55.1 56.9 57.4

Izvoz roba 24.2 25.0 25.6 26.7

Trgovinski bilans -17.2 -15.9 -15.2 -16.1

Bilans tekućeg računa -7.2 -6.3 -6.6 -6.8

Vanjski dug 64.6 67.3 68.0 67.7

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova) 15.8 14.7 .. ..

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 22.5 21.7 .. ..

Izvor: Podaci od Centralnih bankai i nacionalnih zavoda za statistiku. Projekcije osoblja Svjetske banke.

Pozitivni kratkoročni izgledi uz negativne rizike

| 37

Svjetska finansijska kriza je prisilila na prilagođavanje deficita tekućeg računa u regiji, koje je u konačnici vodilo vraćanju u ravnotežu izvora rasta u SEE6 zemljama. Prije svjetske finansijske krize, SEE6 ekonomije su neodrživo rasle: uz potrošnju potaknutu javnim rashodima, doznakama i opsežnim prilivom kapitala. Nakon krize, uz drastično smanjenje priliva kapitala i privatnih transfera iz inostranstva, SEE6 ekonomije su bile prisiljene da smanje svoje potrebe za vanjskim finansiranjem. Kao rezultat, prosječni deficit tekućeg računa u regiji je opao s 18,5 procenata u 2007. na 6,6 procenata u 2013.(Slika 4.1).

U skladu s tim prilagođavanjem, SEE6 ekonomije su zabilježile promjenu pokretača rasta s dominantno domaćih na vanjske. U godinama nakon krize iz 2008., uz smanjen priliv doznaka i veliko smanjenje domaćih kredita, potrošnja je pala sa 101 procenat BDP-a u 2007. na 95 procenata u 2015. Domaća potražnja je prosječno smanjenja za 9 procenata BDP-a u istom periodu, dok se udio neto izvoza u ekonomiji povećao za 10 procenata BDP-a, što je dovelo do jačanja uloge neto izvoznika u rastu (Slika 4.2).

Figure 4.1: Current account imbalances narrowed somewhat in 2015, but remain high

Figure 4.2: Economic structures are rebalancing from domestic to external demand

Current account deficit, percent of GDP 2009–17 Decomposition of structure of GDP, change between 2007 and 2015, percentage points of GDP

MNE ALB KOS BIH SRB SEE6MKD

-45

-40

0

-5

-10

-15

-20

-25

-30

-35

-21

21

15

9

3

-3

-9

-15

MNE SRB ALB BIH KOS SEE6MKD

J 2007 J 2009 J 2014 J 2015f J 2016f J 2017f J Change in domestic demand 2007–15 J Change in net exports 2007–15

Source: Data from central banks and national statistical offices, World Bank staff projections.

Source: World Bank staff calculations based on data from national statistical offices.

Figure 4.3: Labor costs starting to move more in line with labor productivity

Figure 4.4: External debt ratios have risen

Increases in real value added per worker and real wages in local currency, percent annually

External debt, percent of GDP

-4

14

12

10

8

6

4

2

0

-2

MNE BIH MKD SRB ALB

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

MNE SRB MKD BIH ALB SEE6KOS

0

160

140

120

100

80

60

40

20

J VA/worker growth � Real wages growth J 2007 J 2009 J 2015

Source: Data from central banks and national statistical offices, World Bank staff projections.

Source: Data from central banks and national statistical offices, World Bank staff projections.

naročito EU i kretanja svjetskih cijena nafte, što bi moglo doprinijeti poboljšanju trgovinskog bilansa i potrošnje, ako cijene budu niže od projiciranih. Što se tiče drugih globalnih rizika, obzirom na njihove slabije trgovinske veze, zemlje u regiji su relativno izolirane od direktnog prenošenja usporavanja iz Kine i problema u drugim BRICS zemljama, ali može se javiti uticaj putem kanala drugog kruga, naročito uslova na međunarodnom finansijskom tržištu.

Kako raste turbulencija na međunarodnih finansijskim tržištima, rastu i finansijski rizici. Početkom 2016. je zabilježena značajna prodaja na mnogim tržištima dionica, naročito u Evropi, kao i povećanje marži na obveznice tržišta u nastanku. Referendum o mogućem izlasku Velike Britanije iz EU sredinom godine i geopolitički faktori takođe utiču na stanje na tržištu. Obzirom na značajne vanjske i fiskalne finansijske potrebe,

nestabilnost međunarodnog tržišta pogoršava rizik refinansiranja. Nadalje, ako postoji nepodudarnost valuta u privatnom i javnom sektoru, javlja se rizik od negativnih uticaja na bilans što, na primjer, može uticati na investicije.

Pored vanjskih rizika, domaća politička kretanja takođe mogu imati uticaja jer su u nekoliko zemalja u regiji u 2016. predviđeni izbori. Parlamentarni izbori se trebaju održati u BJR Makedoniji i Srbiji u prvoj polovini 2016., a u Crnoj Gori nešto kasnije, dok će se u Bosni i Hercegovini održati lokalni izbori. Iako se politički kontekst jasno razlikuje po zemljama, generalno kako se izbori približavaju apetit za reforme iščezava. Obzirom na vanjske uslove, mjera u kojoj bilo postojeća ili nova vlada ostvaruju napredak na neophodnim strukturalnim i fiskalnim reformama će biti ključna determinanta izgleda za rast.

Vraćanje u ravnotežu pokretača rasta i rješavanje pitanja dvostrukog deficita

38 |

Vraćanje ravnoteže u pravcu izvoza je podržano platama koje bolje usklađene s produktivnošću. Prije svjetske finansijske krize, realne plate su rasle mnogo brže od produktivnosti radnika, što je uzrokovalo zabrinutost za konkurentnost SEE6 ekonomija (Slika 4.3). Kao dio procesa vraćanja u ravnotežu, dok je dodatna vrijednost nastavila rasti umjerenom dinamikom, realne plate su bile skoro nepromijenjene u periodu 2010. – 2015.

U kombinaciji s realnom deprecijacijom koja je zabilježena u nekim zemljama tokom 2014. i 2015., taj relativni pad troškova radne snage u odnosu na produktivnost je omogućio SEE6 zemljama da povećaju izvoz i njegov doprinos rastu.

Ali uz niske kamate nakon 2008., vanjski dug je narastao da bi se finansirao još uvijek značajan deficit tekućeg računa i fiskalni deficit.

(Figure 4.1). In line with this adjustment, the SEE6 economies saw shifts in the drivers of growth from predominantly domestic to external ones. In the years after the 2008 crisis, with decreased inflows of remittances and large contractions of domestic credit, consumption fell from 101 percent of GDP in 2007 to 95 percent in 2015. On average, domestic demand fell by 9 percent of GDP in the same period, while net exports share in the economy increased by 10 percent of GDP, leading to an increased role of net exports in growth (Figure 4.2).

Slika 4.2: Ekonomske strukture se vraćaju u ravnotežu s domaće na vanjsku potražnju

Slika 4.1: Disbalans tekućeg računa je nešto smanjen, ali je i dalje velik Deficit tekućeg računa, procent BDP-a 2009.-17. Raščlanjivanje strukture BDP-a, promjena između 2007. i 2015

MNE ALB KOS BIH SRB SEE6MKD

-45

-40

0

-5

-10

-15

-20

-25

-30

-35

-21

21

15

9

3

-3

-9

-15

MNE SRB ALB BIH KOS SEE6MKD

J 2007 J 2009 J 2014 J 2015f J 2016f J 2017f J Change in domestic demand 2007–15 J Change in net exports 2007–15

Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije osoblja Svjetske banke.

Izvori: Kalkulacije osoblja Svjetske banke na osnovu podataka nacionalnih zavoda za statistiku.

Slika 4.3: Troškovi radne snage su počeli u većoj mjeri odgovarati produktivnosti radne snage

Slika 4.4: Omjeri vanjskog duga se povećavaju

Povećanje realne dodatne vrijednosti po radniku i realne plate u domaćoj valuti, godišnji procenat

Vanjski dug, procenat BDP-a

-4

14

12

10

8

6

4

2

0

-2

MNE BIH MKD SRB ALB

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

20

04

–0

9

20

10

–1

5

MNE SRB MKD BIH ALB SEE6KOS

0

160

140

120

100

80

60

40

20

J VA/worker growth � Real wages growth J 2007 J 2009 J 2015

Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije osoblja Svjetske banke .

Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije osoblja Svjetske banke.

| 39

Kad zemlje brzo rastu ili su prisutne niske kamate na njihov dug, mogu izdržati relativno veći nivo duga. Nominalna stopa rasta u SEE6 zemljama je u 2008. bila između 6 i 14 procenata veća od efektivne kamatne stope na javni dug, smanjujući omjer duga. U 2015. ta je razlika iznosila između 1,7 i minus 2,3 procenta. Iako se primarni fiskalni bilans smanjio od izbijanja svjetske finansijske krize, SEE6 bilježe primjetno veći omjer javnog duga i BDP-a (Slika 3.6). Štaviše, razlika između rasta SEE6 i efektivne kamatne stope se značajno pogoršala u poređenju s 2007. (Slika 4.5).

Zemlje koje imaju i fiskalnu i vanjsku neuravnoteženost su u naročito nepovoljnom položaju kad je u pitanju konkurencija za oskudna finansijska sredstva.

Primjer za 2008. isključuje Kosovo.

Dok su se priliv FDI i doznaka povećavali, zadnjih godina su rasli i prilivi za finansiranje duga kako su vlade i korporacije koristile prednosti niskih prinosa. Kao rezultat toga, vanjski javni dug je rastao paralelno s javnim dugom u mnogim zemljama čineći ih osjetljivim i na fiskalnoj i na vanjskoj strani (Slika 4.6). Potreba za mobilizacijom sredstava za financiranje tog dvostrukog deficita povećava pritisak za strukturalne reforme. Na vanjskoj strani, neto potrebe za finansiranje tekućeg računa su reda veličine 7 procenata BDP-a tokom cijelog projiciranog perioda. Bruto potrebe za vanjskim finansiranjem su čak i veće (npr. 26 procenata BDP-a u Bosni i Hercegovini i 13 procenata u Srbiji u 2016.) Slično tome i zahtjevi za fiskalnom amortizacijom su porasli s povećanjem duga.

Pogledati MMF-ov izvještaj po Članu IV. Bruto financijske potrebe uključuju amortizaciju duga.

Slika 4.5: Slab rast, povećane troškova kamata i veći deficit plus pritisak po održivost duga

Slika 4.6: Dvostruki deficit ograničavaju opcije politike u svjetlu pogoršanja vanjskih uslova

Primarni fiskalni bilans kao procenat BDP-a u 2015.; nominalna stopa rasta minus efektivna kamatna stopa na javni dug (procent

Procent BDP-a, 2007. i 2015.

KOS

-6

4

2

0

-2

-4

-5 0 5 10 15

SEE6 2007

SEE6 2015

SRBBIH

MNE

MKD

ALB

-8

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-40 -35 -30 -25 -20 -15 -10 -5 0

MNE 07

KOS 07

SRB 07

MNE 15

ALB 15

ALB 07

KOS15

BIH07

SEE607

MKD15

SRB15

BIH15

MKD07

EMG 07

ECA 07

ECA 15 EMG 15

SEE615

Percent Current account balance, percent of GDP 2007 and 2015

Napomena: Veličina balona Ukupan javni dug (procent BDP-a) i kamatne stope je nominalna kamatna stopa na javni dug. Za dati primarni bilans, veća nominalna stopa rasta i niža efektivna kursna stopa smanjuju omjer duga i BDP-a.Izvor: Ministarstva finansija, Svjetska banka, MMF

Napomena: EMG znači ekonomije u nastanku i razvoju po MMF-ovoj klasifikaciji zemalja, a ECA znači zemlje Evrope i centralne Azije po klasifikaciji zemalja Svjetske banke. Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podatka centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku.

40 |

Kako su se SEE6 zemlje vraćale u ravnotežu nakon krize, doprinos ukupne produktivnosti faktora (TPF) rastu opada, često u negativnu zonu. Prije krize su stope rasta akumulacije kapitala bile podržane velikim prilivima kapitala, ekspanzijom domaćih kredita i niskim kamatnim stopama i ublažene kako su se ti prilivi smanjivali u periodu poslije krize. Radna snaga, mjerena širim mjerilom stanovništva radno-aktivne dobi, je imala manju ali stabilnu ulogu, odražavajući demografska kretanja u regiji s niskim prirodnim priraštajem i velikim iseljavanjem. Rast ukupne produktivnosti faktora (TFP) je takođe pružio snažnu podršku u periodu prije krize, ali je postao negativan u periodu nakon krize (Slika 4.7).14

14 Zadatak obračuna rasta je zasnovan na Solow-om modelu i obuhvata podatke za period 2000. - 2014. Bez obzira na brojne ograde, ovaj jednostavan zadataka može dati određeni uvid u glavne faktore rasta BDP-a tokom posljednjih 15 godina. Pretpostavljeno je da je godišnji BDP funkcija zbirne mase fizičkog kapitala (K) i rada (L), primjenjujući Cobb-Douglas-ovu tehniku. U nedostatku dosljednih podataka o zaposlenosti za sve zemlje, stanovništvo radno-aktivne dobi (15 – 64) je korišteno kao mjerilo radne snage. U nedostatku podatka o masi kapitala, procjena fizičkog kapitala je izvršena putem krajnje pojednostavljene metode kontinuiranog popisa. U ovom jednostavnom zadatku obračuna rasta, TFP uključuje glavnu komponentu – efikasnost kojom ekonomija koristi glavne faktore

Čini se da su dinamika tržišta rada i akumulacija ljudskog kapitala u posljednjih 15 godina malo doprinijeli regionalnom rastu. Uz stopu aktivnosti od oko 50 procenata stanovništva i istrajno nisku zaposlenost, ljudski resursi su kontinuirano nedovoljno iskorišteni u SEE6 u posljednjih 15 godina. Albanija i Bosna i Hercegovina imaju stabilan udio zaposlenosti, dok je u Srbiji zaposlenost opala u periodu prije 2008.; samo se u BJR Makedoniji zaposlenost povećala. Nedovoljna iskorištenost radne snage je bila otežana i prije krize rastom troškova radne snage, obzirom da su realne plate rasle brže od produktivnosti u većini zemalja regije tokom godina prosperiteta (Slika 4.3). Iako se pohađanje obrazovanja povećalo, naročito visokog obrazovanja kod kojeg su se stope upisa više nego udvostručile od početka 2000-tih, kvalitet obrazovanja ostaje nizak,

proizvodnje – ali vjerovatno i prikriva uticaj kombinacije faktora koji uključuju vještine i dinamiku tržišta rada (tj. pretvaranje stanovništva radno-aktivne dobi u iskorišteni ljudski kapital), povoljne faktore koji utiču na sveukupnu efikasnost ekonomije, kao i tehnološki napredak.

Na primjer, bruto fiskalne finansijske potrebe se procjenjuju na 17 procenata BDP-a u 2016. uz deficit projiciran na tek nešto ispod 4 procenta BDP-a.

U narednom periodu na raspoloživost i troškove finansiranja mogu uticati neizvjesnosti koje proističu iz političkog ciklusa u brojnim zemljama i iz mogućeg pogoršanja međunarodnih finansijskih uslova. Stoga će biti značajno osigurati da domaće političko stanje omogući priliv finansija,

naročito stabilnije FDI čiji je učinak u 2015. bio relativno snažan. Inače, postoji rizik da bi smanjenje raspoloživosti finansiranja moglo zahtijevati veća prilagođavanja tekućeg računa, bilo putem usklađivanja relativnih cijena (tj. valutnog kursa) ili obima (smanjenje domaće potrošnje). Drugim riječima, takav scenarij neprovođenja značajne dalje fiskalne konsolidacije, bi zahtijevalo bitno povećanje neto ušteda u privatnom sektoru, što potencijalno može naštetiti investicijama i rastu.

Povećanje produktivnosti je od najvećeg značaja za jačanje potencijala za rast SEE6

| 41

smanjujući povrate na obrazovanje i smanjujući kvalitet ljudskog kapitala. Kao primjer, u Crnoj Gori i Albaniji preko polovine učinka ne može postići minimalne vještine čitanja i matematike na PISA testu. Nedostaci vještina su u regiji identificirani kao posebno težak problem.

Jačanje rasta u SEE6 zahtijeva preokret ove pogoršane dinamike produktivnosti. Dinamika produktivnosti se značajno pogoršala nakon svjetske finansijske krize. Inputi fizičkog i ljudskog kapitala jasno imaju značajne uloge u unaprjeđenju potencijala za rast u regiji (pogledati, na primjer diskusiju o upravljanju javnim investicijama u prethodnom odjeljku). Ali od posebnog je značaja potreba za jačanjem učinka produktivnosti, obzirom na potencijalno kočenje dinamike investicija zbog troškova finansiranja i vremena potrebnog za unaprjeđene ljudskog kapitala i vještina. Istrajno brže povećanje produktivnosti u odnosu na konkurenciju je ono što će osigurati nastavak vraćanja u ravnotežu uspješnih izvora rasta u pravcu izvoza i investicija u SEE6.

Prevazilaženje strukturalnih rigidnosti je od ključnog značaja za omogućavanje iskorištavanja potencijala produktivnosti i ekonomskog potencijala u SEE6, kao i za povećanje životnog standarda stanovništva. Iako se očekuje da će ciklični faktori kao što su cijena nafte i vanjski oporavak imati uticaja na izglede za SEE6 u kratkooročnom periodu, prevazilaženje strukturalnih problema na pet polja politike je neophodno da bi se uklonile ključne prepreke za povećanje produktivnosti i održiv rast u SEE6

1. Otklanjanje destimulacija i barijera zaformalno zapošljavanje. Tržišta rada ucijeloj regiji su anemična. Pogađa ihtrajno visoka nezaposlenost, maloučestvovanje radne snage,

15 Ovaj odjeljak je zasnovan na nekoliko izvještaja Sistematske dijagnostike zemlje (SCD), za Albaniju se može naći na http://www-wds. worldbank.org/ external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/ 2015/07/31/090224b083041523/ 2_0/Rendered/PDF/Next0generatio0m0country0diagnostic.pdf; SCD za Bosnu I Hercegovinu se može naći na http://www-wds.worldbank.org/ external/default/WDSContentServer/ WDSP/IB/2015/11/16/090224b0831becfd /1_0/ Rendered/PDF/Rebalancing0Bo0c0country0diagnostic.pdf; SCD za Srbiju se može naći na http://documents.worldbank.org/curated/en/2015/06/24559780/serbia-systematic-country-diagnostic. SCD za ostale zemlje iz regije zapadnog Balkana su u pripremi.

Slika 4.7: Dinamika produktivnosti odbijena od rasta nakon krize

Slika 4.8: Nivoi ukupne produktivnosti faktora u najboljem slučaju stagniraju od 2008.

-2

10

8

2

0

6

4

20

00

–0

8

20

09

–1

4

MKD

20

00

–0

8

20

09

–1

4

MNE

20

00

–0

8

20

09

–1

4

20

00

–0

8

20

09

–1

4

SRB

20

00

–0

8

20

09

–1

4

20

00

–0

8

20

09

–1

4

70

110

105

90

85

80

75

100

95

20002002

20042006

20082010

20122014

J TFP Q GDP

ALB BIH KOS

J Capital stock J Working age pop. (15–64)

Izvor: Kalkulacije osobalja Svjetske banke

▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB

Izvor: Kalkulacije osobalja Svjetske banke

42 |

visoki nivoi neformalnosti i slabo otvaranje radnih mjesta u formalnom sektoru. Rigidni jedinični troškovi radne snage potkopavaju konkurentnost, ograničavaju prostor za vanjsko vraćanje ravnoteže ekonomija. Ishodi tržišta rada su naročito slabi za neke grupe stanovništva, kao što su mladi, Romi i žene. Smanjenje rigidnosti rada bi pomoglo aktiviranju osjetljivih grupa u većini dvostrukih tržišta rada u regiji; zakoni previše štite zaposlene i u velikoj mjeri isključuju mlade, žene i starije iz radne snage. Pokazalo se da reforme obrazovnog sistema u pravcu boljeg usklađivanja s vještinama potrebnim na tržištu rada i uklanjanje destimulacija i barijera za formalno zapošljavanje imaju svrsishodan uticaj na rast. Povećanje prilika za ostvarivanje zarade na tržištu rada, uključujući i za one u lošijem stanju i isključene, je od kritičnog značaja za jačanje izgleda i povećanje životnog standarda širom SEE6.

2. Unaprjeđenje poslovne klime ivladavine. Iako je određen napredakostvaren na olakšanju problemainvesticione klime, uključujućipojednostavljene regulative (npr. u BJRMakedoniji i Crnoj Gori), još uvijek imaprostora za poboljšanje.Nediskriminatorna i dosljedna primjenanovih zakona i zaštita imovinskih prava(uključujući nekretnine) i ugovora su odcentralnog značaja za osiguranjejednakih uslova svim učesnicima.Pokazalo se da regulatorne reformekojima se pojednostavljujezakonodavstvo, promovira e-upravu iuspostavlja 'jedno-šalterski sistemregistracije' (one stop shop) smanjujutroškove poslovanja i potiču razvojprivatnog sektora u svim zemljamaširom svijeta.

Unaprjeđenje upravljanja preduzećima u državnom vlasništvu i smanjenje tereta koji ona predstavljaju za vladu je takođe prioritet reforme politike u SEE6.

3. Jačanje pravičnosti, kvaliteta iefikasnosti javnih usluga i sistemasocijalne zaštite, uz smanjenje veličinevladinog sektora. U većini SEE6 zemaljapružanje javnih usluga je preskupo i imaprostora za poboljšanje njihovogkvaliteta. Prevazilaženje strukturalnihrigidnosti vezanih za efikasnost, veličinu,pravičnost i kvalitet pružanja javnihusluga, uz očuvanje fiskalne održivosti jedio programa politike. Na primjer,unaprjeđenje pružanja zdravstvenihusluga je naročito značajno jer ono možepotencijalno imati uticaj na ljudskikapital i produktivnost radnika.Istovremeno osiguranje efektivne iefikasne zaštite ugroženih grupa ostajeod centralnog značaja za rješavanjepitanja siromaštva i inkluzije u regiji.Napori usmjereni na jačanje penzijskogsistema, poboljšanju ciljanja i obuhvatasistema socijalne zaštite, modernizacijaadministracije naknada i povećanjeefektivnosti aktivnih programa tržištarada će imati značajne socijalne uticajeuz davanje doprinosa potrebnoj fiskalnojkonsolidaciji.

4. Produbljivanje regionalne i globalneintegracije. Unaprjeđenje fizičke iinstitucionalne povezanosti unutar SEE6i širom regije i s ostatkom svijeta bipomoglo povećanju konkurentnosti tihzemalja, pružilo podršku domaćim istranim firmama da dopru izvanuspostavljenih tržišta i proizvoda.

| 43

Ostvarivanje napretka na procesu pridruživanja EU predstavlja priliku za SEE6 da provode program EU integracija koji će imati pozitivan uticaj na potencijalni rast kroz unaprjeđenje trgovine i izvoza. U svim SEE6 zemljama bi strateško unaprjeđenje zastarjele infrastrukture ojačalo ekonomski potencijal – pod uslovom da su takve investicije usmjerene u projekte sa snažnim ekonomskim povratom i da ne ugrožavaju održivost javnog duga.

5. Osiguranje održivog korištenja energije i prirodnih resursa i upravljanja okolišem. Energetski sektori SEE6 zemalja su neefikasni. Trajno prisutni distributivni gubici, regulirane tarife koje ne omogućavaju povrat troškova i slabe stope naplate su doveli do povremenih nedostataka energije (posebno kod ekonomija koje se u velikoj mjeri oslanjaju na hidro-potencijale) kao i bilo velikih troškova za privatni sektor ili dodatnog tereta za javne finansije, ili oboje. Rješavanje ovih pitanja bi učinilo energetski sektor finansijski održivim, osiguralo pouzdano snabdijevanje energijom i pružilo podršku za ekonomski rast. SEE6 su bogate prirodnim ljepotama, kulturnim nasljeđem i resursima, koji bi uz dobro iskorištavanje, mogli dugoročno ojačati nacionalni potencijal za rast. Međutim, SEE6 zemlje spadaju takođe u najosjetljivije na prirodne nepogode i vremenske promjene, što zahtijeva napore na izgradnji otpornosti na njih.

44 |

5. Bilješke o SEE6 zemljama

Ekonomija Albanije se u 2015. nastavila oporavljati uz snažnu podršku privatnih investicija. BDP je u trećem kvartalu porastao za 3 procenta, odražavajući pozitivan zamah, a procjenjuje se da je u cijeloj godini povećan za 2,6 procenata. Rast je bio vođen oporavkom privatnih investicija; stalni kapital je u bruto iznosu povećan za 12,6 procenata (g/g) u trećem kvartalu. Uvoz mašina i opreme je povećan za 13,6 procenata (g/g) u posljednjem kvartalu, što je znak snažnog rasta investicija. Nakon tri uzastopna kvartala pada, potrošnja domaćinstava je povećana za 1,9 procenata (g/g) u trećem kvartalu. Rast potrošačkih zajmova, veći obim trgovine, povjerenje potrošača i prihodi od PDV-a su osnažili trend pozitivne potrošnje u posljednjem kvartalu. Pogođen nepovoljnim međunarodnim cijenama nafte i minerala, realni izvoz je pao za 2 procenta (g/g), ali obzirom da je i realni uvoz pao, neto izvoz je dao pozitivan doprinos rastu.

Slika1. Realni BDP, godišnje stope rasta i indikator ekonomskog stanja, 2012.-15.U procentima

-3 0

6 120

5

100

2

40

1

20

0

-1

-2

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q1-15

4

803

60

Q3-15

J Realni BDP godišnja stopa rasta ▬ Indikator ekonomskog stanja

Izvor: Banka Albanije, INSTAT.

Rast je u prva tri kvartala 2015. bio vođen građevinarstvom (14,2 procenta g/g) i uslugama (2,8) procenata, naročito zdravstvenim i administrativnim uslugama. U posljednjem kvartalu se povjerenje u trgovinu, građevinarstvo i industriju popravilo, ali je opalo kad je riječ i ostalim uslugama, osim trgovine. Industrijske djelatnosti su povećale iskorištavanje kapaciteta i zabilježile su više izvoznih ugovora.

Albanija

Ekonomija Albanije je u 2015. ostvarila rast od 2,6 procenata, koji je bio podržan snažnim privatnim investicijama. Očekuje se postepeni nastavak ekspanzije uz 3,2 procenta u 2016. i 3,5 procenata u 2017. Investicije u Transjadranski plinovod i hidroelektranu u južnoj Albaniji će pomoći povećanju domaće potražnje. Uz odvijanje fiskalne konsolidacije, vladina potrošnja će biti ograničena. U 2016. se očekuje početak smanjenja vladine potrošnje, kao rezultat mjera fiskalne konsolidacije, odobrenih Zakonom o budžetu za 2016. Srednjoročni izgled zavisi od dinamike i dubine dodatnih strukturalnih reformi u energetskom i finansijskom sektoru i boljeg upravljanja javnim investicijama u infrastrukturu. Pravosudna reforma je takođe značajna, da bi se investiciona klima učinila privlačnijom i da bi se oživio rast kredita.

| 45

U građevinarstvu je u trećem kvartalu povećan broj izdatih dozvola za nestambene objekte i investicije, kao i ulaganja u hidro-energetiku i telekomunikacije. Vladini kapitalni rashodi su bili koncentrirani u posljednjem kvartalu, pružajući podršku za ekspanziju tog sektora.

Inflacija je bila manja od ciljanog opsega. Prosječna godišnja inflacija je dostigla 1,9 procenat u 2015., što je ispod zacrtanog cilja Banke Albanije od 3 +/–1 procenat. Obzirom da su niska vanjska inflacija i negativna razlika između ostvarenog i potencijalnog BDP-a nastavili vršiti pritisak na smanjenje cijena, Banka Albanije je zadržala povoljnu monetarnu politiku, smanjujući kamate na istorijski niskih 1¾ procenta u novembru 2015. Dok je reakcija prinosa na T-obveznice i kamata na depozite bile brza, kamate na zajmove su se sporije smanjivale. U četvrtom kvartalu je albanski lek nešto porastao u odnosu na euro, 1,4 procenta (g/g). Do kraja godine realni efektivni kurs je porastao za 2,5 procenta.

Održavanje rasta je stimuliralo umjereno otvaranje radnih mjesta u 2015. Broj radnih mjesta je povećan u netržišnim uslugama, te poljoprivredi kao najvećem poslodavcu. Rast zaposlenosti za 1,9 procentni poen (pp) je bio praćen prelaskom većeg broja ljudi u radnu snagu (1,9 pp), što je dovelo do skromnog pada nezaposlenosti od 0,4 pp, na prosjek od 17,1 procenat u 2015.g. Nezaposlenost mladih (dobi 15 – 29 godina) je smanjena za 1,7 pp u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje velika s 32,2 procenta. Neravnomjerno učestvovanje muškaraca i žena u radnoj snazi je i dalje izraženo u iznosu od oko 20 bazičnih poena.

Procjenjuje se da se deficit tekućeg računa (CAD) smanjio u 2015. Nakon smanjenja u prva dva kvartala, CAD se u trećem kvartalu povećao za 10,1 procenat na godišnjem nivou. Neto rezultat za godinu se procjenjuje na 11,4 procenta, što je niže nego u 2014. Pogoršanje je uzrokovano smanjenjem trgovinskog bilansa roba i usluga i padom doznaka za 18,1 procenat. Uprkos velikoj ekspanziji izvoza turizma, izvoz roba i usluga je opao za 3,4 procenta zbog nižih cijena nafte i minerala. Ukupni uvoz je smanjen za 1,9 procenata zbog nižeg uvoza roba. U trećem kvartalu je kontrola kapitala banka u Grčkoj ograničila obim transfera novca članovima porodice u Albaniji, što je doprinijelo smanjenju doznaka. Ipak, veliki prilivi u istom kvartalu, koji su označeni kao „greške i propusti“, ukazuju da su takvi transferi ipak obavljani na druge načine. Bez obzira na pad od 4,5 procenata u trećem kvartalu, neto FDI su finansirale oko 70 procenata deficita tekućeg računa. Emisijom 450 miliona € euro-obveznica početkom novembra, nadopunjeno je vanjsko finansiranje, što je pomoglo povećanju deviznih rezervi, koje su na kraju godine premašile petomjesečni uvoz roba i usluga.

Kao posljedica zabrinutosti za visok nivo NPL-ova, kvalitet projekata i poteškoće u izvršenju ugovora, banke nisu povećavale kreditnu aktivnost. Bankarski sektor je nastavio biti profitabilan i dalje. Omjer adekvatnosti kapitala je zadržan na 15,7 procenata u četvrtom kvartalu, što je znatno iznad regulatornog minimuma od 12 procenata. Nesklonost riziku banaka, koje su opterećene velikim nivoom NPL-ova, i dalje suzbija rast kredita, iako su neke inicijative politika, kao što je otpis starih NPL-ova, svele nivo NPL-ova na 18,2 procenta, s vrhunca od 25 procenata u septembru 2014. Kreditni uslovi za domaćinstva su ublaženi u drugom dijelu godine, ali za preduzeća su ostali strogi, dijelom zbog poteškoća s izvršenjem ugovora i naplatom kolaterale putem sudova.

46 |

Slika 2. Fiskalni bilans i javni dug, 2010. –17.

In percent of GDP In percent of GDP

-6

0

-1

-4

-5

-2

-3

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

0

80

70

60

50

40

30

10

20

J Public debt ▬ Overall balance

Izvor: Ministarstvo finansija i podaci INSTAT-a.

Budžetski deficit je ostao pod kontrolom bez obzira na podbačaj prihoda. Procjenjuje se da je budžetski deficit dostigao 4,8 procenata BDP-a u 2015., što je smanjenje u odnosu na 5,9 procenata u 2014. Rezultatu u 2015. je doprinijelo pokrivanje ranijih neizmirenih obaveza od 1,3 procenta BDP-a. Procjenjuje se da su prihodi podbacili za približno 4,2 procenta u odnosu na revidirani plan budžeta. Podbačaj je bio veći kod PDV-a i akciza, što je odraz problema u administraciji prihoda i prognoziranju kretanja, kao podcjenjivanje povrata poreza, kao i manji od očekivanih, rast BDP-a, kamatne stope i cijene nafte. Ipak, rast neporeskih prihoda kao posljedica jednokratne prodaje licence za mobilnog operatera u vrijednosti 0,4 procenta BDP-a, ušteda na kamatama i neizvršenja rashoda u iznosu od 1,2 procenta BDP-a su zadržali budžet unutar očekivanja. Javni dug je nastavio rasti i procjenjuje se da je dostigao 72,2 procenta BDP-a do kraja godine. Parlament je u decembru usvojio Budžet za 2016., koji

predviđa ukupni deficit od 2,5 procenta BDP-a i primarni suficit od 0,3 procenta – što predstavlja adekvatan obim konsolidacije. Budžet predlaže strožiju kontrolu rashoda i povećanje prihoda putem efektivnije administracije. Poreska usklađivanja, koja imaju za cilj proširivanje poreske baze, će imati tek manju ulogu.

Standard&Poor's je 5. februara 2016. povećao kreditni rejting Republike Albanije za dugoročne suverene kredite u stranim i domaćoj valuti, s B na B+, što je i dalje ispod investicionog rejtinga, kao i u ostatku regije. S&P je procijenio izglede kao stabilne, na osnovu očekivanja da će fiskalni učinak ostati snažan sve do 2019., ako vlasti budu nastavile ostvarivati napredak na programu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je usmjeren na fiskalne i strukturalne reforme. Da bi se zaslužio viši rejting potreban je nastavak strukturalnih reformi, snažnije fiskalne institucije i više ohrabrujući ekonomski izgledi. Međutim, ako bi se vladine finansije počele pogoršavati, potencijalno kao posljedica neispunjavanja uslova iz aranžmana s MMF-om, rejting će se smanjiti.

Očekuje se postepeno ubrzanje Albanske ekonomije. Rast će se javiti uz povećanje investicija u velike infrastrukturne projekte koji se finansiraju iz FDI, kao što je Trans-jadranski plinovod i hidro-elektrana u južnoj Albaniji, te uz postepeni oporavak potrošnje. Očekuje se rast neto izvoza, kako se i EU bude postepeno oporavljala. Unaprjeđenje poslovne klime i reforme na rješavanju NPL-ova bi mogle dalje ojačati privatne investicije i potrošnju u srednjoročnom periodu. Fiskalna konsolidacija, podržana izvršenjem budžeta za 2016., ograničava podršku od strane vlade.

| 47

Projicira se da će rast dostići 3,2 procenta u 2016. i 3,5 procenata u 2017. Izgledi za rast u Albaniji zavise od provođenja programa strukturalnih reformi koji se odnosi na energetiku, upravljanje javnim investicijama i penzije. Od reformi koje su već u toku se očekuje da promoviraju rast i ostvare pozitivan distributivni efekt. U budućem periodu će od ključnog značaja biti

održavanje zamaha reformi i aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji. Prioriteti su rješavanje visokog nivoa NPL-ova, jačanje poreske administracije i zatvaranje rupa, provođenje dodatnih reformi u energetskom sektoru, unaprjeđenje upravljanja javnim investicijama i ublažavanje fiskalnih rizika vezanih za neizmirene obaveze lokalnih vlasti, javno-privatno partnerstvo i potraživanje naknada.

Slika 3. Nezaposlenost i zaposlenost, 2012.–15.

U procentu

0

60

50

40

30

20

10

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q3-15

▬ Zaposlenost ▬ Nezaposlenost

Izvor: Podaci INSTAT-a..

Slika 4. Bilans tekućeg računa, FDI i druge investicije 2013.–15.U milijardama €

-400

400

300

200

100

0

-100

-200

-300

Q1-13

Q1-14

Q3-13

Q3-14

Q1-15

Q2-13

Q2-14

Q4-13

Q4-14

Q2-15

Q3-15

J Tekući račun J Direktne investicije J Druge investicije

Izvor: CBCG and MONSTAT

Slika 5. Rast bruto dodatne vrijednosti po sektoru, 2013.–15.U procentu

-6

6

4

2

0

-2

-4

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q3-15

J Poljoprivreda J Eksploatacija J Proizvodnja

J Građevinarstvo J Trgovina, ugostiteljstvo, transport

J Komunikacije J Ostale usluge

Izvor: Podaci INSTAT-a..

Slika 6. Prihodi, rashodi i deficit opšte vlade, 2009.–17.U procentu BDP-a

0 -7

5 -6

35 0

30 -1

25 -2

20 -3

15 -4

10 -5

2010 2012 20132009 2011 2014 2015 2016 2017

J Ukupni bilans ▬ Ukupni prihodi i grantovi, desno

▬ Rashodi, desno

Izvor: MF i podaci INSTAT -a.

48 |

Slika 7. Indikatori ankete povjerenja, 2010.–15.Razlike balansa

-40

20

10

0

-10

-20

-30

Q1-10

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-11

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q3-10

Q1-15

Q3-15

▬ Trgovina ▬ Potrošnja ▬ Usluge ▬ Industrija ▬ Građevinarstvo

Izvor: Podaci INSTAT-a.

Slika 8. Dug opšte vlade, 2010.–15.

U procentu BDP-a

0

80

70

60

50

40

30

20

10

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

▬ Ukupni PPG dug

Izvor: MF i podaci INSTAT-a.

Slika 9. Novčana masa, godišnji rast i NPL-ovi, 2009.–15. U procentu

-5

35

30

25

20

15

10

5

0

Mar-09

Mar-10

Mar-11

Mar-12

Mar-13

Mar-14

Mar-15

▬ Rast novčane mase ▬ Omjer NPL-ova ▬ Rast kredita

Izvor: Podaci BoA.

Slika 10. CPI i godišnje stope rasta, 2010.–15.U procentu

0

5

4

3

2

1

Jan-10

Jan-11

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-10

Jul-11

Jul-12

Jul-13

Jul-14

Izvor: Podaci INSTAT-a.

| 49

ALBANIJA 2012 2013 2014 2015e 2016f

Realni rast BDP-a (procenat) 1.6 1.1 2.0 2.6 3.2

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 0.3 1.2 3.0 -2.3 2.2

Investicije -2.3 -0.8 0.9 2.2 3.2

Neto izvoz 3.7 0.7 -1.8 2.7 -2.2

Izvoz -0.3 3.5 -6.0 1.1

Uvoz (-) 4.0 -2.8 4.4 1.7

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.0 1.9 1.6 1.9 2.3

Javni prihodi (procenat BDP-a) 24.7 23.7 26.2 26.3 27.4

Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.2 29.2 32.1 31.1 29.6

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 5.2 5.2 5.1 5.0 4.7

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 9.0 9.5 9.9 9.9 10.0

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.6 4.8 4.3 4.3 3.9

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.5 -5.5 -5.9 -4.8 -2.5

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -0.3 -1.7 -3.1 -2.2 0.3

Javni dug i dug uz javne garancije (procenat BDP-a) 62.0 70.4 71.8 71.9 70.7

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 26.9 26.6 29.6 33.5 34.6

Izvoz roba (procenat BDP-a) 15.9 18.2 9.3 8.0 7.5

Uvodz roba (procenat BDP-a) 36.8 36.1 30.8 28.7 29.1

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 2.2 -0.2 2.7 3.8 3.5

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -18.7 -18.0 -18.8 -16.9 -18.1

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 9.2 7.1 7.2 6.9 6.7

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -10.1 -10.7 -12.9 -11.4 -13.1

Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 6.8 9.6 8.1 7 7.9

Vanjski dug (procenat BDP-a) 35.7 34.7 36.9 42.3 42.9

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 4.6 -3.5 -1.4 0.6 0.9

Nenaplativi zajmovi(procent bruto zajmova, kraj perioda)

24 24.1 22.4 18.2 17.5

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 13.4 16 17.5 17.1 16.8

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 28.5 29.7 35.6 32.3 32

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

57.3 52.5 53.7 55.7 56

GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 10,517.94 10,947.65 11,390.71 11,872.41 12,484.42

Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva)

47.5 47.2 46.7 46.2 45.5

Izvori: Domaće vlasti, Procjene i projekcije Svjetske banke Napomene: Podaci za finansijski sektor za 2015. prikazuju dosadašnje godišnje prosjeke ukoliko nije drugačije naznačeno. Stopa nezaposlenosti mladih se odnosi na radnu snagu dobi 15 – 29 godina.

50 |

Skorašnja kretanja

Ekonomski rast je bio bolji nego što se ranije očekivalo za 2015., potpomognut snažnim oporavkom od posljedica poplava iz prethodne godine. Neto izvoz je bio glavni pokretač rasta, a i potrošnja i investicije su dali podršku rastu. Realni BDP se povećao za 4,3 procenta u odnosu na prethodnu godinu (g/g) u Q2 – što predstavlja najveću stopu u prethodnih pet godina – te za 3,1 procenat u Q3. Na strani proizvodnje, industrijskoj proizvodnji i maloprodaji se pripisuje doprinos polovini ostvarenog rasta realne dodatne vrijednosti u prva tri kvartala 2015. Podaci velike frekventnosti ukazuju na ublažavanje dinamike BDP-a krajem 2015., pa se rast za 2015. u cjelini projicira na 2,8 procenata.

Povećanje rasta se nije odrazilo na učinak tržišta rada. Nezaposlenost ostaje velika, 27,7 procenata, pri čemu je broj zaposlenih porastao za samo 1,9 procent g/g u novembru

2015. Neto zarade su stagnirale tokom cijele 2015. u većini sektora (rast od samo 0,5 procenata g/g u nominalnom smislu).

Slika 1. Realni rast BDP-a, 2012.–15.U procentu g/g

-3

5

4

3

2

1

0

-2

-1

2012Q3 Q4

2013Q1 Q2 Q3 Q4

2014Q1 Q2 Q3 Q4

2015Q1 Q2 Q3

J BH ukupnoi ▬ Federacija BiH ▬ Federacija BiH

Izvor: Zavodi za statistiku.

Niže cijene roba, naročito nafte, su i dalje uticale na ekonomiju u BiH putem brojnih

Bosna i Hercegovina

Predviđa se da je rast u Bosni i Hercegovini (BiH) dostigao 2,8 procenata u 2015. Bio je veći nego što se ranije očekivalo, uz podršku vanjskog okruženja, koje je ojačalo neto izvoz i domaću aktivnost, koji su se oporavili od poplava iz 2014. Reforme se odvijaju u brojnim ključnim oblastima uz podršku srednjoročne Reformske agende, koju su vlasti usaglasile sredinom 2015. Najznačajnije među njima su izmjene zakona o radu, novi zakon o nesolventnosti, usvojen nedavno u jednom od entiteta, Republici Srpskoj (RS) i nastavak reformi penzija i socijalne pomoći u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Usvajanje Reformske agende i napredak na njenom provođenju predstavljaju osnovu za aplikaciju zemlje za članstvo u EU, koja je predana sredinom februara 2015. Međutim, izgledi za poboljšanje rasta u srednjoročnom periodu su zasnovani na održavanju implementacije reformi na koje se dugo čeka.

| 51

kanala, naročito trgovinskog bilansa i uticaja na domaće cijene. U cjelini uzevši, čini se da je neto uticaj pozitivan jer su niže cijene povoljno uticale na realno raspoloživi prihod, smanjile realne troškove inputa i smanjile neto uvoz. Međutim, deflacija cijena i rast najniže plate su povećali realni teret duga, uz potencijalni uticaj na finansijsko stanje domaćinstava i preduzeća.

I dalje je prisutna deflacija potrošačkih cijena, vođena nižom cijenom uvoznih roba. Indeks potrošačkih cijena (CPI) je opao za 1,3 procenta g/g u decembru, što predstavlja 13. uzastopni mjesec pada, pri čemu je sada CPI tek 3 procenta veći od prosjeka u 2010. Najznačajniji faktori su bili pad cijena uvoznih roba i roba vezanih za pad cijena nafte denominiranih u eurima u 2015., primarno hrane (smanjenje od 1,5 procenata g/g), odjeće i obuće (smanjenje od 8,3 procenta) i transporta (smanjenje od 6,1 procenat). U međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena alkohola i duhana, kao i manjeg rasta cijena obrazovanja, zdravstva, stanovanja i komunalija. Obzirom na ograničen rast nominalnih plata, smanjenje potrošačkih cijena je omogućilo određeno jačanje realnog prihoda. Neto mjesečna plata u decembru 2015. je iznosila prosječno 421 € što je smanjenje za 0,1 procent g/g u nominalnom smislu.

Trgovinski deficit se nastavljao popravljati, iako je s tek ispod 30 procenata BDP-a još uvijek značajan. Niže cijene nafte su smanjile uvoz povezanih proizvoda, a povećana vanjska potražnja je potakla izvoz. Mjesečni podaci ukazuju da je uvoz u 2015. opao za 2,1 procenat g/g, dok je izvoz, uglavnom u susjedne zemlje i EU, povećan za 3,5 procenta, iako je rast kasnije tokom godine smanjen.

Trgovinski deficit izražen u eurima je smanjen za 8,7 procenata, na 3,5 milijarde €.

Smanjenje deficita tekućeg računa (CAD) u 2015. je uglavnom rezultat smanjenja trgovinskog deficita. Procjenjuje se da je CAD smanjen sa 7,8 procenata u 2014. na 6,3 procenta BDP-a u 2015. To je bilo vođeno smanjenjem trgovinskog deficita roba; u nominalnom smislu u US dolarima, dok su suficit u uslugama i doznakama bili relativno stabilni. U smislu neto vanjskog financiranja, procjenjuje se da je neto priliv FDI smanjen s 3 procenta BDP-a u 2014. na oko 1,5 procenat, dovodeći do značajnog oslanjanja na prilive po osnovu duga. Takav priliv FDI ne pruža dovoljno podrške domaćim investicijama (oko 18 procenata BDP-a), niti potencijalnom prenošenju efekta na ekonomski rast.

Naplata bruto prihoda od indirektnih poreza je povećana u 2015. Naplata je povećana za 1,7 procenata g/g u 2015., predvođena naplatom akcize, koja je doprinijela s 1,1 procentnim poenom (pp) rastu prihoda od indirektnih poreza; 0,6 pp od toga se pripisuje akcizi na naftu, a 0,4 pp akcizi na duhan.

Očekuje se mala promjena fiskalnog deficita s 2 procenta BDP-a u 2016. Ipak, javljaju se određeni pozitivni znaci unaprjeđenja budžetskog procesa i koraci u pravcu toliko-potrebnih unaprjeđenja kvaliteta i strukture potrošnje. Na primjer, za 2016. je uvedena zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, a u FBiH se nastavljaju penzione reforme. Obzirom na ranija kašnjenja s usvajanjem budžeta, naročito zbog potrebe formiranja vlade u FBiH i BiH Institucijama u 2015., usvajanje, krajem 2015., sva tri budžeta za 2016.,

52 |

predstavlja pozitivan rani znak kako će se ove godine provoditi fiskalna politika.

Ipak, budžetske alokacije su ove godine značajno veće nego 2015. Oba Doma Parlamenta BiH su usvojila budžet BiH za 2016. bez amandmana. Budžet iznosi oko 880 miliona € (približno 6 procenata procijenjenog BDP-a BiH za 2016.) od čega je 486 miliona € za finansiranje državnih institucija i 394 miliona € za servisiranje stranog duga. Dok je prvi iznos isti kao u prethodne četiri godine, servisiranje stranog duga je oko 29 procenata veće nego u 2015. Nadalje Parlament Federacije BiH je usvojio budžet s rashodima od 800 miliona € (5,5 procenata procijenjenog budžeta BiH za 2016.), što je 11 procenata više od budžeta za 2015., uz neto zaduživanje od 155 miliona € (1 procenat procijenjenog budžeta BiH za 2016.). U RS je budžet sveukupno narastao na 1,6 milijardi € (11 procenata sveukupnog BDP-a), 40 procenata veći nego u 2015. Glavna razlika je u tome što je po prvi put u Budžet RS i Trezorski sistem uključen Fond penzionog i invalidskog osiguranja RS.Neto zaduživanje je ostalo nepromijenjeno u odnosu na 2015. (31 milion €). Budžeti centralnih vlada ne uključuju potrošnju na nižim nivoima vlasti; potrošnja generalne vlade u 2016. je projicirana na oko 46 procenata BDP-a.

U Bosni i Hercegovini se monetarna politika i dalje vodi putem aranžmana Valutnog odbora uz vezivanje valute za euro. Devizne rezerve su u 2015. iznosile komotnih oko 6 mjeseci uvoza. Obzirom na vezu s eurom, konvertibilna marka BiH (BAM) je zabilježila pad u odnosu na dolar, ali i nominalan rast u odnosu na valute nekih

trgovinskih partnera. To je doprinijelo određenom rastu i nominalnog i realnog efektivnog kursa krajem 2015., iako je ovaj drugi posljednjih godina bio zaustavljen slabim rastom cijena.

Podrška finansijskog sektora ekonomskoj aktivnosti je ograničena povlačenjem stranih banaka i povećanom zabrinutošću za kvalitet aktive. Iako bankarski sektor ostaje stabilan i sada se manje oslanja na strano finansiranje, mnoge od stranih banaka, koje dominiraju u bankarskom sistemu, se postepeno povlače. To je doprinijelo smanjenju rasta kredita, koji je iznosio u prosjeku 3,0 procenta g/g od 2009. do decembra 2015.; između 2003. i 2008. rast kredita je bio 24 procenta godišnje. Pored toga, udio nenaplativih zajmova (NPL) u portfeolijima komercijalnih banaka je bio visok, dostižući 13,7 procenata na kraju 2015. Velike rezervacije za NPL-ove su dovele do pogoršanja profitabilnosti banaka. Bojazni u vezi s kvalitetom aktive su otežale vraćanje profitabilnosti banaka, uglavnom zbog neadekvatnih zakona o korporativnoj rezoluciji i nesolventnosti. Međutim, RS je nedavno usvojila novi okvir nesolventnosti, što predstavlja pozitivan pomak.

Entiteti su, kao dio Reformske agende usvojene sredinom 2015., pokrenuli brojne reformske inicijative. I RS i FBiH imaju nove zakone o radu kojima se rješavaju dugotrajne rigidnosti na njihovim tržištima rada i pruža podrška za otvaranje radnih mjesta. Međutim, Ustavni sud FBiH je nedavno presudio da se Zakon o radu FBiH treba vratiti Parlamentu zbog proceduralnih propusta, pa je on u martu vraćen u parlamentarnu proceduru. Ostale reforme koje su u toku uključuju jačanje sistema naknada

| 53

za slučaj nezaposlenosti i penzione reforme u FBiH. U prioritete spadaju i rješavanje neizmirenih obaveza javnog sektora i reforma preduzeća u državnom vlasništvu. BiH je sredinom februara 2016. podnijela aplikaciju za članstvo u EU.

Izgledi Podržan uglavnom rastom potrošnje, srednjoročni ekonomski rast će se vjerovatno povećati za gore-pomenuta 3 procenta. Iako će oporavak potražnje EU za uvozom dovesti do umjerenog rasta izvoza, obzirom na relativno snažnu potražnju za uvozom, neto vanjska potražnja će i dalje biti pokretač rasta. Vanjsko okruženje će pružiti podršku za stabilan priliv doznaka, što će, u kombinaciji s održavanjem nižih cijena nafte, promovirati postepen rast potrošnje, čineći je i dalje ključnim faktorom rasta. Investicije u energiju i turizam će pružiti podršku rastu investicija generalno. Kao rezultat tih kretanja

projicira se da će se realni rast BDP-a postepeno povećavati s 2,8 procenata u 2015. na 3,5 procenata u 2018. Ta projekcija, međutim, zavisi od održavanja reformi i odsustva negativnih šokova po vanjsku trgovinu i finansijske uslove.

Provođenje razumne, efikasne i efektivne fiskalne politike unutar visoko-decentraliziranog fiskalnog sistema je od centralnog značaja za više-dimenzionalnu reformsku agendu BiH. Iako deficit ostaje relativno umjeren, fiskalni sektor i dalje karakteriziraju veliko poresko opterećenje i neefikasna potrošnja. Fiskalna konsolidacija neće biti efektivna ako se ne riješe strukturalne rigidnosti na rashodovnoj strani, naročito velika izdvajanja za plate u javnom sektoru i po izdvajanjima velika, ali slabo ciljana socijalna pomoć. Predloženi program MMF-a i podrška od ostalih partnera poput Svjetske banke, mogu pomoći vlastima na ostvarivanju ove izazovne agende.

Slika 2. Rast industrijske proizvodnje i maloprodaje, 2012.–15.U procentima g/g

-10

20

15

10

5

0

-5

Jun-13

Dec-13

Jun-14

Jun-15

Dec-14

Dec-15

Sep-13

Mar-14

Sep-14

Sep-15

Mar-15

▬ Industrijska proizvodnja ▬ Maloprodajni promet

Izvor: Agencija za statistiku BiH.

Slika 3. Rast BDP-a na proizvodnoj strani, 2012.–15.Realna promjena procenta g/g

2013 2014 2015f

-2.0

3.5

2.5

1.5

0.5

-0.5

-1.5

3.0

2.0

1.0

0

-1.0

J Dodatna vrijednost industrije

2012

J Dodatna vrijednost poljoprivrede

J Dodatna vrijednost usluga Q Sveukupni rast BDP-a

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka.

54 |

Slika 4. Inflacija potrošačkih cijena

U procentu g/g U eurima

-10

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-8

-50

40

30

10

-10

-30

20

0

-20

-40

Jan-12

Jul-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-13

Jul-14

Jul-15

▬ Inflacija CPI transporta u BiHJ Ukupna CPI inflacija u BiH

▬ Promjena cijene nafte, desno

Izvor: Agencija za statistiku BiH.

Slika 5. Prihodi od indirektnih poreza, realni tromjesečni klizni prosjek (3mma)U procentu g/g

-10

15

10

5

0

-5

Jan-13

Apr-13

Jul-13

Oct-13

Jan-14

Jan-15

Apr-14

Apr-15

Jul-14

Oct-14

Oct-15

▬ Rast ukupnih indirektnih poreza u cijenama iz 2010., 3mma g/g

▬ Neto rast indirektnih prihoda u cijenama iz 2010, 3mmag/g

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje, Svjetska banka.

Slika 6. Fiskanli bilans opšte vlade

U procentu BDP-a

-5

0

-1

-2

-3

-4

2009 20112010 20132012 2015f2014

Izvor: Fiskalni organi, procjene osoblja Svjetske banke.Napomena: f=prognoza.

Slika 7. Rast izvoza i uvoza i robni trgovinski bilans 3mma procent g/g U milijardama KM

-20

20

10

0

-10

-8

8

4

0

-4

Jan-12

Jul-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-13

Jul-14

Jul-15

▬ Imports, rhsJ Trgovinski bilans ▬ Izvoz, desno

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka.

Slika 8. Realni i nominalni kurs

2009=100, ‘+’ označava rast

Q1-09

Q1-10

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-11

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q3-09

Q3-10

Q1-15

90

110

105

100

95

Q3-15

▬ NEER ▬ REER

Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Slika 9. Indikatori učinka bankarskog sektora

U procentu

Q1-09

Q1-10

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-11

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q3-09

Q3-10

Q1-15

-10

20

15

10

5

0

-5

Q3-15

J Adekvatnost kapitala, aktiva ponderisana prema kapitalu iz stuba 1 i riziku

▬ —Kvalitet aktive, NPL/ ukupni zajmovi ▬ Profitabilnost, povrat po ulagnju

Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije osoblja Svjetske banke.

| 55

BOSNA I HERCEGOVINA 2012 2013 2014 2015f 2016f

Realni rast BDP-a (procenat) -0.9 2.4 1.2 2.8 2.6

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 0.7 2.0

Investicije 0.1 1.0

Neto izvoz 2.0 -0.4

Izvoz 1.0 0.7

Uvoz (-) 0.9 -1.1

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.0 -0.1 -0.9 -1.0 -0.5

Javni prihodi (procenat BDP-a) 44.5 43.4 43.8 44.5 43.2

Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.6 45.6 45.8 46.3 45.2

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 12.9 12.5 12.0 11.7 11.4

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 17.1 16.8 17.1 17.1 16.9

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 3.2 4.0 4.3 4.4 4.4

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.0 -2.2 -2.1 -1.8 -2.0

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -1.5 -1.2 -1.3 -0.7 -1.0

Javni dug (procent BDP-a) 39.5 36.4 39.0 39.8 41.4

Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 44.3 40.8 43.0 43.8 45.2

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 27.8 28.2 30.1 30.6 31.3

Izvoz roba (procenat BDP-a) 22.6 24.3 24.2 23.9 23.6

Uvodz roba (procenat BDP-a) 53.5 52.0 53.9 51.6 51.0

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 7.0 6.8 6.8 7.3 7.5

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -24.0 -20.8 -22.9 -20.4 -19.9

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 8.1 8.1 8.5 8.4 8.3

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -8.8 -5.7 -7.8 -6.3 -6.4

Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) -2.0 -1.7 -2.6 -1.4 -1.7

Vanjski dug (procenat BDP-a) 52.8 53.9 50.8 54.0 55.1

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 1.0 1.9 4.0 2.2 2.5

Nenaplativi zajmovi(procent bruto zajmova, kraj perioda)

13.5 15.1 14.2 14.1 14.0

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 28.1 27.5 27.5 27.7 27.5

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 63.3 58.8 62.9 62.3 62.1

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

44.0 43.6 43.7 44.1 44.3

GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 9,214.0 9,562.8 9,808.0 10,359.6 10,500.0

Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva)Izvori: Domaće vlasti, Procjene i projekcije Svjetske banke Napomene: Podaci za tržište rada za 2015. su preliminarni. Rast kredita za 2015. odražava dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi pokazuju dosadašnje stvarne prosjeke.

56 |

Skorašnja kretanja

Uprkos političkoj nestabilnosti, ekonomski učinak Kosova je u 2015. bio dobar. Rast za tu godinu je procijenjen na 3,6 procenta, vođen domaćom potražnjom. Doprinos investicija rastu je iznosio 4,1 procentni poen (pp). Privatne investicije su bile potaknute većim obimom direktnih stranih investicija (FDI) i lakšim pristupom hipotekarnim zajmovima; krajem godine su intenzivirane i javne investicije. Privatna potrošnja je doprinijela s procijenjenih 0,9 pp, potaknuta povećanjem doznaka od 9 procenata i većim platama i penzijama od 2014. Doprinos izvoza rastu je bio negativan s 1,3 pp, obzirom na pad izvoza u posljednjem kvartalu. Izvoz roba je doprinio rastu sa samo 0,1 pp u toku godine, a doprinos uvoza je takođe bio negativan za 1,4 pp. Na strani proizvodnje, usluge su dale glavni doprinos rastu 1,3 pp uglavnom od privatnih investicija i izgradnje autoceste putem javne investicije.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo su zajedno doprinijeli s 0,7 pp, a industrija s 0,4 pp, uglavnom, kako je i bilo očekivano, značajnim rastom proizvodnje električne energije u 2015. – što je imalo efekt kompenzacije nakon prekida proizvodnje u 2014. zbog eksplozije u blizini elektrane Kosovo A. Javna administracija je i dalje imala negativan uticaj na rast.

Vanjski disbalans se povećao u 2015. Deficit tekućeg računa je sa 7,9 procenata BDP-a u 2014. došao do 9,4 procenta zbog velikih profita kompanija nastalih stranim ulaganjima, kao i ubrzanja izgradnje autoceste prema BJR Makedoniji (izdvojeno više sredstava tokom fiskalne godine) što je zahtijevalo veći uvoz roba, čime su transportne usluge povećane za 47,3 procenta. Veći broj Kosovara je putovao van zemlje, iako još uvijek nije odobrena liberalizacija viza za zemlje Schengena, tako da je uvoz usluga putovanja povećan za 7 procenata. Izvoz roba i usluga je izgubio početni zamah (do juna je zabilježen rast od 11,3 procenta g/g) i do

Kosovo

Potaknut domaćom potražnjom, realni ekonomski rast je dostigao procijenjenih 3,6 procenata u 2015., uz projekcije malih promjena za 2016. Potrošnja i investicije su dali pozitivan doprinos rastu, ali doprinos neto izvoza je bio negativan zbog slabijih prihoda od trgovine u posljednja dva kvartala, kao rezultat pada izvoza baznih metala, glavne trgovinske robe Kosova. Direktne strane investicije su porasle za 150 procenata u 2015., uz veći priliv iz EU, nakon što je Kosovo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. I pored solidnog rasta prihoda od 9,4 procenta, potrebna su fiskalna prilagođavanja, da bi Kosovo moglo ispoštovati svoje fiskalno pravilo, koje uz par izuzetaka, ograničava budžetski deficit na 2 procetna BDP-a. MMF je u julu 2015. odobrio 22-mjesečni Stand-by aranžman (SBA) od 184 miliona €. Prvi SBA je uspješno završen u januaru 2016. Ekonomski učinak zemlje će biti sličan i u 2016., u zavisnosti od političke stabilnosti i uspješnog početka FDI u ski-centru Brezovica.

| 57

kraja godine ostao nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu. Usporavanje u Kini je smanjilo cijene baznih metala, glavne izvozne robe Kosova i smanjilo izvoz roba kasnije tokom godine. Izvoz telekomunikacijskih usluga je smanjen za 30 procenata zbog širenja novih tehnologija.

Slika 1. Godišnje stope realog rasta BDP-a, Kosovo, 2008.–15.U procentu

0

5.0

4.5

4.0

3.5

3.0

2.5

2.0

1.0

1.5

20092008 20112010 20132012 2014 2015

4.5

3.6

3.3

4.4

2.8

3.4

1.2

3.6

Izvor: Podaci Agencije za statistiku Kosova (SAK).Napomena: Rast za 2015. je procijenjen na osnovu podataka za Q1–Q3 od SAK-a.

Finansijski bilans je u 2015. povećan za 180 procenata, kao rezultat oporavka FDI. Neto priliv FDI je u 2015. više nego udvostručen na oko 5,3 procenta, odražavajući u značajnom mjeri reinvestiranu zaradu stranih kompanija (to je dio negativnog iznosa zabilježenog u deficitu tekućeg računa). Većina FDI potiče iz EU, ali je u 2015. značajan dio došao i iz Turske. To je izuzetno pozitivno dešavanje koje se nadovezuje na napredak u pravcu pridruživanja EU potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u 2015.Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti su nastavile privlačiti većinu FDI.

Fiskalni deficit je u 2015. iznosio 1,9 procenata BDP-a (ispod 2 procenta, koliki je limit fiskalnog pravila), zahvaljujući boljim prihodima i pravovremenom fiskalnom usklađivanju. Početni budžet, koji je bio zasnovan na pretjerano optimističnim projekcijama prihoda, je bio revidiran rebalansom budžeta sredinom godine putem fiskalne konsolidacije. Usvojene mjere za povećanje prihoda su uključivale povećanje stope PDV-a sa 16 na 18 procenata, te poboljšanje naplate prihoda, što je dalo 0,8 pp BDP-a. Od pomoći je bilo i manje izvršenje originalnog budžeta (smanjenje na robama i uslugama, izdvajanjima za plate i boračke naknade) za oko 1 pp BD-a. Bolja naplata poreza je bila glavni faktor ostvarivanja 9,4 procenta većih prihoda nego u 2014. Jednokratni prihod od 1,1 procenat BDP-a je došao od djelimične likvidacije fonda za privatizaciju, što je povećalo bilans Banke Kosova na kraju godine. Potrošnja je porasla za 8,5 procenata, uglavnom zbog veće tekuće potrošnje na plate i penzije. Gotovo polovina potrošnje na javne investicije je izvršena u posljednjem kvartalu. Kosovo je na kraju godine moglo izdvojiti više sredstava za autocestu prema BJR Makedoniji nego što je bilo prvobitno planirano, prebacivanjem sredstava namijenjenih kapitalnim projektima koji se nisu realizirali. To će smanjiti izdvajanja za autocestu u narednim godinama.

U 2015. je zabilježena deflacija od 0,5 procenata. Kosovo, koje nema uticaja na cijene, je imalo koristi od pada svjetskih cijena nafte. Pad svjetskih cijena goriva za transport koji je počeo u drugoj polovini 2014., je doveo do deflacije na Kosovu tokom cijele 2015. Troškovi visokog obrazovanja i usluge smještaja su takođe pali. Određeno smanjenje cijena hrane u drugoj polovini godine je donekle pomoglo ublažavanju siromaštva. 58 |

Finansijski sektor Kosova je u 2015. bio profitabilan, a krediti su rasli 3,7 procenata. Profiti komercijalnih banaka su naglo porasli za 56,5 procenata g/g, potaknuti smanjenjem potrošnje. Iako se popravlja, finansijsko posredovanje je na Kosovu još uvijek nerazvijeno. Kao su kamate padale, kamatne marže su se smanjile za prosječnih 2,9 pp na 7,1 procent. Niže kamatne stope su povećale privatne kredite za 7,3 procenta (g/g) pri čemu su krediti za domaćinstva rasli brže (10,6 procenata g/g), nego za preduzeća (5,7 procenata). Štednja je u međuvremenu porasla 6,4 procenta. Štednja po viđenju, na koju otpada 60 procenata ukupne štednje, je više rasla (23 procenta); oročena štednja domaćinstava je smanjena za 8,4 procenta, ali je oročena štednja firmi porasla za 8,1 procent.

Nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) se smanjuju. Nakon vrhunca od 8,8 procenata u februaru 2014., do januara 2016. su smanjeni na samo 6,2 procenta ukupnih zajmova, s daljim trendom smanjenja. NPL-ovi su na Kosovu manji nego u ostalim SEE6 zemljama. Smanjuju se NPL-ovi i domaćinstava i firmi, uglavnom kao rezultat uspješnog rada privatnih agenata za naplatu.

Izgledi

U 2016. i 2017. se očekuju male promjene ekonomskog rasta Kosova, pod pretpostavkom održavanja rasta potrošnje, povećanja izvoza i pokretanja investicija putem FDI u ski-centru Brezovica. Očekuje se da će domaća potražnja imati pozitivan uticaj na rast, ali neto izvoz će i dalje biti negativan. Očekuje se da će doprinos potrošnje rastu biti 2,4 pp; privatna potrošnja bi trebala rasti 2,6 pp, ali javna potrošnja će

se smanjiti za 0,2 pp. Investicije će doprinijeti rastu s 1,4 procentnim poenom. Privatne investicije će i dalje biti poticane putem FDI, kao što je Brezovica. Javne investicije će imati koristi od veće potrošnje na autocestu prema BJR Makedoniji. Neto izvoz će i dalje imati 0,3 pp negativan uticaj na rast jer, bez obzira što će oboje rasti, uvoz će imati veću bazu od izvoza. Srednjoročni izgledi ne predviđaju dalje političke poremećaje i računaju na zadržavanje pozitivnog trenda priliva FDI kakav je bio u 2015. Ekonomski učinak zemlje će u 2016. biti sličan, uz uslov političke stabilnosti i uspješnog početka FDI na ski-centru Brezovica.

U srednjoročnom periodu se očekuje očuvanje fiskalne stabilnosti postignute konsolidacijom sredinom 2015. Nacrt budžeta za 2016. je u skladu s MMF-ovim programom, što bi trebalo ojačati fiskalnu stabilnost. Nedavno odobrene izmjene postojećeg fiskalnog pravila, kada su u pitanju investicije, će otvoriti dodatni fiskalni prostor za produktivne investicije u strateške sektore i potaći javne investicije i ekonomski rast u predstojećim godinama.

| 59

Slika 2. Rast zbirne potražnje, 2012.–15.

U procentu

2012 2013 2014 2015

-6

8

4

-2

6

2

0

-4

2.83.4

1.2

3.6

J Potrošnja J Investicije J Net o izvoz ▬ Realni rast BDP-a

Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka.

Slika 3. Rast ekonomije po sektorima, 2010.–14.

In percent

2011 2012 2013 2014 2015

-2

5

3

0

4

2

1

-1

J Poljoprivreda J Industrija J Usluge

J Porezi minus subvencije ▬ Realni rast BDP-a

Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka.

Slika 4. Bilans tekućeg računa i FDI, 2011.–15.

U procentu BDP-a

-20

10

5

0

-5

-10

-15

2013I II III IV

2012I II III IV

2014I II III IV

2015I II III IV

J CAD J FDI net

Slika 5. Deficit opšte vlade, po kvartalu, 2013.–15.

U eurima U procentu BDP-a

0

600

500

400

300

200

100

-14

4

2

0

-2

-4

-6

-8

-10

-12

Q1-14 Q2-14 Q3-14 Q4-14 Q1-15 Q2-15 Q3-15 Q4-15

J Prihodi J Rashodi ▬ Fiskalni deficit, desno

Izvor: Centralna banka Republike Kosovo i Svjetska banka.

Slika 6. Godišnji rast zajmova, 2012.–15.U procentu

0

201816141210

8642

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-12

Jul-13

Jul-14

Jul-15

Jan-16

Izvor: Ministarstvo finansija i Svjetska banka.

Slika 7. Dug opšte vlade, 2008.–15.U procentu BDP-a

2009 20112010 20132012 20152014

0

2

14

12

10

8

6

4

6.1 6.35.9

8.69.3

10.6

11.9

Izvor: Ministarstvo finansija.▬ Ukupni zajmovi ▬ Zajmovi firmama ▬ Zajmovi domaćinstvima

Izvor: Centralna banka Republike Kosovo.

Slika 8. Nenaplativi zajmovi, 2008.–15.U procentu ukupnih zajmova

0

10

8

6

3

1

9

7

54

2

Mar-09

Mar-10

Mar-11

Mar-12

Mar-13

Mar-14

Mar-15

Sep-09

Sep-10

Sep-11

Sep-12

Sep-13

Sep-14

Sep-15

Jan-16

Izvor: Centralna banka Republike Kosovo.

Slika 9. CPI i PPI. 2011.–14. U procentu rasta

-2

2

12

10

8

6

4

0

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-11

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q1-15

Q3-15

▬ CPI ▬ PPI

Izvor: Agencija za statistiku Kosova.

60 |

KOSOVO 2012 2013 2014 2015e 2016f

Realni rast BDP-a (procenat) 2.8 3.4 1.2 3.6 3.6

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 2.7 2.3 3.8 0.9 2.4

Investicije -4.4 -0.1 -1.4 4.1 1.4

Neto izvoz 4.5 1.2 -1.2 -1.3 -0.3

Izvoz 0.1 0.4 3.0 0.1 0.3

Uvoz (-) 4.4 0.8 -4.2 -1.4 -0.7

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.5 1.8 0.4 -0.5 0.5

Javni prihodi (procenat BDP-a) 25.9 25.2 24.4 25.4 26.6

Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.5 28.1 27.0 27.3 28.4

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 8.1 7.9 9.1 9.3 9.2

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 3.7 4.2 6.1 6.9 7.4

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 10.8 10.1 7.5 7.4 7.8

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.6 -2.9 -2.6 -1.9 -1.8

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.4 -2.5 -2.4 -1.6 -1.5

Javni dug (procenat BDP-a) 8.2 9.0 10.6 11.9 15.2

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 6.7 6.1 6.0 6.4 7.5

Izvoz roba (procenat BDP-a) 5.6 5.5 5.9 5.6 5.7

Uvoz roba (procenat BDP-a) 46.3 43.1 43.5 42.3 41.7

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 6.4 5.9 6.1 5.6 5.6

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -34.3 -31.8 -31.5 -31.2 -30.4

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 12.0 11.7 12.7 13.2 13.5

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -7.5 -6.9 -8.1 -9.4 -9.6

Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 4.2 4.7 2.8 5.2 5.5

Vanjski dug (procenat BDP-a) 7.3 6.5 6.4 6.5 7.4

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 5.8 1.9 3.0 7.3

Nenaplativi zajmovi(procent bruto zajmova, kraj perioda)

7.5 8.7 8.5 6.2

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 30.9 30.0 35.3 33.3

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 55.3 55.9 61.0 60.0

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

36.9 40.5 41.6 42.6

GDP po stanovniku, US$ 3,600.7 3,877.2 4,052.7 3,551.0 3,629.0

Izvori: Domaće vlasti , Procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Rast kredita za 2015. odražava dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi pokazuju dosadašnje stvarne prosjeke.

| 61

Rast BDP-a je ostao snažan u 2015., uprkos političkim previranjima. Preliminarni podaci ukazuju da je u Makedoniji u 2015. došlo do ekonomske ekspanzije za 3,7 procenta BDP-a. Rast je bio u velikoj mjeri vođen građevinarstvom (16,8 procenata), veleprodajom i maloprodajom (7,3 procenta) i uslugama (3,4 procenta), naročito nekretninama, potaknutim laganim rastom kredita. Industrijska proizvodnja se smanjila za 2 procenta, kao i oporavak u drugoj polovini 2015., dijelom kompenzirajući usporavanje početkom godine. Konačno, poljoprivredna proizvodnja je usporena, uprkos dobivanja većih subvencija.

Na strani potražnje, rast je bio u velikoj mjeri vođen potrošnjom, kako privatnom, tako i javnom. Povećana zaposlenost je u kombinaciji s većim realnim platama, penzijama i socijalnim transferima, dovela do 3,2 procenta povećanja privatne potrošnje 2015. I Vladina potrošnja je naglo povećana u 2015. (4,6) procenata, naročito u drugoj polovini godine. Bruto investicije su se oporavile u trećem kvartalu, potaknute povećanim javnim izdacima za izgradnju autoceste. Rast dugoročnih kredita firmama

ukazuje i na porat privatnih investicija prema kraju 2015. Izvoz (uglavnom vezan za FDI) je nastavio s dobrim učinkom, rastući 4,6 procenta g/g. U prva tri kvartala gotovo da nije bilo rasta uvoza, ali je značajno povećanje uvoza vezanog za FDI u posljednjem kvartalu podiglo rast izvoza za 2,4 procenta u cijeloj godini. Neto vanjska potražnja je dala povoljan doprinos (iako skroman) rastu BDP-a (0,7 procenata g/g).

Deflacija je nastavljena u 2015. Pad globalnih cijena hrane i nafte je uticao na kretanja domaćih cijena i generalno doveo do smanjenja cijena za 0,3 procenta. U međuvremenu, ukupna inflacija je nešto povećana, za 0,5 procenata, vođena većim cijenama lijekova i IT opreme.

Značajno otvaranje radnih mjesta je dovelo do daljeg pada nezaposlenosti u 2015. Zaposlenost je porasla za skoro 1 procenat u 2015., zbog novog zapošljavanja u prerađivačkoj industriji, javnoj administraciji i uslugama (naročito smještaj, financije i nekretnine). Učestvovanje radne snage je ostalo stabilno s 57,2 procenta. Nezaposlenost

BJR Makedonija

Ekonomski rast BJR Makedonije je ostao snažan s 3,7 procenata u 2105., uprkos političkim previranjima. Rast je bio vođen povećanjem privatne potrošnje i većom javnom potrošnjom. Neto izvoz je dao mali doprinos rastu. Trgovinski deficit se smanjio u 2105., ali je i neto priliv FDI opao. Fiskalni deficit je bio nešto manji nego što je bilo projicirano u budžetu, ali još uvijek veći nego u Srednjoročnoj fiskalnoj strategiji. U srednjoročnom periodu se očekuje postepeno ubrzanje rasta, a nastavak političkih previranja bi negativno uticao na izglede.

62 |

se smanjila na prosječnih 26,1 procenat u 2015., s 28,1 procenta u 2014. Nezaposlenost mladih se takođe nešto smanjila s 53,1 procenat u 2014. na 47,3 procenta u 2015., čemu su pomogli skupi programi zapošljavanja mladih. Dugoročna nezaposlenost i dalje predstavlja problem: 61 procenat prijavljenih nezaposlenih je bez posla duže od jedne godine.

Slika 1. Rast BDP-a po sektoruU procentu

-4

14

12

10

8

6

4

2

-2

0

Q1-13

Q2-13

Q3-13

Q4-13

Q1-14

Q2-14

Q3-14

Q4-14

Q1-15

Q2-15

Q3-15

Q4-15

J Proizvodnja J Građevinarstvo J Malopr.velepr. transport, smještaj.

J Ostale usluge J Rudarstvo, el. energija, plin J Poljoprivreda

▬ Realni rast BDP-a

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku.

Izvoz je u 2015. rastao brže od uvoza, smanjujući trgovinski deficit. Izvoz je povećan za 9,0 procenata (g/g) u eurima u 2015., iako je u dolarima smanjen za isti iznos, obzirom da je denar, koji je vezan za euro, opao u odnosu na dolar. Većina rasta je bila vođena izvozom vezanim za FDI, koji čini gotovo 40 procenta ukupnog izvoza. Izvoz tradicionalnih roba, kao što su željezo i čelik, ruda i šljaka, te duhan, je smanjen. Došlo je do veće koncentracije izvoznih destinacija: 44 procenta izvoza (uglavnom dijelovi i komponente za automobilsku industriju) je otišlo u Njemačku, što predstavlja povećanje u odnosu na 41

procenat u trećem kvartalu, uvoz se oporavio do kraja godine, rezultirajući s 5,5 procenata rasta u 2015. (g/g). Kao posljedica, trgovinski deficit je smanjen za 19 procenata (g/g), na oko 17 procenata BDP-a.

Deficit tekućeg računa je nešto povećan u 2015., a neto priliv FDI je smanjen. Privatni transferi, iako nešto niži nego u 2014. su i dalje bili dovoljni za pokrivanje trgovinskog deficita, olakšavajući vanjski finansijski pritisak. Deficit tekućeg računa se povećao na 1,4 procenta BDP-a s 0,8 procenata u 2014. Neto FDI su smanjenje za 14 procenata (g/g) u 2015., uz pad na 1,9 procenata BDP-a s 2,3 procenta BDP-a u 2014. To je u velikoj mjeri posljedica značajnog odliva u maju 2015. (vrhunac političke neizvjesnosti u zemlji i krize u Grčkoj), te kasnije u septembru i novembru. Kao i u 2014. rezerve su pokrivale 4,6 mjeseci uvoza.

Krediti su i dalje rasli, a finansijski sektor je dobar. Nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su smanjeni na 10,6 procenata u decembru, zahvaljujući smanjenju NPL-ova korporativnog sektora. Bankarski sektor je i dalje izuzetno likvidan (28,5 procenata u prosjeku u periodu januar-septembar 2015.). Profitabilnost je povećana u prva tri kvartala 2015., a omjer adekvatnosti kapitala se zadržao na 16 procenata, što je znatno iznad obaveznih 8 procenata. Rast kredita je dostigao 9,5 procenata (g/g) u 2015., što je neznatno niže od 9,8 procenata u 2014.; zajmovi domaćinstvima su u rastu kredita učestvovali s 57 procenata.

Fiskalni deficit se u 2015. smanjio, dijelom zbog prenošenja određenih plaćanja u 2016. Ukupni prihodi su iznosili 28,8 procenata BDP-a u 2015., što je povećanje u odnosu na 27,8 procenata u 2014. To povećanje je bilo vođeno ponovnim uvođenjem poreza na neinvestirani

| 63

profit (koji se nije naplaćivao od 2009.) i većom naplatom socijalnih doprinosa u vezi s poboljšanjem stanja na tržištu rada. PDV, koji čini gotovo trećinu poreskih prihoda, je podbacio uprkos većem rastu i potrošnji. To je vjerovatno rezultat kombinacije faktora, među koje spadaju pad cijena nafte, slabljenje naplate prihoda i povećanje oslobađanja FDI od PDV-a. Rashodi su povećani više od prihoda u 2015., pa s 32,3 procenta BDP-a, to predstavlja povećanje u odnosu na 32 procenta u 2014. To je povećanje u velikoj mjeri odraz većih plata u javnom sektoru, penzija, socijalnih transfera i potrošnje na robe i usluge, naročito u drugoj polovini 2015. Izvršenje kapitalne potrošnje centralne vlade je bilo manje, bez obzira na projicirano povećanje u rebalansu budžeta sredinom godine. Međutim, kapitalna potrošnja nevladinih javnih agencija je nadomjestila vladino slabije izvršenje. Deficit centralne vlade je dostigao 3,5 procenta BDP-a u 2015., što je manje u odnosu na revidirani budžet (3,7 procenata) i rezultat iz 2014. (4,2 procenta). Razlika između ostvarenog i projiciranog deficita uglavnom odražava transfere doprinosa od državnog penzionog fonda privatnim fondovima (oko 0,1 procent BDP-a) koji se odnose na 2015. ali su odgođeni za januar 2016.

Nakon pada u prvoj polovini godine, javni dug je u drugoj polovini godine porastao do nivoa većeg od prethodne godine. Javni dug je pao s 46 procenata BDP-a u decembru 2014. na 43,7 procenata u julu 2015. nakon ubrzane otplate duga MMF-u (154 miliona €). Vlada je emitirala 270 miliona € euro-obveznica i povećala domaće neto zaduživanje za 94 miliona €, što je dovelo do rasta duga u 2015. Državne garancije za velike investicione projekte, uključujući dvije autoceste, su dodale daljih 0,8 procenata BDP-a, što je do kraja

godine dovelo javni dug do 46,4 procenta BDP-a. U 2016. se očekuje nastavak rasta duga zbog povećanih potreba za finansiranjem još uvijek velikog nivoa deficita i značajnog investicionog portfolia preduzeća u državnom vlasništvu; u prva dva mjeseca je emitiran novi domaći dug u vrijednosti 57 miliona €.

Izgledi

Očekuje se da će rast ostati snažan s 3,7 procenata u 2016. i da će se povećati na 4 procenta u 2017. Javne investicije će i dalje biti značajan faktor rasta, obzirom da je izgradnja dvije autoceste planirana do kraja 2018. Privatna potrošnja bi trebala i dalje biti snažna, podržana povećanjem zaposlenosti i možda većim platama u javnom sektoru, penzijama i socijalnim transferima. Očekuje se nastavak povećanja FDI izvoza, kako se tržište EU bude postepeno oporavljalo, ali doprinos neto vanjske potražnje će i dalje biti skroman.

Politička neizvjesnost i izbjeglička kriza predstavljaju primarne rizike po ekonomiju u narednoj godini. Opšti izbori su planirani za 5. jun 2016. u zavisnosti od zadovoljavajućeg rješenja pitanja registracije birača i zakona o medijima. Prolongirane političke neizvjesnosti bi mogle uticati na donošenje odluka o investicijama i usporiti ekonomsku aktivnost. Eskalacija postojeće izbjegličke krize može takođe predstavljati rizik, posebno ako EU odlučiti zatvoriti svoje granice ili značajno ograničiti prihvat.

62 |

Slika 2. Poslovni trendovi u proizvodnji

Index U pocentu

0

25

20

15

10

5

56

65

64

62

60

58

63

61

59

57

Jan-13

Jul-13

Apr-13

Oct-13Jan-1

4Jan-1

5Jul-1

4Jul-1

5Apr-1

4Apr-1

5Oct-1

4Oct-1

5

J Prosječna iskorištenost kapaciteta poslovnih subjekata, desno

▬ Procjena trenutnog stanja poslovnog subjekta

▬ Indikator povjerenja

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku.

Slika 3. Kretanja na tržištu rada, 2004.–15.

U procentu

20

70

60

50

40

30

20042005

20062007

20082009

20102011

20122013

20142015

▬ Stopa nezaposlenosti ▬ Stopa zaposlenosti

▬ Stopa aktivnosti ▬ Nezaposlenost mladih

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku (Anketa radne snage).

Slika 4. Glavne komponente CPI, 2012.–15.

Prosjek perioda g/g, procenat promjene

-35-30

20

10

0

-10

-20

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q1-15

-25

15

5

-5

-15

Q3-15

Q2-12

Q4-12

Q2-13

Q4-13

Q2-14

Q4-14

Q2-15

Q4-15

▬ CPI ukupno ▬ Hrana i pića

▬ El. energija, plin, ostalo ▬ Goriva i maziva

Izvor: Podaci Državog zavoda za statistiku.

Slika 5. Bilans tekućeg računa, trgovinski deficit i privatni transferi, 2006.–15.U procentu BDP-a

-15

30

20

15

10

5

25

0

-5

-10

2008 2010 2012 20132009 2011 20152006 2007 2014

J Trgovinski deficit J Privatni transferi ▬ Bilans tekućeg računa

Izvor: Podaci Narodne banke.

Slika 6. Izvršenje budžeta centralne vlade, 2006.–15.U procentu BDP-a U procentu BDP-a

24

36

34

32

30

28

26

-5

1

0

-1

-2

-3

-4

2008 2010 2012 20132009 2011 20152006 2007 2014

J Bilans budžeta, desno

▬ Prihodi, lijevo

J Povećanje budžeta rebalansom

▬ Rashodi, lijevo

Izvor: Ministarstvo finansija i procjene osoblja Svjetske banke.

Slika 7. Javni dug po nivou vlasti, 2006.–15.

U procentu BDP-a

0

5045403530252015

105

2008 2010 2012 20132009 20112006 2007 2014 2015

J Centralna vlada

J Općine

J Fondovi

J Garantirani dug državnih fir

Izvor: Podaci Narodne banke.

| 65

Slika 8. Rast kredita i doprinos ratu kredita, 2012.–15.U procentu g/g Procenat promjene g/g

0

10090807060504030

2010

0

8

6

4

2

Q1-12

12

10

Q3-12

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q3-13

Q3-14

Q3-15

J Doprinos zajmova domaćinst., lijevo J Doprinos korporativnih zajmova, lijevo

▬ Rast kredita, desno

Izvor: Podaci Narodne banke.

Slika 9. Nenaplativi zajmovi, 1/2012.– 12/2015.

Procenat u ukupnom po budžetskoj kategoriji

0

201816141210

86

42

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-12

Jul-13

Jul-14

Jul-15

▬ Korporativni NPL-ovi ▬ NPL-ovi domaćinstava ▬ Ukupni NPL-ovi

zvor: Podaci Narodne banke.

66 |

BJR MAKEDONIJA 2012 2013 2014 2015f 2016f

Realni rast BDP-a (procenat) -0.5 2.9 3.5 3.7 3.7

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 1.4 1.4 1.6 3.0 1.7

Investicije 3.0 0.1 3.8 0.0 1.7

Neto izvoz -4.2 1.3 -1.7 0.7 0.3

Izvoz 0.9 2.6 8.0 2.3 2.2

Uvoz (-) -5.1 -1.3 -9.7 -1.6 -1.9

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 3.3 2.8 -0.3 -0.3 0.9

Javni prihodi (procenat BDP-a) 32.1 30.2 29.8 30.9 31.1

Javni rashodi (procenat BDP-a) 36.0 34.2 34.0 34.4 34.5

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 7.7 7.2 7.0 6.9 6.8

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 16.6 17.5 17.3 17.5 17.7

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 5.2 4.4 4.3 4.4 4.1

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.8 -3.9 -4.2 -3.5 -3.4

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.9 -2.9 -3.2 -2.3 -2.3

Vladin dug (procent BDP-a) 33.7 34.2 38.2 37.9 39.6

Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 38.3 40.5 45.9 46.4 48.9

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 25.6 25.6 31.9 31.2 33.0

Izvoz roba (procenat BDP-a) 30.4 29.1 32.5 33.5 34.4

Uvoz roba (procenat BDP-a) 56.9 51.9 54.2 53.4 54.1

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 4.1 4.6 4.2 3.8 4.0

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -22.4 -18.2 -17.5 -16.3 -15.7

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.4 2.2 2.2 2.1 2.1

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -3.2 -1.6 -0.8 -1.4 -1.7

Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 1.7 2.8 2.3 1.9 2.1

Vanjski dug (procenat BDP-a) 66.1 64.0 69.8 69.7 70.1

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 3.7 1.0 8.5 9.4 9.6

Nenaplativi zajmovi(procent bruto zajmova, kraj perioda)

10.3 11.3 11.1 10.6 10.3

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 31.0 29.0 28.0 26.1 25.2

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 54.0 51.9 53.1 47.3 46.0

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

56.5 57.3 57.5 57.2 57.4

GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 11,874 12,468 12,938 13,330 13,797

Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva)

19.2 19.1 18.7 17.3 16.4

Izvori: Domaće vlasti, Procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015. odražavaju dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi predstavljaju dosadašnje godišnje stvarne vrijednosti. Stope siromaštva su zasnovane na Anketi prihoda i uslova života (SILC) u BJR Makedoniji.

| 67

Izgradnja autoceste i turizam su predstavljali osnovu ekonomskog oporavka u 2015. Nakon rasta od 1,8 procenata u 2014., realni BDP je povećan za procijenjena 3,4 procenta u 2015. (ESA2010 metodologija). Rast je bio podržan investicijama, kako javnim tako i privatnim, naročito u drugoj polovini godine, kako su pokrenuti turistički projekti i izgradnja prioritetne dionice autoceste. Zdrav rast izvoza usluga, naročito turizam, je pružio podršku ekonomiji: dolazak turista je povećan za 12,9 procenata, a broj noćenja za 15,7 procenata. I Vladina potrošnja je porasla, veća potrošnja domaćinstava je potakla maloprodaju, koja je u 2015. povećana za 2 procenta.

Oporavak domaće potražnje je potakao inflaciju u 2015. Nakon rasta tokom cijele 2015., 12- mjesečne potrošačke cijene su u decembru 2015. povećane za 1,4 procenta. Iako je cijena nafte nastavila s padom, godišnja inflacija je u prosjeku iznosila 1,5 procent, što je povećanje u odnosu na negativnih 0,7 procenata u 2014., potaknuta višim cijenama hrane i odjeće.

Slika 1. Realni rast BDP-a, 2011.–15. U procentu

-6

8

6

4

2

0

-2

-4

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-11

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q1-15

Q3-15

-0.5

3.6

5.9

2.5

-3.6

-2.1-2.5

-3.0

0.7

3.1

4.2

5.2

2.1

0.3

1.6

3.2 3.0

3.74.2

Izvor: MONSTAT.

Iako se rast oporavio, odgovor tržišta rada je bio slab. Anketni podaci pokazuju 1 procent manje zaposlenih u septembru u poređenju s istim periodom 2014.; poljoprivreda i aktivnosti vezane za usluge su pomogle povećanju zaposlenosti za 2,7 procenta u odnosu na prethodnu godinu (g/g). Kao rezultat, stopa nezaposlenosti je u četvrtom kvartalu pala na 17,6 procenata, iako je i to još uvijek visoka stopa nezaposlenosti. Administrativni podaci o zaposlenosti pokazuju pad u posljednjem

Crna Gora

Ekonomski rast se u 2015. vjerovatno skoro udvostručio na 3,4 procenta, potaktnut investicijama – naročito autocestom Bar-Boljare – te izvozom turističkih usluga. Iako su stope aktivnosti i zaposlenosti dostigle istorijski najviše nivoe, nezaposlenost je ostala velika na 17,6 proenata. Veći prihodi od turizma su takođe doprinijeli smanjenju vanjskog disbalansa, uprkos poteškoćama s izvozom roba, nižim cijenama metala i trgovinskim sankcijama Rusiji. Nakon što je mjerama konsolidacije u 2014., deficit smanjen na 3,1 procenat BDP-a, povećanje kapitlanih rashoda vezanih za autocestu i podbačaj prihoda u 2015., su vratili deficit opšte vlade na 7 procenata. Kao resulat, javnai dug se povećao na 68 procenata BDP-a.

68 |

kvartalu, a nezaposlenost se opet povećala, dovodeći stopu nezaposlenosti na kraju godine na 18,8 procenata - 1,9 procentni poen više nego u decembru 2014.

Neaktivnost radne snage ostaje velika. Stopa aktivnosti je povećana na 53,5 procenata, a stopa zaposlenosti na 44,1 procent, ali oboje je dosta nisko u poređenju s EU. Novi zakon je uveo ograničenja kvota za radne dozvole za strance, uz strogi zahtjev za zapošljavanjem osoba koje su na raspolaganju putem lokalnih biroa za zapošljavanje. Nadalje, izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti su uvele doživotne naknade za žene s troje i više djece u iznosu od 70 procenata prosječne neto plate. Te žene imaju pravo i na zdravstveno osiguranje (pod uslovom da imaju 25 godina staža ako su majke troje djece ili 15 godina staža za majke četvoro i više djece). Ovo se pravo ne može koristiti tokom radnog odnosa ili ako se prima penzija; rani pokazatelji navode da se za ovo pravo prijavilo oko 15.000 žena, što je rezultiralo povlačenjem s tržišta rada.

Turizam je pomogao da se smanji vanjski disbalans. Deficit tekućeg računa je smanjen na 13,4 procenta BDP-a u 2015., u poređenju s 15,2 procenta u 2014. Pad je bio vođen istorijski visokim nivoom suficita tekućeg računa, potaknutog rastom prihoda od turizma (19,1 procent g/g). Drugi pozitivan doprinos je došao od poboljšanja salda prihoda potaknutog povećanjem doznaka radnika, smanjenjem kamata i isplatom dividendi. S druge strane, došlo je do smanjenja izvoza roba, naročito metala zbog trgovinskih sankcija Rusiji, što je dovelo do povećanja trgovinskog deficita na 40,6 procenata BDP-a.

Neto FDI su rasle u 2015. Neto FDI su iznosile 17,2 procenta BDP-a, u velikoj mjeri zbog povećanja investicija u firme i banke, uglavnom iz Austrija i Ukrajine. Tokom 2015. su izdate licence za još dvije banke, pri čemu je jedna od njih počela s poslovanjem početkom 2016., što ima za krajnji rezultat postojanje 15 banaka na malom tržištu sa 620 hiljada stanovnika.

Zajmovi su se postepeno oporavili u 2015. Nakon pada od 1,9 procenata u 2014., ukupni zajmovi su u 2015. porasli za 0,8 procenata. Dok su zajmovi za firme i domaćinstva rasli za 3 procenta, vlada i finansijske institucije su smanjili zaduživanje kod bankarskog sektora. Uz rast ukupnih depozita za 13,7 procenata godišnje, vođen uglavnom korporativnom štednjom, omjer zajmova i depozita je dostigao 90,9 procenata do kraja 2015. – što je najniži nivo od 2007. Kako su zajmovi rasli, udio nenaplativih zajmova se smanjivao s 15,9 procenata na kraju 2014., na 12,5 procenata.

Deficit generalne vlade je u 2015. narastao na preliminarnih 7 procenata BDP-a. Gotovinski deficit generalne vlade je dostigao 8 procenata BDP-a, u odnosu na budžetom predviđenih 6,7 procenata. Povećanje kapitalne potrošnje (avansi za izgradnju autoceste Bar-Boljare) i pokrivanje neizmirenih obaveza u iznosu od 2,2 procenta BDP-a (dugovanja penzija, plaćanje po sudskim tužbama i komunalije) su doveli do povećanja rashoda (10,9 procenata g/g). U međuvremenu, prihodi su smanjeni za 1,9 procenata g/g, naročito od PDV-a, obzirom da su poreska oslobađanja za nove investicije smanjila poresku bazu.

Procjenjuje se da je javni dug u 2015. narastao na 68 procenata BDP-a. Do septembra 2015. javni dug je već bio dostigao 67,9 procenata BDP-a i porastao 18 procenata u

| 69

nominalnom smislu do kraja 2014. Kad se uključe i garancije, dostiže 78,8 procenata BDP-a. Glavni faktori rasta javnog duga su bili vanjski: 500 miliona € euro-obveznica i 169 miliona € kredita od kineske EXIM banke.

Standard & Poor's (S&P) je u novembru potvrdio dugoročni i kratkoročni rejting Crne Gore kao B+/B sa stabilnim izgledom. S&P je procijenio prosječan godišnji ekonomski rast na 3,1 procent u periodu 2015.-18., uz podršku većih investicija, dominantno u oblastima turizma i energetike. Međutim, taj rejting je okviran jer visok deficit i javni i vanjski dug, naročito izgradnja autoceste, povećavaju rizik po javne finansije.

Slika 2. Fiskalni bilans i javni dug, 2008.–15.

U procentu BDP-a U procentu BDP-a

0 -9

90 0

80 -1

70 -2

60 -3

50 -4

40 -5

30 -6

10 -8

20 -7

20092008 20112010 20132012 2014 Sep-15

J Domaći dug J Strani dug J Garancije▬ Fiskalni bilans, desno

Izvor: Ministarstvo finansija (MF) i podaci MONSTAT-a.

Fiskalna politika će i dalje biti ekspanzionistička u periodu 2016.-18. Budžetom predviđen deficit generalne vlade za 2016. iznosi 6,2 procenta BDP-a, uz očekivanje da će rast dostići 4,1 procent. Vlada planira izdvojiti čak 334,9 miliona € za kapitalne

investicije, uz očekivanja da će se javni dug popeti na 72,3 procenta BDP-a. Potrebe za zaduživanjem u 2016. će iznositi oko 18 procenata BDP-a da bi se isplatilo 389 miliona € euro-obveznica, izdvojila 225 miliona € za auto- cestu, finansirao gotovinski budžetski deficit i pokrile neizmirene obaveze zdravstvenog fonda. Vlada je početkom marta izvršila emisiju 300 miliona € 5ogodišnjih euro-obveznica s kuponom od 5,75 procenata – što je oko 2 procenta više od prošlogodišnje emisije.

Vlasti su revidirale fiskalni deficit za period 2017.-18. u odnosu na procjene prikazane u Fiskalnim smjernicama u septembru 2015. Smjernice su izložile planove za ostvarivanje budžeta bez primarnog deficita do 2018. Albanija i Crna Gora su u novembru 2015. potpisale Memorandum o razumijevanju s privatnom kineskom firmom, Pacific, za početak pripreme projekta izgradnje Jadransko-jonske autoceste, kojom bi se dvije zemlje povezale duž obale. Procijenjeni troškovi za Crnu Goru su 550 miliona € ili 14,5 procenata BDP-a, što će dalje opteretiti javne finansije. Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz januara 2016. će povećati sve penzije za najmanje 3 procenta u julu 2106., a najniža penzija će biti 20 procenata veća. S novom socijalnom potrošnjom na doživotne naknade za majke troje i više djece, to znači dodatnih 1,5 procenata BDP-a samo u 2016. Uštede od planirane racionalizacije osoblja, obzirom na otpremnine koje će povećati troškove u kratkoročnom periodu, će teško kompenzirati povećanje plata očekivano po novom Zakonu o platama u državnoj službi.

Pregovori Crne Gore o pridruživanju EU napreduju. EU je u 2015. otvorila šest novih poglavlja; do sada su otvorena 22 od 35

70 |

poglavlja za pregovore. Međutim, da bi proces pregovora dalje napredovao, prema EC izvještaju o Crnoj Gori i Strategiji proširenja, cjelokupan sistem vladavine prava u Crnoj Gori mora dati rezultate, naročito dokaze o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i završiti implementaciju novog izbornog zakonodavstva. Što se tiče ekonomskih kriterija, procjenjuje se da je Crna Gora umjereno spremna za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. Njen javni dug mora biti smanjen, a konkurentnost industrijske proizvodnje i poljoprivrede povećana.

Crnogorski Parlament je u januaru 2016. izglasao povjerenje Vladi. Vladi su podršku dali članovi vodećeg DPS-a, stranaka nacionalnih manjina, Pozitivne Crne Gore i Socijal-demokrata Crne Gore. Do glasanja je došlo nakon što je premijer Đukanović pozvao sve opozicione stranke da se pridruže njegovoj vladi, nudeći im pozicije ministara ili pomoćnika ministara unutrašnjih poslova, financija, socijalne zaštite i poljoprivrede.

Za 2016. i 2017. se projicira nastavak ekonomskog rasta istom dinamikom, uz investicije u javnu infrastrukturu i turizam, kao glavne pokretače ekonomske aktivnosti. Međutim postoje i negativni rizici po takve izglede. Usporavanje ili stagnacija rasta u euro zoni ili u svijetu, kao i nestabilnost finansijskih tržišta, kao posljedica postepenog monetarnog postrožavanja su glavni vanjski rizici za finansiranje budžeta i izglede za rast. Izloženost crnogorskog duga prema US dolaru (zajam za autocestu u iznosu od 688 miliona € u 2014.) i potrebe za zaduživanjem u srednjoročnom periodu koje prelaze 17 procenata BDP-a, predstavljaju značajan rizik za javne finansije. Rizici na domaćoj strani uključuju, ne samo još uvijek visok nivo NPL-ova i kašnjenje sa strukturalnim reformama neophodnim za stabilizaciju finansija i povećanje konkurentnosti, već i domaću političku nestabilnost, što može smanjiti povjerenje stranih investitora i povlačenje njihovih investicija iz Crne Gore.

Slika 3. Podaci velike frekvencije, trendovi ciklično usklađenih nizova, 2009.–15.Indeks, 2011=100

50

140

130

120

110

100

90

80

70

60last obs: 12/15

Jan-09Jul-0

9Jan-1

0Jan-1

1Jan-1

2Jan-1

3Jan-1

4Jan-1

5Jul-1

0Jul-1

1Jul-1

2Jul-1

3Jul-1

4Jul-1

5

▬ Ukupno industrija_tc ▬ Maloprodaja_tc ▬ Turizam_tc

Izvor: MONSTAT i kalkulacije osoblja WB.

Slika 4. Bilans tekućeg računa

U milijardama US$ U procentu BDP-a

-400 -30

350 20300 15200 10

100 5

00

-200

-10

-300 -25

-100

-5

2010I II III IV

2011I II III IV

2012I II III IV

2013I II III IV

2014I II III IV

2015I II III IV

-20-15

250

150

50

-50

-250

-350

-150

J Bilans tekućeg računa, lijevo ▬ Bilans tekućeg računa, desno

Izvor: CBCG i podaci MONSTAT-a.

| 71

Slika 7. Tržište rada, anketni podaci, 2012.–15.

U procentu U procentima

0

60

50

40

30

20

10

0

25

20

15

10

5

Q2 Q3 Q4Q1

2013Q2 Q3 Q4Q1

2014Q2 Q3 Q4Q1

2015Q2 Q3Q1

J Stopa zaposlenosti

2012

J Stopa učestvovanja

▬ Stopa nezaposlenosti, desno

Source: MONSTAT data.

Slika 8. Dug opšte vlade, 2007.-2018.

U milijardama eura U procentu BDP-a

0

3.5

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0

90

70

60

50

40

30

20

10

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015e2016f

2017f

3.0 80

2018f

J Vanjski javni dug J Domaći javni dug

▬ Javni dug, desno

Izvor: MF i podaci MONSTAT-a.

Slika 9. Zajmovi: Godišnje stope rasta, 2010.–15.

U procentu

-25

15

10

5

0

-5

-10

-15

-20

Jan-10

Jan-11

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-10

Jul-11

Jul-12

Jul-13

Jul-14

Jul-15

last obs: 12/15

▬ Ukupni zajmovi banaka ▬ Zajmovi firmama ▬ Zajmovi domaćinst.

Izvor: Podaci CBCG.

Slika 10. CPI i PPI, Godišnje stope rasta, 2009.–15.

U procentu

2009 20112010 20132012 20152014

3.4

-3.8

0.5

-0.7

3.1 3.2

4.1

1.92.2

1.7

-0.7

0.2

1.5

0.3

-5

543210

-1-2

-3-4

J CPI J PPI

Izvor: MF i podaci MONSTAT-a.

Slika 5. Tržište rada, Administrativni podaciU hiljadama U hiljadama

150 20

200 424019538190361853418032

17530

170 28165 26160 24155 22

Jan-10

Jan-11

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-10

Jul-11

Jul-12

Jul-13

Jul-14

Jul-15

last obs: 12/15

▬ Zaposlenost, lijevo ▬ Zaposlenost_tc, lijevo

▬ Nezaposlenost ▬ Nezaposlenost_tc

Izvor: MONSTAT i kalkulacije osoblja WB.

Slika 6. Deficit opšte vladeU procentu BDP-a U procentu BDP-a

0 -8

60 1

500

40

-1

30

-2

20

-3

10

-4

-5

-6

20092008 20112010 20132012 2014

-7

2015

J Ukupni prihodi i grantovi

▬ Gotovinski deficit, desno

J Ukupni rashodi i neto zajmovi

▬ Obračunski deficit, desno

Izvor: MF i podaci MONSTAT-a.

72 |

CRNA GORA 2012 2013 2014 2015e 2016f

Realni rast BDP-a (procenat) -2.7 3.5 1.8 3.4 3.7

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja -2.7 1.6 2.6 0.6 1.5

Investicije 0.5 0.5 0.5 1.6 3.0

Neto izvoz -0.5 1.5 -1.2 1.2 -0.8

Izvoz -0.1 -0.5 -0.3 2.4 0.6

Uvoz (-) -0.4 2.0 -1.0 -1.2 -1.4

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 4.1 2.2 -0.7 1.5 1.9

Javni prihodi (procenat BDP-a) 40.9 42.3 44.6 42.4 43.7

Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.8 46.9 47.7 49.4 49.9

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 13.2 12.4 12.7 12.2 12.4

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 15.2 14.4 14.3 13.9 14.1

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.3 3.6 5.3 8.5 11.1

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.8 -4.6 -3.1 -7.0 -6.2

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.0 -2.4 -0.8 -4.8 -4.1

Javni dug (procent BDP-a) 53.4 57.5 59.9 68.0 72.3

Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 65.4 66.8 68.8 78.8 82.6

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 49.8 49.5 56.0 68.2 74.7

Izvoz roba (procenat BDP-a) 12.3 11.8 10.3 9.0 8.8

Uvoz roba (procenat BDP-a) 56.0 51.3 50.1 49.7 49.5

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 19.2 19.4 20.0 21.9 21.5

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -24.4 -20.1 -19.8 -18.7 -19.2

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.3 2.4 2.3 2.3 2.3

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -18.5 -14.5 -15.2 -13.4 -14.2

Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 14.5 9.6 10.2 17.2 11.0

Vanjski dug (procenat BDP-a) 144.8 142.3 145.2 147.7 149.2

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -9.3 2.6 -2.5 1.2 1.4

Nenaplativi zajmovi(procent bruto zajmova, kraj perioda)

16.5 17.5 15.9 12.5 11.8

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 19.8 19.5 18.0 17.6 17.3

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 42.6 41.7 36.3 38.5 38.1

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

49.8 50.1 52.7 53.5 54.0

GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 13,729.7 14,286.0 14,338.0 14,395.4 14,524.9

Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva)

19.3 18.7 13.3 11.9 11.1

Izvori: Domaće vlasti, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015. odražavaju dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi predstavljaju dosadašnje godišnje stvarne

| 73

Rast u 2015. se pokazao boljim od ranije projiciranog. Nakon oporavka u Q3 na 2,3 procenta g/g, početne procjene realnog rasta BDP-a u Q4 su bile 1,2 procenta g/g. Rast za 2015. u cjelini se procjenjivao na 0,8 procenata, što je dosta iznad smanjenja od 0,5 procenata koje je bilo projicirano ranije tokom godine. Da nije bilo suše, rast bi bio i bolji. Poljoprivredna proizvodnja (koja čini 8 procenata BDP-a) je u 2015. smanjena za procijenjenih 8 procenata g/g u realnom smislu. Uz manji pad dodatne vrijednosti usluga (0,2 procenta g/g), glavni faktor oporavka rasta je bila industrija, gdje je dodatna vrijednost porasla za 5,8 procenata g/g, uz podršku boljih vanjskih uslova i oporavka od poplava. Potrošnja je pala manje nego što je bilo projicirano, kako su plate u privatnom sektoru porasle. I investicije su išle dobro, s poratom od 8,4 procenta, dajući doprinos rastu od 1,6 procentnih poena (pp), a građevinarstvo je bilo potaknuto reformama u proceduri izdavanja dozvola. Rast izvoza je dostigao 8,2 procenta u realnom smislu, g/g. Kako se rast vratio, nezaposlenost je pala, ali se opet nešto povećala prema kraju 2015. Dostigavši 24 procenta u 2012., nezaposlenost od

se od tada smanjuje. U poređenju s 2014., broj zaposlenih je u prosjeku porastao za 0,6 procenata u 2015., nešto manje od realnog rasta BDP-a u toj godini. Značajno je da je neto povećanje broja zaposlenih došlo iz privatnog, formalnog sektora; zabrana zapošljavanja u vladinom sektoru je nastavljena, a državna preduzeća su smanjila broj zaposlenih za oko 15.000. Kao rezultat, zaposlenost je u 2015. iznosila u prosjeku 42,2 procenta, što je najveći nivo od Q3 2008. Najznačajniji napredak na tržištu rada u toku godine je ostvaren u Q3, kad je nezaposlenost dostigla 16,7 procenata. Međutim, u Q4 je došlo do preokreta i dostigla je 17,9 procenata (u Q4 2014. je iznosila 17,3 procenta). Zbirne realne plate su nastavile padati u 2015., za 2 procenta, nakon pada od 1,5 procent u 2013. i od 0,8 procenata u 2014. Međutim, prema najnovijim zbirnim podacima, realni rast plata g/g e iznosio 1,5 procent u decembru 2015. i 0,6 procenata u januaru 2016. Najnoviji podaci o platama u javnom i privatnom sektoru ukazuju da su nominalne plate u javnom sektoru u 2015. opale za 5,5 procenata g/g, dok su u privatnom sektoru porasle za 3 procenta.

Srbija

Ekonomija Srbije je u 2015. obnovila rast, a nezaposlenost je smanjena, uprkos fiskalnoj konsolidaciji, koja je smanjila fiskalni deficit više nego što se očekivalo. Nastavljeno je ostvarivanje napretka na fiskalnim i strukturalnim reformama, program MMF-a je na dobrom putu, i došlo je do prekretnice u procesu pristupanja EU, tako da su prva poglavlja otvorena početkom 2016. Nastavak rada na strukturalnim reformama i fiskalnoj disciplini tokom ovog perioda će biti od ključnog značaja za pružanje podrške rastu i osiguranje održivosti duga.

74 |

Slika 1. Realni rast BDP-a, 2011.–15.U procentu

-5

4

3

2

1

0

-1

-2

-4

-3

Q1-11

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q3-11

Q3-12

Q3-13

Q3-14

Q1-15

Q3-15

Izvor: Zavod za statistiku.

Inflacije i dalje ne dostiže ciljani opseg zbog nižih cijena nafte i nedovoljne domaće potražnje. I pored značajnog monetarnog popuštanja, inflacija potrošačkih cijena je u iznosila u prosjeku 1,9 procent u 2015. u Srbiji, što je ispod ciljanog opsega Narodne banke Srbije (NBS) od 4+/– 1,5 procenata. Nakon rasta na 2,1 procenat g/g u avgustu, primarno kao rezultat povećanja cijena električne energije, inflacija se zadržala na oko 1,4 procenta u ostatku godine. Uz nisku inflaciju, NBS je od maja 2013. kontinuirano snižavala svoje kamate, smanjujući ih sedam puta samo tokom 2015., s 8,0 na 4,5 procenta između januara i oktobra. U februaru 2016. je kamata, na iznenađenje, bila smanjenja za još 0,25 procentnih poena, kao posljedica minimalnog inflatornog pritiska i domaćih i globalnih kretanja. U januaru je inflacija dostigla 2,4 procenta g/g, potaknuta višim cijenama hrane, ali je u februaru opet spala na 1,5 procenat.

Aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji, uz jednokratna povećanja prihoda, su uspjele smanjiti fiskalni deficit generalne vlade sa 6,7 procenata BDP-a u 2014. na 3,7 procenata u 2015. U vladinom fiskalnom

planu, podržanom programom MMF-a, tri četvrtine potrebnih strukturalnih usklađivanja do 2017. dolazi iz reformi plata i penzija, a ostatak po osnovu nižih subvencija i dodatnih prihoda. Deficit je u 2015. smanjen ograničenjem potrošnje (smanjenje od 1,9 procenata g/g u nominalnom smislu) i većim prihodima (za 4,6 procenata). Dodatni poreski prihodi od 1,7 procenata su gotovo u cijelosti rezultat većih prihoda od akciza, u avgustu 2015. je uvedena akciza na električnu energiju. Nominalni rashodi su smanjeni značajnim uštedama po osnovu reformi plata i penzija. Djelimično smanjujući rezultate ušteda (pogledati Sliku 2), povećana je potrošnja u nekoliko kategorija, naročito socijalna pomoć, investicije i plaćanje kamata. I pored smanjenja neto potreba za finansiranjem, dug generalne vlade, uključujući garancije, je u 2015. porastao sa 72,3 procenta BDP-a na kraju 2014. na 76,8 procenata, dijelom zbog efekta valorizacije rasta dolara u odnosu na dinar. Slika 2. Neto smanjenje potrošnje generalne vlade po kategoriji, 2014.–15.Procentni poeni BDP-a

-3.5

-3.0

1.5

1.0

0.5

0

-0.5

-1.0

-1.5

-2.5

-2.0

Plate

PenzijeKumulativna neto promjena rashoda

Plaćanje kamata

Kapitalni rashodi

Ostali transferi domaćinstvima

Subvencije

Robe i usluge

Neto zajmovi Amortizacija aktiviranih garancija

Izvor: Ministarstvo finansija

| 75

Izvoz Srbije je u 2015. porastao u eurima za 6,6 procenata g/g, a uvoz za 4,1 procent. Robni trgovinski deficit s iznosom od 4 milijarde € je nešto smanjen u odnosu na 2014. i iznosio je 12,1 procenat BDP-a. Deficit tekućeg računa od 1,6 milijardu €, 4,8 procenata BDP-a, je bio 21 procent niži nego u 2014., uglavnom zbog boljeg bilansa usluga, ali i većih neto transfera. Direktne strane investicije (FDI) su u istom periodu porasle 46 procenata g/g u eurima. Neto FDI su dostigle 6,1 milijardu €, što je više nego pokrilo deficit tekućeg računa. Jedna trećina FDI je bila usmjerena u automobilsku i s njom povezane industrije. Do kraja septembra 2015., vanjski dug je iznosio 26,3 milijarde € (79,6 procenata BDP-a). Banke i firme su nastavile smanjivati svoj vanjski dug, ali vladin dug je porastao za 728 miliona € tokom godine do septembra.

Nakon perioda stabilnosti u drugoj polovini 2015., početkom 2016. se javio pritisak na kamatne stope, kako su međunarodna tržišta postala turbulentnija. Poboljšanje tekućeg računa je u 2015. pružilo podršku dinaru u odnosu na euro, a Narodna banka Srbije (NBS) je postala neto kupac eura da bi spriječila rast dinara. Iako je ostao nepromijenjen u odnosu na euro, dinar je značajno opao u odnosu na US dolar, naročito početkom godine, a do decembra je pao za 11,8 procenata. U januaru 2016. dinar je opet pao za 1,3 procenta u odnosu na euro i pored značajnih i učestalih intervencija NBS na deviznom tržištu. U februaru i martu je kurs ostao relativno nepromijenjen u odnosu na euro. Krajem februara 2015. službene rezerve su iznosile 9,9 milijardi €, što je 526 miliona € manje u odnosu na decembar.

Finansijski sistem se čini stabilnim, iako kvalitet aktive i dalje uzrokuje zabrinutost, a neke banke u državnom vlasništvu su problematične. Srbijanski finansijski sistem je relativno dobro podnio svjetsku finansijsku krizu i recesije nakon nje, ali ne i bez posljedica za bankarski sektor: nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su s 11,3 procenta u 2008. došli na 22,3 procenta u novembru 2015., a profitabilnost banaka je smanjena. Stvarni NPL-ovi su možda i veći; nedavni pregled kvaliteta aktive 14 najvećih banaka od strane NBS sa stanjem Q1 2015. pokazuje povećanje s 22,6 na 27,4 procenta. NBS je intenzivirala nadzor nad bankama i aktivnije se uključila u rješavanje dugotrajnih problema NPL-ova zahvaljujući Akcionom planu za rješavanje NPL-ov odobrenom u avgustu 2015.

Kreditna aktivnost, iako se oporavlja, je još uvijek slaba. Kamatne stope na kredite se smanjuju, prateći trend promjena kamata NBS, ali sporije. Kamatne stope na nove poslovne zajmove su u prosjeku smanjenje za 192 bps u 2015. a na nove zajmove domaćinstvima za 224 bps. Do kraja 2015. zajmovi privatnom sektoru su porasli za 3 procenta g/g (bez usklađivanja za valutna kretanja). Zajmovi preduzećima i privatnim i državnim, su porasli za 2 procenta, podržani oporavkom investicija kao i nižim kamatnim stopama. Iako je rast zajmova privatnim preduzećima do kraja godine ispao pozitivan, tokom većine godine je bio u padu. Zajmovi domaćinstvima su povećani za 4,7 procenata u decembru (g/g), iako se posljednjih mjeseci rast usporava.

76 |

Izgledi

Za Srbiju je projicirano povećanje rasta s 0,8 procenata u 2015. na 1,8 procenata u 2016. i 3,5 procenta do 2017., na osnovu rasta investicija, postepenog oporavka potrošnje i povećanja vanjske potražnje. Fiskalna konsolidacija će i dalje ograničavati domaću kratkoročnu potražnju, ali će Srbija od toga imati koristi u srednjoročnom periodu jačanjem investicija i poboljšanjem poslovne klime. Glavni domaći rizik za rast su kašnjenja sa strukturalnim reformama, zbog, na primjer, uticaja izbora, što može odvratiti strane investitore. Drugi rizik za rast u 2016. su efekti nedavnih poplava; njihove posljedice tek trebaju biti procijenjene. Uz tek postepen oporavak domaće potražnje i niže cijene uvoza, očekuje se da se inflacija vrati u ciljani opseg tek sredinom 2016.

Očekuje se da će trenutni program fiskalne konsolidacije do 2017. manjiti omjer dug/BDP. Očekuje se da vladina potrošnja u srednjoročnom periodu bude smanjena s 46 procenta BDP-a u 2014. na 42 procenta do 2017., uglavnom po osnovu smanjenja tekuće potrošnje. Odobreni budžet za 2016. ima za cilj dalju konsolidaciju značajnih fiskalnih prilagođavanja provedenih u 2015. Analiza održivosti duga, u svom osnovnom scenariju, projicira rast omjera duga i BDP-a u 2016. na 78,6 procenata, nakon čega bi se počeo smanjivati. Rani izbori, moguća kašnjenja s rješavanjem pitanja preduzeća u državnom vlasništvu i prilagođavanje veličine javnog sektora, bi mogli dovesti do dodatnog pritiska na budžet u 2016. Značajniji pad dinara bi mogao dodati dalji rizik po održivost duga.

Slika 3. Snažan rast industrijske proizvodnje je pomogao ekonomiji Srbije da izađe iz recesije …Rast industrijske proizvodnje, u procentu

-35

35

25

15

5

-5

-15

-25

Dec-12

Jun-13

Dec-13

Dec-14

Jun-14

Jun-15

Dec-15

J 3m/3m, SA, ann ▬ y-o-y, 3m MA

Izvor: Zavod za statistiku.

Slika 4. … pri čemu se oporavak odrazio u uslovima na tržištu rada

Stope nezaposlenosti i zaposlenosti, u procentu

0

50

40

30

20

10

2010 2012 20132009 2011 2014H1 H2 H1 H1 H1 H1 H1 H1H2 H2 H2 H2 H2

2015H2

J Stopa zaposlenosti J Stopa nezaposlenosti

Izvor: LFS, Zavod za statistiku.

| 77

Slika 5. Inflacija ostaje niska uprkos nastavku smanjenja klju ne stope monetarne politike g/g procenat, procenat po godini

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jul-13

Jul-14

Jul-15

Jan-16

0

14

12

10

8

6

4

2

▬ CPI ukupno ▬ Ključna kamata

Izvor: Narodna banka Srbije.

Slika 6. Izvoz je rastao tokom cijele 2015., ali se i uvoz počeo povećavati

U mlrd. eura, 12m suma Rast 12m suma, g/g, procenat

0

109876543

21

-50

5040302010

0-10-20

-30-40

Jan-07

Jan-08

Jan-09

Jan-10

Jan-11

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

▬ Uvoz, desnoJ Trgovinski deficit, lijevo ▬ Izvoz, desno

Izvod: Zavod za statistiku.

Slika 7. Fiskalni deficit je zna ajno smanjen u 2015…

Fiskalni deficit kao procenat godišnjeg BDP-a, 12-mj. suma

-8

210

-1-2-3-4-5-6-7

Dec-05

Dec-06

Dec-07

Dec-08

Dec-09

Dec-10

Dec-11

Dec-12

Dec-13

Dec-14

Dec-15

Izvor: Ministarstvo finansija

Slika 8. … iako je omjer duga generalne vlade i BDP-a znacajno pomjeren, dijelom zbog valutnih kretanja Vladin dug/BDP, procenat

0

80

70

60

50

40

30

20

10

Jan-162010 2012 20132009 2011 2014 2015

J Direktni vanjski dug J Direktni domaći dug ▬ Garancije

Izvor: Ministarstvo finansija – Administracija javnog duga.

78 |

SRBIJA 2012 2013 2014 2015e 2016f

Realni rast BDP-a (procenat) -1.0 2.6 -1.8 0.8 1.8

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja -1.2 -0.6 -1.1 -0.9 0.3

Investicije 0.6 -1.5 -0.1 1.7 1.5

Neto izvoz -0.4 4.8 -0.6 0.1 0.0

Izvoz 0.3 7.4 2.3 3.6 3.7

Uvoz (-) -0.7 -2.6 -3.0 -3.5 -3.6

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 7.3 7.7 2.1 1.9 2.2

Javni prihodi (procenat BDP-a) 39.4 37.9 39.7 40.9 40.0

Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.6 43.5 46.3 44.6 43.6

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 10.5 10.1 10.0 8.9 8.9

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 18.1 17.7 17.8 17.8 17.2

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 3.3 2.1 2.5 2.9 2.9

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -7.2 -5.6 -6.6 -3.7 -3.6

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.3 -3.2 -3.7 -0.5 -0.1

Javni dug (procent BDP-a) 49.2 52.6 64.6 69.5 73.2

Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 57.4 60.9 72.3 76.8 78.6

Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 33.2 35.7 43.1 45.8 49.2

Izvoz roba (procenat BDP-a) 26.5 30.7 31.9 34.3 36.0

Uvoz roba (procenat BDP-a) 44.3 42.8 44.3 46.4 47.3

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 0.4 0.9 1.4 2.2 2.6

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -17.5 -11.2 -10.9 -9.9 -8.7

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 6.1 6.3 5.6 6.3 6.2

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -11.6 -6.1 -6.0 -4.8 -4.6

Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 2.4 3.8 3.7 4.8 4.7

Vanjski dug (procenat BDP-a) 81.2 75.1 78.4 83.4 83.3

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 6.3 -9.2 -4.0 -2.2 -0.7

Nenaplativi zajmovi(procent bruto zajmova, kraj perioda)

18.6 21.4 23.0 22.8 22.0

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 24.0 22.1 17.8 17.9 17.5

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 51.0 49.4 47.0 42.9 42.0

Stopa učestvovanja radne snage (procenat, prosjek perioda)

47.7 48.4 51.8 51.4 52.0

BDP po stanovniku (tekući međunarodni $) 12,790.8 13,404.8 13,378.0 13,576.8 13,944.3

Stopa siromaštva 5US$/dan PPP (procent stanovništva)Izvori: Domaće vlasti, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015. odražavaju dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi predstavljaju dosadašnje godišnje stvarne vrijednosti.

| 79

14.8 14.5 14.7 14.4 14.0

SEE6:Ključni ekonomski indikatori

SEE6: Ključni ekonomski indikatori2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f

Realni rast BDP-a (procenat)

Albanija 1.6 1.1 2.0 2.6 3.2 3.5

Bosna i Hercegovina -0.9 2.4 1.1 2.8 2.6 3.1

Kosovo 2.8 3.4 1.2 3.6 3.6 4.0

BYR Makedonija -0.5 2.9 3.5 3.7 3.7 4.0

Crna Gora -2.7 3.5 1.8 3.4 3.7 3.1

Srbija -1.0 2.6 -1.8 0.8 1.8 2.3

SEE6 -0.3 2.5 0.3 2.1 2.6 3.0

Inflacija, potrošačke cijene (procenat, kraj perioda)

Albanija 2.4 1.9 0.7 1.9

Bosna i Hercegovina 1.7 -1.4 -0.5 -1.2

Kosovo 3.7 0.5 -0.4 -0.3

BYR Makedonija 4.7 1.4 -0.3 -0.3

Crna Gora 5.1 0.3 -0.3 1.4

Srbija 12.2 2.2 1.7 1.5

SEE6 7.0 1.2 0.7 0.8

Javna potršnja (u procentima BDP-a)

Albanija 28.2 29.2 32.1 31.1 29.6 28.4

Bosna i Hercegovina 46.6 45.6 45.8 46.3 45.2 44.1

Kosovo 28.5 28.1 27.0 27.3 28.4 28.2

BYR Makedonija 36.0 34.2 34.0 34.4 34.5 34.0

Crna Gora 46.8 46.9 47.7 49.4 49.9 48.4

Srbija 46.6 43.5 46.3 44.6 43.6 41.8

SEE6 38.8 37.9 38.8 38.8 38.5 37.5

Javni prihodi (u procentima BDP-a)

Albanija 24.7 23.7 26.2 26.3 27.4 27.3

Bosna i Hercegovina 44.5 43.4 43.8 44.5 43.2 42.1

Kosovo 25.9 25.2 24.4 25.4 26.6 26.3

BYR Makedonija 32.1 30.2 29.8 30.9 31.1 31.2

Crna Gora 40.9 42.3 44.6 42.4 43.7 42.1

Srbija 39.4 37.9 39.7 40.9 40.0 39.1

SEE6 34.6 33.8 34.7 35.0 35.3 34.7

| 83

SEE6: Ključni ekonomski indikatori2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f

Albanija

Fiskalni balans (u procentima BDP-a)

-3.5 -5.5 -5.9 -4.8 -2.2 -1.1

Bosna i Hercegovina -2.0 -2.2 -2.1 -1.8 -2.0 -2.0

Kosovo -2.6 -2.9 -2.6 -1.9 -1.8 -1.9

BYR Makedonija -3.8 -3.9 -4.2 -3.5 -3.4 -3.0

Crna Gora -5.8 -4.6 -3.1 -7.0 -6.2 -6.4

Srbija -7.2 -5.6 -6.6 -3.7 -3.6 -2.6

SEE6 -4.2 -4.1 -4.1 -3.8 -3.3 -2.8

Javni dug (u procentima BDP-a

Albanija 58.0 66.6 67.7 67.8 66.6 63.2

Bosna i Hercegovina 39.5 36.4 39.0 39.8 41.4 42.0

Kosovo 8.2 9.0 10.6 13.0 14.9 16.3

BYR Makedonija 33.7 34.2 38.3 37.9 39.5 40.3

Crna Gora 53.4 57.5 59.9 68.0 72.3 76.4

Srbija 49.2 52.6 64.6 69.5 73.2 73.3

SEE6 40.3 42.7 46.7 49.3 51.3 51.9

Javni i javni garantovani dug (u procentima BDP-a)

Albanija 62.0 70.4 71.8 71.9 70.7 68.1

Bosna i Hercegovina 44.3 40.8 43.0 43.8 45.2 45.6

Kosovo 8.2 9.0 10.6 13.0 15.2 16.7

BYR Makedonija 38.3 40.5 46.0 46.4 48.9 50.3

Crna Gora 65.4 66.8 68.8 78.8 82.6 86.3

Srbija 57.4 60.9 72.3 76.8 78.6 77.6

SEE6 45.9 48.1 52.1 55.2 57.0 57.5

Izvoz roba (u procentima BDP-a)

Albanija 15.9 18.2 9.3 8.0 7.5

Bosna i Hercegovina 22.6 24.3 24.2 23.9

Kosovo 5.6 5.5 5.8 5.6 6.5 6.6

BYR Makedonija 30.4 29.2 32.5 34.4

Crna Gora 12.3 11.8 10.3 9.0

Srbija 26.5 30.7 31.9 34.3

SEE6 22.5 24.7 24.2 25.0

84 |

SEE6: Ključni ekonomski indikatori2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f

Albanija

Trgovinski bilans (u procentima BDP-a)

-18.7 -18.0 -18.8 -16.9 18.1

Bosna i Hercegovina -24.0 -20.8 -22.9 -20.4

Kosovo -34.1 -31.6 -31.0 -31.1 -28.9 -28.5

BYR Makedonija -22.5 -18.5 -17.6 -16.8

Crna Gora -24.4 -20.1 -19.8 -18.7

Srbija -17.5 -11.2 -10.9 -9.9

SEE6 -21.1 -16.9 -17.2 -15.9

Bilans tekućeg računa (u procentima BDP-a)

Albanija -10.1 -10.7 -12.9 -11.4 13.1 13

Bosna i Hercegovina -8.8 -5.7 -7.8 -6.3 -6.4 -7.1

Kosovo -7.5 -6.9 -7.9 -9.4 -9.6 -9.8

BYR Makedonija -3.3 -1.6 -0.9 -1.4 -1.7 -2.2

Crna Gora -18.5 -14.5 -15.2 -13.4 -14.2 -14.9

Srbija -11.6 -6.1 -6.0 -4.8 -4.6 -4.5

SEE6 -9.9 -6.6 -7.2 -6.5 -6.6 -6.8

Vanjski dug (u procentima BDP-a)

Albanija 35.7 34.7 36.9 42.3 42.9 42.2

Bosna i Hercegovina 52.8 53.9 50.8 54.0 55.1 54.3

Kosovo 7.3 6.5 6.4 6.5 7.4 7.3

BYR Makedonija 66.1 64.0 69.8 69.7 70.1 69.8

Crna Gora 144.8 142.3 145.2 147.7 149.2 149.6

Srbija 81.2 75.1 78.4 83.4 83.3 82.9

SEE6 64.6 62.7 64.6 67.3 68.4 54.1

Stopa nezaposlenosti (prosjek, procenti)

Albanija 13.4 16.0 17.5 17.1

Bosna i Hercegovina 28.1 27.4 27.5 27.7

Kosovo 30.9 30.0 35.3 35.3

BYR Makedonija 31.0 29.0 28.0 26.1

Crna Gora 19.8 19.5 18.0 17.6

Srbija 24.0 22.1 17.8 17.9

SEE6 23.9 23.3 21.8 21.5

Izvor: Procjene i projekcije Svjetske banke bazirane na podacima po osnovu nacionalnih računa

| 85