· web views obzirom na utjecaj kontinuirane gospodarske i druge ljudske aktivnosti koje se...

Općina Suhopolje Strateški razvojni program do 2020. godine__________________________________________________________________________________

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE SUHOPOLJE ZA RAZDOBLJE DO 2020.GODINE

Javna objava


Sadržaj1. UVOD......................................................................................................................................1

2. SAŽETAK.................................................................................................................................2

3. ANALIZA STANJA.....................................................................................................................6

3.1. Položaj i upravna podjela Općina Suhopolje...................................................................................6

3.1.1. Geografski položaj.......................................................................................................................6

3.1.2. Upravna podjela..........................................................................................................................7

3.1.3. Administrativno upravljanje.........................................................................................................8

3.2. Prirodna obilježja i resursi............................................................................................................10

3.2.1. Klimatska obilježja.....................................................................................................................10

3.2.2. Reljef i tlo...................................................................................................................................10

3.2.3. Prirodni resursi...........................................................................................................................11

3.2.4. Zaštita prirode i okoliša..............................................................................................................11

3.2.5. Kulturna dobra...........................................................................................................................12

3.3. Demografske karakteristike i kretanja..........................................................................................16

3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi......................................................................................................16

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva.............................................................................................18

3.4. Komunalna i prometna infrastruktura..........................................................................................18

3.4.1. Otpad.........................................................................................................................................18

3.4.2. Elektroenergetika.......................................................................................................................19

3.4.3. Vodoopskrba i odvodnja............................................................................................................20

3.4.5. Plinofikacija...............................................................................................................................20

3.4.6. Promet.......................................................................................................................................21

3.5. Gospodarstvo...............................................................................................................................22

3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Virovitičko – podravske županije........................................22

3.5.2. Gospodarska kretanja Općine Suhopolje...................................................................................23

3.6. Društvene djelatnosti...................................................................................................................34

3.6.1. Obrazovanje...............................................................................................................................34

3.6.2. Zdravstvo...................................................................................................................................39

3.6.3. Socijalna skrb.............................................................................................................................40

3.6.4. Kultura i sport............................................................................................................................44

3.6.5. Civilno društvo...........................................................................................................................46

3.6.6. Indeks razvijenosti.....................................................................................................................51

4. SWOT ANALIZA.....................................................................................................................52


5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI.....................................................................................................53

5.1. Vizija.............................................................................................................................................53

5.2. Strateški ciljevi..............................................................................................................................53

6. PRIORITETI I MJERE...............................................................................................................55

7. USKLAĐENOST STRATEGIJE OPĆINE SUHOPOLJE S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE...................66

8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE..................................................................68

9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE.....................................................................69

9.1. Financijski okvir provedbe............................................................................................................70

9.2. Provedba Strateškog razvojnog programa....................................................................................70

9.3. Praćenje i izvještavanje.................................................................................................................70

9.3.1. Baza projekata...........................................................................................................................70

9.3.2. Izvještavanje o provedbi............................................................................................................71

10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA...............................................................................................71


POPIS TABLICA

Tablica 1. Ciljevi, prioriteti i mjere..........................................................................................................3

Tablica 2. Udio površine Općine u udjelu površine Županije..................................................................7

Tablica 3. Naselja na području Općine Suhopolje...................................................................................7

Tablica 4. Osnovne kategorija korištenja zemljišta (km2)......................................................................11

Tablica 5. Kulturna dobra na području Općine Suhopolje.....................................................................12

Tablica 6. Broj domaćinstva i članovi domaćinstva u Općini Suhopolje................................................16

Tablica 7. Stanovništvo u naseljima Općine prema starosti i spolu, popis 2011. g...............................16

Tablica 8. Stanovništvo Općine staro 15 i više godine prema stupnju obrazovanja, starosti i spolu, 2011. g..................................................................................................................................................18

Tablica 9. Količina otpada prikupljena na području Općine..................................................................19

Tablica 10. Broj korisnika el. energije u Općini Suhopolje....................................................................19

Tablica 11. Komunalna infrastruktura – Općina Suhopolje...................................................................20

Tablica 12. Plinovod u Općini................................................................................................................21

Tablica 13. Prometna infrastruktura.....................................................................................................21

Tablica 14. Nerazvrstane ceste.............................................................................................................22

Tablica 15. Podaci za Virovitičko – podravsku županiju 2010. – 2015. (iznosi u 000 kn).....................23

Tablica 16. Podaci za Općinu Suhopolju 2010. – 2015. (iznosi u 000 kn)..............................................23

Tablica 17. Podaci o gospodarstvu i zaposlenosti 2015. g....................................................................24

Tablica 18. Kulturne manifestacije u općini..........................................................................................25

Tablica 19. Smještajni kapaciteti u Općini Suhopolje............................................................................26

Tablica 20. Kulturna dobra Općine Suhopolje.......................................................................................26

Tablica 21. Poduzetnička zona u Općini................................................................................................27

Tablica 22. Nezaposlenost po mjesecima u Općini Suhopolje..............................................................28

Tablica 23. Migracije stanovništva Općine............................................................................................29

Tablica 24. Površina poljoprivrednog zemljišta u Općini Suhopolje......................................................29

Tablica 25. Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta u Općini Suhopolje..............................................................................................................................................30

Tablica 26. Broj stoke i peradi u Općini Suhopolje iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.. . .32

Tablica 27. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu i spolu nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015............................................................................................................................................32

Tablica 28. Broj članova na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Općini Suhopolje.............33

Tablica 29. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja/odgovorne osobe....................33

Tablica 30. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe.......................................................................33

Tablica 31. Broj košnica i broj pčelara iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.......................34

Tablica 32. Struktura djece predškolske dobi.......................................................................................35


Tablica 33. Broj upisane djece po godinama.........................................................................................35

Tablica 34. Izdvajanje Općine za predškolski odgoj..............................................................................36

Tablica 35. Statistički podaci osnovnih matičnih i područnih škola u Općini........................................37

Tablica 36. Indikatori opremljenosti osnovnih škola.............................................................................38

Tablica 37. Plan projekata rekonstrukcije i opremanja matične i područnih škola do 2020 g..............38

Tablica 38. Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje.........................................................................39

Tablica 39. Učenici srednjih škola – programi koje pohađaju...............................................................39

Tablica 40. Primarna zdravstvena zaštita na području općine..............................................................39

Tablica 41. Izdvajanja – pomoć stanovništvu........................................................................................41

Tablica 42. Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti............42

Tablica 43. Domovi za starije i nemoćne osobe....................................................................................42

Tablica 44. Općinska izdvajanja za socijalnu zaštitu..............................................................................42

Tablica 45 Kulturne manifestacije.........................................................................................................44

Tablica 46.Općinska izdvajanja za kulturu............................................................................................45

Tablica 47. Općinska izdvajanja za sport...............................................................................................46

Tablica 48. Planirani projekti – sportski objekti....................................................................................46

Tablica 49. Udruge po naseljima...........................................................................................................47

Tablica 50. Najaktivnije udruge.............................................................................................................47

Tablica 51. Izdvajanja za civilna društva...............................................................................................49

Tablica 52. DVD Oprema i potrebe.......................................................................................................50

Tablica 53. Općinska izdvajanja za civilnu zaštitu.................................................................................50

Tablica 54. Analiza anketa stanovništva...............................................................................................51

Tablica 55. Prioritet 1.1. i mjere 1.1.1. – 1.1.5......................................................................................55











Tablica 66. Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strategije.....................................................68

Tablica 67. Komunikacijski plan............................................................................................................72


POPIS SLIKA

Slika 1. Virovitičko – podravska županija................................................................................................6

Slika 2. Naselja u Općini Suhopolje.........................................................................................................8

Slika 3. Cabuna – Crkva Kraljice Sv. Krunice Slika 4. Župna Crkva sv. Terezije Avils.......................13

Slika 5. Ruševne postaje Križnog puta..................................................................................................14

Slika 6. Cabuna – ostaci dvorca Janković od Bribira..............................................................................14

Slika 7. Dvorac Janković........................................................................................................................15

Slika 8. Suhopolje – hambar na kat vrijedan je primjer tradicijske arhitekture na području općine Suhopolje..............................................................................................................................................15

POPIS GRAFIKONA

Graf 1. Kretanje stanovništva Općine Suhopolje.................................................................................16

Graf 2. Demografska kretanja..............................................................................................................17

Graf 3. Nezaposlenost u općini.............................................................................................................28

Graf 4. Ratarska proizvodnja (ha) u Općini Suhopolje..........................................................................30

Graf 5. Ljekovito bilje (ha) u Općini Suhopolje Graf 6. Krmno bilje, livade i pašnjaci (ha) u Općini Suhopolje 31

Graf 7. Povrćarska proizvodnja (ha) u Općini Suhopolje.......................................................................31

Graf 8. Voćarska proizvodnja (ha) u Općini Suhopolje.........................................................................32

POPIS PRILOGA

Prilog 1. Popis projekata/programa......................................................................................................73

Prilog 2. Akcijski plan provedbe............................................................................................................74

Prilog 3. Indikator postavljenih prioriteta.............................................................................................75

Prilog 4. Popis kratica...........................................................................................................................78

SKICA


1. UVODRaščlambom cjelokupnog stanja Općine Suhopolje može se zaključiti da su posljednja ratna zbivanja poprilično naglasila proces slabog gospodarskog razvoja i smanjivanja broja stanovnika, izostanak ulaganja u gospodarstvo i infrastrukturu. U cilju unapređenja kvalitete življenja i stvaranja uvjeta za pozitivan rasplet trenutne situacije u funkciju su stavljeni svi raspoloživi potencijali s kojima općina Suhopolje raspolaže.

Općinsko vodstvo pokrenulo je izradu Strategije razvoja naše Općine za razdoblje 2014. – 2020. godine kako bi kroz strateško promišljanje osmislilo načine zaustavljanja ovih nepovoljnih trendova te osiguralo njezinim stanovnicima optimalno gospodarsko, infrastrukturno i društveno okruženje za život.

Ovom Strategijom određujemo smjernice za stvaranje kvalitetnih uvjeta za život i rad, a nizom provedbenih mjera definiramo korake za poticanje cjelovitog razvoja i prosperiteta u svim relevantnim društveno – gospodarskim kategorijama: proizvodnji, poljoprivredi, turizmu, očuvanju kulturne baštine te uređenju i očuvanju okoliša. Osobito je važno naglasiti kako je cijela Strategija temeljena na načelima održivog upravljanja i gospodarenja što je dodatno doprinijelo očuvanju prirodnih resursa koji predstavljaju veliki izazov za naše gospodarstvo.

Značajan potencijal za gospodarski razvoj predstavlja turistička valorizacija lovnog, ribolovnog i sportskog turizma čemu će značajno doprinijeti obnova dvorca grofa Jankovića u središtu Općine.

S obzirom na postojeće resurse, jedan od potencijala leži u daljnjem rastu i razvoju poljoprivrede kroz gotovo sve proizvodne grane, a osobit izazov predstavlja i proizvodnja organski uzgojene hrane koja potječe iz našeg, ekološki čistog, područja.

Proizvodnu industriju temeljit ćemo na poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva te ulaganju u gospodarske zone.

Glavna zadaća općinskog vodstva je gospodarski, infrastrukturni i društveni razvoj Općine Suhopolje koji će pozitivno utjecati na nepovoljne društveno – gospodarske uvjete i ojačati razvojne pokazatelje za Općinu Suhopolje.

Prepoznajemo da je pred nama zahtjevan zadatak, ali uz podršku stanovnika Općine kao i ostalih pojedinaca i institucija zainteresiranih za naš razvoj, plan koji smo zacrtali ovom Strategijom je realan i izvodiv. Slijedi nam odgovorno i intenzivno razdoblje njegove provedbe te zadovoljstvo rezultatima zajedničkog rada.

Suhopolje, prosinac 2016.

Marijan Brlek

Načelnik općine Suhopolje

KLASA:350-02/15-02/1

URBROJ: 2189/05-02/14-17-16

7

SKICA


2. SAŽETAKStrateški razvojni program za razdoblje do 2020. godine je glavni strateško – planski dokument Općine Suhopolje koji treba potaknuti razvojnu dinamiku zajednice te predstavlja i osnovu za buduće korištenje strukturnih fondova EU.

Cilj izrade Strategije razvoja je pronaći odgovore na pitanja kako bi se osigurao razvoj Općine temeljen na načelu održivosti koje podrazumijeva integriranost najvažnijih gospodarskih, društvenih i okolišnih aspekata. Društveno – gospodarski razvoj je preduvjet za iskorištenje svih potencijala Općine u budućnosti i eliminiranje postojećih slabosti.Analizom društvenih, ekonomskih i okolišnih aspekata definiran je okvir ciljeva, prioriteta i mjera usklađenih s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.Strateški razvojni program Općine sastoji se od:

analize stanja po pojedinom sektoru, SWOT analize (snage, slabosti, prilike, prijetnje), vizije i strateških ciljeva, prioriteta i mjera, poglavlja o usklađenosti Strategije s dokumentima više razine, institucionalnog okvira, provedbe i praćenja provedbe, izvještavanja, komunikacijske strategije.

Poglavljem Analiza stanja obuhvaćeni su svi društveni i gospodarski segmenti razvoja:

položaj i upravna podjela (geografski položaj, administrativno upravljanje),

prirodna obilježja i resursi, okoliš i prostor (klima, reljef, tlo, prirodni resursi, zaštita prirode i kulturna dobra),

demografski resursi (stanovništvo, obrazovanje),

komunalna i prometna infrastruktura (otpad, elektroenergetika, vodoopskrba, odvodnja, plinofikacija, promet),

gospodarstvo (osnovni pokazatelji, gospodarska kretanja, struktura gospodarstva, obrti, poduzetnička infrastruktura, turizam, tržište rada, poljoprivreda, ekološka proizvodnja, vanjskotrgovinska razmjena),

društvene djelatnosti (odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport, civilno društvo, mladi),

uvažavajući rezultate analize stanja navedenih područja, stavove radnih grupa i dionika o potencijalima, potrebama, problemima i mogućnostima, izrađena je SWOT analiza.

Poglavljem SWOT analiza, kroz prepoznate snage i prilike/slabosti i prijetnje Općine, pružen je realan uvid u razvojni trenutak Općine te su definirani vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere.

VIZIJA OPĆINE SUHOPOLJE

8

SKICA


Općina Suhopolje, mjesto u kojem stanovništvo može ispuniti svoje egzistencijalne i društvene potrebe, uživati u zaštićenom okolišu i tradiciji zajednice.

Tablica 1. Ciljevi, prioriteti i mjere

1.1.1.

Poticanje poduzetništva organizi ranom edukaci jom za

poduzetnike i one koji to žele postati( s amozapoš l javanje),

edukaci je o druš tvenom poduzetništvu

1.1.2.Poticanje koriš tenja znanja, suvremene tehnologi je i razvoja inovaci ja u poduzetništvu

1.1.3.Poticanje povezi vanja poduzetni ka putem klas tera i drugi h obl ika

povezivanja

1.1.4.Ulaganje u gospodarske zone i os ta lu poduzetničku

infrastrukturu za poticanje gos podarstva

1.1.5.Razvoj us luga u rura l nim područjima, pol joprivredi i šumars tvu kroz građenje i /i l i opremanje građevina za nepoljoprivredne

djelatnosti - pružanje us luga

1.2.1.Poticanje okrupnjavanja pol joprivrednih proizvođača i gospodars tava

1.2.2. Razvoj konvencionalne i ekološke pol joprivrede

1.2.3. Edukaci ja pol joprivrednika

2.1.1Građenje/uređenje Centara za pos jeti tel je, interpretaci jski centrii turističjko informativni centri

2.1.2 Javna cikloturisti čka infrastruktura

2.1.3 Unapređenje međunarodne prepoznatl jivosti

2.2.1

Osnivanje, očuvanje i razvoj tradici jskih obrta, umjetničkih obrta ukl jučujući i obrta za i zradu s uvenira i rukotvorina kroz građenje i/i l i opremanje građevina u kojima se obavl ja proizvodnja i /i l i trženje

2.2.2. Promoci ja s tarih obrta i s udjelovanje na sa jmovi ma

2.3.1. Stavl janje u kul turne baštine u funkci ju turizma

2.3.2. Uređenje i zaštita pri rodne baštine

2.3.4.Razvoj turizma u rura lnom području kroz građenje i /i l i opremanje građevina i /i l i turističke infras trukture za pružanje turis tičkih i/i l i ugostitel js kih us luga

2.1.

1. Ojačati poduzetništvo i poljoprivredu

Prioriteti Mjere

2. Ojačati potencijal turizma

Prioriteti Mjere

Razvoj pol joprivrede1.2.

Os igurati uvjete za ras t poduzetništva i

poticati društveno odgovorno

poduzetniš tvo

1.1.

Izgradnja turis tičke infrastukture

Poticanje tradici jskih obrta2.2.

2.3.

Razvoj i unapređenja turističkog

identiteta i s adržaja

9

SKICA


3.1.1. Poticanje kori š tenja obnovl jivih i zvora energi je

3.1.2.Ulaganje u projekte za postizanje vi šeg s tupnja energetske

učinkovitosti

3.1.3. Unapređenje sustava zaštite okol iša

3.2.1.Izgradnja/uređenje/obnova prometnica , javnih površ ina , nogostupa i bicikl i stičkih s taza

3.2.2.Razvoj i unapređenje pl inske, elektroenergetske i telekomunikaci jske infrastrukture

3.2.3.Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanal izaci je

3.2.4. Unapređenje javne rasvjete

3.2.5. Uređenje grobl ja

4.1.1.Ulaganje u i zgradnju/rekonstrukci ju/uređenje objekata i druge

projekte za odgoj i obrazovanje

4.1.2.Ulaganje u i zgradnju/rekonstrukci ju/uređenje objekata za

društvene i soci ja lne aktivnosti

4.1.3.Ulaganje u i zgradnju/rekonstrukci ju/uređenje objekata za sport i

rekreaci ju

4.1.4. Pobol jšanje društvenih djelatnosti ulaganjem u edukaci ju kadrova

4.2.1. Ulaganje u projekte opće društvene važnosti

4.2.2.Razvoj partnerstva i zmeđu civi lnog društva, javnog i privatnog

sektora

5.1.Povećanje kompetenci ja i unapređenje

sustava upravl janja razvojem5.1.1. Jačanje kapaciteta za kori š tenje s redstava EU fondova

5.1.2. Informatizaci ja javne uprave

5.2.Jačanje međuopćinske ,

međužupani jske, prekogranične i međunarodne suradnje

5.2.1. Ukl jučivanje općine u razne obl ike organizaci ja i udruženja

5.2.2.Unapređenje suradnje općine s partnerskim općinama i

instituci jama iz drugih župani ja i država

5. Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem

Prioriteti Mjere

4. Izgradnjom i uređenjem društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti osigurati bolje uvjete

života stanovništvu OpćinePrioriteti Mjere

Ulaganja u društvenu infrastrukturu i

ulaganje u kadrove

4.1.

Jačanje djelovanja civi lnog sektora4.2.

3. Izgraditi i obnoviti komunalnu i prometnu infrastrukturu i zaštita okoliša

Prioriteti Mjere

Ulaganja u zaštitu i očuvanje okol i ša3.1.

3.2.

Ulaganja u komunalnu i prometnu

infrastrukturu

U poglavlju Usklađenost strategije s dokumentima više razine taksativno su navedeni svi dokumenti na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini korišteni tijekom izrade Strateškog razvojnog programa i s kojima je ona usklađena.U dijelu Institucionalni okvir provedbe strategije navedeni su svi dionici koji svojim djelovanjem i sredstvima doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Ključna provedbena institucija je Općina, čiji djelatnici su stručno osposobljeni za takve poslove te su njihovi poslovi povezani s razvojnim problemima.

10

SKICA


Poglavlja Provedba i praćenje provedbe Strategije te Praćenje i izvještavanje obuhvaćaju:

financijski okvir u kojem su iskazani izvori financiranja te

praćenje i izvještavanje koji su važni elementi uspješnog provođenja planiranih aktivnosti, a samo praćenje i izvještavanje provodit će se kroz analizu realiziranih ciljeva i provedenih mjera, na temelju čega će se mjeriti uspješnost realizacije Strategije razvoja Općine.

Načelo ravnopravnosti spolova ugrađeno je u Strategiju kao jedno od temeljnih načela. Svugdje gdje je bilo moguće prikazani su podaci, a razvrstani su prema spolu.Ovaj prijedlog Strategije razvoja trebao bi potvrditi namjeru vođenja politike konvergencije slabije razvijenih dijelova Općine prema razvijenijim dijelovima jer se tako postiže bolje korištenje resursa, smanjuje isključenost stanovništva u pristupu poslovnim prilikama, obrazovanju, zdravstvu i mnogim drugim komponentama o kojima ovisi kvaliteta poslovanja i življenja u zajedničkoj sredini.Posebno priznanje i zahvalnost pripada predstavnicima Općine i članovima Radne skupine za izradu Strateškog razvojnog programa Općine Suhopolje do 2020. godine, koji su svojim stručnim i praktičnim znanjem doprinijeli kvaliteti ovog dokumenta sudjelujući u izradi SWOT analize i planiranju lokalnog razvoja.

3. ANALIZA STANJA

11

SKICA


3.1. Položaj i upravna podjela Općina Suhopolje

3.1.1. Geografski položaj

Općina Suhopolje smještena je u središnjem dijelu Virovitičko – podravske županije. Županija se nalazi u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na prostoru dodira središnje i istočne Hrvatske te je po svom zemljopisnom položaju poveznica Slavonije i Podravine. Reljefno je podijeljena na sjeverni prostor podravske nizine i južni brdsko planinski prostor koji obuhvaća sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije.Tu na spoju Podravine i Slavonije križaju se dva važna prometna koridora: transverzalni, primarnog značaja, jer je najkraća i prometno najpogodnija veza Srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i longitudinalni, sekundarnog značaja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima.

Slika 1. Virovitičko – podravska županija

Općina Suhopolje smještena je u nizinskom području, na sjeveru graniči s Općinom Gradina, na zapadu s Gradom Viroviticom i na istoku s Općinom Sopjem i gradom Slatina, na jugoistoku Općinom Voćin, a na jugozapadu s Općinom Đulovac, koja se nalazi u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Općina je povezana državnom cestom D – 2 Varaždin – Osijek.

Tablica 2. Udio površine Općine u udjelu površine Županije

12

SKICA


Naziv Površina km2 Udio Broj stanovnika UdioNaseljenost stanovnik/

km2

RH 56.594 4.284.889 76Virovitičko – podravska županija 2.022,03 4% 84.836 2% 42

Općina Suhopolje 166,70 8% 6.683 8% 40Izvor: DZS

Općina Suhopolje se prostire na 166,70 km2 i ima gustoću naseljenosti 40 stanovnika /km2 što iznosi 52% prosjeka RH koji iznosi 76 stanovnika na km2.

3.1.2. Upravna podjela

Općina Suhopolje sastoji se od 22 naselja: Borova, Budanica, Cabuna, Dvorska, Gaćište, Gvozdanska, Jugovo Polje, Levinovac, Mala Trapinska, Naudovac, Orešac, Pčelić, Pepelana, Pivnica Slavonska, Rodin Potok, Sovjak, Suhopolje, Trnava Cabunska, Velika Trapinska, Zvonimirovo, Žiroslavlje, Žubrica.Poslove iz opće djelatnosti lokalne samouprave obavlja Općina. Na području Općine osnovani su mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Mjesni odbori su osnovani za pojedina naselja, za više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, Statutom Općine i posebnom odlukom Općinskog vijeća. Mjesni odbor je pravna osoba.

Tablica 3. Naselja na području Općine Suhopolje

Red.broj

Prostorna jedinicaNaselje

Površinakm2

% odpovršine Općine

% odpovršine Županije

1. Borova 21,41 12,85 1,06 2. Budanica 4,46 2,68 0,22 3. Cabuna 16,56 9,94 0,82 4. Dvorska 1,85 1,11 0,09 5. Gaćište 10,89 6,54 0,54 6. Gvozdanska 3,94 2,36 0,19 7. Jugovo Polje 5,44 3,27 0,27 8. Levinovac 10,93 6,56 0,54 9. Mala Trapinska 1,84 1,10 0,09 10. Naudovac 5,85 3,51 0,29 11. Orešac 7,57 4,54 0,37 12. Pčelić 11,50 6,90 0,57 13. Pepelana 4,98 2,99 0,25 14. Pivnica Slavonska 4,56 2,74 0,22 15. Rodin Potok 1,89 1,13 0,09 16. Sovjak 1,46 0,88 0,07 17. Suhopolje 29,07 17,45 1,44 18. Trnava Cabunska 5,04 3,03 0,25 19. Velika Trapinska 2,67 1,60 0,13 20. Zvonimirovo 7,79 4,68 0,39 21. Žiroslavlje 3,83 2,30 0,19 22. Žubrica 3,02 1,84 0,16

UKUPNO 166,55 100 8,24

Izvor: Prostorni plan Općine Suhopolje

13

SKICA


Općina Suhopolje ima 16 mjesnih odbora i to: Budanica, Borova, Cabuna, Gaćište, Jugovo Polje, Levinovac, Orešac, Naudovac, Pčelić , Pepelana, Pivnica, Suhopolje, Trapinska, Trnava, Zvonimirovo, Žubrica.

Slika 2. Naselja u Općini Suhopolje

Izvor. Prostorni plan općine Suhopolje

Područje, način promjene područja, sjedište mjesnih odbora te druga pitanja od značaja za ostvarivanje mjesne samouprave utvrđuju se Statutom Općine i posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće. U ostvarivanju prava i obveza svaki mjesni odbor dužan je uvažavati interese drugih mjesnih odbora i Općine u cjelini.

3.1.3. Administrativno upravljanje

Općina u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području

14

SKICA


te ostale poslove sukladno posebnim zakonima Općina obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti.Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Općinsko vijeće ima predsjednika, jednog potpredsjednika i 13 vijećnika. Članovi Općinskog vijeća biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način i po postupku utvrđenom posebnim zakonom. Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, a počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora.Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti u Općini. Mandat općinskog načelnika traje četiri godine. Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata Jedinstvenog upravnog odjela. Općinski načelnik ima zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju duže odsutnosti ili ako je općinski načelnik spriječen obavljati svoju dužnost.

Pripadnici nacionalnih manjina u Općini sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina, odnosno koordinacija nacionalnih manjina ukoliko ispunjavaju uvjete utvrđene zakonom kojim se propisuju prava nacionalnih manjina.Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Općinu, ustrojen je Jedinstveni upravni odjel. Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojega na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik. Jedinstveni upravni odjel u okviru svoga djelokruga neposredno izvršava i nadzire provođenje zakona te općih i pojedinačnih akata tijela Općine i poduzima propisane mjere. U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina osigurava obavljanje poslova u području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana. Općina osigurava obavljanje djelatnosti osnivanjem vlastitog pogona, trgovačkih društva, javnih ustanova ili drugih pravnih osoba.Općina ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.Prihodi Općine su:

o općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Općinskog vijeća,

o prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava,o prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine odnosno u kojima

Općina ima udjele ili dionice,o prihodi od koncesija,o novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina u skladu sa

zakonom,o udio u zajedničkim porezima sa Virovitičko – podravskom županijom i Republikom Hrvatskom

te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,o sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu, o drugi prihodi određeni zakonom.

Procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznosi rashoda Općine iskazuju se u proračunu Općine.

3.2. Prirodna obilježja i resursi

15

SKICA


3.2.1. Klimatska obilježja

Klima Općine Suhopolje može se okarakterizirati kao svježa klima kontinentalnog tipa. Za klimu ovog područja karakteristično je da nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su raspoređene na cijelu godinu. Mraz se javlja od rujna do svibnja, dok je najopasniji onaj koji se javlja u doba vegetacije. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje u razdoblju od svibnja do srpnja. Jeseni su u pravilu toplije od proljeća.

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 10 C do 10,7C. Maksimalni iznos je zabilježen u ljetnim mjesecima (prema hidrometeorološkoj postaji u Virovitici) 39,9 0C, a zimi -27,5 0C.

Prosječna godišnja količina oborina je 808 mm.

Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, početak jeseni i u toku zime. Raspored padalina u toku vegetacijskog razdoblja pogoduje većini poljodjelskih kultura. Karakteristika kontinentalnog tipa klime su i česta odstupanja od uobičajenog režima padalina i to može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina što negativno utječe na prinose poljodjelskih kultura.Zaštita od tuče provodi se na Radarskom centru Bilogora. Zaštita se provodi djelovanjem na oblačne sustave na način da se smanji razorna moć zrna tuče.

Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.

Na ovom području pušu većinom vjetrovi južnog, jugozapadnog i sjevernog smjera.Ukupni godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 Beauforta) je svega 0,4% i ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki.

3.2.2. Reljef i tlo

Reljef prostora općine Suhopolje podijeljen je dijagonalno na dva osnovna tipa. Sjeveroistočni dio je nizina, a jugozapadni dio čine obronci lanca Papuka. Nizinski dio je prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora. Najviši dijelovi općine su u Bilogori gdje pojedina uzvišenja dosežu visinu do 250 m n.v., a najniži prema rijeci Dravi nisu viši od 110 m n.v. i predstavljaju tipičan ravničarski kraj.Lanac Papuka nije kompaktan i jedinstven, već je razveden poprečnim udolinama duž vodotoka. Nizina je područje vrlo male reljefne energije. To je prostor nastao akumulacijsko – erozijskim radom rijeke Drave i njenih pritoka te eolskim radom, koji zbog pretežno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrjedniji dio. Stepeničast karakter reljefa prati i osnovna hidrografska mreža, što je utjecalo i na razmještaj naselja.

Brdsko – ravničarski vodotoci su snježno – kišnog režima u hladnom razdoblju godine. Oni su bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni, regulirani i redovito se održavaju.

Površinski vegetacijski pokrov čine šume, livade i obradive površine. Ostali prostor čine vode, izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.

Tablica 4. Osnovne kategorija korištenja zemljišta (km2)

Poljoprivredno zemljište Šume Vode Zgrade i dvorišta Ceste i putovi Željeznice Ostalo

104,78 28,23 4,41 2,46 5,80 0,57 20,30

16

SKICA


Izvor: Prostorni plan

3.2.3. Prirodni resursi

Najveći dio područja općine čine poljoprivredne površine oko 65%, dok je pod šumama oko 35% površine. Područje Općine bogato je faunom i pogodno za lovište. Lovište obuhvaća cjelokupno područje općine Suhopolje. Na jugozapadnom dijelu općine je ustanovljeno državno lovište “Suhopoljska Bilogora“ a na jugoistoku je ustanovljeno državno lovište “Kupres Bilogora“. Granica općine Suhopolje predstavlja i granicu lovišta, izuzev na dijelu gdje su ustanovljena državna lovišta i na lokalitetu šuma Ilova gdje ovo lovište zahvaća cca 200 ha područja grada Virovitice. Lovište obuhvaća ukupno 2.489 ha šuma i šumskog zemljišta. Katastarski podaci daju površinu od 2.089 ha šuma i šumskog zemljišta, od čega na privatne šume otpada 389 ha, dok na državne šume i šumsko zemljište otpada 1.700 ha. Lovište je namijenjeno zadovoljavanju lovnih potreba domaće i inozemne klijentele, kao i uzgoju zdrave, otporne i razvijene krupne i srednje divljači.Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko – podravske županije, izrađenoj u Institutu za geološka istraživanja Zagreb (Zavod za mineralne sirovine) 1998. godine, na području općine Suhopolje nalaze se nalazišta lesne gline, eolskog i pliokvartarnih pijesaka i organogeno – barskih sedimenata. Rezerve su dobre, a sirovina je čista i pogodna za upotrebu u graditeljstvu.Eksploatacija mineralnih sirovina obavlja se na ležištu opekarskih sirovina “Rodin potok“, površine 4,8 ha. Za ovo ležište ne postoji lokacijska dozvola, nego samo odobrenje za eksploatacijsko polje, koje više nije u funkciji. Kraj naselja Cabuna nalazi se ne sanirani otvoreni površinski kop žutog šljunka na kojem je prestala eksploatacija prije dvadesetak godina.Na području Općine postoje verificirana ležišta slijedećih nemetalnih sirovina: Cabuna – kvarcni pijesak, Zvonimirovo – treset, Levinovac – nafta i pliocenski pijesci, Pepelana – plin.Naftna i plinska polja svojim postojanjem ne uvjetuju ograničenja korištenja prostora, osim sabirnog sustava naftovoda/plinovoda, pojedinačnih lokacija bušotina i objekata otpreme i obrade (plinska stanica, čistačka stanica i sl.). Šume, koje obuhvaćaju 28,23 km2, osim u ekonomskom smislu, značajne su i u turističkim i lovnim djelatnostima, kao i u obrani od erozija. U nizinskom dijelu dominiraju šume hrasta lužnjaka i običnog graba i šume poljskog jasena, bagrema i johe. U višim predjelima su šume hrasta kitnjaka i običnog graba i submontanske šume hrasta kitnjaka i bukve. Šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma Bjelovar, šumarija Suhopolje i šumarija Virovitica. Šumsko područje obuhvaća tri gospodarske jedinice: GJ Suhopoljske dravske šume, GJ Suhopoljska Bilogora i GJ Suhopoljsko virovitičke nizinske šume.

3.2.4. Zaštita prirode i okoliša

Dio općine Suhopolje površine 15,06 ha prostire se na području regionalnog parka Mura – Drava (proglašenje 26.02.2011. godine, Narodne novine br. 22/11). S obzirom na utjecaj kontinuirane gospodarske i druge ljudske aktivnosti koje se odvijaju u području ekosustava rijeka Mure i Drave i njihovog usklađivanja sa zaštitom tog područja predložena zaštita tog područja u kategoriji regionalnog parka je najpogodnija jer istovremeno dopušta gospodarske aktivnosti, a istovremeno stvara i nove perspektive održivog razvoja, vezane uz ekološku poljoprivredu i ekoturizam. Izdavanjem uvjeta zaštite prirode za zahvate i gospodarske aktivnosti i osigurava se njihovo provođenje na način koji neće ugrožavati prirodne vrijednosti zbog kojih je taj prostor i zaštićen. Svrha zaštite ekosustava Regionalnog parka Mura – Drava je očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, svih svojti koje na njima obitavaju, očuvanje izuzetnih krajobraznih vrijednosti, geološke baštine te kulturno – tradicijske baštine. Upravljanje Regionalnim parkom Mura – Drava obavlja se putem koordinacije postojećih županijskih javnih ustanova za

17

SKICA


upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na način da svaka javna ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar teritorija njene županije.

U Općini je također registriran Spomenik parkovne arhitekture “Suhopolje – park oko dvorca“ površine 7,99 ha i proglašen park prirodne rijetkosti. Park je podignut u slobodnom pejzažnom stilu i sa dvorcem sačinjava cjelinu. Pored domaćih vrsta drveća u parku su zastupljene unesene vrste: crni orah, gymnocladus, platana, ginko biloba, crvena bukva, magnolia i dr.

Organizacija prostora, samo korištenje, uređenje i zaštita u zaštićenim prostorima uređuje prostornim planovima zaštićenog područja prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13).

3.2.5. Kulturna dobra

Pretpostavlja se da je naselje Suhopolje formirano u razdoblju od 1733. do 1757. godine.

Prostorni razvoj naselja općine Suhopolje uglavnom je ostao sačuvan i prepoznatljiv. Naselja su uglavnom sačuvala svoju povijesnu matricu, podjelu zemljišta i organizaciju parcela. U ruralnom brdovitom području prevladavaju većinom manja, prilično razvučena sela kroz koja vijugaju neasfaltirane ceste, s kućama većinom raspoređenim na obroncima brijega, prilično slabe gustoće izgradnje. Tu možemo izdvojiti dvije relativno dobro održavane zabatne tradicijske kuće u naselju Gvozdanska, građene vjerojatno 30 – ih godina 20. st. Kuće se u pravilu tipološki ne razlikuju bitno od kuća u ravničarskim predjelima, obično su to prizemnice s okućnicom. Udio brdskih naselja rastresitog tipa razmjeno je velik te će njihova prostorna struktura predstavljati značajan problem prostornom planiranju i komunalnom uređenju. Naselja ravničarskog tipa formirana su oko jedne glavne prometnice, te uz sporedne ulice čime naselje dobiva razvedeniji oblik. Identitet naseljima daju starije zabatne i uzdužne kuće od kojih je većina napuštena ili u vrlo lošem stanju. Dvorišta su uglavnom prostrana s gospodarskim zgradama. Iza gospodarskih dvorišta nastavljaju se poljoprivredne površine. Od sakralne arhitekture možemo izdvojiti skromnije kapelice od opeke i zvonare.

Tablica 5. Kulturna dobra na području Općine Suhopolje

Rbr Sakralni objekti

1. Crkva sv. Terezije Avilske2. Inventar Crkva sv. Terezije Avilske3. Katolička crkva u Borovi4. Adventistička crkva u Borovi5. Pravoslavna crkva u Borovi6. Zvonik u Budanici7. Katolička crkva u Cabuni8. Zvonik u Cabuni9. Pravoslavna crkva u Gaćištu10. Kapelica u Jugovom Polju11. Kapelica u Orešcu12. Zvonik u Orešcu13. Adventistička crkva u Pčeliću14. Zvonik u Pčeliću15. Zvonik u Trapinskoj16. Kapelica u Trnavi17. Zvonik u Zvonimirovu18. Zvonik u Žubrici

Izvor: Općina

18

SKICA


Vredniji primjeri sakralne arhitekture su župna crkva Terezije Avilske u Suhopolju (sl. 20) i crkva Kraljice Sv. Krunice u Cabuni (sl. 23).Župna crkva Sv. Terezije Avilske je klasicistička građevina sa četverokutnim svetištem i kružnim brodom nadsvođenim kupolom. Uz kružni brod su dva pobočna zvonika u čijem su prizemlju dvije kapelice. Uz glavno pročelje je portik sa stupovima. Timpanon i krov nose četiri dorska stupa. Crkva ima bogati inventar. Istočno od nje nalazi se župni dvor, jednokatna građevina koja je vjerojatno sagrađena oko 1820. godine.Crkva Kraljice Sv. Krunice u Cabuni sagrađena je 1906. godine u neogotičkom stilu na mjestu starije manje kapele. To je jednobrodna građevina od fasadne opeke koja završava polukružnom apsidom kojoj je s lijeve strane prigrađena sakristija. Na pročelju građevine nalazi se zvonik. Zidni plašt pojačan je kontraforima. Obje crkve imaju obnovljeno krovište.

Slika 3. Cabuna – Crkva Kraljice Sv. Krunice Slika 4. Župna Crkva sv. Terezije Avils

U naselju Cabuna je sačuvana i pravoslavna zvonara pored koje je postolje nekadašnjeg raspela kojeg su, prema ćiriličnom natpisu uklesanom na postolju, podigli pravoslavni Srbi 1899. god.

Zanimljiv tip lokalne tradicije su veliki drveni križevi na mjesnom pravoslavnom groblju u Gaćištu čija visina varira između približno 160 i 200 cm. Skromnija varijanta takvih križeva zabilježena je i na pravoslavnom groblju u Naudovcu gdje postoji i imitacija drvenih križeva u metalu.

Na području Općine ima nekoliko kapela i 29 groblja. Groblja su ograđena, imaju mrtvačnicu i uređena parkirališta, a redovito se vrši i njihovo održavanje.

U Orešcu, u blizini mjesnog groblja, stoje i ruševne postaje Križnoga puta (sl. 22).

19

SKICA


Slika 5. Ruševne postaje Križnog puta

U Cabuni se nalaze i ostaci ruševnog dvorca obitelji Janković od Bribira i Voćina iz 1880. godine te velika gospodarska zgrada u njegovoj neposrednoj blizini, koja još uvijek služi kao staja. Virovitičko –podravska županija planira rekonstrukciju dvorca Janković u Cabuni u centar za kulturu zdravlja 3. skupine.

Slika 6. Cabuna – ostaci dvorca Janković od Bribiraž

U centru naselja Suhopolje je veliki park sa ostacima dvorca grofa Jankovića. Kompleks je smješten na povišenom platou te obuhvaća jednokatnu središnju zgradu dvorca i dva prizemna krila istočno i zapadno od nje, urušenu kapelicu u dnu parka, bivšu ledenicu i preostali park. Kompleks je u vlasništvu Virovitičko – podravske županije te se planira njegova revitalizacija.

20

SKICA


Slika 7. Dvorac Janković

Od primjera stilske arhitekture važno je spomenuti zgradu u kojoj je danas smješten dječji vrtić. Dio Suhopolja je i Kapan, ulica koja je nekada predstavljala posebno naselje nekada znano kao Antonsdorf. Ono je bilo naseljeno njemačkim stanovništvom i Židovima o čemu nam svjedoče i lijepi primjeri tradicijske arhitekture te uređenost naselja koja je ostala i do danas.

Tradicijski građevni fond Općine Suhopolje je vrlo skroman. Očuvalo se tek nekoliko primjera drvenih kukuružnjaka i hambara koji su više – manje još uvijek u funkciji. Najreprezentativniji primjer hambara je u ulici K. Tomislava 276 u Suhopolju.

Slika 8. Suhopolje – hambar na kat vrijedan je primjer tradicijske arhitekture na području općine Suhopolje

Riječ je o katnoj tradicijskoj zgradi koja okna za žito ima na katu, dok je u prizemlju jedinstveni prostor u funkciji spremišta ili pivnice sa sandukom za brašno. Prizemlje je rađeno od grubo tesanih greda, a kat od finije obrađenih dasaka. Hambar je u zapuštenom stanju i nitko ga ne koristi.U Općini Suhopolje više je sačuvanih tradicijskih seoskih kuća, pretežno skromnije veličine i oblikovanja koje su nerijetko u zapuštenom ili ruševnom stanju i njihova je sudbina neizvjesna. Suhopolje ima i veliko groblje na kojem su desno od ulaza sahranjeni katolici, u središnjem dijelu nalaze se par židovskih grobova, a lijevo od njih je dio gdje su sahranjeni pravoslavni.

3.3. Demografske karakteristike i kretanja

21

SKICA


3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi

Na području Općine Suhopolje prema popisu od 2011. godine živi 6.683 stanovnika, u 2.317 kućanstava živi 6.517 osoba a prosječni broj osoba u kućanstvu je 2,81.

Tablica 6. Broj domaćinstva i članovi domaćinstva u Općini Suhopolje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i višeProsječan broj osoba u

kućanstvu

Broj kućanstava 2.317 625 600 363 332 224 109 35 16 7 3 3 2,81

Broj osoba 6.517 625 1.200 1.089 1.328 1.120 654 245 128 63 30 35 -

UkupnoBroj članova kućanstva

Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. godine

Općina Suhopolje je najviše stanovnika (14.019) imala 1953. godine i od tada je broj stanovnika u konstantnom padu. Na postepeno smanjenje broja stanovnika djelovalo je kroz desetljeća niz čimbenika: deagrarizacija šezdesetih godina, ekonomske migracije sedamdesetih, migracije prema urbanim središtima. U razdoblju Domovinskog rata nastala su negativna kretanja – više umrlih nego rođenih. Ekonomska kriza i nebriga institucija o ruralnim područjima djelovalo je na način da radno sposobno stanovništvo emigrira u gradove ili inozemstvo.

Graf 1. Kretanje stanovništva Općine Suhopolje

1857.1869.

1880.1890.

1900.1910.

1921.1931.

1948.1953.

1961.1971.

1981.1991.

2001.2011.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

SUHOPOLJE

Izvor: DZS

Tablica 7. Stanovništvo u naseljima Općine prema starosti i spolu, popis 2011. g.

Svega (15 – 49

godina)

od toga 20 -29 godina

6.683 414 951 1.192 1.377 - - 4.309 1.846 1.423 703 43,7 134,1 27,6

3.213 224 493 616 709 - - 2.232 688 488 210 41,1 97,0 21,43.470 190 458 576 668 1.382 381 2.077 1.158 935 493 46,1 173,4 33,4

60 i više godina

Ukupno0 – 6

godina65 i više godina

75 i više godina

Prosječna starost

Indeks starenja

Koeficijent

starosti

0 -14 godina

0 -17 godina

0 -19 godina

Žene u fertilnoj dobi

Radno sposobn

o stanovništvo (15 –

64

Izvor: DZSU posljednjih trideset godina broj stanovnika Općine je smanjen za više 32,95%.

22

SKICA


Općina, kao i Županija i Država, ima veći udio ženskog, nego muškog stanovništva u ukupnom broju stanovnika. Od 6.683 stanovnika 3.213 je muškaraca, a 3.470 žena. Udio stanovništva od 0 do 19 godina iznosi 20,6%, radno sposobnog stanovništva 64,48% (1.068).Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema broju stanovnika starih od 0 do uključivo 19 godina života. Indeks starenja za Općinu iznosi 134,5 što znači da ima više stanovnika iznad 60 godina u odnosu na mlade do 19 godina za 34%. Za Virovitičko –podravsku županiju on iznosi 103,3, a prosjek za RH iznosi 115.Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema ukupnom broju stanovnika. Koeficijent starosti za Općinu iznosi 27,62 što znači da je od 6.683 stanovnika 27,62% starih iznad 60 godine. Za Virovitičko – podravsku županiju on iznosi 23,1 a za Republiku Hrvatsku 24,10.Prosječna starost stanovnika iznosi 43,7 godina (muškaraca 41,1, žena 46,1). Prosječna starost u Virovitičko – podravskoj županiji je 41,20, a u Republici Hrvatskoj je 41,70.

Graf 2. Demografska kretanja

Izvor: Rođeni i umrli 2013. u Virovitičko – podravskoj županiji, po spolu, po gradovima/općinama i naseljima

Stopa prirodnog prirasta u 2013. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -2,5 (-10 447 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 79,3. Stopa prirodnog prirasta u 2013. u Općini Suhopolje, bila je negativna (-61), živorođenih je bilo 67 a umrlih 128, dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), je iznosio 52,3.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je potrebno:

donijeti populacijsku politiku u okviru koje se određuju mjere temeljene na zakonskim odredbama i normama kao i mjere temeljene na ekonomskim poticajima za povećanje nataliteta/fertiliteta. Od osobite su važnosti mjere koje nude olakšice zaposlenim ženama s djecom kako bi «pomirile» odnosno uskladile funkcije materinstva i radne karijere;

donijeti mjere poticanja ostanka mladih na selu kroz ulaganja u poboljšanje životnog standarda na selu, promicanje temeljnih vrijednosti ruralnog naslijeđa, izgrađivanje odnosa ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja između sela i grada te njegovanje afirmativnijeg odnosa prema seljacima i selu, sve u cilju usporavanja migracije iz ruralnih područja.

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Prema školskoj spremi i pismenosti, za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu iz 2011. godine) situacija je bila sljedeća: 4,4% stanovništva bilo je bez školske spreme (6,34% 2001. Godine), 29,65%

23

SKICA


sa završenom osnovnom školom (29,43% 2001. godine), 42,25% sa srednjom školom (29,91% 2001. godine) te 4,6% s višim i visokim obrazovanjem. Razina obrazovanosti na području Općine u posljednjih deset godina je porasla, što je vidljivo i iz udjela stanovništva s osnovnim i srednjim obrazovanjem. Može se reći da je stanje u tom pogledu zadovoljavajuće te da neće predstavljati ograničavajući faktor u budućem razvoju Općine.

Tablica 8. Stanovništvo Općine staro 15 i više godine prema stupnju obrazovanja, starosti i spolu, 2011. g1 - 3

razreda osnovne

4 - 7 razreda osnovne

škole škole SvegaStručni studij2)

Sveučilišni studij3)

Doktorat znanosti

sv. 5,372 238 183 1,182 1,593 2,270 247 137 109 1 19

m 2,720 52 50 442 753 1,314 108 44 63 1 1

ž. 3,012 186 133 740 840 956 139 93 43 18

Visoko obrazovanjeNepoznat

2011

Godina Spol Ukupno Bez školeOsnovna

školaSrednja škola1)

Izvor: DZS

3.4. Komunalna i prometna infrastruktura

3.4.1. Otpad

Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u uspostavi gospodarenja otpadom. Glavna svrha Plana jest dati pregled tokova otpada, mogućnosti postupanja s otpadom te osigurati:

usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom: planovi gospodarenja otpadom, nacionalni i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini Europske unije;

pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom: planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti;

kontrolu tehnoloških mjera: karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada;

pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima: planovi gospodarenja otpadom omogućavaju navođenje financijskih zahtjeva za sakupljanje, obradu otpada, itd.

Na području općine sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćena su sva domaćinstva i pravne osobe. Flora VTC d.o.o. Virovitica je ovlašteni isporučitelj usluge skupljanja komunalnog i tehnološki neopasnog otpada te glomaznog otpada na području Općine Suhopolje.Skupljanje i odvoz komunalnog otpada Flora obavlja jednom tjedno specijalnim vozilom koje omogućava higijenski utovar, prijevoz i istovar otpada, bez podizanja prašine i onečišćivanja javnih površina. Komunalni otpad odlaže se na virovitičko odlagalište otpada kojim gospodari i upravlja Flora VTC d.o.o..

Tablica 9. Količina otpada prikupljena na području Općine

Komunalni otpad Papir Plastika

2013. 1.085.50 28.40 16.80

24

SKICA


2014. 1.047.52 40.40 23.802015. 918.89 33.33 16.00

Izvor: Flora VTC d.o.o. Virovitica

3.4.2. Elektroenergetika

Prijenosna i distributivna mreža električne energija na cijeloj općini je razgranata i visokonaponska mreža omogućuje opsluživanje cijelog prostora.

Elektra Virovitica opskrbljuje električnom energijom Općinu i vodi brigu o prijenosnoj i distributivnoj infrastrukturi. U svojoj evidenciji ima registrirano na području Općine 3.490 priključaka i to 3.106 fizičkih osoba i 384 pravnih osoba, te 59 trafostanica.

Tablica 10. Broj korisnika el. energije u Općini Suhopolje

Rbr NaseljeBroj

korisnika Broj TSFizičke osobe

Pravne osobe

1. Borova 307 23 62. Budanica 55 3 23. Cabuna 361 40 64. Dvorska 12 1 05. Gaćište 131 10 36. Gvozdanska 26 0 07. Jugovo Polje 100 44 38. Levinovac 140 8 49. Mala Trapinska 36 3 1

10. Naudovac 79 11 211. Orešac 137 49 212. Pčelić 212 12 413. Pepelana 64 10 314. Pivnica Slavonska 43 13 115. Rodin potok 34 4 116. Sovjak 14 0 017. Suhopolje 1.161 141 1518. Trnava Cabunska 42 2 219. Velika Trapinska 19 2 120. Zvonimirovo 53 3 121. Žiroslavlje 32 1 122. Žubrica 48 4 1

UKUPNO 3.106 384 59

Izvor: HEP Elektra Virovitica

3.4.3. Vodoopskrba i odvodnja

Uspostava kvalitetnog, funkcionalnog i efikasnog vodoopskrbog sustava može se smatrati najvažnijim i strateški najznačajnijim prioritetom lokalne zajednice. Vodoopskrbna mreža u Općini Suhopolje obuhvaća sva naselja Općine. Glavni cilj dugoročnog razvitka vodoopskrbe je osiguranje dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo.

25

SKICA


Tablica 11. Komunalna infrastruktura – Općina Suhopolje

Naselje

Javna vodoopskrbna

mreža (m)

Broj kućanstava priključenih na vodoopskrbnu

mrežu

Kanalizacijski sustav (m)

Broj priključaka na kanalizacijski

sustavBorova 12.778 235Budanica 2.000 10Cabuna 12.320 244Dvorska 500 0Gaćište 10.043 56Gvozdanska 2.000 9Jugovo Polje 10.000 43Levinovac 14.333 61Mala Trapinska 5.573 3Naudovac 4.330 16Orešac 5.700 54Pčelić 9.214 109Pepelana 8.402 16Pivnica Slavonska 4.000 10Rodin Potok 1.000 9Sovjak 2.000 2Suhopolje 38.272 1.013 12.000 70Trnava Cabunska 8.000 13Velika Trapinska 7.000 13Zvonimirovo 3.000 26Žiroslavlje 3.000 0Žubrica 2.500 23UKUPNO 182.977 1.965 12.000 70

Izvor: Virkom d.o.o. Virovitica

Kanalizaciju ima samo naselje Suhopolje i to je jedan od najvećih problema. Otpadne vode iz ostalih naselja kontrolirano se ispuštaju u postojeći kanalizacijski sustav.

3.4.5. Plinofikacija

Plinofikacija je provedena u 7 naselja od njih 22. Radi razvoja gospodarstva potrebno je provesti plinofikaciju u ostalim naseljima. Postojeći i planirani plinoopskrbni sustav općine Suhopolje dio je šireg plinoopskrbnog sustava Virovitičko – podravske županije. Prostorom općine pruža se magistralni visokotlačni plinovod državne važnosti.

Tablica 12. Plinovod u Općini

Redni broj

Naselje u općini Suhopolje

Dužina plinovoda Broj potrošača

(m) Pravne osobe Kućanstva1. Suhopolje 37.864 57 3922. Orešac 5.059 31 7

26

SKICA


3. Jugovo Polje 8.275 20 94. Naudovac 6.481 0 35. Borova 12.058 3 36. Eržebet 3.228 2 07. Cabuna 11.402 9 12

UKUPNO 84.367 122 426

Izvor: Plin VTC d.o.o. stanje 31.12.2016.

3.4.6. Promet

Razvijeni prometni sustav važan je za osiguranje dobre prometne povezanosti naselje s općinskim središtem i središtem Županije. Prostorom Općine prolazi podravski prometni koridor europskog i državnog značenja – državna cesta D2.

Od željezničkog prometa kroz područje Općine Suhopolje prolazi željeznički koridor pruge I reda Dalj – Varaždin. Kao i u većini zemlje, potrebna je obnova željezničkog prometnog sustava i bolje povezivanje na međunarodnu željezničku mrežu.

3.4.6.1. Cestovni i željeznički promet

Cestovna razvijenost i povezanost među naseljima je dobra, međutim dio cesta je potrebno urediti i rekonstruirati, potrebno je urediti poljske i šumske putove, u naseljima je potrebno urediti ili izgraditi autobusna stajališta. Općina ima popis, tj. registar nerazvrstanih cesta.

Tablica 13. Prometna infrastruktura

Prometna infrastrukturaNaselje Državne

ceste (km)Županijske ceste (km)

Lokalne ceste (km)

Nerazvrstane ceste (km)

Željezničke pruge (km)

Željezničke postaje I stajališta

Plovni putevi

Borova - 4.74 1.75 7.39 - - -Pčelić - 6.90 - 1.73 - 1 P -Pepelane - 4.59 1.00 0.70 - 1 S -V. i M. Trapinska - - 3.42 3.86 - - -Sovjak - - - 0.00 - - -Pivnica - 3.06 - 4.22 - 1 S -Gvozdanska - - 0.80 0.00 - - -Levinovac - 4.48 1.88 6.28 - - -Trnava Cabunska - - 4.20 4.50 - - -Cabuna 3.50 1.75 6.25 4.46 - 1 P -Naudovac - - 3.10 1.60 - - -Jugovo Polje 2.50 - 5.98 0.70 - - -Suhopolje 9.00 6.65 1.30 7.12 24.90 1 P -Gaćište - 1.95 3.08 2.00 - - -Orešac - 7.66 - 0.07 - - -Budanica - - 1.80 - - - -Žubrica - - 1.82 - - - -Žiroslavlje - - 1.10 - - - -Zvonimirovo - - 5.09 - - - -UKUPNO 15.00 41.78 42.57 44.63 24.90 3 P I 2 S -

Izvor: Općina Suhopolje *P – postaja, S – stajališta

27

SKICA


Na području Općine mreža prometnica postoji u duljini 168,80 km i to 143,98 km cestovnih prometnica i 24,90 km željezničke pruge. Od nerazvrstanih cesta u duljini 44,63 km makadamske ceste su 26,43 km a 18,21 km je asfaltirano.Područjem općine prolazi željeznička regionalna pruga R202, Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj u duljini 14,5 km i lokalna pruga L204, Pčelić-Banova Jaruga u duljini od 10,4 km.

Tablica 14. Nerazvrstane ceste

Nerazvrstane cesteNaselje MAK. ASF. UKUP.Suhopolje 7.12 7.12Borova 4.89 2.50 7.39Pčelić 1.73 1.73Pepelane 0.70 0.7Trapinska 3.66 0.20 3.86Pivnica 4.22 4.22Levinovac 3.52 2.76 6.28Trnava 4.40 0.10 4.5Cabuna 1.60 2.86 4.46Naudovac 1.20 0.40 1.60Gačište 2.00 2.00Jugovo Polje 0.51 0.20 0.71Orešac 0 0.07 0.07UKUPNO 26.43 18.21 44.63

Izvor: Općina Suhopolje

3.4.6.3. Telekomunikacijski promet

Od posebnog je značenja dobra uspostava telekomunikacijskih sustava zbog podizanja kvalitete života stanovništva i potreba gospodarstva. Prostor Općine je cijeli pokriveni internetom, ali na nekim mjestima je signal slab.

3.5. Gospodarstvo

3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Virovitičko – podravske županije

U Virovitičko – podravskoj županiji od gospodarskih djelatnosti najznačajnija je prehrambena, drvoprerađivačka te industrija nemetalnih proizvoda. Ovim granama industrije dominiraju srednji i veliki poduzetnici, dok su mali poduzetnici značajniji u trgovini, ugostiteljstvu i ostalim djelatnostima. Vanjskotrgovinska bilanca godinama je u suficitu što se vidi u tablici br. 17., stoga je županija među vodećim u RH kada se radi o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Poljoprivredna proizvodnja je većim dijelom tradicionalna (žitarice, uljarice), ali je županija poznata i po proizvodnji ljekovitog bilja i duhana te povrtlarskih kultura, među kojima se ističe proizvodnja paprike. Obrtništvo u županiji ima dugu tradiciju s tendencijom rasta, a njegov razvoj bi se mogao povezati s razvojem turizma.

S 31. prosincem 2015. godine u Županiji je registriran 881 poduzetnik, što je 9% više nego u 2010. godini. Poduzetnici su zapošljavali 7.197 djelatnika ili 9% manje u odnosu na 2010. godinu. Prihodi su ostvareni u visini 3.470 mil. kn što je 15% manje u odnosu na 2010. godinu. Izvoz se povećao za 5,5% a uvoz se smanjio za 8%.

Poduzetništvu, kao temeljnom segmentu razvoja, Županija nastoji omogućiti lakše financiranje i povoljnije uvjete kreditiranja razvojnih projekata.

28

SKICA


Tablica 15. Podaci za Virovitičko – podravsku županiju 2010. – 2015. (iznosi u 000 kn)

Naziv 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj zaposlenih 7.905 8.072 7.173 6.959 6.759 7.197Broj

poduzetnika 808 842 793 848 874 881

Ukupni prihodi 4.076.731

4.471.091

4.359.989

3.793.990

3.297.651

3.470.284

Ukupni rashodi 4.108.812

4.397.064

4.267.055

3.770.843

3.204.300

3.436.282

Dobit razdoblja 120,932 222.759 237.109 124.689 143.872 145.714Gubitak

razdoblja 172.677 170.183 160.653 121.726 68.793 133.258

Izvoz 726.698 703.497 952.526 721.514 720.136 766.886Uvoz 241.245 453.331 533.884 285.412 217.550 222.684

Izvor: FINA 2016

3.5.2. Gospodarska kretanja Općine Suhopolje

Gospodarstvo Općine Suhopolje vezano je uz prirodne resurse – poljoprivreda i nemetalne sirovine. Izgrađeni gospodarski kapaciteti uz izgrađenu komunalnu infrastrukturu predstavljanju potencijal gospodarskom razvitku.

3.5.2.1. Poduzetništvo i obrt

Tablica 16. Podaci za Općinu Suhopolju 2010. – 2015. (iznosi u 000 kn)

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj zaposlenih 164 166 195 198 177 166Broj poduzetnika 27 30 32 33 33 31Ukupni prihodi 209.293 207.876 252.002 273.001 301.801 155.620Ukupni rashodi 206.898 206.589 253.004 280.342 296.275 139.818Dobit razdoblja 2.294 3.350 3.945 4.691 8.660 15.635Gubitak razdoblja 523 2.898 5.409 13.187 3.469 219Izvoz 8.142 8.694 51.423 73.594 99.554 517Uvoz 7.898 7.213 2.245 101 207 453

Izvor: FINAOd poduzetnika u Općini Suhopolje najviše prihoda ostvaruje se iz djelatnosti poljoprivredne proizvodnje, cestovnog prometa i uslužnih djelatnosti.U Općini Suhopolje u 2016. godini djelovao je 31 poduzetnik kod kojih je bilo zaposleno 166 djelatnika. Oni su ostvarili 155 mil. kuna prihoda, 15 mil. kuna dobiti. Od 2010. godine broj poduzetnika je rastao da bi u 2015. godini bio za 14,81% veći od broja u 2010. godini. Broj zaposlenih zadržao 2015. godine skoro se na istom nivou, s time da je 2013. godine bio 16% veći broj zaposlenih u odnosu na 2015. godinu.Ukupni prihodi poduzetnika u Općini smanjili su se zadnjih 6 godina za nešto više od 25%.U Općini Suhopolje zaposleno je 2,97% radnog stanovništava od ukupnog broja zaposlenih u Virovitičko-podravskoj županiji i ostvarili su 3,35% prihoda od ukupnog prihoda Virovitičko – podravske županije u 2015. godini.

Tablica 17. Podaci o gospodarstvu i zaposlenosti 2015. g.

29

SKICA


Naziv Virovitičko – podravska županija Općina Suhopolje %

Broj zaposlenih 7,197 166 2,3Broj poduzetnika 881 31 3,5Ukupni prihodi ( u 000 kn) 3.470.284 155.620 4,5Ukupni rashodi (u 000 kn) 3.436.282 139.818 4,1Dobit razdoblja (u 000 kn) 145.714 15.635 10,7Gubitak razdoblja (u 000 kn) 133.258 219 0,16Izvoz (u 000 kn) 766.886 517 0,67Uvoz (u 000 kn) 222.684 453 0,21

Izvor: FINA, RGFI

U Općini Suhopolje obrtništvo je tradicionalni oblik poslovanja. U Općini djeluje 45 obrtnika što iznosi 4,5% od ukupnog broja obrtnika u Županiji (995 obrtnika na dan 30.06.2016.) Na državnoj i regionalnoj razini ulažu se napori za razvoj malog i srednjeg poduzetništva koji su nositelji ukupnog razvoja.

3.5.2.3. Turizam

Turistička kategorizacija naselja Razvrstavanje naselja u turističke razrede razrađuje se prema kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima.Razvrstavanje naselja u turističke razrede provodi se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku prema sljedećim kvantitativnim kriterijima:

petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkoj općini, gradu ili naselju (broj noćenja),

broju turističkih noćenja po stanovniku turističke općine, grada ili naselja (koeficijent intenziteta turističkog prometa),

vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku općine, grada ili naselja (koeficijent specifičnoga turističkog prometa),

petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u općini, gradu ili naselju po krevetu ili smještajnoj jedinici.

Kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede su: turistički i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajuće kvalitete, razina izgrađenosti infrastrukture, prirodna i kulturna baština, a naročito: povijesni te umjetnički spomenici i sadržaji, prirodne

ljepote, pojave, običaji i tradicija te druge turističke zanimljivosti, stanje organiziranosti zdravstvene zaštite, uređenost javnih površina, dodatna ponuda: sport, kultura, trgovine i sl.

Naselja se, ovisno o ukupnom broju bodova na temelju ocijenjenih kvalitativnih kriterija, razvrstavaju u razrede prema sljedećoj shemi:

od 82 bodova do 109 bodova razred A, od 54 bodova do 81 bodova razred B, od 26 bodova do 53 bodova razred C, do 25 bodova razred D.

U skladu sa službenom nacionalnom turističkom klasifikacijom naselja (Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede) Općina Suhopolje kao jedinica lokalne samouprave svrstana je u razred D, dok naselje Suhopolje pripada u razred C. Cijelo

30

SKICA


područje općine promovira se u sklopu Turističke zajednice Virovitičko – podravske županije, kojoj i teritorijalno pripada. Područje Općine Suhopolje radi svojih prirodnih, kulturno – povijesnih i tradicijskih osobnosti ima veliki potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma. Osim tradicijske i kulturne vrijednosti ovaj prostor sadrži izuzetne ekološke i krajobrazne vrijednosti od lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne važnosti. Prirodan prostor oblikovan je i očuvan zbog djelanja prirode i ljudi, a zajedno s kulturnom baštinom čini izuzetan i jedinstven prostor. Svi navedeni razlozi temelj su za razvoj selektivnog turizma s naglaskom na kulturni, gastro, vinski, vjerski, ribolovni, lovni i ciklo turizam. U općini se održavaju mnoge manifestacije koje pridonose razvoju turizma.

Tablica 18. Kulturne manifestacije u općini

Rbr Kulturne manifestacije u Općini

1. Suhopoljsko kolinje i maškare – pučki običaji2. Virkas – kazališne predstave3. Suhopoljsko ljeto – Dani Općine Suhopolje4. Dan žrtava totalitarnih režima – Bukova – Mrtvi jarak5. Dan sv.Terezije Avilske u Suhopolju6. Martinje – krštenje mošta7. Djed Mraz u Općini Suhopolje8. Doček Nove Godine9. Doček noći kazališta10. Proljetni vašar – pučki običaji

Izvor: Općina SuhopoljeOd smještajnih kapaciteta evidentiran je jedan objekt koji ima usluge smještaja sa sveukupno 20 ležaja.

Tablica 19. Smještajni kapaciteti u Općini Suhopolje

Naselje Vrsta smještajnog objekta Naziv subjekta Broj ležaja

Cabuna Hostel Osnovna škola Cabuna 20

UKUPNO 20

Izvor: Radionica Brojna kulturna dobra na području Općine mogu se iskoristiti za razvoj turizma. U naselju Suhopolje ističe se crkva sv. Terezije Avilske koju je početkom 19. st. podigla obitelj Janković, klasicističke kulture koja je temelj za vjerski turizam. Također u općini postoji duga tradicija proizvodnje vina o čemu svjedoči stari vinski podrum, izuzetne arhitektonske građe još iz vremena grofa Jankovića u blizini njegovog dvorca.

Tablica 20. Kulturna dobra Općine Suhopolje

MJESTO NAZIV OZNAKA DOBRA

Cabuna Crkva Kraljice sv. Krunice Z-4421

Cabuna Dvorac Janković Z-367

Orešac Arheološka zona Brana Z-5182

Orešac Arheološka zona Dvorina i Luka Z-5184

Pčelić Arheološka zona Medakuša

Pčelić Arheološko nalazište Dakino brdo Z-5183

31

SKICA


Pepelana Arheološka zona Lug ROS-658

Suhopolje Arheološka zona Dubrava Z-6453

Suhopolje Arheološka zona Kliškovac Z-4913

Suhopolje Crkva sv. Terezije Z-5864

Suhopolje Dvorac Jankovića Z-380

Suhopolje Park u Suhopolju – 8,1027 ha reg.br.29

Suhopolje i Cabuna drvored između Suhopolja i Cabune

Zvonimirovo Arheološka zona Naknada Z-379

Zvonimirovo Arheološko nalazište Veliko Polje Z-5181

Izvor: Registar Ministarstva kulture

Dvorac Janković u SuhopoljuDvorac je u vlasništvu Virovitičko – podravske županije i zaštićeni je spomenik kulture iz sredine 18. stoljeća, dok je povijesni perivoj u kojemu je dvorac smješten zaštićen kao objekt prirode i kao spomenik vrtne arhitekture. Današnje stanje dvorce i perivoja je izuzetno loše – kompleks je napušten, bez namjene i posve devastiran. Kako bi se zaustavilo daljnje propadanje tog vrijednog kulturnog dobra, Virovitičko – podravska županija ga je kandidirala i s projektom prošla na EU natječaju (“Centar za posjetitelje – Dvorac Janković“).Dvorac Janković, CabunaDanašnje stanje dvorca je izuzetno loše – od dvorca je preostala jedino njegova vanjska ovojnica i unutrašnji pregradni zidovi te također pripada u zaštićeno kulturno dobro. U tijeku su pripreme za provedbu geodetske izmjere i 3D laserskog skeniranja ostataka dvorca i izradu arhitektonske snimke postojećeg stanja dvorca, koja će poslužiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije koja bi dvorac Janković u Cabuni stavila u funkciju hospicija.

Arheološka istraživanjaJedna od mogućnosti razvoja turizma u općini predstavljaju i mnoga arheološka istraživanja. Jedna od većih istraživanja provela su se jugozapadno od općinskog središta Suhopolje, sustavna arheološka iskopavanja na položaju Kliškovac, poznatom u pučkoj predaji i kao Turski grad. Nalazište je otkriveno na blagom koničnom brežuljku koji se prostire na preko 3 ha površine, ali je, nažalost, još od 1885. godine većim dijelom presječeno izgradnjom usjeka za trasu željezničke pruge Virovitica – Slatina – Osijek, zapadno od cestovnog prijelaza preko pruge. Istraživanjima je dokazano postojanje srednjovjekovnog nalazišta Kliškovac, koje je prethodilo nastanku Terezovca, odnosno Suhopolja. Početci života toga naselja, na temelju otkrića groblja i crkve, sežu pouzdano u 11. stoljeće, ali je prvotno selo moglo postojati još u 10. stoljeću, jer su pokapanja otpočela u najstarijem horizontu groblja potkraj 10. i početkom 11. stoljeća.

3.5.2.4. Poduzetnička zonaTablica 21. Poduzetnička zona u Općini

32

SKICA


Odboj jug – poduzetnička zona Bjeljevina – poduzetnička zonaPovršina 23,1591 m2 112,9976 m2

Parcela 20 1Cijena zemljišta u vl. Općine nema nemaOpremljenost trafostanica, prolazi ništa

Izvor: Općina

Poduzetnička zona Odboj jug Suhopolje okružena je s dvije državne ceste te prugom Osijek – Zagreb. Zona ima svu potrebitu komunalnu infrastrukturu.

3.5.2.5. Tržište rada

Graf 3. Nezaposlenost u općini

2011 2012 2013 2014 2015650

700

750

800

850

900

Nezaposlenost

Izvor: HZZ

Prosječna nezaposlenost u Općini 2015. godine iznosila je 783 nezaposlenih. Kada se promatra kretanje po mjesecima vidi se da je u ljetnim mjesecima manja nezaposlenost što ukazuje na sezonsko zapošljavanje.Prema popisu stanovništva iz 2011. godine sa područja Općine bilo je 1.416 dnevnih migranata, i to 842 zaposlenih, 543 učenika i 31 student. Tjednih migranata bilo je 111 i to 70 zaposlenih 5 učenika i 36 studenata.

Tablica 22. Nezaposlenost po mjesecima u Općini Suhopolje

33

SKICA


Godine

MjeseciProsjek1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

2011. 798 807 789 715 725 745 754 746 738 747 760 786 7592012. 838 869 850 807 785 797 826 826 830 850 865 892 8362013. 918 920 872 854 822 836 869 866 883 908 900 915 8802014. 973 985 974 937 891 864 856 823 826 823 805 789 8792015. 834 857 848 798 758 716 744 738 757 755 796 796 783

Izvor: HZZ

Tablica 23. Migracije stanovništva Općine

Spol

Dnevni migranti Tjedni migranti

Spol

rade u drugom naselju

rade u drugom

gradu/općini

učenici osnovnih

učenici srednjih

rade u drugom naselju

rade u drugom

gradu/općini

učenici osnovnih

učenici srednjih

istog grada/općine

iste županije

škola školaistog

grada/općine

iste županije

škola škola

sv. 1,416 842 121 683 38 - 543 267 276 31 s v. 111 70 1 6 59 4 5 - 5 36m 808 520 51 434 35 - 275 138 137 13 m 73 59 1 3 52 3 1 - 1 13ž 608 322 70 249 3 - 268 129 139 18 ž 38 11 - 3 7 1 4 - 4 23

zaposleni-svega

rade

u d

rugo

j žu

pani

ji

rade

u in

ozem

stvu

učen

ici -

sveg

aSpol

ukupno

zaposleni učenici zaposleni učenici

Spol

stud

enti

zaposleni-svega

rade

u d

rugo

j žu

pani

ji

rade

u in

ozem

stvu

učen

ici -

sveg

a

ukupno

Izvor: DZS

3.5.2.6. Poljoprivreda

Na području Općine Suhopolje poljoprivreda je osnovna gospodarska djelatnost i temelji se na raspoloživim zemljišnim resursima. Poljoprivredne površine čine najveći dio područja Općine oko 65%, dok je pod šumama oko 35% površine. Jedan od osnovnih identiteta Općine Suhopolje je poljoprivredna proizvodnja s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti. Navedena obilježja omogućuju proizvodnju žitarica (pšenice i kukuruza), uljarica (uljana repica, soja, suncokret), uzgoj industrijskog bilja (šećerna repa), dok su pjeskovita tla pogodna za uzgoj duhana i povrća (osobito paprika i grah). Nešto u manjim površinama razvijena je i voćarska proizvodnja (lijeska, breskve, jabuke). Na području Općine sve je više razvijena proizvodnja ljekovitog bilja, najviše kamilice, metvice, crnog sljeza i drugih vrsta. Prema površini zemljišta koje posjeduje poljoprivredno gospodarstvo najviše ima PG-a sa površinom zemljišta od 3 do 20 hektara te 243 PG-a koje u posjeduju manje od 3 ha poljoprivrednom zemljišta. Njih 62 posjeduje od 20 do 100 hektara, dok samo 6 PG-a posjeduje više od 100 i manje od 1.500 ha poljoprivrednih površina. Samo jedno poljoprivredno gospodarstvo posjeduje zemljište iznad 1.500 hektara, točnije 2.175 hektara. Što i potvrđuje tvrdnju da iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Te je jasno kako rascjepkanost i veličina poljoprivrednog zemljišta predstavlja prepreku za ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Tablica 24. Površina poljoprivrednog zemljišta u Općini Suhopolje

34

SKICA


<3 <=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 >=1.500 UKUPNO

Broj PG

Površina (ha) Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

243 307 247 1.855 62 2.192 6 1.171 1 2.175 559 7.700

Izvor: APPRRR na dan 24.03.2015.Upravo oranice sa ratarskom proizvodnjom imaju najveći udio u korištenom poljoprivrednom zemljištu (91,2%), livade i pašnjaci zauzimaju 5,6%, dok voćarska proizvodnja zauzima oko 2,9% korištenog poljoprivrednog zemljišta. Evidentan je porast proizvodnje povrća u plastenicima kojih na području Općine ima gotovo na 5,6 ha. Površine pod plasteničkom proizvodnjom i dalje imaju lagani trend porasta, što je vrlo poželjno obzirom da se radi o visoko dohodovnom načinu proizvodnje povrća.

Upotreba zemljišta Oranica

Staklenik na

oraniciLivada Pašnjak Vinogradi Voćne

vrste RasadnikMiješani

trajni nasadi

Ostalo zemljište UKUPNO

Površina (ha) 7.058,1 5,6 320,2 109,5 10,3 223,2 3,0 1,2 7,9 7.739

Tablica 25. Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta u Općini Suhopolje

Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.

Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih grana poljoprivrede na području Općine. Na oranicama najviše se uzgajaju ratarske i industrijske kulture, kao što su kukuruz, pšenica, šećerna repa, duhan, soja, ječam te suncokret. Kukuruz se sije na 30,8% ukupnih površina, pšenica na 21,1%, soje na 8,8% te duhana na 7,3% ukupnih površina godišnje.

Graf 4. Ratarska proizvodnja (ha) u Općini Suhopolje

0

500

1000

1500

2000

2500

568.16

10.688.86000000000

001 117.65

2386.9

1633.28

0.700000000000001 56.04

682.81335.36

152.127.6336.28 7.33264.66

80.57


Značajne površine nalaze se pod krmnim biljem, primjerice kukuruzom za silažu, travom i djetelinom. Na području Općine sve više je površina pod ljekovitim biljem, ponajviše kamilicom, nešto ima mente i matičnjaka, a sve navedeno ima riješeni otkup. Ljekovito, aromatično i začinsko bilje postaje novi visoko-profitabilni izvozni proizvod za kojeg je relativno lako naći otkup pa tako i samo tržište. Uzgoj ljekovitog bilja u pravilu je jednostavniji nego uzgoj brojnih drugih ratarskih kultura. Jer za većinu kultura potrebne su veće poljoprivredne površine kako bi proizvodnja bila isplativa, dok se pri uzgoju ljekovitog bilja i na relativno malim površinama može dobro zaraditi, što je naravno prilika

35

SKICA


poljoprivrednim gospodarstvima. Na području Općine ima nekoliko poduzeća koja se bave uzgojem i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja.

Graf 5. Ljekovito bilje (ha) u Općini Suhopolje Graf 6. Krmno bilje, livade i pašnjaci (ha) u Općini Suhopolje

melisa - matičnjak

menta kamilica0.00

50.00

100.00

150.00

200.00

250.00

0.07 0.33

223.99

0.0050.00

100.00150.00200.00250.00300.00

0.99 0.73 6.02 0.58

153.03

263.98

26.400.81

94.51

15.82

Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015. Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.

Od povrtlarskih kultura najznačajnije mjesto pripada uzgoju paprike, graha, krumpira, krastavaca, lubenica, kupusnjača te rajčica.

Graf 7. Povrćarska proizvodnja (ha) u Općini Suhopolje

0.005.00

10.0015.0020.0025.0030.0035.0040.0045.0050.00

1.45 0.18 0.09 0.09 0.50 1.27

8.76

0.414.52 5.53

2.87 2.545.17

1.22

47.36

1.03 2.44 0.07 1.18

Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.U posljednjih nekoliko godina na području Općine intenzivno se uz povrćarstvo razvija i voćarstvo. Zbog visokokvalitetnih poljoprivrednog zemljišta cijelo područje općine pogodno je za uzgoj raznovrsnih vrsta voćaka koje predstavljaju osnovu za potencijalnu proizvodnju poznatih i kvalitetnih proizvoda. Najzastupljenije voćne vrste su jabuka, breskva, kruška, jagoda i lubenica. Najzastupljenija voćarska kultura na području općine je orah. Od ostalih voćnih vrsta uzgajaju se jabuke, lijeska, šljive, vinova loza, višnja te manje breskve, kruške, trešnje, marelice i kupine.

36

SKICA


Graf 8. Voćarska proizvodnja (ha) u Općini Suhopolje

borovnica

breskve

jabukejagode

kruške

kupinalije

ska

marelica

miješa

ni nasa

d voćn

ih vrsta orah

plemenita vi

nova lo

zašlji

ve

trešn

javiš

nja0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

0.27 2.49

29.50

0.24 1.03 0.68

11.48

0.75

11.58

52.03

7.0910.83

0.835.50


Što se tiče stočarstva, iako postoji tradicija i uvjeti za proizvodnju, brojnost stoke se posljednjih godina smanjuje. Najjače grane stočarske proizvodnje su govedarstvo (mljekarstvo i tov junadi) te ovčarstvo. Od ostalih grana stočarstva zastupljeno je svinjogojstvo i kozarstvo te konjogojstvo gdje se konji uzgajaju zbog hobija i/ili sporta. Radi se o manjim proizvođačima i ekstenzivnom načinu proizvodnje/uzgoja odnosno uzgoj stoke za vlastite potrebe.

Tablica 26. Broj stoke i peradi u Općini Suhopolje iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

GOVEDO KONJI KOZE OVCE SVINJEUkupno broj grla

Ukupno broj PG-aBroj

grlaBroj PG-

aBroj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-a

1.332 102 85 10 38 6 1.803 56 214 42 3.472 216

Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.Prema podacima APPRRR iz 2015. godine, na području Općine Suhopolje postoji 639 gospodarstva koja se bave poljoprivredom, pri čemu su većina (67,6%) vlasnika muškarci.

Tablica 27. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu i spolu nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015.

Obiteljsko gospodarstvo Obrt Ostali Trgovačko društvo Zadruga

UkupnoF M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj

203 413 616 8 8 1 2 3 3 6 9 3 3 639Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.

Prema broju članova na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu najviše imamo OPG-a s jednim članom, njih 257. S ni jednim članom zavedeno je 227 OPG-a, s dva člana 86 OPG-a, s tri člana 38 OPG-a, 6 OPG-a s četiri člana te samo dva OPG-a s pet članova.

Tablica 28. Broj članova na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Općini Suhopolje

0 1 2 3 4 5 Ukupno Ukupno

37

SKICA


Broj OPG-a

Broj članova OPG-a

Broj OPG

-a

Broj članov

a

Broj OPG-a

Broj članova

Broj OPG-a

Broj članova

Broj OPG-a

Broj članova

Broj OPG-

a

Broj članova

Broj OPG-

a

Broj članova

227 0 257 257 86 172 38 114 6 24 2 10 616 577

Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.Od ukupnog broja nositelja poljoprivrednih gospodarstva, 28 nositelja je mlađe od 40 godina (13,5%), 138 je staro između 40 i 50 godina (21,6%), 229 je staro između 50 i 65 godina (35,8%) te je 186 nositelja starije od 65 godina (29,1%).

Tablica 29. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja/odgovorne osobe

Dob nositelja <=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65 UKUPNO

Suhopolje 86 54 84 88 78 63 186 639

Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.U općini se prema podacima ukazuje na vrlo nepovoljnu strukturu obrazovanja nositelja poljoprivrednog gospodarstva. Svega 2,03% nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima završenu višu ili visoku školu. Dok veliki postotak (13,6%) ima nezavršenu školu, a osnovnu školu 24,7%, što pokazuje i slijedeća tabela.

Tablica 30. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe

Nema podataka Nezavršena škola Osnovna škola Srednja škola Viša škola Fakultet

209 87 158 172 7 6Izvor: APPRRR na dan 14.12.2015.

Ekološka proizvodnjaUnatoč nesumnjivim prirodnim preduvjetima za razvitak ekološke poljoprivrede u Općini ovaj vid poljoprivredne proizvodnje još uvijek je nedovoljno razvijen. Iako se o proizvodnji takozvane "zdrave hrane" gotovo svakodnevno piše i govori, činjenica je da u ovom trenutku mali broj hrvatskih proizvoda može nositi znak “ekoproizvoda”. Krajem 2015. godine bilo je 12 upisanih proizvođača u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se vodi pri MPRRR. Ekološka proizvodnja povrćarskih i voćarskih kultura ali i stočarstvo u sustavu ekološke proizvodnje imaju značajne mogućnosti za razvitak, jer postoje prirodni resursi koji i više nego zadovoljavaju europske standarde.PčelarstvoPčelarstvo je jedna od vrlo uspješnih grana proizvodnje na području Općine Suhopolje. Od ukupno 22 evidentirana pčelara više od 50% njih koristi mobilni način pčelarenja koji osigurava višestruko veće prinose po košnici od stacionarnog načina pčelarenja. Prema podacima APPRRR broj košnica na području Općine iznosi 4.993.

Tablica 31. Broj košnica i broj pčelara iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

Općina/Naselje Broj košnica Broj PG-a

Suhopolje 4.993 22

Borova 579 3

Cabuna 462 2

Levinovac 1.590 6

38

SKICA


Mala Trapinska 238 1

Orešac 35 1

Pčelić 750 1Pepelana 228 1Suhopolje 1.051 6Trnava Cabunska 60 1


3.6. Društvene djelatnosti

Društvene djelatnosti, predmet analize stanja se sastoje od predškolskog odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, civilnih društava s naglaskom na kulturu, sport te civilne zaštite. Obrazovnu infrastrukturu čine predškolske ustanove, osnovne i srednje škole. Nedovoljno razvijene društvene djelatnosti i obrazovna struktura na pojedinom području kao posljedicu ima odseljavanje stanovništva, tj. negativna demografska kretanja koja istovremeno predstavljaju ograničenje prostornog razvitka, funkcioniranja tržišta rada te gospodarskog i društvenog razvoja.

Kroz društvenu infrastrukturu kao najvažniju komponentu društvenog standarda podiže se obrazovna, kulturna i znanstvena razina, zdravstvena kultura, standard cjelokupnog stanovništva, pridonosi se povećanju standarda socijalne skrbi, osigurava nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima, omogućava rekreacija i odmor stanovništva. Jedna od temeljnih funkcija jedinica lokalne i područne samouprave je zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima te se za izvršenje u proračunima osiguravaju potrebna financijska sredstva.

Da bi se povećala društvena složenost zajednice potrebno ju je stimulirati u rastu. Društvene djelatnosti su temelj koji osigurava prihvatljivu kvalitetu življenja na određenom području kroz smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, smanjenje demografskih gubitaka, poboljšanje društvene infrastrukture, jačanje potencijala ulaganja, povećanje atraktivnosti za življenje i osnaživanje socijalnog uključivanja stanovnika u gospodarski i društveni život.

3.6.1. Obrazovanje

3.6.1.1. Predškolski odgoj

Rani i predškolski odgoj čini početnu razinu odgojno – obrazovnog sustava izuzev programa predškole – programa koji je kao obvezatan namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.Dječji vrtići poboljšavaju opću razinu obrazovanja kroz stvaranje uvjeta za uključivanje što većeg broje djece u program vrtića i drugih oblika predškolskih programa, osiguranjem jednakog pristupa svoj djeci, bez obzira na etičku pripadnost, spol, porijeklo, vjeru, društveni status te uključivanjem što većeg broja djece u program obveznog obrazovanja i prevenciju njihovog ispadanja iz obrazovnog sustava. Također su preduvjet ostanka mladih ljudi i dolaska novih osoba na područje Općine. Prema zadnjem popisu stanovništva za 2011.godine, u Općini je bilo 414 djece1 predškolske dobi u spolnoj strukturi kako je prikazano u tablici u nastavku.

Tablica 32. Struktura djece predškolske dobi

1 http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

39

SKICA


Spol Ukupno 0 – 6 g.sv. 6.683 414m 3.213 224ž 3.470 190

Izvor: Popis stanovništva 2011. g., DZS

U Dječjem vrtiću “Suhopolje“ provodi se 10 satni program, program katoličkoga vjerskoga odgoja, glazbena radionica, likovna radionica i Hello, world! – engleska igraonica za djecu koja nisu obuhvaćena predškolskim odgojem s područja općina Suhopolje i Gradina. Sve radionice za djecu su besplatni. Vrtić je potpisao Povelju o prijateljstvu i suradnji s dječjim vrtićom “Cvrčak“ iz mjesta Sellye, Republika Mađarska, u kojem se s dvije skupine program provodi na hrvatskom jeziku.

Prosječan broj djece u grupi je 25 – 29 djece.

Tablica 33. Broj upisane djece po godinama

Godina Spol Broj djece

2010.djevojčice 35

dječaci 24

2011.djevojčice 30

dječaci 27

2012.djevojčice 28

dječaci 39

2013.djevojčice 28

dječaci 37

2014.djevojčice 30

dječaci 38

Izvor: podaci prikupljeni od DJV Suhopolje

Kroz Likovnu radionicu i Englesku igraonicu ukupno je animirano oko 200 djece. Zaposlene su četiri odgojiteljice, kuharica i spremačica.

Dječji vrtić Suhopolje dobitnik je Povelje zahvalnosti za izniman doprinos i postignute rezultate u predškolskom odgoju Virovitičko – podravske županije 2008. godine. Četiri projekta su do sada sufinancirana iz programa EU fondova i Svjetske banke; likovna radionica i oprema i projekti energetske učinkovitosti.

Predškola traje od 01. veljače do 31.svibnja i organizirana je u okviru dječjeg vrtića Suhopolje i financirana od strane Općine.

Pravo upisa u Dječji vrtić "Suhopolje" kojem je osnivač Općina Suhopolje, imaju djeca sa stalnim boravkom na području Općine Suhopolje od navršene tri (3) godine do polaska u školu. Prilikom upisa u cjelodnevni desetsatni program prednost imaju: djeca s mjestom prebivališta na području općine, djeca čija su oba roditelja zaposlena, drugo dijete u vrtiću, djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca samohranih roditelja, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu, dok djeca s teškoćama u razvoju i djeca u godini prije polaska u školu imaju pravo na izravan upis. Dječji vrtić je usklađen s pedagoškim standardom.

Tablica 34. Izdvajanje Općine za predškolski odgoj

Općinska izdvajanja

2010 2011. 2012. 2013. 2014.

40

SKICA


673.454,45 644.368,12 682.684,80 661.064,67 753.698,44

Izvor: Podaci Općine

Dostupnost usluge: Usluga predškolskog odgoja je dostupna za svu djecu vrtićke dobi koja zadovoljavaju uvjete upisa.

Prihvatljivost usluge: Usluga je izvrsna.

3.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine.

OŠ Suhopolje

Prva organizirana škola u Suhopolju počela je s radom u svibnju 1812. godine. Matična škola Suhopolje sagrađena je 1971. godine. Ukupna površina unutarnjih prostora je 3.500 m2, a vanjskih prostora 25.000 m2.

Upisno područje škole obuhvaća 22 naselja: Borova, Budanica, Cabuna, Dvorska, Eržabet, Gaćište, Gvozdanska, Jugovo Polje, Levinovac, Naudovac, Orešac, Pčelić, Pepelana, Pivnica, Rodin Potok, Sovjak, Suhopolje, Trapinska, Trnava Cabunska, Zvonimirovo, Žiroslavlje i Žubrica.

Matična škola Suhopolje u svom sastavu ima 5 područnih škola: (PŠ Borova – 5 km, PŠ Cabuna – 10 km, PŠ Orešac – 8 km, PŠ Pčelić – 7 km, PŠ Pepelana – 10 km).

Svakodnevno u Matičnu školu Suhopolje putuje 245 učenika (67 učenika razredne nastave i 178 učenika predmetne nastave):

- 3 do 5 km: 60 učenika- 6 do 10 km: 157 učenika- 11 i više km: 28 učenika

Učenici putnici dovoze se u školu na teret Županije. U Matičnoj školi organizirana je prehrana – dnevni obrok za sve učenike razredne i predmetne nastave.

PŠ Borova

Prva škola u Borovi spominje se 1860. godine, kada su u školu išli samo dječaci, dok djevojčice nisu morale. 2006. godine je sagrađena nova školska zgrada s dvije učionice. Školu danas pohađa 30-ak učenika raspoređenih u 2 kombinirana razredna odjela.

PŠ Cabuna

Područna škola Cabuna jedna je od novijih škola u sklopu OŠ Suhopolje.Nova školska zgrada sagrađena je 2000-te godine. Školu danas polazi 30-tak učenika, uglavnom iz Cabune. Radi se u dva kombinirana razredna odjela: prvi i treći razred te drugi i četvrti. Njeguju različite izvannastavne aktivnosti: zbor, dramska družina, recitatorska skupina, likovna radionica, mali čuvari prirode, ritmika i dr., a često se organiziraju natjecanja, izleti i druženja s roditeljima.

PŠ Orešac

Područna škola Orešac je u sastav Osnovne škole Suhopolje pripojena školske godine 1961./62. godine. 1979. godine izgrađena je nova i za ono vrijeme suvremena školska zgrada. Nastava se odvija u dva kombinirana odjela. Rad u kombiniranom razrednom odjelu razredne nastave je jedan od najtežih i najsloženijih oblika neposrednog rada s učenicima.

PŠ Pepelana

41

SKICA


Do 1962. godine škola je bila u sastavu OŠ Nikola Miljanović "Karaula",Slavonska Pivnica. 1971. godine škola je integrirana u OŠ Suhopolje. Danas se nastava odvija u kombiniranom razrednom odjelu drugoga, trećeg i četvrtog razreda,a školu pohađa samo 9 učenika.

PŠ Pčelić

Područna škola Pčelić nalazi se u selu Pčelić oko 7 km udaljeno od Suhopolja. Školska zgrada izgrađena je 1947. godine, a tijekom školske godine 2008./2009. srušena je te se na istom mjestu sredstvima Virovitičko-podravske županije i općine Suhopolje izgrađena nova, moderna škola.

Škola danas ima dvije velike opremljene učionice. Sanitarni čvorovi zadovoljavaju sve potrebe (dvije praone, ženski i muški wc, wc za učitelje i poseban wc za invalide). Nedostaje dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, uvježbavanje i održavanje školskih priredbi.

Tablica 35. Statistički podaci osnovnih matičnih i područnih škola u Općini

OSNOVNA ŠKOLA šk.g. Uk.

SPOL djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci2009/2010 19 20 6 5 2 3 2 1 2 1 2 0 0 0 632010./2011 17 22 3 5 4 1 1 1 4 5 1 2 1 0 672011./2012 21 17 4 0 4 0 1 2 2 3 2 2 1 5 642012./2013 15 15 2 4 2 1 1 0 4 1 0 2 2 1 502013./2014 14 18 6 1 0 3 0 0 4 5 1 2 0 3 572014./2015. 15 21 4 3 1 0 0 0 1 1 2 2 3 1 542009/2010 216 238 11 9 10 10 3 4 16 14 7 1 3 3 5452010./2011 225 227 10 13 10 8 4 3 17 15 6 2 2 2 5442011./2012 215 216 13 11 12 6 5 4 15 13 5 4 3 6 5282012./2013 188 196 14 15 10 7 5 3 12 10 5 6 6 4 4812013./2014 185 182 15 11 7 7 3 3 14 14 4 8 6 7 4662014./2015. 182 192 16 8 6 7 2 2 11 10 5 7 8 7 4632009/2010 34 28 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 622010./2011 37 43 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 802011./2012 47 47 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 942012./2013 29 40 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 692013./2014 31 27 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 582014./2015. 33 24 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 572009/2010 33 28 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 612010./2011 36 43 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 792011./2012 47 45 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 922012./2013 28 39 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 672013./2014 31 26 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 572014./2015. 31 22 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 53

BR DJECE UPISANO U PRVI RAZRED

BROJ UPISANIH UČENIKA U ŠK/GOD

BR DJECE KOJI JE ZAVRŠIO OSNOVNO OBRAZOVANJE

KOLIKO DJECE JE ZAVRŠILO OŠ I UPISALO SREDNJU ŠKOLU

matična OŠ Suhopolje PŠ Borova PŠ Cabuna PŠ Levinovac PŠ Orešac PŠ Pčeli ćPŠ Pepelana

Izvor: sintetizirani podaci dobiveni od MŠ i PŠ

Samo dvoje djece je napustilo školovanje i to jedno u šk.g. 2010/2011 i jedno u šk.g. 2011/2012.. Nema djece drugih etničkih pripadnosti pa nije potrebno primjenjivati obrazovni program po MODELU C – njegovanje jezika i kulture koji se primjenjuje u višeetničkim zajednicama. Svi učenici putnici dovoze se u školu organiziranim prijevozom autobusom na teret županije.

Tablica 36. Indikatori opremljenosti osnovnih škola

Indikatori opremljenosti Naziv osnovne školeM OŠ

Suhopolje

PŠ Borova

PŠ Cabun

a

PŠ Levinovac

PŠ Orešac

PŠ Pepelana

PŠ Pčelić

Veličina objekta 3.702 478,1 561,35 185 243,9 207,38 242Broj sanitarnih čvorova 13 5 5 2 3 2 4

Grijanje / energent PLIN PLIN PLIN DRVA PLIN DRVA PLINSportska dvorana DA DA NE NE NE NE NE

Knjižnica 1 0 0 0 0 0 0

42

SKICA


Broj učionica 21 2 2 1 2 2 2Broj učionica - opremljenih

računalima 1 0 0 0 0 0 0

Internet DA DA DA DA DA DA DAOsiguran pristup za osobe s

posebnim potrebama NE NE DA NE DA NE DA

Broj nastavnika kvalificiranih za rad s djecom s posebnim

potrebama i nadarenom djecom

0 0 0 0 0 0 0

Izvor: sintetizirani podaci dobiveni od MŠ i PŠ

Dostupnost usluge je dobra. Prihvatljivost usluge je relativno zadovoljavajuća. Produženog boravka nema ali postoji interes roditelja za produženim boravkom učenika u školi. U interesu je lokalne vlasti i nadležnih struktura da se omogući roditeljima cjelodnevni kvalitetan i osmišljen boravak djece u školi. Prema Godišnjem planu i programu rada škole za školsku godinu 2015./2016. od ukupnog broja učenika, 35 učenika je s posebnim potrebama. U školi je formiran poseban odjel za djecu s posebnim potrebama s kojom radi 6 asistenata u nastavi. Potrebno je obnoviti i prenamijeniti školske prostore koji se ne koriste u prostore za održavanje tematskih radionica za rad s djecom s teškoćama u razvoju i darovitom djecom za koju je potrebno oformiti i posebne programe.Da bi se postigao zadovoljavajući standard kvalitete infrastrukture, potrebno je dodatno investirati u:

Tablica 37. Plan projekata rekonstrukcije i opremanja matične i područnih škola do 2020 g.

Matična OŠ Suhopolje PŠ Borova PŠ Cabuna PŠ Levinovac PŠ Orešac PŠ Pepelana PŠ PčelićRekonstrukcija i obnova sanitarnih čvorova, dovodnih i odvodnih instalacija, obnova električnih instalacija; obnova spotske dvorane i nabava novih spotrskih sprava; izmjena unutarnje stolarije; obnova fasade s toplinskom izolacijom; obnova informatičke učionice; nabava školskog namještaja; nabava informatičke opreme i didaktičkih pomagala; obnova školske knjižnice

Nabava informatičke opreme


Rekonstrukcija cijele škole; energetska obnova; Nabava informatičke opreme


Rekonstrukcija cijele škole; energetska obnova; Nabava informatičke opreme


Projekti u razdoblju do 2020 g infrastruktura, oprema

Izvor: Podaci iz škole

Proračunska izdvajanja za osnovnoškolsko obrazovanje

Iz proračuna se sredstva dodjeljuju za donacije i subvencije prijevoza učenika.

Tablica 38. Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje

Izdvajanje iz općinskog proračuna

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

9.600,00 15.000,00 19.760,00 99.999,07 97.156,00


U općini djeluje i osnovna glazbena škola Jan Vlašimski – dislocirani odjel Suhopolje.

43

SKICA


3.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednje škole u Općini Suhopolje nema. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku 2011., na području općine je bilo 293 srednjoškolskih učenika.

Tablica 39. Učenici srednjih škola – programi koje pohađaju

SpolSrednja škola

Ukupno Industrijske i obrtničke

Tehničke i srodne Umjetničke Gimnazija

svi 293 106 135 3 49m. 145 64 68 2 11ž. 148 42 67 1 38

Izvor: Popis stanovništva 2011.,DZS

U školskoj godini 2016/2017 ima 250 srednjoškolskih učenika, a Općina sufinancira autobusni i željeznički prijevoz.

3.6.2. Zdravstvo

Stanovnicima Općine Suhopolje, dostupne su na području općine usluge primarne zdravstvene zaštite. U Općini ne djeluje Dom zdravlja i nema bolnica već samo ambulante. U naselju Suhopolje nalaze se 2 apoteke (jedna privatna jedna državna). Hitna pomoć osigurana je za stanovnike Općine u Virovitici. Stanovnici općine koriste zdravstvene usluge na županijskoj razini. U sklopu ambulante je organizirana patronaža – 5 sestara.

Specijalistička zdravstvena zaštita dostupna je stanovnicima Općine u bolničkim centrima i specijaliziranim ustanovama u Virovitici, Zagrebu, Bjelovaru, Osijeku.

Tablica 40. Primarna zdravstvena zaštita na području općine

Naselje Bolnica da/ne

Dom zdravlja da/ne

Pristupna rampa za invalide da/ne

Ambulanta da/ne


Broj zaposlenih

u ambulanti

Apoteka da/ne


Broj zaposlenih u

apoteci

Ž M Ž MCABUNA Ne Ne Da Da Da 1 1 Ne Ne 0 0

SUHOPOLJE Ne Ne Da Da Da 11 2 Da (dvije) Da 2+4 0

Privatna poliklinika

da/ne


Hitna pomoć da/ne


Broj ginekologa Broj liječnika

Broj stomatologa

Broj medicinskih

sestara / tehničara

Ž M Ž M Ž M Ž MNe Ne Ne Ne Ne Ne 0 1 0 0 1 0Ne Ne Ne Ne Ne Ne 2 1 1 1 8 0


Dostupnost usluge je relativno zadovoljavajuća, obzirom na prometnu povezanost i blizinu ustanova i centara koji pružaju hitnu i specijalističku medicinsku skrb.

Pristupačnost usluga u opsegu u kojem se nude je zadovoljavajuća.

44

SKICA


Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pokrenuti suradnju sa zdravstvenim ustanovama Virovitičko podravske županije, te dogovoriti modalitete i preduvjete za povremeno organiziranje nedostajućih specijalističkih pregleda i konzultacija.

3.6.3. Socijalna skrb

U skladu sa zakonskim odredbama o nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Socijalni program Općine Suhopolje donosi se svake godine i njime se određuju proračunska sredstva za socijalno ugroženo stanovništvo, umirovljenike i učenike. Socijalni programi općine usmjereni su na potrebe najugroženijih kategorija stanovnika, starijih i nemoćnih osoba, djecu i mlade, te pokrivaju širok raspon mjera, a izdvojena sredstva se koriste za pomoć u podmirenju troškova stanovanja, jednokratne novčane pomoći, pomoć u podmirenju troškova prehrane, prijevoz učenika, kupnja udžbenika, pomoć za novorođenu djecu.

Socijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi.2

Na području Općine nema centra za socijalnu skrb. U općini Suhopolje djeluje javna ustanova socijalne skrbi Borova – dom za starije osobe, koji ima kapacitet za 150 štićenika u tri stambena objekta. Dom Borova nudi i usluge pomoći i njege u kući na području općine Suhopolje i grada Virovitice.

Općina ima 6 gerontodomaćica, koje uz medicinske - patronažne sestre povremeno i ciljano obilaze korisnike.

Na području Općine ima 3 udomiteljske obitelji. Organizirana su dva doma za starije i nemoćne osobe. Obiteljski dom Stipanić za starije osobe treće životne dobi i Obiteljski dom Toplak.

U svrhu unaprjeđenja i razvitka zdravstva i socijalne skrbi na području Općine potiču se gradnja domova za starije i nemoćne osobe, razvoj mreže udomiteljskih obitelji i sustav pružanja pomoći i njege u kući. Potrebno je osigurati i izvaninstitucionalne oblike pomoći marginaliziranim skupinama koje trenutno ne egzistiraju kao što su podrška roditeljima koji su u riziku gubitka roditeljske skrbi, specijalne usluge za osobe s invaliditetom, pomoć u kući i drugi servisi za starije osobe, naknadna skrb za mlade koji napuštaju udomiteljske obitelji te poboljšanje infrastrukture u romskim naseljima.

Odlukom o socijalnoj skrbi, definiraju se kategorije kojima se isplaćuje pomoć, te se sredstva izdvajaju za različite oblike socijalne zaštite.

Tablica 41. Izdvajanja – pomoć stanovništvu

Prava i oblici zaštite u sustavu socijalne skrbi Godina Broj žena Broj muškaraca Iznos

izdvajanja

Maloljetne djevojčice

Punoljetne žene

maloljetni dječaci

Punoljetni muškarci

Osobe koje su primile jednokratnu novčanu pomoć

2010 0 15 0 20 35.000,002011 0 8 0 10 15.000,002012 0 9 0 23 19.350,002013 0 10 0 16 12.338,162014 0 35 0 28 32.200,00

2 Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.

45

SKICA


Osobe koje su primile pomoć u obliku prehrane

2010 0 0 0 0 02011 0 0 0 0 02012 0 0 0 0 02013 9 0 13 0 17.590,002014 13 0 21 0 28.921,02

Osobe koje su primile pomoć za nabavu ogrjeva

2010 0 94 0 107 190.950,002011 0 93 0 100 183.350,002012 0 111 0 112 211.850,002013 0 113 0 91 193.800,002014 0 103 0 122 174.498,75


Prema podacima DZS stanovništvo je ostvarivalo prihode kako slijedi u tablici u nastavku. Prema podacima DZS 4.309 osoba pripada u kategoriju radno sposobnog stanovništva, 3.739 osoba ostvaruje konstantne prihode od samostalnog i ne samostalnog rada i poljoprivrede, 2.264 osobe ne ostvaruju nikakve prihode. Ako broj 2.264 osoba bez prihoda korigiramo s 951 koliko ima djece dobnog uzrasta od 0-14 godina, dobivamo da 1.313 osoba ne ostvaruje nikakve prihode, dok preostali dio prima mirovinu ili neki drugi oblik prihoda, a 632 ih prima neki od oblika socijalne pomoći.

Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

U Popisu stanovništva 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ima li osoba teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti, da bi se dobio broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Teškoće mogu biti pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata), govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, obavljanju osobne higijene te problemi s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i ostale teškoće.

Ostale teškoće odnose se na sve ostale teškoće i oštećenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. na dugotrajne zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoće u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više.

Tablica 42. Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Pomoć druge osobe

Spol

Ukupno

Starost0-4

5-9

10-

14

15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85 i više

Ukupno sv.

1.920 817 15 17 19 17 19 40 84

155

215

201

203

160

233

273

167 77

m880 3

12 5 6 7 6 10 28 59

110

123

127

103 52 90 83 42 14

ž1.040 5 5 10 11 12 11 9 12 25 45 92 74

100

108

143

190

125 63

treba sv.810 8 4 5 4 8 6 6 17 14 47 57 59 75 68

113

149

107 63

m 301 3 3 2 - 1 1 3 9 12 29 31 39 36 27 39 37 19 10

46

SKICA


ž509 5 1 3 4 7 5 3 8 2 18 26 20 39 41 74

112 88 53

koristi sv.656 8 4 5 4 7 5 6 16 14 44 49 45 65 54 94

104 82 50

m 251 3 3 2 - 1 1 3 8 12 28 28 29 31 24 32 27 15 4

ž 405 5 1 3 4 6 4 3 8 2 16 21 16 34 30 62 77 67 46

Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS

Kao što se vidi iz podataka DZS 1.920 stanovnika općine ima poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. U Općini su aktivna tri doma sa starije i nemoćne osobe.

Tablica 43. Domovi za starije i nemoćne osobe

Rbr

Naselje - broj stanovnika

Naziv doma za starije i nemoćne osobe

Broj zaposlenih u domu

Broj zbrinutih starijih osoba

Žene Muškarci Žene Muškarci

1. Borova/710 Dom za odrasle osobe - - - -

2. Suhopolje/2696 Obiteljski dom Stipanić 7 0 16 6

3. Borova/710 Obiteljski dom vl. Toplak Ana 2 1 10 1


U podizanje kvalitetnije skrbi za starije osobe i osobe koje trebaju svakodnevnu pomoć trebaju se uključiti i državne institucije ulažući u njihov standard. Dom za odrasle osobe Borova nudi usluge pomoći i njege u kući na području općine Suhopolje i dijela grada Virovitice.

Postoji potreba za dodatnim uslugama, kao što su udomiteljske usluge pružane u zajednici za djecu i mlade s teškoćama u razvoju (logopedi, edukatori – rehabilitatori, stručnjaci s iskustvom psihosocijalne rehabilitacije koji bi mogli pružati podršku razvoju udomiteljstva s posebnim naglaskom na udomiteljstvo djece s teškoćama i djece s problemima u ponašanju).

Tablica 44. Općinska izdvajanja za socijalnu zaštitu

Izdvajanje iz proračuna za socijalnu zaštitu

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

0 0 0 13.206,09 1.516,00

Izvor: Općinski proračun

Na području Općine ne djeluju ustanove socijalne skrbi. Stanje u ovom području nije zadovoljavajuće. Prema procjenama, na području Općine postoji 683 socijalno ugrožena osoba, koje žive bez prihoda ili od socijalne naknade, što čini 15,27%% ukupnog stanovništva Općine. Posebnu ranjivu skupinu na području Općine čine žene, i to žene iznad 40 godina koje su nezaposlene, a zbog slabe mobilnosti i asertivnosti, te nemogućnosti prekvalifikacija ne pronalaze svoje mjesto u zajednici.

U suradnji s Caritasom organizira se prikupljanje pomoći za najugroženije kategorije stanovnika. Obzirom da je rastući udio starijeg i socijalno osjetljivog stanovništva, na području Općine potrebno je razvijati posebne oblike socijalne skrbi kroz:

razvoj suradnje s Centrom za socijalni rad

47

SKICA


povećano angažiranje Općine na prepoznavanju potreba i uključivanju korisnika u sustav socijalne skrbi

razvoj oblika brige za osobe s teškoćama u razvoju, invalidne osobe i druge osobe s pojačanim potrebama (stari, bolesni, nezaposleni, krizne situacije), u suradnji s postojećim institucionalnim i izvaninstitucionalnim nositeljima skrbi (patronažna skrb, SOS telefon, Crveni križ, Crkva)

češće posjete starijim osobama jer većina starije populacije osjeća pomanjkanje društvenog kontakta s drugim osobama

poticanje socijalne osjetljivosti i uključivanja stanovništva u razne oblike solidarnosti i pomaganja, pri čemu je značajna mogućnosti poticanja osnivanja i rada institucija civilnog društva (udruga) usmjerenih na pružanje pomoći socijalno ugroženom stanovništvu;

procjenu mogućnosti za izgradnju ustanova za starije i nemoćne osobe na području Općine otvaranje dnevnog smještaja za starije osobe, koje žive u udaljenim područjima, koji će

omogućiti da budu privremeno smještene, u za njih najtežem, zimskom razdoblju, u domu dok se ljeti mogu vratiti u svoja mjesta

osnivanje pučke kuhinje u mjestima prebivališta koje bi omogućile lakšu i bržu distribuciju hrane do korisnika posebice u zimskom razdoblju.

Dostupnost usluge nije zadovoljavajuća.Pristupačnost usluge nije zadovoljavajuća. Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pružiti dodatne oblike usluga pomoći ekstremno siromašnom stanovništvu, ugroženim kategorijama stanovništva, organizirati humanitarne akcije. Planira se izgradnji hospicija u Cabuni.

U planiranju i pružanju socijalnih usluga u budućem razdoblju, posebno će se pratiti načela:

socijalne solidarnosti – Zajednica sudjeluje u podržavanju onih koji ne mogu osigurati ispunjenje vlastitih socijalnih potreba u cilju održavanja i jačanja društvene kohezije.

ravnopravnosti i ljudskog dostojanstva – Prava u sustavu socijalne skrbi osiguravaju se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, integriteta, sigurnosti i uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.

očuvanja ljudskog dostojanstva i integriteta – Osiguranje ravnopravnosti i jednakih mogućnosti svih građana.

partnerstva – Poticanje što većeg sudjelovanja pružatelja i korisnika usluga, njihovo umrežavanje radi osiguravanja kvalitetne i sveobuhvatne socijalne skrbi

dostupnosti i informiranosti – Socijalne usluge su dostupne na području cijele županije, neovisno od mjesta stanovanja korisnika i neovisno od njenog/njegovog imovinskog stanja.

uključenosti korisnika u zajednicu – Socijalne usluge se nastoje pružati korisniku u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvan institucijske oblike skrbi, radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu.

sudjelovanja u donošenju odluka i individualizaciji – Korisnik ima pravo sudjelovati u procjeni stanja, potreba i odlučivanju o korištenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka uz individualizirani pristup.

3.6.4. Kultura i sport

Društvene i kulturne aktivnosti u naseljima Općine zadovoljavaju potrebe svoga stanovništva. Na području kulture aktivna su kulturno umjetnička društva, Savjet mladih, sportska društva.

Likovni klub “Paleta”

Osnovan je 2004. godine s ciljem poticanja razvoja i unapređivanja likovnog stvaralaštva amatera u slikarstvu, kiparstvu, primijenjenim umjetnostima, dizajnu, fotografiji i filmu. Organiziranjem

48

SKICA


samostalnih i skupnih izložbi članova, razmjenom iskustava sa sličnim udrugama, širenjem likovne kulture svojih članova, građana i darovite mladeži i posebnim naglaskom na radu s mladim talentima predškolskog i školskog uzrasta “Paleta” marno ispunjava zadane ciljeve. Aktivan je sudionik i svih kulturnih manifestacija u mjestu i općini i trajno surađuje sa svim kulturnim institucijama Virovitičko – podravske županije.

Kulturno – umjetnička udruga Suhopolje

„Kulturno – umjetnička udruga Suhopolje“, skraćeno „KUUS“ , osnovana je sa ciljem očuvanja tradicijskih vrijednosti i običaja, te uspomena, kulturne baštine, promicanje glazbene kulture i stvaranje glazbenih djela te osnivanje sekcija sa kulturno – umjetničkim sadržajem.

Unutar udruge postoji etno radionica, folklorna skupina, tamburaška skupina, dramska skupina i tonski studio. U folklornoj skupini djeluju 4 dobne skupine koje okupljaju 80 – ak plesača. Folklorne sekcije rade u učenju i uvježbavanju pjesama, plesova i običaja Suhopolja, Slavonije, Baranje, Srijema, Podravine i ostalih krajeva Hrvatske. Tamburaška sekcija dio je folklorne sekcije, a čine ju vrsni tamburaši. Etno sekcija izrađuje i restaurira narodne nošnje za potrebe folklorne sekcije, podučava mlade različitim ručnim radovima. U tijeku je izrada suhopoljske nošnje.

Svake godine, u sklopu dana općine Suhopolje, organizira se smotra folklora pod nazivom „Međunarodna smotra folklora Golubica bijela“, te ugošćuju kulturno – umjetničke udruge i društva ovoga kraja i regije. Tijekom godine, organiziraju i humanitarne koncerte u suradnji sa obiteljima čijoj djeci je potrebna pomoć u liječenju.

Rezultati provedene ankete ukazuju da stanovnici razvoju kulturnih aktivnosti te mogućnostima zabave i kreativnog provođenja slobodnog vremena pridaju veliku važnost, i razvoj kulturnih i društvenih aktivnosti rangiraju vrlo visoko na listi prioriteta i potreba.

Tablica 45 Kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije u OpćiniSuhopoljsko kolinje i maškare – pučki običaji

Virkas – kazališne predstaveSuhopoljsko ljeto – Dani Općine Suhopolje

Dan žrtava totalitarnih režima – Bukova – Mrtvi jarakDan sv.Terezije Avilske u Suhopolju

Martinje – krštenje moštaDjed Božičnjak u Općini Suhopolje

Doček Nove GodineDoček noći kazališta

Dječje maškareSveti Nikola

Kazališta u gostovanjuProljetni vašar – pučki običaji


Proračunska izdvajanja za kulturu

Općinsko vijeće svake godine donosi program javnih potreba u kulturi i određuje iznos sufinanciranja.

Tablica 46.Općinska izdvajanja za kulturu

Izdvajanje iz proračuna za kulturu

49

SKICA


2010. 2011. 2012. 2013. 2014.54.738,69 71.176,90 75.142,83 89.013,88 137.444,18


U slijedećem razdoblju potrebno je pokrenuti aktivnosti na:

dodatnom promicanju tradicijskog i kulturnog nasljeđa; popularizaciji i poticanju kulture, kroz iniciranje, povezivanje te poticanje raznih aktivnosti i

suradnje na razini civilnog društva i zainteresiranih nositelja kulturnih aktivnosti kroz organiziranje kulturnih događaja, predstava;

poticanju osnivanja odgovarajućih udruga usmjerenih na uključivanje lokalnog stanovništva u kreativni i kulturni rad (foto-klub, slikarska radionica, dramska i literarna radionica, udruga umirovljenika, razne aktivnosti mladih);

organiziranju društvenih tribina, druženja i drugih oblika kojima se jača kohezija stanovništva; izgradnja društvenih domova u naseljima Pčelić, Pepelana i Žubrica.

Sport

U općini djeluju sportski klubovi.

Nogometni klub Suhopolje

Osnovan je radi obavljanja djelatnosti kojima se djeci, mladeži i građanima omogućuje zadovoljavanje potreba za bavljenjem nogometnim športom, te razvijanje športskog duha, humanih odnosa i moralnih vrijednosti. U klubu radi Škola nogometa sa mlađim uzrasnim kategorijama (10, 12, 14, 16, 18 godina).

Hrvatski nogometni klub Orešac

Cilj kluba je okupiti što više djece u Orešcu i okolici te ih potaknuti da se bave sportskim aktivnostima, te su uveli mlađu selekciju kako bi se djeca družila kroz sport.

Karate klub “MLADOST” Suhopolje

Treninzi se održavaju u sportskoj dvorani Osnovne škole Suhopolje.

NK Tehničar Cabuna

Nogometni klub Tehničar osnovan je 1947. godine, jedan je od najstarijih nogometnih klubova u općini. Cilj kluba je potaknuti sve mlade igrače na igru, suradnju, toleranciju i timski rad.

NK Borova

Nogometni klub “Borova” osnovan je 2011. godine, sa sjedištem u Borovi s ciljem promicanja sportskog duha i druženja kroz sport te postoji i grupa mlađeg uzrasta.

NK Plavi Jugovo Polje

Nogometni klub „Plavi“ Jugovo Polje osnovan je 1978. godine. Cilj kluba je potaknuti sve mlade igrače na igru, suradnju, toleranciju i timski rad.

Općina sufinancira aktivnosti sportskih klubova izdvajanjima koja su vidljiva u tablici u nastavku.

Tablica 47. Općinska izdvajanja za sport

Izdvajanje iz proračuna za sport

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

50

SKICA


174.788,28 106.853,03 171.601,27 192.429,99 219.464,92


U slijedećem razdoblju potrebno je pokrenuti modernizirati i rekonstruirati ŠC Suhopolje, te potaknuti aktivnosti na provođenju projekata i infrastrukturnih zahvata koji bi omogućio podizanje standarda i razvoj sportskih aktivnosti na ovom području.

Tablica 48. Planirani projekti – sportski objekti

Naziv kluba Projekti do 2020.g.NK Tehničar Cabuna Izgradnja tribina, te uređenje i izgradnja prostorija

NK Suhopolje Rekonstrukcija postojećih tribina te uređenje prostorijaHNK Orešac Izgradnja tribina, te uređenje i izgradnja prostorija

Karate klub MladostKinološki klub SuhopoljeStreljački klub "Mladost"

Lovačka udruga "Suhopolje" Uređenje lovačkih prostorija po pojedinim lovnim odjelimaNK Borova Izgradnja tribina, te uređenje i izgradnja prostorija

NK Plavi Jugovo Polje Izgradnja tribina, te uređenje i izgradnja prostorijaŠportsko-ribolovno društvo "Brežnica"

Izvor: Općina

Prihvatljivost nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da nedostaje multifunkcijska dvorana za različite vrste sportova i kulturna događanja. Projektna dokumentacija za rekonstrukciju je izrađena.

3.6.5. Civilno društvo

Obzirom da općina ima 6.683 stanovnika, a samo 32 udruge, možemo reći da civilni sektor na području nije dobro razvijen. Sukladno Registru udruga RH, u Općini Suhopolje aktivne su 32 udruga na područjima: lovstva, stočarstva, poljoprivrede, kultura, zaštita od požara, sport. Udruge su od velike važnosti za razvoj sporta, njegovanje kulturne baštine, zaštitu prirode te društveni razvoj uopće. Većinom djeluju amaterski i zasnivaju se na volonterizmu svojih članova. U aktivnim udrugama djeluje ukupno 1.399 volontera. Višim stupnjem koordinacije udruga međusobno i s javnim i gospodarskim sektorom može se postići sinergijski učinak. Ulaskom u EU promijenile su se mogućnosti financiranja civilnog sektora te se pred udruge postavljaju zahtjevi za podizanje razine znanja s ciljem apliciranja projektnih ideja na moguće izvore financiranja.

Tablica 49. Udruge po naseljima

Naselje Broj udrugaBorova 4

Budanica 0Cabuna 1

51

SKICA


Dvorska 0Gaćište 1

Gvozdanska 0Jugovo Polje 4

Levinovac 0Mala Trapinska 0

Naudovac 1Orešac 2Pčelić 0

Pepelana 1Pivnica Slavonska 0

Rodin Potok 0Sovjak 0

Suhopolje 18Trnava Cabunska 0Velika Trapinska 0

Zvonimirovo 0Žiroslavlje 0

Žubrica 0UKUPNO 32

Izvor: Registar udruga

Postoje i udruženja specifičnih socijalnih grupa i sektorskih udruženja kao što su predstavnici poslovnog sektora (obrtnici, poljoprivrednici, sl.), udruge mladih, žena. Postojeća udruženja građana su uglavnom ovisna o općinskim i drugim institucionalnim potporama i donacijama. Postoje mogućnosti da se kroz partnerstvo javnog i civilnog sektora realiziraju zajednički programi i dobiju sredstva iz strukturnih fondova EU, a ograničavajući čimbenik u korištenju EU fondova kao izvora financiranja udruga je nedovoljna koordinacija među udrugama i međusektorska suradnja. Potrebno je poticati takvu suradnju jer ona doprinosi razvoju lokalne zajednice kroz tzv. neprofitno poduzetništvo.

Udruge u proteklom periodu nisu svojim projektima aplicirale za sredstva EU fondova.

Tablica 50. Najaktivnije udruge

Rbr Naziv civilnog društva Udruga/zaklada

Broj volontera Glavna djelatnost

1. Likovni klub “Paleta” 12

Poticanje razvoja i unapređivanja likovnog stvaralaštva amatera u slikarstvu, kiparstvu, primijenjenim umjetnostima, dizajnu, fotografiji i filmu, organiziranjem samostalnih i skupnih izložbi članova, razmjenom iskustava sa sličnim udrugama, širenjem likovne kulture svojih članova, građana i darovite mladeži i posebnim naglaskom na radu s mladim talentima predškolskog i školskog uzrasta “Paleta”

2. Kulturno umjetnička udruga Suhopolje 0

Ciljevi udruge su očuvanje i promicanje tradicijski vrijedne kulturne baštine, promicanje glazbene kulture i stvaranje glazbenih djela te osnivanje sekcija sa kulturno-umjetničkim sadržajem. Svrha udruge je stvaranje i izdavanje autorskih djela, te javno promoviranje i organizacija javnih nastupa i natjecanja, njegovanje starih običaja, plesova, ručnih radovaUnutar udruge postoji etno radionica, folklorna skupina, tamburaška skupina, dramska skupina i tonski studio.

3. NK Suhopolje 120 Udruga u oblasti športa osnovana radi obavljanja djelatnosti kojima se djeci, mladeži i građanima omogućuje zadovoljavanje potreba za bavljenjem nogometnim športom, te razvijanje športskog duha,

52

SKICA


humanih odnosa i moralnih vrijednosti.

30 U klubu radi Škola nogometa sa mlađim uzrasnim kategorijama (10, 12, 14, 16, 18 godina).

4. HNK Orešac 28 Cilj udruge je okupiti što više djece u Orešcu i okolici te ih potaknuti da se bave sportskim aktivnostima

5. Karate klub Mladost Cilj kluba je potaknuti sve mlade igrače na igru, suradnju, toleranciju i timski rad.

6. NK Tehničar Cabuna 30 Cilj kluba je potaknuti sve mlade igrače na igru, suradnju, toleranciju i timski rad.

7. NK Borova 78

Udruga u oblasti športa osnovana radi obavljanja djelatnosti kojima se djeci, mladeži i građanima omogućuje zadovoljavanje potreba za bavljenjem nogometnim športom, te razvijanje športskog duha, humanih odnosa i moralnih vrijednosti.

8 DVD Suhopolje 112Središnja je postrojba te je kao humanitarna i neprofitabilna udruga od posebnog interesa za RH. DVD Suhopolje se bavi zaštitom i spašavanjem mještana Općine Suhopolje,

9. DVD Borova

27 operativaca

+ 230 članova+ 20 pomladak + 15 mladeži

Intenzivan rad s mlađim uzrastima pa tako u grupi od 10 – 12 godina ima dvadesetero djece, a u grupi od 12 – 16 godina ima desetero djece. Tijekom godina, operativci DVD – a Borova aktivno rade s djecom i sudjeluju na vatrogasnim natjecanjima te održavaju radne akcije i vježbe

10. VZO Suhopolje 6

Vatrogasna zajednica Općine Suhopolje je krovna organizacija koja objedinjuje rad Dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Općine Suhopolje. U njezinom sastavu su DVD Suhopolje kao središnja postrojba i DVD Borova

11. Kinološki klub Suhopolje 30

Udruga koja se bavi promicanjem kinologije,radu sa psima te njihovim pripremama za natjecanja u skladu s moralnim normama,kinološkom etikom,tradicijom i kinološkim principima na temelju zakona i kinoloških pravilnika

12. Udruga matice hrvatskih umirovljenika Suhopolje 104 Zaštita i unapređenje prava umirovljenika

13. Streljački klub "Mladost" 4 Razvitak i promicanje streljačkog sporta. Sudjelovanje i organiziranje sportskih natjecanja.

14. Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 360

Obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata, pomoći članovima udruge, te organiziranja i aktivnog sudjelovanja u događajima braniteljskih udruga s područja naše županije.

15. Lovačka udruga "Suhopolje" 102

Uzgoj i zaštita divljači i zaštita prirode i okoliša očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti. Provođenje lovostaja u skladu s postojećim Pravilnikom o lovostaju, privremena zabrana lova divljači, provedene radnje koje osiguravaju opstanak i razmnožavanje divljači.

16. Športsko-ribolovno društvo "Brežnica" 50 Promicanje sportske i ribolovne aktivnosti, čuvanje voda i ribljeg

fonda, prirode i okoliša.

17. NK Plavi Jugovo Polje 41

Udruga u oblasti športa osnovana radi obavljanja djelatnosti kojima se djeci, mladeži i građanima omogućuje zadovoljavanje potreba za bavljenjem nogometnim športom, te razvijanje športskog duha, humanih odnosa i moralnih vrijednosti.

Izvor: podaci Općina

Od 2015.g. općinsko sufinanciranje rada civilnih društava, provodi se putem natječaja. Općina temeljem javnog poziva udrugama, sufinancira programe s područja programskih aktivnosti:1. Prevencija i borba protiv raznih oblika ovisnosti2. Programi poboljšanja uvjeta skrbi o djeci predškolske I školske dobi kroz razne aktivnosti 3. Programi financiranja vannastavnih programa u školstvu4. Programi osoba treće životne dobi5. Programi udruga proizašlih iz Domovinskog rata6. Programi humanitarnih udruga

53

SKICA


7. Programi brige o osobama s posebnim potrebama8. Programi udruženja poljoprivrednika9. Ostali programi od interesa za Općinu Suhopolje

Tablica 51. Izdvajanja za civilna društva

Izdvajanje iz proračuna za ostale udruge

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

23.851,36 24.500,00 26.566,03 15.745,00 25.084,50


Civilna zaštita

U sklopu civilne zaštite djeluju Operativne snage koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja na području Općine Suhopolje:

Stožer zaštite i spašavanja Općine Dobrovoljna vatrogasna društva Zdravstvena ambulanta

Dobrovoljna vatrogasna društva djeluju na cijelom području Općine, a domovi dobrovoljnih vatrogasnih društava nalaze se u naseljima: Suhopolje i Borova.

DVD Suhopolje

DVD Suhopolje se bavi zaštitom i spašavanjem mještana Općine Suhopolje. Osnovano je 24. rujna 1876. godine i među najstarijima je u Republici Hrvatskoj. Danas je DVD Suhopolje moderna vatrogasna postrojba te trenutno broji 96 članova, a udruženo je i u Vatrogasnu zajednicu Općine Suhopolje koje još sačinjava i DVD Borova. Sudjeluje na svim intervencijama na području Općine, a po potrebi i izvan. Središnja je postrojba te je kao humanitarna i neprofitabilna udruga od posebnog interesa za RH.

DVD Borova

Dobrovoljno vatrogasno društvo Borova je osnovano 1930. godine. Raspolaže sa 27 operativaca, ima potporu 230 podupirajućih članova i intenzivno radi sa mlađim uzrastima pa tako u grupi od 10 – 12 godina ima dvadesetero, a u grupi od 12 – 16 godina desetero djece.

Vatrogasna zajednica općine Suhopolje

Vatrogasna zajednica Općine Suhopolje je krovna organizacija koja objedinjuje rad Dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Općine Suhopolje. U njezinom sastavu su DVD Suhopolje kao središnja postrojba i DVD Borova.

Broj, vrsta i veličina vatrogasnih postrojbi je određena Planom zaštite od požara.

Tablica 52. DVD Oprema i potrebe

Naselje Borova Suhopolje

DVD - broj članova 20 pomladak, 27 operativaca, 15 mladeži i 230 članova 112 članova

Oprema DVD Traktorska cisterna, motorna DVD Suhopolje ima 2 navalna vozila marke FAP 13 i

54

SKICA


pumpa, agregat

Mercedes te dva kombija FIAT od kojeg je jedno putničko, a drugo vozilo teretno. Sudjeluje na svim intervencijama na

području Općine Suhopolje, a po potrebi i izvan Općine Suhopolje.

Oprema koja nedostaje

Kombi vozilo, vatrogasna cisterna

Alat za tehničku intervencije, dišni aparati, te ostala armatura za gašenje i spašavanje

Izvor: Podaci VZ

U predstojećem periodu potrebno je investirati u vozila i nedostatnu opremu nužnu za provođenje akcija zaštite i spašavanje.

Tablica 53. Općinska izdvajanja za civilnu zaštitu

Izdvajanje iz proračuna za civilnu zaštitu

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

0 0 0 13.206,09 1.516,00


Prihvatljivost je na relativno zadovoljavajućoj razini.Obilježja, potrebe i problemi društvenih djelatnosti

Pozitivna obilježjaSolidno opremljena infrastruktura matične osnovne škole,Relativno dobra dostupnost dječjeg vrtića za svu djecu koja zadovoljavaju kriterije općine,Dostupnost za djecu koja idu u predškolu,Financiranje troškova prijevoza srednjoškolskih učenika.

Negativna obilježjaVisoki postotak dnevnih migracija – gospodarskih,Nedostatak nastavnika kvalificiranih za rad s djecom s posebnim potrebama i nadarenom djecom,Premala ulaganja od strane vlasnika u infrastrukturu u kojoj se obavlja zdravstvena zaštita,Ovisnost udruga o potporama i donacijama,Ne korištenje sredstava EU fondova za financiranje udruga.

Razvojne potrebeZapošljavanje nastavnika kvalificiranih za rad s djecom s posebnim potrebama i nadarenom djecom,Otvaranje odjela za posebno nadarenu djecu i djecu s poteškoćama u razvoju,Educirati potreban kadar za rad s djecom s posebnim potrebama,Organiziranje produženog boravka za školsku djecu,Ulaganje u opremanje područnih osnovnih škola, sportskih i kulturnih sadržaja,Pristupi u OŠ za invalide,DVD opremanje.

Razvojni problemiPad nataliteta,Pad vitalnog indexa (52,3),Visoki postotak dnevnih migracija stanovništva,Porast broja siromašnih i pojava ekstremno, siromašnih.

3.6.6. Indeks razvijenosti

Indeks razvijenosti je pokazatelj koliko je koje područje razvijeno iznad ili ispod prosjeka države. Uredbom o indeksu razvijenosti (NN 63/10) propisuju se pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti, te udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti. Izračunava se kao ponderirani prosjek društveno-gospodarskih pokazatelja; stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti.

55

SKICA


Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave (JLS) razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.

Općina Suhopolje je s pripadajućih 52,34% razvrstana u II. skupinu JLS, čija je vrijednost indeksa razvijenosti 50%-75% prosjeka Republike Hrvatske, dok gledajući razinu županije, Virovitičko podravska županija je s pripadajućih 5,56% razvrstana u I. skupinu - indeks razvijenosti <75%.

Uvažavajući prikupljene podatke i stavove dobivene kroz razgovore s radnim grupama komentirajući pozitivna i negativna obilježja, te razvojne potrebe i probleme u segmentu društvenih djelatnosti postavljen je temelj za SWOT analizu.

Rezultati provedene anketeOpćina Suhopolje provela je anketu među svojim stanovništvom i ono je ocijenilo slijedećim ocjenama pojedine komponente koje utječu na kvalitetu života u lokalnoj zajednici.

Tablica 54. Analiza anketa stanovništva

Okolina i prirodni resursi 3,65

Infrastruktura 3,30

Kultura i sport 3,25

Udruge i civilna društva 3,20

Zdravstvo i socijalna skrb 3,09

Poljoprivreda 2,72

Obrazovanje 2,71

Gospodarstvo 2,45

Turizam 2.45

Ukupna ocjena 2,98

Izvor: AnketaNajvišu su ocjenu anketirani su dali okolini i prirodnom bogatstvu.Udruge i civilna društva najvišu ocjenu su dale suradnji s lokanom samoupravom i organiziranosti postrojbi civilne zaštite.Gospodarstvo, poljoprivreda i turizam su ocijenjeni srednjom ocjenom. U poljoprivredi ispitanici su najviše su ocijenili prirodni potencijal koji daje smještaj općine, razvijenost pčelarstva i vinogradarstva.Turizam kao najnerazvijenija grana dobio je i najnižu ocjenu s time da ispitanici vide veliki potencijal u toj gospodarskoj grani.

4. SWOT ANALIZA

SNAGA SLABOSTI

• Prometna povezanost• Tradicija obrta• Opremljena infrastruktura matične osnovne škole• Dostupnost dječjeg vrtića za svu djecu koja

zadovoljavaju kriterije općine

• Slaba komunikacija s potpornim institucijama• Osnovna infrastruktura djelomično izgrađena• Neizgrađena poduzetnička zona• Visoki postotak dnevnih migracija – gospodarskih• Nepostojanje hitne medicinske pomoći

56

SKICA


• Prirodni potencijali područja (tlo, voda, klima…)• Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji• Posjedovanje moderne mehanizacije i tehnologije• Šumske površine• Voćarska, povrćarska i duhanska proizvodnja• Očuvanost okoliša• Arheološka iskapanja• Bogat kulturni život

• Nedostatak nastavnika kvalificiranih za rad s djecom s posebnim potrebama i nadarenom djecom

• Premala ulaganja u infrastrukturu u kojoj se obavlja zdravstvena zaštita

• Ovisnost udruga o potporama i donacijama• Poslovna nepovezanost gospodarstva u sektoru

poljoprivrede• Veličina poljoprivrednih parcela• Stupanj obrazovanja poljoprivrednika• Veliki udio staračkih domaćinstava• Infrastruktura za rekreacijske aktivnosti• Javni prijevoz i loša promocija turizma• Nedovoljno razvijena ugostiteljsko-turistička,

smještajna ponuda i infrastruktura

PRILIKE PRIJETNJE

• EU fondovi• Prekogranična suradnja• Poticaji za ekološku poljoprivredu• Korištenje poticaja za alternativne izvore energije

u poljoprivredi

• Često mijenjanje zakona• Porezna opterećenja• Utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i

socijalno stanje u Općini• Administrativni i birokratski propisi na državnoj

razini

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

5.1. Vizija

Temeljem prijedloga iz anketnih upitnika, rezultata rasprava na održanim radionicama i u suradnji s predstavnicima Općine, donesena je vizija Općine:

Općina Suhopolje, mjesto u kojem stanovništvo može ispuniti svoje egzistencijalne i društvene potrebe, uživati u zaštićenom okolišu i

tradiciji zajednice.

5.2. Strateški ciljevi

57

SKICA


U svom razvoju do 2020. godine Općine se odlučila za četiri glavna cilja:

1. cilj – Ojačati poduzetništvo i poljoprivredu 2. cilj – Ojačati potencijal turizma3. cilj – Izgraditi i obnoviti komunalnu i prometnu infrastrukturu i zaštita okoliša4. cilj – Izgradnjom i uređenjem društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti

osigurati bolje uvjete života stanovništvu Općine5. cilj – Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem

Strateški cilj 1: Ojačati poduzetništvo i poljoprivreduKroz prvi strateški cilj Općina Suhopolje kreće u poticanje konkurentnosti gospodarstva, jačanje poljoprivrede i turizma.Ulaskom u EU hrvatski poduzetnici dobili su mogućnost nesmetanog plasiranja svojih proizvoda na europsko tržište, a hrvatsko tržište se otvorilo europskim proizvođačima i time se povećala konkurencija domaćim proizvođačima. Neki proizvođači Općine uhvatili su se u koštac sa svim gospodarskim trendovima kako bi osigurali konkurentnost, no Općina želi da se trend povećava i da što više poduzeća postane konkurentno na tržištu i prihvate moderne trendove poslovanja.Kao poticaj poduzetništvu, Općina planira investirati u razvoj poduzetničkih zona koje su definirane prostornim planom. Iz analize stanja poljoprivrede možemo vidjeti da je na području Općine registrirano 639 poljoprivrednih gospodarstava od čega 616 OPG-a. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda, što je velik ograničavajući faktor razvoju konkurentne poljoprivrede. Općina je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, ali zbog usitnjenosti posjeda mali je postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, niska je produktivnost i javlja se tržišna nekonkurentnost. Na području Općine prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, ali bi se trebala usmjeriti na integriranu i ekološku proizvodnju (voćarstvo i povrćarstvo) koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.U cilju razvoja gospodarstva Općina planira davati stipendije za deficitarna zanimanja.

Strateški cilj 2: Ojačati potencijal turizmaTurizam kao gospodarska grana u Općini je slabo razvijen. U Općini nema Turističke zajednice te je u planu njeno osnivanje kako bi što bolje promovirala turističku ponudu općine. Od smještajnih kapaciteta ima 20 ležajeva. Općina obiluje prirodnim resursima, kulturnom baštinom, što otvara prostor razvoju ruralnog, izletničkog, lovnog, ribolovnog i eko turizma.Hrvatska uspješno gradi poziciju jedne od vodećih cikloturističkih destinacija. Ovoj poziciji, uz atraktivnost prirodnih resursa, pridonosi i kvalitetna infrastruktura poput tematskih bike parkova/područja, markiranih ruta i staza, smještaja i ugostiteljstva, mjera sigurnosti, niza natjecanja, ali i ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma, ekoturizma ili kulture. Općina Suhopolje ima prirodne ljepote i mogućnost razvoja ekoturizma tako da obnova i ulaganje u cikloturističku infrastrukturu kao turističke ponude stavlja među prioritete jačanja turističke djelatnosti na svom području. Poduzetnici Općine Suhopolje koristeći prirodne karakteristike lokacije imaju dobre predispozicije za razvoj ekoturizma i gastronomije.

Strateški cilj 3: Izgraditi i obnoviti komunalnu i prometnu infrastrukturu i zaštita okoliša

Preduvjet za razvoj gospodarstva je razvijena osnovna infrastruktura. Na području Općine nije dovoljno razvijeni sustav odvodnje, ceste nisu prilagođene suvremenom prometovanju. Kako bi postigla taj cilj. Općina Suhopolje je definirala dolje navedene prioritet i mjere. U fokusu su

58

SKICA


rekonstrukcija i obnova nerazvrstanih cesta, izgradnja sustava odvodnje po ostalim naseljima Borova, Pčelić, Cabuna, Jugovo Polje, Naudovac, Orešac.

Strateški cilj 4: Izgradnjom društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti osigurati bolje uvjete života stanovništvu Općine

Temelj analize stanja društvenih djelatnosti i civilnih društava je utvrđivanje socio – ekonomskog stanja, odnosno prepreka za rast i razvojnih potreba Općine. Postavljeni strateški ciljevi bazirani su na uočenim problemima te usklađeni s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Osim ulaganjem u infrastrukturu predškolskog i obrazovnog sustava čime se osigurava visoki standard i optimalni uvjeti rada, potrebno je osigurati aktualna znanja onima koji žele ojačati i poboljšati svoje kompetencije dodatnim ulaganjem u obrazovanje kroz specijalističke edukacije i radionice. Postojećem pedagoškom kadru je potrebno omogućiti da se educira za rad s djecom s posebnim potrebama kao i s nadarenom djecom, te kroz sustav organiziranja radionica utjecati na njihovo razvojno uravnoteženje u odnosu na njihove vršnjake ili intelektualnu zrelost.U svrhu podizanja kvalitete života stanovništva, potrebno je razvijati svijest o značaju kulture, poticati nove inicijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog naslijeđa i održavanja multikulturne raznolikosti. Pored potrebe za poticanjem razvoja kulturnih institucija i događaja potrebno je kroz kulturne radionice poticati i na kreativnost i razvoj kulturnih društava nacionalnih manjina.Također u cilju prevencije ovisnosti, nasilničkih i ostalih devijantnih ponašanja, potrebno je kroz sportske radionice promicati kulturu sportskog života u cilju očuvanja zdravog života, te stvaranja pretpostavki za stasanje djece i mladih u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.

Strateški cilj 5: Povećati učinkovitost upravljanja razvojemOvim ciljem i njegovim mjerama se pridonosi rješavanju problema efikasnosti javne uprave, jačaju se lokalni kapaciteti za provođenje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Svrha je postizanje više efikasnosti lokalnog sustava upravljanja i kvalitetnije iskoristivosti lokalnih resursa. Ovim ciljem se predviđa i bolje uključivanje i integracija Općine s drugim međunarodnim i regionalnim lokalnim jedinicama radi međusobne razmjene iskustava i znanja.Ulaskom Hrvatske u EU otvorila se mogućnost da se ekonomski i društveni razvitak ubrza korištenjem EU fondova. Općina, obrazovne ustanove, udruge i gospodarski sektor, svi zajedno moraju se jače angažirati kako bi iskoristili sredstva iz europskih fondova namijenjenih lokalnom razvoju. Iz tog je razloga jedan od najvažnijih pravaca razvoja u ovom programskom razdoblju povećanje sposobnosti lokalne zajednice za postavljanje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova.

6. PRIORITETI I MJERE

Strateški cilj 1: Ojačati poduzetništvo i poljoprivreduPrioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva i poticati društveno odgovorno poduzetništvoOsim organiziranja radionica za poticanje samozapošljavanja i edukaciju poduzetnika Općina planira projekt izgradnje komunalne infrastrukture za poduzetničke zone Odboj jug i Bjeljevina kao poticaj poduzetnicima i njihovom razvoju i rastu.

Tablica 55. Prioritet 1.1. i mjere 1.1.1. – 1.1.5.

59

SKICA


Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva i poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Mjera 1.1.1. Poticanje poduzetništva organiziranom edukacijom za poduzetnike i one koji to žele postati( samozapošljavanje), edukacije o društvenom poduzetništvu

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja

Cilj mjere je i povećati dostupnost poduzetnicima specijaliziranim edukacijama namijenim njima, ojačati nivo znanja poduzetnika putem kreiranja programa pohađanja certificiranih edukacija poduzetnika, povezivanja sa sveučilištima i školama za razvoj novih edukativnih programa, potaknuti umrežavanje poduzetnika preko projekta suradnje i transfera znanja. Naglasak treba staviti na poduzetništvo žena, poduzetnike početnike i društveno poduzetništvo. Rezultat su ojačani kapaciteti poduzetnika u različitim segmentima poslovanja, uključujući informacije o bespovratnim sredstvima, unapređenju menadžerskih znanja i vještina, informacije o načinima financiranja poslovanja, marketingu, društvenom poduzetništvu i sl.S ciljem poticanja samozapošljavanja na području Općine nužno je educirati stanovnike, naročito mlade, o putovima samozapošljavanja te načinima korištenja raznih povlastica i potaknuti obrazovne institucije na području Općine na uvrštavanje takvih edukacija u svoje programe ili proširenje istih.

Broj edukacija

Broj poduzetnika polaznika edukacije

OpćinaUstanova za odgoj i obrazovanjeOrganizacije civilnog društvaZadruge

Proračun Općine EU fondoviMinistarstvo poduzetništvaHZZOstali dostupni izvori

Mjera 1.1.2. Poticanje korištenja znanja, suvremene tehnologije i razvoja inovacija u poduzetništvu


Ovom mjerom cilj je stvoriti povoljne uvjete i usmjerenje razvoja poduzetništva, zaštititi postojeće proizvodnje u prioritetnim prerađivačkim granama, jačati postojeće i tradicionalne grana i stvoriti okruženja za razvoj novih grana visokih tehnologija s integriranom brigom za okoliš. U tu svrhu treba poticati razvoj poduzetništva raznim vidovima potpore te uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova i tako povećati konkurentnost poduzetnika.

Broj održanih edukacijaBroj poduzetnika polaznika edukacije

OpćinaUstanova za odgoj i obrazovanjePotporne institucije

Općinski / županijski proračunEU fondoviPotporne institucijeMINPOOstali dostupni izvori

Mjera 1.1.3. Poticanje povezivanja poduzetnika putem klastera i drugih oblika povezivanja


Cilj mjere je potaknuti povezivanje gospodarskog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora u klastere i druge oblike udruživanja radi povećanja konkurentnosti poduzetništva i razvoja lokalne zajednice. Pritom će Općina dati organizacijsku potporu osnivanju i radu udruženja kroz radionice upoznavanja s poslovanjem klastera i drugih oblika udruženja, pružiti podršku u pripremi potrebne dokumentacije za osnivanje te sudjelovati u izradi plana aktivnosti.

Broj održanih seminara i radionicaBroj novoosnovanih udruživanja

OpćinaŽupanijaPoduzećaUdrugeOPG

Općinski / županijski proračunEU fondoviMINPOOstali dostupni izvori

Mjera 1.1.4. Ulaganje u gospodarske zone i ostalu poduzetničku infrastrukturu za poticanje gospodarstva


Cilj mjere je ulaganjem u Poduzetničke zone i ostale PPI-e stvoriti poslovnu infrastrukturu koja će omogućiti postojećim MSP-ima i novim poduzećima brži razvoj i konkurentnost, investiranje i veće zapošljavanje.

Broj uređenih poduzetničkih zona

OpćinaŽupanija

Općinski / županijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJOstali dostupni izvori

Mjera 1.1.5. Razvoj usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu kroz građenje i/ili opremanje građevina za nepoljoprivredne djelatnosti - pružanje usluga


Cilj mjere je potaknuti poduzetnike na ulaganje u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnom području – ITI usluge, privatni dječji vrtići, privatni domovi za starije i nemoćne osobe, servisi, usluge

Broj uređenih i izgrađenih objekata

OpćinaŽupanija

Općinski / županijski proračunEU fondoviMRRFEU

60

SKICA


računovodstva i ostale privatne usluge koje su potrebne u lokalnim okruženju.

MINPOLJOstali dostupni izvori

Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede

Općina Suhopolje je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom. Radi zemljišno katastarskih razloga zemljišne površine su uglavnom usitnjene i prvenstveno se koriste u funkciji samoopskrbe obiteljskih gospodarstava poljoprivrednim proizvodima. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji.Prioritet Općine je potaknuti razvoj ekološka poljoprivredne proizvodnja koja je veliki potencijal razvoju gospodarstva.


Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede

Mjera 1.2.1. Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednih proizvođača i gospodarstava


Predloženom se mjerom želi potaknuti poljoprivredne proizvođače Općine da udruživanjem postignu kritični kapacitet proizvodnje kako bi mogli optimalno koristiti suvremene strojeve velikih kapaciteta te bi s većim obimom proizvodnje bili pouzdan partner prerađivačkoj industriji i trgovačkim centrima. Kako bi se kvalitetno moglo upravljati poljoprivrednim zemljištem presudno je usklađivanje katastarskih podataka sa zemljišnim knjigama i stanjem na terenu te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava

Općina / ŽupanijaMINPOLJZadruge, udruge, OPGPrivatne pravne osobe

Općinski / županijski proračunEU fondoviMINPOLJOstali dostupni izvori

Mjera 1.2.2. Razvoj konvencionalne i ekološke poljoprivrede

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranjaCilj predložene mjere je razvoj konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih proizvođača kroz potpore u ulaganje u poljoprivredna gospodarstava. Poticanje korištenja organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu, poticanje certificiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda, poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za javne potrebe (škola, dječji vrtić), subvencioniranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, umrežavanje ekoloških poljoprivrednih proizvođača i promoviranje eko proizvoda i proizvodnje. Jedan od ciljeva je poticanje navodnjavanja i ulaganje u infrastrukturu za navodnjavanje, te melioracija tla.

Broj ekoloških proizvođačaBroj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredomBroj ha pod navodnjavanjem

Općina / ŽupanijaMINPOLJOPG, zadruge, udrugePrivatne pravne osobe


Mjera 1.2.3. Edukacija poljoprivrednika


Cilj ove mjere je da se s predstavnicima poljoprivrednika odrede prioriteti za edukaciju. Od velike je važnosti pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama kako u Općini tako i izvan nje. Edukacija poljoprivrednika ticala bi se i područja korištenja sredstava iz različitih nacionalnih programa te programa Europske unije. Valja poticati cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija. Na taj bi se način povećala kvaliteta i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Također, potrebno je poticati korištenje informatičkih tehnologija u poslovanju i poslovnom komuniciranju što će doprinijeti stjecanju znanja i iskustava neophodnih za približavanje EU standardima poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji.

Broj radionica Općina / ŽupanijaUdrugeZadrugeUstanova za odgoj i obrazovanje


61

SKICA


Strateški cilj 2: Ojačati potencijal turizmaPrioritet 2.1. Razvoj i unapređenje turističkog identiteta i sadržaja

Prioritet je stvoriti percepciju Općine kao prepoznatljivu turističku destinaciju definiranjem glavnih smjernica razvoja turizma temeljem analize postojećih prirodnih, kulturno-povijesnih i sportskih znamenitosti na području Općine, efikasnijim korištenjem postojećih resursa u turističke svrhe, poticanjem komercijalizacije novog turističkog identiteta (poticanje izrade suvenira, novih turističkih proizvoda i usluga) te postavljanjem turističke signalizacije i infopultova, marketinške aktivnosti, poticanje zajedničkog nastupa različitih pružatelja usluga na domaćem i ino-tržištu, uključivanje u različite organizacije, udruženja i klastere.


Prioritet 2.1. Razvoj i unapređenje turističkog identiteta i sadržaja

Mjera 2.1.1. Građenje/uređenje Centara za posjetitelje, interpretacijski centri i turističko informativni centri


Cilj mjere je uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz ključne atrakcije s informativno-edukacijskim funkcijama kako bi se posjetitelji što bolje upoznali sa svim značajkama lokaliteta.Centri će udovoljavati sljedećim funkcijama: pružanje informacija, savjetovanje posjetitelja, osiguranje stručnog vođenja, edukacija, ali i prodaja suvenira, održavanje izložbi i događanja. Tipični sadržaji centara za posjetitelje uključuju prostore za informacije i edukaciju, trgovački dio, sadržaje hrane i pića, sanitarije.

Broj izgrađenih centara

OpćinaTZ ŽupanijeJavne i privatne pravne osobeFizičke osobeOPG-i

Općinski / županijski proračunEU fondoviMINPOMINTOstali dostupni izvori

Mjera 2.1.2. Javna cikloturistička infrastruktura


U dijelovima biciklističke rute koje prolaze kroz Općinu, treba označiti potrebnim znakovljem te urediti tako da se omogući kretanje cikloturista bez ugrožavanja njihove sigurnosti i značajnijeg ometanja motornog cestovnog prometa (posebice na mjestima gdje nema alternativnih putova). Nove i postojeće staze opremiti sa adekvatnom turističkim signalizacijom i interpretacijom (npr. putokazi, informacijski punktovi) te uobičajenim pratećim sadržajima (npr. odmorišta, vidikovci, servisi za popravak opreme). Razvoj smještajnih kapaciteta prema ‘bed &bike’ standardima (npr. mali hoteli, pansioni, kampovi, seoska gospodarstva, planinarski domovi) s visokom razinom 'osjećaja za lokalno mjesto', 'atmosfere', ugode i okolišne odgovornosti; Razvoj natjecanja i manifestacija, uključujući i onih međunarodnog karaktera.

Duljina uređenih staza

OpćinaFizičke osobeOPG-i

Općinski / županijski proračun EU fondoviMINPOMINTOstali dostupni izvori

Mjera 2.1.3. Unapređenje međunarodne prepoznatljivosti


Cilj mjere je potaknuti uvrštavanja turističke ponude Općine ( lokacije za lovni, ribolovni, ciklo i eko turizam) u europske i svjetske vodiče, brendiranje lokalne turističke ponude, razvoj edukativnih programa s primjerima najbolje prakse, a namijenjenih svima koji žele uključiti svoju ponudu u ponudu u lovi, ribolovni, eko i ciklo turizam, poticanje povezivanja lokalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda s ugostiteljskim sektorom (klaster), poticanje razvoja tematskih cesta i putova, uključujući i kriterije i sustav upravljanja. Izrada Plana razvoja ruralnog turizma i izrada Plana razvoja lovnog i ribolovnog turizma.

Broj vodiča u koja je uvrštena destinacija općine

OpćinaMINTJavne i privatne pravne osobeFizičke osobeOPG-i


62

SKICA


U funkciji razvoja turizma i turističkog identiteta Općina planira između ostalog pokrenuti projekte ulaganja u:

Jezero Berek- Orešac- turističko uređenje, Osnivanje turističke zajednice, Izgradnja pješačko-biciklističkog mosta preko potoka Dabrovica u Borovi, Izgradnja vidikovaca Bukova i Borova, Gradnja objekata za potrebe uzgoja i tovilišta divljač,

Prioritet 2.2. Poticanje tradicijskih obrtaZahvaljujući tradicijskim obrtima ljudi su stotinama godina živjeli u skladu s prirodom, koristili njezine najbolje resurse i budućim naraštajima ostavljali dobre temelje za budućnost. Razvitkom tehnologije nestale su neke potrebe pa tako i usluge i njima pripadajuća zanimanja koja su bili nositelji života na području općine. Stoga je važno poticanje države, županijskih i lokalnih samouprava, turističkih zajednica i ostalih da pomognu očuvanju, njegovanju i prepoznatljivosti obilježja tradicijske odnosno umjetničke kulture.


Prioritet 2.2. Poticanje tradicijskih obrta

Mjera 2.2.1. Osnivanje, očuvanje i razvoj tradicijskih obrta, umjetničkih obrta uključujući i obrta za izradu suvenira i rukotvorina kroz građenje i/ili opremanje građevina u kojima se obavlja proizvodnja i/ili trženje


Cilj mjere je potaknuti razvoj tradicijskih obrta kroz pomoć pri ulaganju u infrastrukturu gdje se obavlja proizvodnja ili trženje tradicionalnih proizvoda. Cilj mjere je također promicanja strukovnog obrazovanja za tradicionalna zanimanja te razvoja i promocije umjetničkih obrta koji njeguju dugu tradiciju u hrvatskoj povijesti, posebno kod mlađih generacija kojima oni nisu naročito privlačni u cilju upozoravanja na potrebu očuvanja i razvoja starih, dijelom autohtonih hrvatskih obrta kojima prijeti izumiranje.

Broj novoosnovanih tradicijski obrta

OpćinaTZ ŽupanijeJavne i privatne pravne osobeFizičke osobeOPG-i

Općinski / županijski proračunEU fondoviMINPOMINTOstali dostupni izvori

Mjera 2.2.2. Promocija starih obrta i sudjelovanje na sajmovima


Cilj mjere je promicanja starih obrta i zanata, tradicionalnih proizvoda putem sudjelovanja na sajmovima i drugim organiziranim priredbama.

Broj sudionika na sajmovima unutar i izvan općine

OpćinaOPGUdrugeFizičke osobe



Prioritet 2.3. Izgradnja turističke infrastrukture

Mjera 2.3.1. Stavljanje u kulturne baštine u funkciju turizma


Cilj mjere je učiniti kulturnu baštinu kraja prepoznatljivom i staviti je u funkciju turizma i komercijalizacije da bi se kulturni sadržaji na

Broj uređenih objekata kulturne

OpćinaTZ Županije

Općinski / županijski proračun

63

SKICA


pravi način integrirali u pozicioniranje i isporuku ukupnog doživljaja na razini lokacije. Posebno relevantni proizvodi kulturnog turizma za područje općine su turizam baštine, turizam događanja i kreativni turizam.

baštineJavne i privatne pravne osobeFizičke osobeOPG-i

EU fondoviMINPOMINTOstali dostupni izvori

Mjera 2.3.2. Uređenje i zaštita prirodne baštine

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranjaCilj mjere je uređenje i zaštita prirodne baštine, održivo korištenje prirodne baštine s ciljem doprinosa održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj i/ili regionalnoj razini.

Broj projekata OpćinaFizičke osobeOPG-i


Mjera 2.3.3. Razvoj turizma u ruralnom području kroz građenje i/ili opremanje građevina i/ili turističke infrastrukture za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga


Cilj mjere je uređenje i unapređenje turističke infrastrukture u svrhu pružanja turističke usluge u ugostiteljstvu i smještaju, uređenje pojedinačnih seoskih gospodarstava, ulaganja u lovni, ribolovni i druge oblike turizma.

Broj novih ugostiteljskih objekataBroj novih ležajeva

OpćinaMINTJavne i privatne pravne osobeFizičke osobeOPG-iUdruge


Strateški cilj 3: Izgraditi i obnoviti komunalnu i prometnu infrastrukturu i zaštita okolišaPrioritet 3.1. Ulaganje u zaštitu i očuvanje okolišaOd projekta zaštite okoliša na području općine se planira izgradnja reciklažnog dvorišta i uređenje staništa ptica pčelarica.


Prioritet 3.1. Ulaganje u zaštitu i očuvanje okoliša

Mjera 3.1.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije


Cilj mjere je obnovljiv i održiv razvoj Općine korištenjem obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva te smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i korištenju fosilnih goriva, a jednako tako i očuvanje čistog okoliša i prirode na području Općine. Ova mjera nastoji poticati na korištenje obnovljivih izvora energije, naročito sunčeve energije i energije vjetra. To će se postići sufinanciranjem ugradnje solarnih kolektora, izgradnjom fotonaponske elektrane, promocijom korištenja obnovljivih izvora energije, a sve to bi rezultiralo povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, uštedama troškova te smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova za okoliš.

Broj ugovora o otkupu el.en. sklopljen s HROTEBroj ugrađenih solarnih sustava u obiteljskim kućama i pravnim subjektima

Općina / ŽupanijaFZOEUFizičke i pravne osobe

Općinski / županijski proračunEU fondoviFZOEUMZOIPOstali dostupni izvori

Mjera 3.1.2. Ulaganje u projekte za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranjaCilj mjere je stvaranje održivog razvoja Općine učinkovitim korištenjem energije. Obuhvaća aktivnosti kojima se postižu uštede u potrošnji energije, smanjenje emisije CO2 i ostalih štetnih plinova, kao što su primjerice sanacija i obnova pročelja zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete učinkovitom, izgradnja punionica za električna vozila i slično.

Broj obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitostiBroj punionica za

Općina / ŽupanijaFZOEUFizičke i pravne osobeJPP

Općinski / županijski proračunEU fondoviFZOEUOstali dostupni izvori

64

SKICA


električna vozilaPostotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti

Mjera 3.1.3. Unapređenje sustava zaštite okoliša


Cilj mjere je unaprijediti sustav upravljanja otpadom, ulaganjem u infrastrukturu i opremu komunalnog poduzeća, zaštita i uređenje okoliša, staništa ptica i životinja

Izgrađeno reciklažno dvorište% uključenosti domaćinstava u zbrinjavanje otpadaUređenih staništa

Komunalno poduzećeOpćina

Općinski / županijski proračunEU fondoviFZOEUOstali dostupni izvori

Prioritet 3.2. Ulaganje u komunalnu i prometnu infrastrukturuZa razvoj gospodarstva potrebna ja kvalitetna komunalna i prometna infrastruktura. U ovom prioritetu Općina planira provesti slijedeće projekte:

Izgradnja i modernizacija nogostupa po ulicama u naselju Suhopolje i Borova Rekonstrukcija ceste u ulici kralja Tomislava u naselju Cabuna Rekonstrukcija građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava cestovnog prometa-

rekonstrukcija ceste u ulici Mandinac u naselju Cabuna Rekonstrukcija građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava cestovnog prometa-

rekonstrukcija ceste u ulici Velika Pemija u naselju Borova+ Rekonstrukcija građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava cestovnog prometa-

rekonstrukcija ceste u naselju Mala Trapinska Izgradnja akumulacije Dabrovica Izgradnja retencije u Pepelani Modernizacija ceste ulica Bukova u naselju Borova Modernizacija nerazvrstanih cesta u J. Polju Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta Izgradnja / rekonstrukcija nogostupa i biciklističkih staza na području općine Suhopolje.


Prioritet 3.2. Ulaganje u komunalnu i prometnu infrastrukturu

Mjera 3.2.1. Izgradnja/uređenje/obnova prometnica, javnih površina, nogostupa i biciklističkih staza


Cilj mjere je poboljšanje postojeće mreže nerazvrstanih cesta sukladno najvišim pravilima prometne struke s krajnjim ciljem osiguravanja integracije prometnog sustava, protočnosti te racionalne organiziranosti cestovne mreže. Tu spada i izgradnja potrebnih uličnih i cestovnih spojeva osnovne ulične mreže, rekonstrukcija raskrižja i postojećih ulica, asfaltiranje makadamskih ulica, osiguravanje parkiranja za stanovnike središta Općine te izgradnja potrebnih parkirališnih kapaciteta, modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja, izgradnja nogostupa, biciklističkih staza i prilaza.

Kilometri rekonstruirane i asfaltirane ceste, nogostupa i biciklističkih stazaBroj rekonstruiranih i novih parkiralištaBroj uređenih raskrižja

OpćinaŽupanijaRepublika Hrvatska


Mjera 3.2.2. Razvoj i unapređenje plinske, elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture


Cilj mjere je razvoj plinske, elektroenergetske i telekomunikacijske Broj područja HTOpćinski /

65

SKICA


mreže sukladno razvojnim potrebama Općine, planiranje i izgradnja dalekovoda, sukladno potrebama Općine i gospodarstva (poduzetničke zone) te razvoj općinske informacijske i komunikacijske mreže i uvođenje zone besplatnoga bežičnoga interneta.

besplatnog interneta Općinažupanijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJOstali dostupni izvori

Mjera 3.2.3. Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanalizacije


Ovom mjerom planira se unaprijediti i proširiti vodoopskrbni sustav Općine, osigurati neovisna, kontinuirana, sigurna, kvalitetna i dostatna vodoopskrba, izraditi dugoročni planovi potreba za vodom te uskladiti buduće mjere s definiranim planovima, nastaviti rekonstrukciju sustava postojeće javne vodoopskrbe (zamjene dotrajalih cijevi i dr.), jačati kapacitete za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe, modernizirati sustav upravljanja vodnim resursima i izgraditi sustav navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Također, potrebno je osigurati pokrivenost svih dijelova Općine kvalitetnim sustavom vodoopskrbe, osigurati razvoj sustava vodoopskrbe koji treba učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast, unapređivanje sustava mjerenja, upravljanja i izgradnje sustava potrošnje vode i navodnjavanja te smanjenje gubitaka vode. Jednako tako, planira se nastaviti širiti mrežu odvodnje te unaprijediti i ojačati kapacitete sustava odvodnje otpadnih voda, izraditi dokumentaciju odvodnje otpadnih voda, analizu predloženog sustava, odrediti faze izgradnje istog ovisno o planiranom razvoju naselja te poticati korištenje najnovijih tehnologija u sustavu zbrinjavanja otpadnih voda. Potrebna je i izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže, a ujedno i jačanje kapaciteta za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom odvodnje otpadnih voda te poticanje korištenja otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u poljoprivredi.

Metri izgrađene kanalizacijske mrežeMetri izgrađenog sustava navodnjavanja

Komunalno poduzećeOpćina


Mjera 3.2.4. Unapređenje javne rasvjete


Cilj mjere je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama naselja u Općini te smanjiti troškove svjetlosnog zagađenja i postupno zamijeniti staru javnu rasvjetu novom, ekološki prihvatljivom.

Broj novih ekološki prihvatljivih rasvjetnih tijela

OpćinaŽupanija

Općinski / županijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJFZOEUOstali dostupni izvori

Mjera 3.2.5. Uređenje groblja


Cilj ove mjere je proširenje i uređenje postojećih groblja i popratne infrastrukture, osiguravajući dovoljan broj parkirališnih mjesta i dostupnost vode, zamjena dotrajale opreme i nabava potrebne nove uključujući i koševe za otpatke i kontejnere, rekonstrukcija / izgradnja novih sanitarnih čvorova te uređenje mrtvačnice i popratne infrastrukture.

Broj rekonstruiranih i uređenih groblja i popratne infrastrukture

Općina Općinski proračunOstali dostupni izvoriMINPOLJ

66

SKICA


Strateški cilj 4: Izgradnjom i uređenjem društvene infrastrukture i razvojem društvenih djelatnosti osigurati bolje uvjete života stanovništvu OpćinePrioritet 4.1. Ulaganja u društvenu infrastrukturu i kadrove

Temeljem analize stanja te uvažavajući misiju i viziju razvoja Općine, ustanovljeni su sljedeći prioriteti za razvoj društvene infrastrukture: poboljšanje obrazovanja ulaganjem u objekte za odgoj i obrazovanje ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti ulaganje u objekte za sport i rekreaciju

Projekti:

Izgradnja novog dječjeg vrtića Izgradnja i uređenje dječjih igrališta na području općine Suhopolje Adaptacija i rekonstrukcija Hrvatskog doma u Suhopolju Izgradnja društvenog doma u naselju Pčelić Izgradnja društvenog doma u naselju Pepelana Izgradnja društvenog doma u naselju Žubrica Uređenje centra Suhopolje i Cabuna Modernizacija i adaptacija ŠC Suhopolje Modernizacija JR na području Općine Suhopolje Izgradnja kapelice u Maloj Trapinskoj Rekonstrukcija dvorca u Cabuni


Prioritet 4.1. Ulaganja u društvenu infrastrukturu i kadrove

Mjera 4.1.1. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata i druge projekte za odgoj i obrazovanje


S ciljem stvaranja uvjeta za društvo temeljeno na znanju, potrebno je ulagati u izgradnju i rekonstrukciju postojećeg objekta za predškolsko obrazovanje (vrtić), te rekonstrukciju i dogradnju školskih objekata, njihovo opremanje, modernizacija,

Dječji vrtić opremljen i usklađen s pedagoškim standardomBroj rekonstruiranih škola

OpćinaŽupanijaUstanova za odgoj i obrazovanjeJPP

Općinski / županijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJMZOSOstali dostupni izvori

Mjera 4.1.2. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata i projekte za društvene i socijalne aktivnosti


U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u poboljšanje i / ili proširenje infrastrukture kao što su ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje objekta za kulturu, za slobodno vrijeme (npr. društveni domovi, vatrogasni domovi, muzeji, kulturni centri), kao i u rekonstrukciju i / ili prenamjenu postojećih objekata zgrada javne namjene.

Broj izgrađenih / rekonstruiranih / opremljenih društvenih objekata

OpćinaŽupanijaJPP

Općinski / županijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJMSPMOstali dostupni izvori

Mjera 4.1.3. Ulaganje u objekte izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata i projekte za sport i rekreaciju

67

SKICA



U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu kroz prihvatljiva ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje igrališta (dječja, sportska, vatrogasna), sportskih terena i pratećih objekata, poligona za osposobljavanje i takmičenja vatrogasaca, rekreacijske zone i kupališta te različitih drugih tematskih prostora. Ulaganje u marketing sportsko-rekreacijskih događanja s ciljem privlačenja aktivnih sudionika i posjetitelja.

Broj uređenih dječjih igralištaBroj uređenih društvenih domova

OpćinaŽupanijaUstanova za odgoj i obrazovanjeUdrugeJPP

Općinski / županijski proračunEU fondoviMRRFEUMINPOLJMZOSOstali dostupni izvori

Mjera 4.1.4. Poboljšanje društvenih djelatnosti ulaganjem u edukaciju kadrova


Cilj ove mjere je da se s nastavnicima i ostalim pedagoškim djelatnicima predškolskog, osnovno i srednjoškolskog odgoja te drugom stručnom osoblju odrede prioriteti edukacija. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način povećava stručnost djelatnika koji sudjeluju u obrazovanju, sportu i kulturi. Cilj ove mjere je također promicanja svijesti o potrebi sportskih i kulturnih aktivnosti u svakodnevnom životu. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva općine.Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva općine.

Broj edukacija i radionica

OpćinaŽupanijaUstanova za odgoj i obrazovanjeUdrugeKlubovi

Općinski / županijski proračunEU fondoviMZOSOstali dostupni izvori

Prioritet 4.2. Jačanje djelovanja civilnog sektoraDemokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Civilno društvo čine građani koji mogu aktivno i slobodno sudjelovati u svim sferama društvenog djelovanja. Od organizacija civilnog sektora koje djeluju na području Općine najbrojnije su udruge. Na području Općine, sukladno podacima Ministarstva uprave aktivno je 32 udruga i klubova iz područja lovstva, zaštite prirode i okoliša, kulture, zaštite od požara, sporta i prometa3. Postojeća udruženja građana uglavnom su ovisna o proračunu te je potrebno unaprijediti njihove kapacitete kako bi mogli svoje projekte financirati iz drugih izvora, a prvenstveno iz bespovratnih sredstava. Uočena je i potreba za intenzivnijim partnerstvom između organizacija civilnog društva, državnih tijela i privatnog sektora.


Prioritet 4.2. Jačanje djelovanja civilnog sektora

Mjera 4.2.1. Ulaganje u projekte opće društvene važnosti


Cilj ove mjere je razviti dodatne projekte općeg društvenog značaja. Također ovom mjerom se pruža podrška uspostavljanja servisa pomoći starim i nemoćnim osobama.

broj novih uslugaOpćinaCentri za socijalnu skrbUdruge

Općinski proračunEU fondoviMSPMOstali dostupni izvori

Mjera 4.2.2. Razvoj partnerstva između civilnog društva, javnog i privatnog sektora


Cilj mjere je razvijanje partnerstva organizacija civilnog društva, javnog i privatnog sektora u cilju provođenja projekata financiranih

broj potpisanih OpćinaOrganizacije civilnog

Općinski / županijski proračun

3 https://registri.uprava.hr/#!udruge/

68

SKICA


bespovratnim sredstvima, potaknuti organizaciju tribina, radionica i tematskih sastanaka o aktualnim javnim temama te izraditi programe rada o međusobnoj suradnji.

sporazuma o suradnjibroj provedenih zajedničkih projekata

društvaPotporne institucije

EU fondoviOstali dostupni izvori

Strateški cilj 5: Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojemPrioritet 5.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Za efikasan sustav upravljanja Općinom potrebni su znanje, stručnost, kompetentnost te konstantna edukacija. Strateški je važno osigurati da se svi zaposlenici kontinuirano obučavaju i uče te da se lokalna uprava organizira na najučinkovitiji mogući način. To posebno dolazi do izražaja kod projekata za koje se povlače sredstava iz EU fondova, za čije je apliciranje i provođenje potrebna osoba s adekvatnim znanjem.Upravljanje razvojem je kompleksni sustav pa je potrebno osigurati nesmetanu protočnost informacija između odjela i vanjskih dionika. Krajnji cilj je postaviti sustav koji će planirati razvoj nekoliko godina unaprijed te će moći mjeriti učinke ostvarenih javnih programa, a sve sa svrhom podizanja kvalitete javnog servisa građanima


Prioritet 5.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Mjera 5.1.1. Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova


Cilj ove mjere je organizirati lokalne resurse i ojačati kapacitete za korištenje sredstava EU fondova. To će se postići na način da se djelatnicima javne uprave, djelatnicima javnih institucija na području Općine te djelatnicima udruga edukacija iz tog područje omogući pohađanje informativnih radionica, seminara, treninga i sličnih programa.

broj educiranih djelatnikabroj provedenih projekata

OpćinaOpćinski / županijski proračunEU fondoviHZZOMZOSMRRFEUOstali dostupni izvori

Mjera 5.1.2. Informatizacija javne uprave


Cilj mjere je unaprijediti javni servis uz pomoć novih ICT alata. Stanovništvo Općine treba potaknuti na digitalnu interakciju s javnom upravom implementacijom novih ICT rješenja (npr. digitalizacija knjižnične građe, izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem Interneta te dr.) i na sudjelovanje na predavanjima, radionicama i tečajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).

broj implementiranih rješenja

OpćinaOpćinski / županijski proračunEU fondoviMINPOLJMRRFEUOstali dostupni izvori

Prioritet 5.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnjeOpćina nema većih iskustava u suradnji s inozemnim jedinicama lokalne samouprave i međunarodnim organizacijama. Nakon ulaska RH u Europsku uniju takvo povezivanje je jednostavnije i potrebno je intenzivirati takve aktivnosti, povezati se s inozemnim lokalnim jedinicama što će pridonijeti razmjeni iskustava po pitanju raznih projekata i povlačenja sredstva iz EU fondova, te u brojnim ostalim zajedničkim temama. EU posebno potiče prekograničnu suradnju, ali potrebno je raditi i na širenju mreže ostalih partnerstva. Također je važno i uključivanje u međunarodne organizacije kako bi se osigurao pristup informacijama iz područja značajnih za razvoj Općine.

69

SKICA



Prioritet 5.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

Mjera 5.2.1. Uključivanje Općine u međunarodne organizacije i udruženja


Ovom mjerom ojačalo bi se uključivanje Općine u međunarodne organizacije i udruženja, zastupanje i prezentacija Općine kao prepoznatljivog sudionika u njihovom djelovanju, mogućnost bratimljenja Općina te studijska putovanja i posjete.

broj međunarodnih organizacija i udruženja u koje je uključena Općina

Općina Općinski / županijski proračunEU fondoviOstali dostupni izvor

Mjera 5.2.2. Unapređenje suradnje s partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i država


Cilj mjere je potaknuti uključenost, informiranost i zajedničku suradnju civilnog, javnog i privatnog sektora u projektima prekogranične i međunarodne suradnje.

broj projekta suradnje

OpćinaUdrugePrivatna poduzeća

Općinski / županijski proračunEU fondoviOstali dostupni izvori

7. USKLAĐENOST STRATEGIJE OPĆINE SUHOPOLJE S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

Strategija je izrađena za potrebe upravljanja lokalnim razvojem. Odgovorno upravljanje odnosi se na odgovornost spram građana i budućih generacija. Strategija je ujedno i razvojni dokument koji je podloga za korištenje fondova Europske unije. Strateški ciljevi Općine usklađeni su s:

prioritetima i ciljevima definiranim gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Europa 2020. je desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta 2010. godine. Njezin cilj je prevladavanje krize od koje se gospodarstva postupno oporavljaju te rješavanje nedostataka modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast kroz pet glavnih ciljeva koji uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva;

promocijom kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – razmatra niz političkih inicijativa i promociju modernog nadzornog okruženja. Spomenutom Strategijom komisija želi potaknuti jače partnerstvo između različitih politika, osobito kulture, industrije, obrazovanja, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje kojim bi se povećala podrška za sektore, posebice kroz predloženi program Kreativna Europa 2014.-2020., koji iznosi 1.8 milijarde €, te kroz fondove Kohezijske politike.

Na nacionalnoj razini:

Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014.):

Sporazum o partnerstvu (SoP) pokriva pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Usredotočuje se na sljedeće

70

SKICA


prioritete: promicanje poslovnog okruženja kakvo pogoduje inovacijama, na razvijanje konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem poduzetništva, istraživanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva, razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapošljavanje, održiv gradski promet, potporu zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika te na promicanje energetske učinkovitosti i prilagodbe na klimatske promjene, na razvijanje rasta ljudskog kapitala, promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem socijalnih usluga, na borbu protiv različitih oblika diskriminacije, poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način, izgradnju moderne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. koja je sastavni dio strategije pametne specijalizacije, a koja, s energetskom strategijom, strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama RH, strategijom poticanja investicija, strategijom razvoja poduzetništva i strategijom razvoja ljudskih potencijala, predstavlja osnovu za izradu gospodarske razvojne strategije.

Strategija razvoja turizma 2014.-2020. je krovni razvojni dokument hrvatskog turizma koji daje putokaz i otvara novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., s opisom poticaja aktivnosti i mjera čiji je osnovni cilj porast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40% do 2020.g.

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014.-2020.), koja ističe tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanju nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenju broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; te uspostavu koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti poštujući princip anti diskriminacije.

Strateški plan ministarstva uprave za razdoblje 2014.-2016., plan trajnog unapređenja sustava javne uprave radi osiguranja i zaštite javnog interesa zakonitog djelovanja i pružanja usluga u ostvarivanju prava građana i građanki RH.

Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“, definira aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja, promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanja dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva.

Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Koji navodi glavne prioritete Republike Hrvatske za korištenje 2,3 milijardi eura javnog novca koji je dostupan za razdoblje 2014.-2020. s ciljem restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednog i prehrambenog sektora.

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske koja predstavlja polazišnu točku u novom procesu planiranja prometnog razvoja Republike Hrvatske.

Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2016. godine koji određuje prioritetne mjere vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi – ponajprije jačanje interdisciplinarne suradnje, povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrbi te uključivanje civilnog društva, osobito volontera, u pružanje palijativne skrbi, uz odgovarajuću zakonsku regulaciju.

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH 2011.-2016.koja u središte stavlja borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti određivanjem prioriteta i mjera za njihovo suzbijanje.

71

SKICA


Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. koja obuhvaća sve odrednice vezane uz razvoj zdravstvenih usluga u predstojećem periodu.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09).

Na regionalnoj razini:

Master plan turizma Virovitičko podravske županije 2009-2019 Poduzetničke zone Virovitičko podravske županije

Na općinskoj razini:

Prostorni plan uređenja Općine, Plan gospodarenja otpadom.

8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE

U izradi dokumenta sudjelovale su sve strukture i predstavnici interesnih skupina iz Općine – predstavnici Općinskog vijeća, načelnik, djelatnici općinske Uprave, predstavnici obrazovnog, civilnog, poduzetničkog, kulturnog i zdravstvenog sektora.

Uspostavljena je Radna skupina za izradu i praćenje provedbe strategije koja je grupirana prema područjima razvoja. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog i regionalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku.

Tablica 66. Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strategije

Dionik Uloga u pripremi Uloga u provedbi Uloga u praćenju

Općinsko vijeće

Redovito prima izvješćao tijeku pripreme

Strategije, sudjeluje uprocesu javne rasprave

te potvrđuje i usvajadokument.

Provodi aktivnostikomunikacijskog plana,diseminira postignute

rezultate, inicira i sudjeluje u provedbi

projekata.

Prima i usvaja izvješća oprovedbi, nadzire i

kontrolira provedbu,razmatra rezultate iučinke provedbe u

odnosu na postavljeneciljeve te inicira i

priprema dopune iizmjene akcijskog plana i

izmjene Strategije.Načelnik Sudjeluje na sastancima

Radne grupe, usvaja predložene mjere razvoja, predlaže

potrebne izmjene inadopune. Komunicira s

Općinskim vijećem iupoznaje ih s tijekom

izrade Strategije.

Inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi

razvojnih projekata te usvaja

predložene projekte. Provodi aktivnosti zadanekomunikacijskim planom.

Inicira projekte i realizaciju

projektnih ideja, promovira postignute

rezultate, vršimonitoring nad

ispunjavanjem zadanihciljeva te predlaže

dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog

cilja.Radna skupina Sudjeluje na radionicama

za izradu, ukazuje na Razmatra otvorena

pitanja te daje mišljenje i Prati rezultate i razvojneučinke predloženih mjera

72

SKICA


mogućnosti razvoja. Identificira snage i slabosti lokalnog

područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog

sadržaja strateškihciljeva i mjera.

prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog područja stručnosti.

Sudjeluju uprovedbi

komunikacijskogplana.

te priprema podloge za izradu

izvješća o provedbiStrategije.

Gospodarski subjekti Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge

ikomentare.

Svojim djelovanjemdoprinose ostvarenju

zadanih ciljeva.

Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima

i iznosima ulaganja u skladu s

Postavljeni indikatorima.

Znanstvene i obrazovne institucije

Organizacije civilnog društva

9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

Provedba Strategije temelji se na provođenju predloženih aktivnosti unutar zadanih ciljeva, prioriteta i mjera. Provedba Strategije realizira se kroz:

provođenje aktivnosti koje planira i provodi Općina kao jedinica lokalne samouprave u svrhu dostizanja zadanih ciljeva u predviđenom šestogodišnjem razdoblju,

povođenje aktivnosti kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna (državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave, a doprinose postizanju ciljeva,

provođenje aktivnosti i projekte ostalih glavnih dionika razvoja (gospodarskih subjekata, civilnog sektora, obrazovnih ustanova) koji su u skladu s postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.

Za prvi segment provedbe izrađuje se Akcijski plan provedbe kojim se usklađuju ciljevi, prioriteti i mjere razvoja s proračunskom klasifikacijom.

Drugi i treći segment provedbe prati se kroz Bazu projekata drugih nositelja razvoja. Baza sadrži podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti i koje su provedene od strane navedenih dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora.

Kako bi se kontrolirala provedba zadanih ciljeva potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na Bazi podataka i izvještaja, a u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za ocjenu od strane nositelja provedbe Strategije o sljedećim elementima:

uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za određeno razdoblje,

razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva,

potrebnim resursima (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva,

relevantnosti planiranih prioriteta i mjera,

financijskoj učinkovitosti provedbe mjera.

9.1. Financijski okvir provedbe

Financijski okvir Strateškog razvojnog programa Općine Suhopolje do 2020. godine sadrži pregled projekata po ciljevima, prioritetima, odnosno mjerama, a financijski raspored će se definirati na godišnjoj razini i nakon dobivenih troškovnika.

73

SKICA


Kao izvor financiranja planira se da će 15% - tni dio (prosjek) ukupnih investicija teretiti općinski proračun a ostatak se planira povući iz drugih izvora (EU fondova, regionalni i nacionalni proračuni, privatna financijska sredstva i ostali dostupni izvori). Financijski okvir usklađuje se s Planom razvojnih programa koji Općina donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne samouprave vezani uz provođenje investicija.

9.2. Provedba Strateškog razvojnog programa

Provedba Strateškog razvojnog programa vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe te jedinstvene Baze projekata. Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i najvažnije elemente za njihovu implementaciju.

Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje se i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu.

Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici općinske Uprave uz intenzivnu suradnju s Radnom grupom i predstavničkim tijelom Općine.

U nedostatku potrebnih informacija napravljen je Okvirni akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Suhopolje do 2020. godine koji je prilog ovom dokumentu, a i dobra podloga za izradu detaljnijeg akcijskog plana.

9.3. Praćenje i izvještavanje

Sustav praćenja i izvještavanja temelji se na dva ključna elementa: elektroničkoj bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima.

9.3.1. Baza projekata

Baza projekata pruža uvid u projekte i njihovom statusu glavnih dionika lokalnog razvoja (gospodarskih subjekata, javih tvrtki, institucija, općine, županije, civilnog sektora i sl.) koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeva Strateškog razvojnog programa.Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strateškog razvojnog programa od strane Općinskog vijeća te će se kontinuirano pratiti i nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se uspostavlja isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine Suhopolje. Jednom godišnje tražit će se izvješće nositelja projekata o statusu projekta.

9.3.2. Izvještavanje o provedbi

Izvještaj o provedbi projekta sastoji se od financijskog i opisnog dijela. U financijskom izvještaju se ukratko opisuje visina financijske realizacije u odnosu na planiranu, postotak realizacije projekta, rokovi, izvori financiranja i ostale potrebne informacije. U opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću pokazatelja rezultata. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabran je indikator (Prilog --). U izvještaju se opisuju i glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama mjera.Nakon prihvaćanja Strateškog razvojnog programa Općine do 2020. godine uspostavljanjem Baze podataka kreirati će se i dokumentacija (obrasci) potrebni za izvještavanje.

74

SKICA


10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

Komunikacijska strategija odnosi se na promociju i provedbu aktivnosti zadanih u ovoj Strategiji razvoja. Općina Suhopolje nositelj je i komunikacijskog plana. Osnovna svrha Komunikacijske strategije je davanje informacija i promoviranje Strategije. Informacije su upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.Cilj Komunikacijske strategije je:

osigurati transparentnost u provedbi Strateškog razvojnog programa,

podići svijest u javnosti o izrađenom Strateškom razvojnom programu

informirati nositelje razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strateškog razvojnog programa,

razviti administrativnu sposobnost za učinkovitu komunikaciju u okviru Strateškog razvojnog programa,

informirati, povezati i surađivati s medijima u svrhu što boljeg i učinkovitijeg informiranja te promidžbe Strateškog razvojnog programa.

Kanali komunikacije obuhvaćaju glavne dionike te podrazumijevanju njihovu međusobnu suradnju i komunikaciju prema ciljanim skupinama.Kanali komunikacije su:

Načelnik – obavještava javnost o aktivnostima na provedbi Strateškog razvojnog programa,

Općinske službe – pripremaju informacije za objavu u medijima (tiskani, elektronički),

Radna grupa za izradu Strateškog razvojnog programa – koristi informacije lokalne uprave, načelnika i informacije dobivene kroz izvješća o provedbi kako bi mogli predstaviti postignute rezultate koji doprinose ostvarenju zadanih razvojnih ciljeva.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u komunikaciji te će:

informacije bit jasno prezentirane,

aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama,

uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija.

Tablica 67. Komunikacijski plan

Vrijeme Aktivnost Publika Namjera Nositelj

Siječanj 2017 Uspostava komunikacijske

strukture

Javnost, mediji,partneri u provedbi

Implementacija Strategije na

Internet stranicu,Definirati

kontakt osobu

Općina

Veljača 2017 Predstavljanje Strategije razvoja

Općine


Predstaviti Strategiju

nakon njezina

Općinsko vijeće

75

SKICA


usvajanja Radna skupina

Kontinuirano Sastanci Javnost, mediji,partneri u provedbi

Pratiti i utvrditi

eventualnu potrebu za izmjenama Strategije

Općinsko vijeće

Travanj 2017 Napraviti sažetak Strategije


Putem sažetka desiminirati

prema krajnjim korisnicima

radi podizanja svijesti o

zajedničkim ciljevima razvoja

Općinsko vijeće

76

SKICA


Prilog 1. Popis projekata/programa

0 MjeraIzgradnja sustava odvodnje po ostalim naseljima Borova, Pčelić, Cabuna, Jugovo Polje, Naudovac, Orešac 3.2.3.

Izgradnja i modernizacija nogostupa po ulicama u naselju Suhopolje i Borova 3.2.1.Poboljšanje uvjeta u novom dječjem vrtiću 4.1.1.Gradnja turističko ribolovnog rekreacijskog centra uz Brežnicu i Dabrovicu 2.1.2.Stipendiranje deficitarnih zanimanja 1.1.1.Jezero Berek- Orešac- turističko uređenje 2.3.2.Gradnja objekata za potrebe uzgoja i tovilišta divljači 2.1.2.Osnivanje turističke zajednice 2.1.1.Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta 3.2.3.Izgradnja pješačko-biciklističkog mosta preko potoka Dabrovica u Borovi 3.2.1.Adaptacija i rekonstrukcija Hrvatskog doma u Suhopolju 4.1.2.Izgradnja društvenog doma u naselju Pčelić 4.1.2.Izgradnja društvenog doma u naselju Pepelana 4.1.2.Izgradnja društvenog doma u naselju Žubrica 4.1.2.Rekonstrukcija ceste u ulici kralja Tomislava u naselju Cabuna 3.2.1.Rekonstrukcija građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava cestovnog prometa- rekonstrukcija ceste u ulici Mandinac u naselju Cabuna 3.2.1.

Rekonstrukcija građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava cestovnog prometa- rekonstrukcija ceste u ulici Velika Pemija u naselju Borova 3.2.1.

Izgradnja komunalne infrastrukture za poduzetničke zone Odboj jug i Bjeljevina 1.1.4.Rekonstrukcija građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava cestovnog prometa- rekonstrukcija ceste u naselju Mala Trapinska 3.2.1.

Rekonstrukcija državne ceste D2 3.2.1.Uređenje centra Suhopolje i Cabuna 3.2.1.Izgradnja akumulacije Dabrovica 3.2.3.Izgradnja retencije u Pepelani 3.2.3.Modernizacija i adaptacija ŠC Suhopolje 4.1.3.Izgradnja reciklažnog dvorišta 3.1.3.Izgradnja vidikovaca Bukova u mjestu Borova, Levinovac 2.1.2.Modernizacija ceste ulica Bukova u naselju Borova 3.2.1.Modernizacija JR na području Općine Suhopolje 3.2.4.Izgradnja kapelice u M. Trapinska 4.1.2.Uređenje staništa ptica pčelarica 3.1.3.Uređenje arheološkog nalazišta Zvonimirovo 2.3.1.Uređenje arheološkog nalazišta Kliškovac u Suhopolju 2.3.1.Uređenje dvorca u Suhopolju 2.3.1.Rekonstrukcija dvorca u Cabuni 2.3.1.Rekonstrukcija i obnova crkve sv. Terezije Avilske u Suhopolju 2.3.1.Modernizacija nerazvrstanih makadamskih cesta ostalih na području općine Suhopolje 3.2.1.Izgradnja i uređenje spomen obilježja žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima – Bukova, Mrtvi jarak 2.3.1.Izgradnja i uređenje dječjih igrališta na području općine Suhopolje 4.1.3.Izgradnja / rekonstrukcija nogostupa i biciklističkih staza na području Općine Suhopolje 3.2.1.

77

SKICA


Prilog 2. Akcijski plan provedbe

AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE DO 2020. GODINEOpćina i Radna grupa u svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja, u tijeku provedbe Strateškog razvojnog programa do 2020. godine provodit će sljedeće aktivnosti:

koordinirati indikativnu listu projekata,

pratiti provedbu Strateškog razvojnog programa i izvještavanje Općinskog vijeća o provedbi,

poticati zajedničke razvojne projekte s drugim općinama te projekte međuregionalne i prekogranične suradnje.

Strateški razvojni program sastoji se od niza razrađenih mjera s razvojnim učincima koji doprinose postizanju prioriteta, strateških ciljeva i ostvarenju postavljene vizije. S ciljem provedbe definiranih strateških odrednica izrađen je Okvirni akcijski plan koji obuhvaća pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu Strateškog razvojnog programa do 2020. godine.

U tablicama u nastavku prikazana je struktura aktivnosti u okviru definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera koja će poslužiti kao indikatori praćenja provedbe Strateškog razvojnog programa u godinama provedbe i to prema financijskom okviru. Takav prikaz aktivnosti odabran je zbog nedostupnosti podataka za izradu detaljnog Akcijskog plana. Jedna od ključnih aktivnosti provedbe Strateškog razvojnog programa bit će aktivno sudjelovanje svih tijela za provedbu Strateškog razvojnog programa do 2020. godine u izradi detaljnog Akcijskog plana sa svim sastavnicama prema Pravilniku o obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja razvojnih strategija.

78

SKICA


Prilog 3. Indikator postavljenih prioriteta

STRATEŠKI CILJ PRIORITET INDIKATORJEDINICA MJERE

IZVOR PODATAKA

TRENUTNA VRIJEDNOST2015.

CILJANA VRIJEDNOST2020.

1. OJAČATI PODUZETNIŠTVO i POLJOPRIVREDU

1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva i poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Broj edukacija o samozapošljavanju Broj

OpćinaObrazovna institucija

HZZ

0 8

Broj polaznika edukacije o samozapošljavanju Broj


HZZ

0 50

Broj projekata u kojima su partneri poduzeća i znanstvene ustanove

Broja

OpćinaPoduzeća

Znanstvene ustanove

0 3

Broj održanih edukacija za poduzetnik Broj


0 8

Broj poduzetnika polaznika edukacije Broj


0 60

Broj radionica o socijalnom poduzetništvu Broj

OpćinaUdruge

HGK0 5

Broj udruženja povezivanja Broj Općina 0 1

Broj tradicijskih obrta BrojOpćina

Obrtnička komora

0 5

1.2. Razvoj poljoprivrede

Broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava, % postojećih

PGOpćina

Registar udruga 0% 10%

Broj proizvođača ekoloških proizvoda Broj

Zadruga za obavljanje

stručnog nadzora i ugovornu

kontrolu robe- Odjel certifikacija

ekološke proizvodnje

12 15

2. OJAČATI POTENCIJAL TURIZMA 2.1. Razvoj I unapređenje turističkog identiteta I sadržaja

Broj izgrađenih centara Broj Općina 0 1Duljina uređenih staza Metara Općina, TZ 0 5000Broj vodiča u koje je uvrštena lokacija općine

Kom Općina 0 10

79

SKICA


2.2. Poticanje tradicijskih obrta

Broj novootvorenih tradicijskih obrta broj Obrtnička

komora 0 10

Broj sudionika na sajmovima Broj Obrtnička komora , HGK 0 10

2.3. Izgradnja turističke infrastrukture

Broj uređenih objekata kulturne baštine Broj Općina 0 5

Broj projekata uređenja I zaštite prirode Broj Općina 0 3

Broj novih ugostiteljskih objekata Broj TZ, općina 0 5Broj ležajeva Broj TZ 20 70

3. IZGRADITI I OBNOVITI KOMUNALNU I PROMETNU INFRASTRUKTURU I ZAŠTITA OKOLIŠA

3.1. Ulaganje u zaštitu i očuvanje okoliša

Broj ugovora o otkupu el. energije sklopljen sa HROTE Broj HROTE 0 3

Broj ugrađenih solarnih sustava u obiteljskim kućama i pravnim subjektima

Broj FZOEUPravni subjekti 0 5

Broj obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti

Broj Općina 0 3

Broj punionica za električna vozila Broj Općina 0 1

Postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti % 0 30

Broj reciklažnih dvorišta BrojKomunalno

FZOHAZO

0 1

Broj saniranih odlagališta BrojKomunalno

FZOHAZO

0 1

3.2. Ulaganje u komunalnu i prometnu infrastrukturu

Kilometri rekonstruirane i asfaltirane nerazvrstane ceste Broj Općina 0 20

Izgrađena kompletna infrastruktura gospodarske zone Broj Općina 0 2

4. IZGRADNJOM I UREĐENJEM DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE I RAZVOJEM DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OSIGURATI BOLJE UVJETE ŽIVOTA STANOVNIŠTVU OPĆINE

4.1. Ulaganje u društvenu infrastrukturu i kadrove

Broj izgrađenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardom Broj Općina 0 1

Broj adaptiranih / opremljenih društvenih domova Broj Općina 0 3

4.2. Jačanje Djelovanja civilnog sektora

Broj edukacija provedbe EU projekata Broj

OpćinaUdruge

Obrazovna institucija

0 5

Broj potpisanih sporazuma o suradnji Broj Općina, Udruge 0 5

Broj provedenih projekata Broj

OpćinaUdruge

Nadležno ministarstvo

0 3

80

SKICA


5. POVEĆANJE EFIKASNOSTI UPRAVLJANJA RAZVOJEM

5.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja

Broj polaznika edukacije Broj Općina 0 3Broj educiranih djelatnika Broj Općina 0 3

Broj provedenih projekata Broj Općina 0 3

Broj implementiranih IKT rješenja Broj Općina 1 2Broj stručnih i studijskih posjeta Broj Općina 0 3

5.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

Broj međunarodnih organizacija i udruženja u koje je uključena Općina

Broj Općina 0 1

Broj projekata suradnje Broj Općina 0 1

81

SKICA


Prilog 4. Popis kratica

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju

ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj

AZO Agencija za zaštitu okolišaDVD Dobrovoljno vatrogasno društvoDZS Državni zavod za statistikuEFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvoEFRR Europski fond za regionalni razvojEPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvojESF Europski socijalni fondEU European union – Europska unijaFZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostHERA Hrvatske energetska regulatorna agencijaHGK Hrvatska gospodarska komoraHROTE Hrvatski regulator tržišta energijeHTZ Hrvatska turistička zajednicaHUP Hrvatska udruga poslodavacaHZZ Hrvatski zavod za zapošljavanjeHZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

ICT / IKTInformation and communications technology/Informacijsko komunikacijske tehnologije

KF Kohezijski fondKUD Kulturno umjetničko društvoLAG Lokalna akcijska grupaMINPO Ministarstvo poduzetništva i obrtaMINPOLJ Ministarstvo poljoprivredeMINT Ministarstvo turizmaMIORH Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeMRMS Ministarstvo rada i mirovinskog sustavaMRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unijeMSPM Ministarstvo socijalne politike i mladihMZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeMZOS Ministarstvo znanosti obrazovanja i športaNN Narodne novine

NUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku

PPS Destinacija destinacije pred i postsezoneSoP Sporazum o partnerstvuSWOT strengths, weaknesses, opportunities and threats / snage, slabosti, prilike i prijetnjeTS TrafostanicaTZ Turistička zajednicaZPP Zajednička poljoprivredna politika

82

· web views obzirom na utjecaj kontinuirane gospodarske i druge ljudske aktivnosti koje se...

Documents