^etvrtak, 24. februar 2005. Broj 10.612, cijena 0,6 KM

Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com

BO[WA^KOM politi~kom vrhu

zadat je udarac kojem se, sasvim je si-

gurno, nije nadao: poslije prvog rat-

nog komandanta Glavnog {taba Vrhov-

ne komande Armije BiH Sefera Hali-

lovi}a, pred Pretresno vije}e Ha{kog

suda sje{}e i wegov nasqednik Rasim

Deli}.

Da nije tako, onda Stranka demokrat-

ske akcije ne bi ju~e sa-

op{tila da - po wenoj

ocjeni - "ha{ko Tu`i-

la{tvo, na`alost, nije

odoqelo pritiscima# i,

optu`uju}i Deli}a, iz-

jedna~ilo one koji su

branili BiH sa onima

koji su je napadali.

Glavni tu`ilac Ha-

{kog suda Karla del

Ponte optu`ila je gene-

rala Rasima Deli}a za

ratne zlo~ine. Nezva-

ni~no, okosnicu optu-

`nice ~ine zlodjela ko-

ja su muxahedini, kao je-

dinica u sastavu bo-

{wa~ke Armije BiH,

po~inili tokom rata,

uglavnom nad Srbima.

Deli} je ro|en 4. fe-

bruara 1949. godine u ̂ e-

li}u. Zavr{io je Vojnu

akademiju nekada{we Ju-

goslovenske narodne ar-

mije, smjer artiqerija.

Kao oficir Jugosloven-

ske narodne armije od-

likovan je ~etiri puta.

Bo{wa~koj Armiji

BiH prikqu~io se u ju-

nu 1992. godine. Prvi ~o-

vjek Glavnog {taba Vrhov-

ne komande Armije BiH postao je 8. junu

1993. godine, poslije odluke Alije Izet-

begovi}a da smijeni wegovog prethodni-

ka generala Sefera Halilovi}a.

Deli} je bio prvi Izetbegovi}ev

vojnik do kraja rata. Poslije odlaska u

penziju, postao je savjetnik za vojna pi-

tawa Izetbegovi}evog dvostrukog po-

liti~kog nasqednika - na ~elu Stran-

ke demokratske akcije i u Pred-

sjedni{tvu BiH - Sulejmana Ti-

hi}a.

Ako je ta~na nezvani~na vi-

jest da }e se Deli}u suditi na osno-

vu komandne odgovornosti za zlo-

djela muxahedina - boraca za islam,

onda mu u Hagu ne}e biti nimalo

lako. Tim prije {to je odred "El

muxahedin# na osnovu wegove na-

redbe iz 1993. godine pot~iwen

Tre}em korpusu bo{wa~ke Armi-

je BiH, kojim je komandovao gene-

ral Sakib Mahmuqin.

Zlo~ini muxahedina prvi put su obje-

lodaweni krajem septembra 1992. godine,

kada je Vojska Republike Srpske uspjela

da zauzme wihovo upori{te u Jasenovi

kod Tesli}a. Tu su, osim dokumentacije,

prona|ene fotografije muxahedina sa od-

sje~enim glavama srpskih vojnika Blago-

ja Blagojevi}a, Brane \uri}a i Nenada

Petkovi}a.

Od tada, pa do prekida oru`anih dej-

stava, muxahedini su vode}i xihad - sve-

ti rat - ostavqali krvave, zlo~ina~ke,

tragove. Bez obzira da li su bili pod ko-

mandom Abdula Aziza, Abu Ma'alija ili

generala Envera Haxihasanovi}a, Saki-

ba Mahmuqina...

Vode}i xihad, a islam jedino i dozvo-

qava vo|ewe "svetog rata#, oni su, ispo-

stavilo se, trasirali put u Hag ne samo

generalu Haxihasanovi}u i komandantu

Sedme muslimanske brigade Amiru Ku-

buri nego i Rasimu Deli}u.

Deli} }e se u Hagu, vi{e je nego si-

gurno, suo~iti i sa video kasetama koje su

snimali, slali po svijetu, pa i prodavali

muxahedini. Na snimcima su i zlo~ini

koje su po~inili nad zarobqenim srpskim

vojnicima - ~ak i ritualna pogubqewa.

Jo{ se ne zna da li optu`nica protiv

Rasima Deli}a sadr`i i wegovo odgovor-

nost za planirawe, podsticawe i nare|i-

vawe artiqerijskih napada na civilne

ciqeve u Doboju, Modri~i, Tesli}u i Pe-

trovu, za {ta ga tereti dobojsko Okru`no

tu`ila{tvo.

U izvje{taju koje su istra`ni organi

Republike Srpske dostavili Hagu, Deli}u

se na teret stavqa da je nare|ivao i podsti-

cao osnivawe logora, u kojima su zlostavqa-

ni i ubijani srpski borci i civili. Ime

Rasima Deli}a spomiwe se i u krivi~nom

predmetu protiv odgovornih za zlo~ine po-

~iwene nad Srbima u zapadnokraji{kim

op{tinama 1995. godine, za vrijeme akcije

hrvatske vojske i policije "Oluja#...

Prema rije~ima potpredsjednika Sa-

veza logora{a Republike Srpske Slavka

Jovi~i}a, podizawe optu`nice protiv

Rasima Deli}a - "imaju}i pritom na umu

da su u Hagu ve} prvi komandant Armije

BiH Sefer Halilovi} i general Enver

Haxihasanovi}, kao i da je objelodaweno

da je vo|ena istraga protiv bo{wa~kog

ratnog vo|e Alije Izetbegovi}a - dovoq-

no govori u prilog navodima da je zlo~in

nad Srbima u BiH bio osmi{qeni i or-

ganizovani dr`avni program, koji je vo-

dio stvarawu islamske BiH#.

¥ G. K. - N. Z.

HIDROMETEOROLO[KI

ZAVOD

Prognoza vremena

RIJE^ dana

- Religiozni

ratnici ginu

za pravu veru,

a ubijaju

za pare - Tomislav

Markovi}.

DOBOJSKO UDRU@EWE PORODICA NESTALIH

DOBOJ - Na podru~ju Ozrena u ratu

je nestalo 459 srpskih vojnika i civila,

od kojih 234 jo{ nisu prona|ena, podsje-

tilo je ju~e Udru`ewe porodice nestalih

lica u Doboju povodom podizawa optu`ni-

ce protiv ratnog komandanta Glavnog {ta-

ba Vrhovne komande bo{wa~ke Armije

BiH generala Rasima Deli}a.

- Bo{wa~ka Armija BiH i jedinica

"El muxahedin# pod komandom generala

Deli}a na podru~ju Ozrena i Vozu}e po~i-

nile su vi{e masovnih zlo~ina nad srpskim

stanovni{tvom - izjavio je predsjednik

ovog Udru`ewa Vlado Petrovi} ^i~a.

Petrovi} je naglasio da je nepobitno

utvr|eno da su muxahedini masakrirali

{ezdesetak zarobqenih srpskih vojnika

i civila u svom logoru u selu Kamenici,

u op{tini Zavidovi}i.

Tijela ubijenih zarobqenika premje-

{tena su iz masovne grobnice na, do sada,

nepoznatu lokaciju.

Vlado Petrovi} je naveo da su jedini-

ce Drugog i Tre}eg korpusa i odred "El

muxahedin# na Ozrenu poru{ili i opu-

sto{ili dva manastira iz 13. i 14. vijeka,

Sveta trojica u Vozu}oj i Sveti Pantelej-

mon u Gostovi}ima, kao i 24 crkve i ve}i

broj grobaqa.

Sa Ozrena je iz 12 masovnih grobni-

ca, dodao je on, izmje{teno ukupno 138 ti-

jela, uglavnom `rtava muxahedina.

Najve}a grobnica ubijenih Srba bi-

la je u mjestu Ku~i{te, u zavidovi}koj op-

{tini. Iz we su, tvrdi Vlado Petrovi}

^i~a, izmje{tena 64 tijela.

¥ Sl. P.

TRAGOM HA[KE OPTU@NICE PROTIV BO[WA^KOG GENERALA RASIMA DELI]A

Nezvani~no, Deli} je optu`en zbog zlo~ina

muxahedina koji su u BiH vodili vjerski

sveti rat - xihad

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

ZAGREB

Nestalo 500

qudskih embriona

ZAGREB - Sa Odjeqewa ginekologije

"Petrove bolnice# u Zagrebu nestalo je oko

500 qudskih embriona, saop{tila je Upra-

va bolnice.

Nestanak embriona utvr|en je nakon

{to je ju~era{wi "Jutarwi list# objavio

da se u "Petrovoj bolnici# nalazi 500 em-

briona, koje je tamo, ve}inom ilegalno, ~u-

vao poznati zagreba~ki stru~wak za lije~e-

we neplodnosti i umjetnu oplodwu Asim

Kurjak, javio je dopisnik Srne.

Ministarstvo zdravqa Hrvatske danas

je potvrdilo medijske natpise da je wegova

inspekcija jo{ 2003. godine do{la do otkri-

}a da su u "Petrovoj bolnici# u Zagrebu ile-

galno ~uvani embrioni iz bolnice "Sveti

duh# koju je vodio dr Asim Kurjak i koji se

o novonastaloj aferi jo{ nije oglasio.

Protiv Kurjaka je ranije podnesena kri-

vi~na prijava zbog toga {to je navodno zlo-

upotrebqavao qudske embrione. ¥

OD DEJTONA

DO RASPADAStrana 3.

RUKA VISI

U VAZDUHUStrana 5.

NEVOQAMA

NIKAD KRAJAStrana 14.

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.168577 1.171506 1.174435

Kanada 124 CAD 1 1.199029 1.202034 1.205039

Danska 208 DKK 1 0.262167 0.262824 0.263481

Hrvatska 191 HRK 100 25.955416 26.020467 26.085518

Norve{ka 578 NOK 1 0.236177 0.236769 0.237361

Slovenija 705 SIT 100 0.813807 0.815847 0.817887

[vedska 752 SEK 1 0.214437 0.214974 0.215511

[vajcarska 756 CHF 1 1.267750 1.270927 1.274104

V. Britanija 826 GBP 1 2.820501 2.827570 2.834639

SAD 840 USD 1 1.477650 1.481353 1.485056

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.426935 2.433018 2.439101

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52948

broj 038

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 24.2.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

PREMIJER PERO BUKEJLOVI]

Gra|anski ratPredsjednik Vlade Republike Srpske Pe-

ro Bukejlovi} izjavio je ju~e Tanjugu da je ha-

{ka optu`nica protiv Rasima Deli}a potvr-

da da je u BiH vo|en gra|anski rat i ratnih zlo-

~ina na sve tri strane tokom rata.

- To pokazuje da se ne mo`e govoriti o agre-

siji, nego da je u BiH vo|en gra|anski rat -

rekao je Bukejlovi}.

Premijer Republike Srpske je dodao da

optu`nica protiv generala Deli}a, koji }e se

u ponedjeqak predati Ha{kom tribunalu,

omogu}ava da i me|unarodne organizacije

shvate karakter rata vo|enog u BiH po-

~etkom protekle decenije.

OPTU@NICESlavko Jovi~i} tvrdi da su u Sa-

rajevo, osim protiv Rasima Deli}a,

stigle jo{ tri optu`nice protiv Bo-

{waka. Rije~ je, isti~e, o ~lanu rat-

nog Predsjedni{tva BiH Ejupu Gani-

}u i jo{ dvojici qudi, ~ija imena Jo-

vi~i} nije mogao da ka`e.

- Ovih dana sa wima se pregovara

o dobrovoqnoj predaji, a ~ekala se re-

akcija Rasima Deli}a. Imena ovih qu-

di bi}e objelodawena kada Deli} ode

u Hag - rekao je Jovi~i}.

PRAVDAPredsjednici Udru`ewa "Istina#

Du{an Zurovac i Udru`ewa porodica

zarobqenih boraca i nestalih civila

Isto~nog Sarajeva Milan Mandi} ka-

`u da odlaskom Rasima Deli}a u Hag

"pravda ni izbliza ne}e biti zadovo-

qena#. Oni ka`u da, "dok se pred su-

dom u Hagu ne na|u svi Bo{waci iz naj-

vi{eg vojnog i politi~kog vrha tada-

{we Republike BiH, me|u kojima mo-

raju biti Ejup Gani} i Haris Silajxi},

pravda ne}e biti zadovoqena#.

^ETVRTKOM U "GLASU SRPSKE"

LOV I

RIBOLOVStrana 21.

Rasim Deli}: Vrijeme za polagawe ra~una

XIHAD [AQE U HAG

ZLO^INI NA OZRENU

Prije podne }e biti promjenqivo obla~-

no, uglavnom bez padavina. U drugom dijelu

dana o~ekuje se porast obla~nosti i padavi-

ne, pogotovo u Hercegovini i na zapadu Re-

publike. Jutarwa temperatura od minus os-

am do osam, a dnevna od minus dva do 10 ste-

peni.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

~etvrtak, 24. februar 2005.NOVOSTI2

BAWA LUKA - Nezavisni od-

bor za izbor direktora policije

Republike Srpske ju~e nije iza-

brao kandidata kojeg }e republi~-

koj Vladi predlo`iti na ovu du-

`nost.

Prema rije~ima predsjednika

Odbora Ilije Luki}a, ovo nije

u~iweno jer sjednici nisu prisu-

stvovali svi wegovi ~lanovi ali i

zbog "niza drugih detaqa do kojih

je ovo tijelo do{lo u razgovoru sa

kandidatima#.

- Ju~e je do{lo svih pet kan-

didata. Dostavili su tra`enu doku-

mentaciju, i sa wima smo obavili

razgovor. Odr`a}emo jo{ jednu

sjednicu na kojoj }emo izabrati kan-

didata i prijedlog proslijediti

Ministarstvu unutra{wih poslo-

va i Vladi Republike Srpske - re-

kao je Luki}.

Predsjednik Nezavisnog odbo-

ra rekao je da bi se naredna sjedni-

ca mogla odr`ati veoma brzo, pred-

lo`eno je da to bude polovinom

sqede}e nedjeqe.

- Jedan ~lan Odbora nije pri-

sustvovao iz opravdanih razloga.

Narednoj sjednici mora prisustvo-

vati svih sedam ~lanova Nezavi-

snog odbora, jer da bi se izabrao

kandidat potrebna su ~etiri glasa

od ukupnog broja ~lanova odbora -

objasnio je Luki}.

On je dodao da je pet kandida-

ta na razgovoru pokazalo da pozna-

ju svoj posao, a da su za dvojicu sti-

gle odre|ene pritu`be na wihov

raniji rad.

- Odboru su stigle primjedbe

za kandidate Fadila Jagawaca i

Dragomira Andana. Odbor im je

predo~io sadr`aj primjedbi i oni

su dali odgovore na wih - rekao je

Ilija Luki}.

Na novinarsko pitawe da li }e

se kandidatima vjerovati na rije~

ili }e Odbor provjeravati wiho-

ve odgovore i tvrdwe iz pritu`bi,

Luki} je kratko odgovorio:

- Konsultova}emo se i vidjeti

ima li potrebe da potra`imo do-

datne izvore.

Fadil Jagawac rekao je posli-

je razgovora da se kandidovao "ne

gledaju}i {to je Bo{wak, ve} kao

profesionalni slu`benik#.

- ^iwenica da sam se prijavio

za direktora policije Srpske, a

dolazim iz Federacije BiH zna~i

da je moja ratna pro{lost ~ista, da

se ne bojim, da nemam nikakvih "re-

pova# i da mogu da radim u Bawoj

Luci. To mora svima da bude jasno.

Trenutno radim u Lukavici. Osnov-

ni ciq mi je profesionalizam -

rekao je, izme|u ostalog, Fadil Ja-

gawac.

On je dodao da se ne}e smatra-

ti o{te}enim ako ne bude izabran

na mjesto direktora policije Re-

publike Srpske. S druge strane,

kandidat Dragomir Andan nije `e-

lio da govori o anonimnim prija-

vama u kojima je navedeno da se

protiv wega vode disciplinski po-

stupci.

Podsjetimo, osim Jagawca u An-

dana, kandidati za mjesto direkto-

ra policije Republike Srpske su i

Nedeqko Kesi}, Nenad Dragi{i}

i Dragomir Jovi~i}.

¥ J. NOVKOVI]

NEZAVISNI ODBOR ZASJEDAO U BAWOJ LUCI

DIREKTORA JO[ NEMA SARAJEVO - Visoki pred-

stavnik za BiH Pedi E{daun

ukazao je da je kqu~na komponen-

ta nastojawa BiH da se pripre-

mi za pregovore o Stabilizaci-

ji i pridru`ivawu sa Evropskom

unijom postojawe efikasne po-

licije koja mo`e da se bori pro-

tiv kriminala, saop{teno je ju-

~e iz Kancelarije visokog pred-

stavnika.

Govore}i o pismu komesara

Evropske unije za pro{irewe

Olija Rena predsjedavaju}em Sa-

vjetu ministara BiH Adnanu

Terzi}u i premijerima Srpske i

Federacije BiH Peri Bukejlo-

vi}u i Ahmetu Haxipa{i}u, u

kome se nagla{ava kqu~na va-

`nost uspje{ne reforme poli-

cije za proces pridru`ivawa

BiH Uniji, E{daun je naveo da

to "treba organizovati u skla-

du sa najboqom evropskom prak-

som, te na osnovama profesio-

nalnih, a ne politi~kih krite-

rijuma#.

Visoki predstavnik je nagla-

sio da za uspje{nu reformu po-

licije sve buxetske nadle`no-

sti moraju da budu prenesene na

nivo BiH, da se reforma poli-

cije mora sprovesti na osnovu

geografskih podru~ja organizo-

vanih radi postizawa maksimal-

ne efikasnosti i da se mora

eliminisati o~igledno uplita-

we politike u rad policije.

- Ova tri na~ela se moraju

sprovesti ako BiH `eli da is-

puni uslove Brisela - rekao je

E{daun i dodao da je jednako va-

`na ~iwenica da }e ova tri na-

~ela pomo}i kako bi se za sve

gra|ane ove zemqe osigurali vi-

soki standardi profesionalnog

rada policije, na {ta imaju pra-

vo i ~ega su dugo bili uskra}e-

ni.

Prema wegovoj ocjeni, ova

na~ela }e stvoriti od BiH si-

gurno mjesto za `ivot - navodi

se u saop{tewu iz Kancelarije

visokog predstavnika. ¥ N. Z.

VISOKI PREDSTAVNIK PEDI E[DAUN

Kqu~ - reforma policije

SARAJEVO - Direktor

Uprave za indirektno oporezi-

vawe Kemal ^au{evi} rekao je

ju~e u Sarajevu da primjena Za-

kona o akcizama te~e planira-

nom dinamikom i da bi ove godi-

ne trebalo da bude prikupqeno

blizu dvije milijarde maraka,

nagla{avaju}i da se mjese~ni

plan u potpunosti sprovodi, ja-

vila je Srna.

On je, na seminaru o pore-

zu na dodatnu vrijednost, ista-

kao da su prihodi za nekoliko

procenata iznad pro{logodi-

{wih, kao i planiranih u ovoj

godini, a rezultat toga je i po-

ve}awe akciza na odre|ene pro-

izvode.

On je naglasio da jedinstve-

ni ra~un djeluje besprijekorno

i da 12 komercijalnih banaka

obavqa usluge za Upravu i da se

sredstva slivaju svakodnevno, na-

kon ~ega se distribuiraju.

- Svakodnevno se oko 980 hi-

qada maraka usmjeri za finan-

sirawe organa BiH, zatim se

podmiruju tro{kovi inostranog

duga, a ostatak se raspodjequje na

Srpsku, Federaciju i distrikt

Br~ko prema unaprijed utvr|e-

noj formi - rekao je, izme|u

ostalog, Kemal ^au{evi}. ¥

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE

Prihodi po planu

BRISEL - Evropska unija

ju~e je ponovo upozorila Hrvat-

sku da mora pomo}i u hap{ewu

odbjeglog ha{kog optu`enika ge-

nerala Ante Gotovine prije po-

~etka razgovora o ~lanstvu u uni-

ju.

- Va`no je da se obezbijedi

puna saradwa sa sudom u Hagu

prije po~etka pregovora o ~lan-

stvu u Evropsku uniju - rekla je

Kristina Na|i, portparol evrop-

skog komesara za pro{irewe

Olija Rena, prenosi Srna.

S druge strane, glavni tu`i-

lac Ha{kog tribunala Karla del

Ponte izjavila je ju~e da se od-

bjegli ha{ki optu`enik hrvat-

ski general Ante Gotovina na-

lazi u Hrvatskoj.

Ona je u intervjuu za austrij-

sku televiziju rekla da se Goto-

vina "nigdje ne mo`e tako dobro

kriti, kao {to to ~ini u Hrvat-

skoj# i dodala da ga veliki broj

Hrvata do`ivqava kao heroja,

prenijela je Srna.

- Dakle, za{to bi se negdje

drugo zadr`avao, gdje bi vi{e ri-

zikovao - pita Del Ponte.

Ona je ponovila da Gotovini

poma`u "odre|eni slojevi naro-

da i vlasti# u Hrvatskoj. ¥

EVROPSKA UNIJA PORU^ILA HRVATSKOJ

BEOGRAD - Na Zavodu za sud-

sku medicinu i kriminalistiku u

Zagrebu ju~e je identifikovano

16 posmrtnih ostataka Srba, od

kojih je 14 nastradalih u hrvat-

skoj akciji "Oluja#, ~ija su tije-

la ekshumirana sa kninskog, gra-

~a~kog i koreni~kog grobqa - re-

kao je Srni {ef Dokumentacio-

no-informativnog centra "Veri-

tas# Savo [trbac.

Preostala dva tijela, bra~ni

par Bosanac, Gajo (1903) i Saveta

(1918), iz Pakra~kih Batiwana,

kod Pakraca, nastradao je od mi-

ne 1992. godine u ku}i svog sina.

Minu su postavili pripadni-

ci hrvatskih "zengi#, a wihovi

le{evi su izvu~eni ispod ru{e-

vina 2004. godine.

Me|u 14 identifikovanih na-

stradalih u "Oluji# su:

Dane Peri} (ro|en 1939. u mjestu

Mekiwar, Korenica), Stana Ga-

gi} (ro|ena 1922. u Zelengradu,

Obrovac), Veqko Lali} (ro|en

1960. u Goricama, [ibenik), Mi-

lan Vukadin (ro|en 1954. u Vrb-

niku, Knin), Obrad Bojani} (ro-

|en 1952. u @agrovi}u, Knin),

Dragan Novoselac (ro|en 1969. i

Civqanama, Knin), Dmitar Vu~ak

(ro|en 1930. u Civqanama, Knin),

Branko Vukovi} (ro|en 1939. u

Kninu), Nikola Jeli} (ro|en 1940.

u Kninu), Gli{o ^u~ak (ro|en

1934. u Golubi}u, Knin), Rade

Predojevi} (ro|en 1946. u Bistri-

ci, Prijedor), Zdravko Soviq (ro-

|en 1959. u Udbini, Korenica),

Ranko Legen (ro|en 1947. u Veli-

koj Klisi, Daruvar), Milan Mi-

lovanovi} (ro|en 1947. u Derin-

gaju, Gra~ac).

U posqedwe tri godine iden-

tifikovano je oko 300 tijela srp-

skih `rtava u Hrvatskoj.

Na spisku nestalih, koje ima "Ve-

ritas#, trenutno je 2.717 Srba ne-

stalih u ratu u Hrvatskoj od 1991.

do 1995. godine.

IDENTIFIKOVANI POSMRTNI OSTACI [ESNAESTORO SRBA

Ministarnije do{ao

BAWA LUKA - Predstavni-

ci Sindikata zdravstva Republi-

ke Srpske izrazili su razo~a-

rewe otkazivawem ju~era{weg

sastanka sa ministrom zdravqa

i socijalne za{tite Ivom Ko-

mqenovi}em.

U Ministarstvu zdravqa i

socijalne za{tite otkazivawe

sastanka opravdali su "tehni~-

kim razlozima#.

Oni navode da je ministar

Komqenovi} ju~e imao niz sasta-

naka od kojih su neki iskrsli na-

knadno. Tako|e, navode oni, mi-

nistar je posjetio i Zavod za dis-

trofi~are u Bawoj Luci.

Predsjednik republi~kog

Sindikata zdravstva Milenko

Granuli} ka`e da je sastanak ko-

ji je zakazan u pro{li petak ot-

kazan jedan ~as prije wegovog odr-

`avawa.

- Smatramo da je to neozbi-

qan potez ministra. Te{ko}e u

zdravstvu su se nagomilale. Iz-

me|u ostalog, imamo primjera

zdravstvenih ustanova u kojima

direktori tu du`nost obavqaju i

15 godina, a u pojedinim ustano-

vama upravni odbori i po sedam

godina nisu zasjedali - navodi

Granuli}.

@eqeli smo, dodao je on, da

razgovaramo o pove}awu cijene

rada, dugovawima, o neophodno-

sti hitnog usvajawa zakona o

zdravstvenoj za{titi i zdravstve-

nom osigurawu, osnovnom paket

zdravstvene za{tite...

Milenko Granuli} ka`e da

sindikalci o~ekaju poziv Mini-

starstva da razgovaraju o ovim

pitawima.

¥ R. [.

SINDIKAT ZDRAVSTVA

BAWA LUKA - Sekretar

Udru`ewa gra|ana "Zajedno do

istine# Goran Dra`i} smatra da

su tu`be gra|ana, koji su zbog sud-

skih odluka izgubili zamijewenu

imovinu, protiv Republike Srp-

ske - neminovne.

Dra`i} je na ju~era{woj kon-

ferenciji za novinare u Bawoj Lu-

ci naveo da je do sada tu`bu protiv

Srpske podno ~lan Udru`ewa Bo-

{ko \aji}. Ostali gra|ani, isti-

~e on, tu`be moraju podnijeti ka-

ko bi za{titili svoja imovinska i

qudska prava.

Podsje}amo, rije~ je uglavnom

o Srbima koji su prije rata `ivje-

li u Hrvatskoj i Federaciji BiH,

a svoju su imovinu mijewali sa oni-

ma koji su u istom periodu `ivje-

li u dana{woj Republici Srpskoj.

Ve}inu ugovora o zamjeni imo-

vine od 1992. do 1998. godine sudo-

vi u Republici Srpskoj su poni-

{tili na osnovu op{tih, ratnih

okolnosti. Zbog takvih odluka, oni

su u Srpskoj izgubili zamijewenu

imovinu, a zbog razli~ite primje-

ne pravnih propisa nisu mogli da

dobiju prijeratnu u Hrvatskoj i u

Federaciji BiH.

Advokat Udru`ewa Predrag

Radulovi} skrenuo je pa`wu na ~i-

wenicu da gra|ani koji su posli-

je zamjene oti{li iz Srpske u Hr-

vatsku i Federaciju BiH, tek po-

slije deset i vi{e godina tra`e

poni{tewe ugovora i povrat pri-

jeratne imovine u Srpskoj.

Prema wegovim rije~ima jedi-

ni i stvarni motiv za takve postup-

ke je to {to je cijena imovine u

Srpskoj porasla.

- Zakoni su bili isti i tada i

sada. U pitawu je ~isti profit na

{tetu Srba, koji ostaju bez imovi-

ne na obje strane i od kojih se na

takav na~in prave socijalni slu~a-

jevi i besku}nici - rekao je advo-

kat Predrag Radulovi}.

Radulovi} je najavio i "optu-

`ne prijedloge# protiv sudija u

Srpskoj za koje se utvrdi da su pri-

likom odlu~ivawa o ugovorima o

zamjeni zloupotrijebili svoja

ovla{}ewa. On vjeruje da }e svi

slu~ajevi o poni{tenim ugovorima

o zamjeni imovine koji dospiju na

reviziju pred Vrhovni sud Repu-

blike Srpske biti rije{eni u ko-

rist Srba.

Goran Dra`i} podsje}a da su

sudovi u Srpskoj donosili presude

u korist Bo{waka i Hrvata, a za-

postavqali interese Srba.

- Problem je {to nema dogovo-

ra sa Federacijom BiH i Hrvat-

skom za na~in rje{avawa tog pita-

wa - istakao je sekretar Udru`e-

wa Goran Dra`i}.

¥ V. JAWI]

UDRU@EWE GRA\ANA "ZAJEDNO DO ISTINE"

Uhapsite Gotovinu @rtve "Oluje"

Kandidati ~ekaju red: Jagawac, Kesi}, Dragi{i} i Andan(Snimio R. OSTOJI])

Ju~e nije izabran kandidat za direktora policije zbogodsustva jednog ~lana Odbora. Kandidati dostavilidodatnu dokumentaciju. Popravni naredne nedjeqe

BORBA SE NASTAVQANeminovne tu`be protiv RepublikeSrpske, tvrde u Udru`ewu. Profitna {tetu Srba

Milenko Granuli}: Neozbiqan potez

NEPRAVDA- Srbi nemaju ista prava kao

Bo{waci i Hrvati kada je rije~

o konstitutivnosti, za{titi qud-

skih prava i zamjeni nekretnina.

Tra`imo da se prema Srbima ko-

ji su zamijenili svoju imovinu u

Hrvatskoj i Federaciji BiH do-

sqedno primjewuju va`e}i zako-

ni. Ako Evropska unija po~ne pre-

govore sa Hrvatskom o prijemu u

weno ~lanstvo, a ova pitawa se

ne budu rje{avala, smatra}emo da

me|unarodna zajednica samo de-

klarativno podr`ava povratak

Srba - poru~io je predsjednik

Udru`ewa Dane ^ankovi}.

ZAGREB - Srpkiwa Zorana

Bani} podnijela je ustavnu tu-

`bu i zatra`ila da joj bude uki-

nuta presuda hrvatskog pravosu-

|a izre~ena zbog zlo~ina nad ci-

vilnim stanovni{tvom u [kabr-

wi kod Zadra u jesen 1991. godi-

ne, izjavio je wen advokat Luka

[u{ak, prenijela je Srna.

Bani}eva, koju je sud u Za-

dru osudio na deset godina zatvo-

ra, a Vrhovni sud Hrvatske

joj skratio kaznu na {est godi-

na, tra`i ponovno su|ewe jer sma-

tra da joj nije su|eno nepristra-

sno i zakonito.

Ona se `ali {to je osu|ena

zbog krivi~nog djela ratnog zlo-

~ina, s obzirom na to da u presu-

di nije opisana nijedna radwa iz

koje bi se to moglo zakqu~iti, kao

i na dio presude u kojoj joj se sta-

vqa na teret da je u~estvovala "u

sprovo|ewu ideje o stvarawu "Ve-

like Srbije#, iako ni za to ne po-

stoje dokazi. Ona tvrdi da je pre-

suda donesena na osnovu protivr-

je~nih iskaza svjedoka.

Bani}eva navodi da nije bilo

nijednog neposrednog svjedoka na-

vodnog zlo~ina, ve} su sva svjedo-

~ewa bila "iz druge ruke# u koji-

ma su svjedoci navodili tek "da

su ~uli# za je ona po~inila zlo~in

nad civilnim stanovni{tvom u

[kabrwi kod Zadra u jesen 1991.

Pedesetdvogodi{wa Zorana

Bani}, biv{a medicinska sestra

iz Zemunika Gorweg, kod Zadra, je

u pritvoru zagreba~kog Okru`nog

zatvora, gdje ~eka odluku o tome

gdje }e nastaviti slu`iti kaznu. ¥

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. DOGA\AJI

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

Oskar, najpresti`nija film-

ska nagrada, po 77. put bi}e do-

dijeqena 27. februara u Kodak

teatru. Bi}e to jo{ jedna pri-

lika da se Holivud divi sam se-

bi.

Pozla}ena statua filmske

nagrade nad nagradama, umota-

na u najlon, nestrpqivo ~eka

novi susret sa zvijezdama sed-

me, po parama prve umjetno-

sti.

BEOGRAD - Savjet mini-

stara Srbije i Crne Gore zatra-

`io je od Ha{kog tribunala da

ustupi Beogradu proces protiv

biv{eg generala Vojske Repu-

blike Srpske Dragomira Milo-

{evi}a, optu`enog za zlo~ine

nad civilnim stanovni{tvom

Sarajeva 1994-1995. godine javi-

la je Beta.

U zahtjevu, koji je potpisao

ministar za qudska prava i pra-

va nacionalnih zajednica Rasim

Qaji}, vlada u Beogradu izrazi-

la je spremnost da preuzme su|e-

we generalu Milo{evi}u, dr`a-

vqaninu Srbije i Crne Gore, i

nazna~ila da ispuwava sve uslo-

ve za to.

Glavni tu`ilac Karla del

Ponte od sudija Tribunala je ne-

davno zvani~no zatra`ila da

ovaj slu~aj ustupe pravosu|u

BiH, odnosno vije}u za ratne

zlo~ine pri Sudu u Sarajevu. Po-

sebno vije}e Ha{kog tribunala

jo{ nije donijelo odluku o tom

zahtjevu Tu`ila{tva.

- Srbija i Crna Gora je voq-

na i odgovaraju}e pripremqena

da sudski goni sve po~inioce

ratnih zlo~ina. Sposobnost su-

dova u na{oj zemqi za to je pri-

znala i glavni tu`ilac u zahtje-

vu za ustupawe su|ewa Vladimi-

ru Kova~evi}u - navodi u pismu

Tribunalu ministar Rasim Qa-

ji}.

Vlasti Srbije i Crne Gore

su taj zahtjev uputile na zahtjev

branioca generala Milo{evi-

}a, beogradskog advokata Brani-

slava Tapu{kovi}a. ¥

Beogradumjesto

Sarajeva

PODVU^ENO3

BEOGRAD - Dejtonski sporazum

je mrtvoro|en~e i SAD i Zapad mo-

raju priznati da on nije uspio, a da

BiH prijeti raspad - ocijenili su

ju~e ameri~ki i doma}i stru~waci

na okruglom stolu u Beogradu povo-

dom 10 godina Dejtona.

Ministar komunikacija i tran-

sporta BiH u ostavci i ~lan Pred-

sjedni{tva Partije demokratskog

progresa Branko Doki} nije se sa-

glasio sa stavom sagovornika o po-

trebi odr`avawa jedne

me|unarodne konferen-

cije o teritorijalnoj pre-

raspodjeli BiH, navode-

}i da bi to, s obzirom na

sada{wi odnos snaga i ve-

lika ovla{}ewa visokog

predstavnika, vodilo

stvarawu centralizovane

BiH.

Doki} se nije slo`io

ni sa konstatacijom da je

u BiH na djelu "etni~ko

~i{}ewe u miru# i dodao

da postoje odlasci qudi,

ali da se to ne de{ava

zbog nepovjerewa, nego u

ve}ini slu~ajeva zbog to-

ga {to qudi nemaju posao,

{to je najve}i problem

BiH.

On je rekao da je u

BiH ekonomija slaba zbog

toga {to je zemqa u postratnom pe-

riodu, {to je u tranziciji, i zbog to-

ga {to se u BiH sve politizuje, a

svemu tome doprinosi visoki pred-

stavnik, koji ima apso-

lutnu mo} i svojim mjera-

ma doprinosi da narod ne-

ma povjerewa u svoje iza-

brane predstavnike.

- I mi u BiH imamo

svoju Bijelu ku}u, jer je

zgrada u kojoj je visoki

predstavnik bijela - rekao je Doki}.

Profesor na Univerzitetu za

nacionalnu odbranu u Va{ingtonu

Stiven Mejer rekao je da je Dejton-

ski sporazum stvorio jedno depre-

sivno dru{tvo u BiH, gdje nema ni-

kakvog napretka ni na poqu ekono-

mije, ni multietni~nosti, ni siste-

ma odbrane.

Mejer smatra da podjelu ili te-

ritorijalno prilago|avawe BiH ne

treba vidjeti kao ne{to negativno,

jer granice nisu dio bo`anskog pla-

na.

- Za{to da se ne dopusti dezin-

tegracija BiH putem jedne me|una-

rodne konferencije pod okriqem

Ujediwenih nacija, Evropske unije i

u koordinaciji sa SAD i uz u~e{}e

predstavnika u regionu. Za{to da se

ne odr`e referendumi? Za{to da

Republika Srpska ne odr`i refe-

rendum? - rekao je Mejer.

Profesor na Fakultetu poli-

ti~kih nauka u Beogradu Nenad Kec-

manovi} rekao je da nema sumwe da

}e se BiH raspasti i da je desetogo-

di{wi bilans sprovo|ewa Dejton-

skog sporazuma vrlo mr{av, te da je

trenutno na djelu dovr{etak etni~-

kog ~i{}ewa u BiH putem sitnog te-

rora i mr`we.

On je naveo da je jedino rje{e-

we pregrupisavawe Balkana po et-

ni~kim granicama i da se pri tome

ne treba pla{iti novih sukoba.

- Qudi u BiH se ne vra}aju svojim ku-

}ama, nego ih prodaju, a jo{ gore je

to {to odlaze oni koji su mawi-

na, a opstali su tokom cije-

log rata. Oni ka`u da odla-

ze zbog mr`we kom{ija, ko-

lega, prijetwi, okretawa

glave i neotpozdravqawa -

ka`e Kecmanovi}.

On je rekao da je Sara-

jevo, gdje je nekada `ivio i

radio, postalo gotovo ~isto

muslimanski grad, u kojem je

ostalo jedva deset odsto

predratnih Srba.

Kecmanovi} je naveo da

u BiH, koja je pod protekto-

ratom, postoji paralelan si-

stem vlasti doma}ih organa

i visokog predstavnika, ko-

ji ima apsolutnu vlast, kao

nekada britanski koloni-

zatori u Indiji.

[ef Centra za me|una-

rodne odnose iz Bawe Luke

Milo{ [olaja rekao je da je

Kancelarija visokog pred-

stavnika trenutno "fantom vlasti i

fantom dr`ava u BiH#.

Okrugli sto odr`an je u orga-

nizaciji beogradskog Srpsko-ame-

ri~kog centra. ¥

OKRUGLI STO O MIROVNOM SPORAZUMU ZA BiH

OD DEJTONA DO RASPADA? Dejtonski sporazum stvorio depresivno dru{tvo u BiH,smatra Stiven Mejer. Na djelu dovr{etak etni~kog~i{}ewa u BiH putem sitnog terora i mr`we, mi{qewaje Nenad Kecmanovi}

ZORANA BANI] TRA@I NOVO SU\EWE

Svjedo~ewa iz druge ruke BR^KO - Supervizor za Br~ko

Suzan Xonson izdala je ju~e nalog

kojim je navedena "obaveza pribavqa-

wa odobrewa za raspolagawe javnom

imovinom#.

- Svako raspolagawe javnom imo-

vinom, u {ta spada pravo gra|ewa na

javnom zemqi{tu, bilo koje vrste iz-

gra|enom ili neizgra|enom, dugoro~-

ni zakup javnog zemqi{ta i objekata

kao i svi sporazumi, dokumenti ili

odluke koje imaju komercijalnu vri-

jednost sli~nu prodaji, mora biti u

skladu sa zakonom i uz prethodno da-

to pismeno odobrewe supervizora -

navela je Xonson.

Prema ovom nalogu, "raspolaga-

wa na koja se odnosi mehanizam dava-

wa odobrewa, a koja supervizor nije

odobrio postaju ni{tavna, osim uko-

liko ne odlu~i druga~ije#.

- To je jo{ jedno pravno sredstvo

koje je rezultat na{e odlu~nosti da

se borimo protiv korupcije i da osi-

guramo da se javnom imovinom raspo-

la`e otvoreno, u skladu sa zakonom i

Kona~nom odlukom, te u interesu di-

strikta - istakla je supervizor Xon-

son.

Ona ka`e da je obaveza Vlade i

Skup{tine u Br~kom da preduzmu

sve mjere kako bi se nalog i primi-

jenio.

¥ M. \.

BAWA LUKA - Umjesto da do-

prinesu napretku trgovinske sarad-

we, a time i rastu i razvoju poqo-

privredne proizvodwe u Srpskoj,

ugovori o slobodnoj trgovini nano-

se {tetu doma}oj poqoprivredi.

Ovakav stav saop{tio je ju~e na

konferenciji za novinare u Bawoj

Luci predsjednik Udru`ewa poqo-

privrednih proizvo|a~a Srpske Vla-

dimir Usorac.

Prema wegovim rije~ima, Hr-

vatska i Srbija i Crna Gora, sa ko-

jima je BiH zakqu~ila ugovore o slo-

bodnoj trgovini, kr{e preuzete oba-

veze iz tog dokumenta.

Uglavnom je rije~ o podsticaju

proizvodwe i izvoza mimo dozvoqe-

nih okvira, raznim necarinskim i

drugim mjerama kojima je prakti~no

onemogu}en izvoz iz BiH poqopri-

vrednih i prehrambenih proizvoda

u te dvije zemqe - rekao je Usorac.

On je dodao da je Komisija za po-

qoprivredu Ministarstva spoqne

trgovine i ekonomskih odnosa BiH

predlo`ila aneks ugovora na osno-

vu kojeg bi se uvela carina od 40 od-

sto na uvoz poqoprivrednih proiz-

voda, kao {to je to bilo godinu da-

na prije stupawa na snagu ugovora o

slobodnoj trgovini.

- To su na sastanku Mje{ovite

komisije za pra}ewe sprovo|ewa ugo-

vora o slobodnoj trgovini izme|u

BiH i Hrvatske, prekju~e u Zagrebu,

trebalo da zastupaju predstavnici

BiH, ali to nije bilo tako. Sasvim

je izvjesno da je opet nadja~ao odre-

|eni trgova~ki lobi u okriqu Mi-

nistarstva spoqne trgovine i eko-

nomskih odnosa BiH Dragi{e Me-

ki}a, u ~ije ime je nastupao i zamje-

nik ministra - rekao je Usorac i do-

dao da }e biti zatra`ene smjene.

Govore}i o veoma te{kom polo-

`aju u kojem su se zbog zabrane no-

madske ispa{e na{li brojni vla-

snici ovaca, Usorac je rekao

da }e od republi~ke Vlade bi-

ti zatra`eno da im hitno

obezbijedi 500 hiqada mara-

ka za nabavku sijena kako

bi se od uginu}a spasila

brojna stada.

P r e d s j e d n i k

Sekcije mqekara

Dragan Joki} pozvao

je novog ve}inskog

vlasnika "Bawolu~-

ke mqekare# - "Subo-

ti~ku mqekaru# da do

ponedjeqka izmiri dug od oko mili-

on maraka za mlijeko isporu~eno u

posqedwa ~etiri mjeseca.

U suprotnom, Joki} je najavio

da }e poqoprivrednici - kooperan-

ti od ponedjeqka prestati s isporu-

kama "Bawolu~koj mqekari# i blo-

kirati ulaz drugim proizvo|a~ima.

O te{ko}ama poqoprivredni-

ka, a posebno u sto~arskoj proizvod-

wi u Srpskoj, govorili su predsjed-

nik Sekcije za sviwarstvo Mi{o

Maq~i} i Slobodanka Milo{evi},

predsjednik Sekcije uzgoja junadi.

¥ M. MIQU[

RASPOLAGAWE JAVNOM IMOVINOM U BR^KOM

Odobrewe pa posao

UPOZOREWE POQOPRIVREDNIKA SRPSKE

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Narodne skup{tine Repu-

blike Srpske Du{an Stoji~i}

sastao se ju~e u Bawoj Luci sa

predstavnicima Nacionalnog

demokratskog instituta za

BiH predvo|enih direktorom

Niv O' Konor.

Stoji~i} i O' Konor su za-

kqu~ili da saradwa izme|u

parlamenta Srpske i Nacio-

nalnog demokratskog institu-

ta za BiH treba da bude boqa,

navodi se u saop{tewu iz Sto-

ji~i}evog kabineta.

- O' Konor je insistirala

da Narodna skup{tina {to

prije donese kodeks pona{a-

wa ~iji je tekst ve} pripre-

mqen i iznijela primjedbe na

efikasnost rada skup{tin-

skih odbora - isti~e se u sa-

op{tewu.

Predsjednik Skup{tine

Srpske je prihvatio da orga-

nizuje sastanak sa predsjedni-

cima skup{tinskih odbora uz

u~e{}e Nacionalnog demo-

kratskog instituta.

¥ N. D.

KABINET PREDSJEDNIKA NARODNE SKUP[TINE

Unapre|ewe saradwe

STRAH - Srbi se boje da u ovom trenut-

ku u|u u razgovore o ustavnim pro-

mjenama u BiH, iako su svjesni ~iwe-

nice da ni{ta nije savr{eno, ali se

pla{e da bi visoki predstavnik u

svojoj praksi pona{awa mogao da is-

koristi svoje ste~eno pravo i namet-

ne rje{ewe - mi{qewa je Branko

Doki}.

On je naveo da su jo{ jedan raz-

log za strah i rije~i ~lana Pred-

sjedni{tva BiH Sulejmana Tihi}a,

koji je vi{e puta izjavio da je vi-

soki predstavnik potreban sve dok se

ne promijeni Ustav BiH.

- Na`alost, SAD u ovom trenutku

nisu naklowene ili nisu spremne da

razumiju jednu realnost, koju Srbi tra`e -

Srbi su zadovoqni da Republika Srpska osta-

ne u BiH, sa dejtonskim ovla{}ewima i nad-

le`nostima - dodao je Branko Doki}.

Skup u Beogradu: Decenija neuspjeha

UGOVORI ZA [TETU Onemogu}en izvoz iz BiH u Srbiju i Crnu Goru i Hrvatsku,Mqekari tra`e da im se izmire dugovawa

FOTO-VIJEST

(Foto-Rojetrs)

Vladimir Usorac: Kom{ije izbje-gavaju obaveze (Snimio R. [IBAREVI])

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.DOGA\AJI4

TREBIWE - Poziv Savjeta za

primjenu mira u BiH vlastima Srp-

ske da hitno rije{e finansijsku

krizu u op{tini Trebiwe poslije

dono{ewa presude u "slu~aju Ali-

jagi}# sa olak{awem i nadom je

primqen u ovom gradu.

Na~elnik op{tine Trebiwe

Dobroslav ]uk saop{tio je ju~e da

je na ra~un Alijagi}a do sada pre-

ba~eno 400 hiqada maraka.

- Poslije na{ih napora i broj-

nih apela vlastima, kona~no su am-

basadori zemqa ~lanica Savjeta za

primjenu mira shvatili u kakvom je

stawu na{a op{tina poslije blo-

kade ra~una - isti~e ]uk.

Sa stawem u Trebiwu ju~e je ru-

kovodstvo op{tine upoznalo i

predsjednika Saveza nezavisnih so-

cijaldemokrata Milorada Dodika.

On se zalo`io za prevazila`e-

we, "mat-pozicije#, u kojoj se na-

{la trebiwska op{tina. Dodik je

iznio o~ekivawa da }e "slu~aj Ali-

jagi}# biti trajno i pravi~no ri-

je{en.

- Niko ne spori od predstav-

nika op{tinske vlasti Trebiwa da

je u ovom slu~aju Alijagi}ima u~i-

wena {teta. Me|utim, sudstvo i tu-

`ila{tvo su napravili niz propu-

sta - naglasio je on i napomenuo da

}e izmjenama i dopunama Zakona o

unutra{wem dugu op{tina biti

oslobo|en ovih i sli~nih obaveza

40 godina, jer sada {tetu trpe i Bo-

{waci, koji u Trebiwu `ive.

U op{tini Trebiwe se nadaju

da bi u postoje}em postupku izmje-

na Zakona, koji reguli{e ovu

oblast, republika mogla da nadok-

nadi do sada ispla}enu {tetu, ne sa-

mo Trebiwu nego i drugim, direkt-

no pogo|enim op{tinama.

¥ M. B.

^ELNICI TREBIWA SA MILORADOM DODIKOM

Savjet donio olak{awe

BAWA LUKA - Vlada Repu-

blike Srpske razmatra}e danas

prijedlog Zakona o izmjenama i do-

punama Zakona o utvr|ivawa i na-

~inu izmirewa unutra{weg duga i

prijedlog Zakona o dopunama zako-

na o izvr{nom postupku.

Izmjenama i dopunama ovih za-

kona, koji }e u republi~kom parla-

mentu biti razmatrani po hitnom

postupku, pravo na nadokandu rat-

ne {tete bi}e i daqe za{ti}eno,

ali ono ne}e imati prednost u od-

nosu na prava gra|ana na odgovara-

ju}e javne usluge kao {to je to slu-

~aj sada - saznaje "Glas Srpske# iz

izvora bliskih Vladi.

Nije iskqu~eno da Vlada, u

okviru ove ta~ke dnevnog reda, po-

novo raspravqa o na~inu rje{ava-

wa finansijske krize u op{tini

Trebiwe kojoj je blokiran ra~un

poslije sudske odluke o nadoknadi

{tete porodici Alijagi}. ¥ G. D.

REPUBLI^KA VLADA

Na redu Trebiwe?

BAWA LUKA - Klub posla-

nika Saveza nezavisnih socijal-

demokrata zatra`io je ju~e od

predsjednika Narodne skup{ti-

ne Du{ana Stoji~i}a da odmah za-

ka`e sjednicu parlamenta na ko-

joj bi se razmatrale izmjene i do-

pune Zakona o utvr|ivawu i na~i-

nu izmirivawa unutra{weg duga,

Zakona o izvr{nom postupku i

Zakona o obligacionim odnosima.

Oni zamjeraju Stoji~i}u {to

su predstavnici me|unarodne za-

jednice, uva`avaju}i situaciju

oko blokade ra~una op{tina

Trebiwe i Vlasenica, kao i po-

tencijalnu opasnost i za druge

lokalne zajednice, zauzelo dale-

ko aktivniju ulogu u tra`ewu

rje{ewa od republi~kog parla-

menta.

¥ G. D.

KLUB POSLANIKA SOCIJALDEMOKRATA

Hitna sjednica

BAWA LUKA - Predsjednik

Vrhovnog suda Republike Srp-

ske @elimir Bari} izjavio je

"Glasu Srpske# da se u ovom su-

du ubrzano obavqa revizija u

"slu~aju Alijagi}#.

On je ponovio da nije mogu-

}e predvidjeti kad }e tro~lano

sudsko Vije}e donijeti odluku,

ali da }e to biti ura|eno {to

prije bude mogu}e.

Prema Bari}evim rije~ima

ulo`en je zahtjev za reviziju u

slu~aju op{tine Vlasenica, ali

ona jo{ nije po~ela.

¥ M. D.

VRHOVNI SUD SRPSKE

Nastavqena revizija

SARAJEVO - Predstavni~-

ki dom Parlamenta Federacije

BiH nije se ju~e izja{wavao o

Prijedlogu zakona o vra}awu, do-

djeli i prodaji stanova za koje

nije podnesen zahtjev za povrat,

jer Vlada jo{ nije razmotrila

oko 30 amandmana koji su podne-

seni na prijedlog ovog zakonskog

akta, javila je Srna.

Sjednica je ju~e nastavqena

raspravom o Nacrtu zakona o

zdravstvenoj ispravnosti i zdrav-

stvenom nadzoru nad hranom i

predmetima op{te upotrebe.

U diskusijama su iznesene

primjedbe na reklamirawe alko-

holnih pi}a i mjesta koja bi bi-

la nadle`na za kontrolu pre-

hrambenih artikala. ¥

PARLAMENT FEDERACIJE BiH

Naknadno o stanovima

BAWA LUKA - Republi~ki

ministar bora~ko-invalidske za-

{tite Miodrag Dereti} najavio je

pokretawe tu`be pred Ustavnim

sudom BiH protiv federalnog Fon-

da PIO ukoliko ne bude rije{eno

pitawe isplata penzija korisnici-

ma koji su to pravo ostvarili na

podru~ju Federacije BiH.

On je podsjetio da je rije~ o is-

plati penzija za 20 hiqada kori-

snika kojima primawa trenutno is-

pla}uje Fond PIO Republike Srp-

ske.

- Jo{ jednom }emo razgovarati

sa predstavnicima Fonda PIO u

Federaciji BiH i federalnim mi-

nistarstvom. Ukoliko to ne urodi

plodom pokrenu}emo tu`bu - rekao

je Dereti} na ju~era{woj javnoj ras-

pravi o Nacrtu Zakona o izmjena-

ma i dopunama Zakona o penzijsko-

invalidskom osigurawu odr`anoj

u Bawoj Luci.

Rje{ewem ovog pitawa, dodao

je on, na{ fond bi se znatno raste-

retio i stvorili bi se uslovi za

pove}awe penzija u Republici Srp-

skoj.

- Iskoristi}u svoje dosada{we

iskustvo da se najni`e penzije u Re-

publici Srpskoj pove}aju. Mnogo

penzionera u Srpskoj `ivi upravo

sa minimalnim primawima od 90

maraka. Time oni ne mogu da zado-

voqe ni najosnovnije `ivotne po-

trebe. Da bi se napravio pozitivan

pomak moraju se u zakonu obezbije-

diti pretpostavke za pove}awe pen-

zija - rekao je Dereti}.

Od pribli`no 270 hiqada zapo-

slenih u Republici Srpskoj, kazao

je ministar Dereti}, za 165 hiqa-

da se pla}aju doprinosi. Kqu~nu

ulogu u ovom slu~aju treba da ima

nadle`na inspekcija.

Ministar Dereti} navodi da je

od oko devetnaest hiqada prekr-

{ajnih prijava koje je pro{le godi-

ne podnio inspektorat rada do sa-

da je rije{eno 1.900.

- Inspekcija rada nema nadle-

`nosti da zatvara lokale u kojima

poslodavci nisu ispunili svoje oba-

veze prema radnicima jer taj djelo-

krug poslova prelazi u drugo mini-

starstvo, odnosno u nadle`nost tr-

`i{ne inspekcije. Veliku ulogu

ovdje treba da odigra Poreska upra-

va - naveo je ministar Miodrag De-

reti}.

Direktor republi~kog Fonda

penzijsko-invalidskog osigurawa

Slavko Ba{i} rekao je da bi se ski-

dawem 9.500 penzionera povratni-

ka u Federaciju BiH sa tereta Fon-

da PIO Republike Srpske ostvari-

lo pove}awe od oko dva miliona

maraka.

- Trenutni koeficijent ispla-

te penzija je 85 odsto od iznosa na

rje{ewu. Nastojimo da {to prije

do|emo do koeficijenta jedan, a da

bismo ga dostigli nedostaje nam oko

~etiri do pet miliona maraka. O~e-

kujemo da }emo ga dosti}i do polo-

vine godine - rekao je Slavko Ba-

{i}.

Predstavnici penzionera re-

kli su na javnoj raspravi da ne}e

prihvatiti odredbu Nacrta zakona

o izmjenama i dopunama Zakona o

penzijskom i invalidskom osigura-

wu po kojoj se wihova primawa us-

kla|uju sa inflacijom.

On su jednoglasni u stavu da se

penzije uskla|uju iskqu~ivo sa ra-

stom plata.

To je obrazlo`eno ~iwenicom

da su na taj na~in uskla|ivane sve

penzije na prostoru biv{e Jugosla-

vije i da u na{em okru`ewu nema

primawa ni`ih od 60 odsto prosje-

ka plata.

¥ @. MAR^ETA

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O PIO

DOGOVOR ILI TU@BANajavqena tu`ba ukoliko Federacijane po~ne isplatu penzija korisnicimakoji su to pravo ostvarili na tompodru~ju. Primawa uskladitisa rastom plata, smatraju penzioneri

\ Rasprava u Bawoj Luci: Inspekcije na potezu(Snimio D. BORKOVI])

E[DAUN Predsjednik bawolu~kog

Udru`ewa penzionera Nenad

Ratkovi} istakao je da }e se

penzioneri i daqe gr~evito

boriti za isplatu penzija po

rje{ewu.

- Tra`imo da najni`a pen-

zija bude 60 odsto od prosjeka

li~nih dohodaka kao i da nam

se penzije ispla}uju tamo gdje

su i zara|ene. Zamjeramo viso-

kom predstavniku Pediju E{-

daunu {to nije iskoristio svoj

autoritet i natjerao fedaral-

ni Fond PIO da prihvati pen-

zionere iz Republike Srpske

koji su tamo stekli pravo na

penziju - rekao je Nenad Rat-

kovi}.

ISTO^NO SARAJE-

VO - Zamjenik direktora Dr-

`avne grani~ne slu`be BiH

Nijaz Spahi} istakao je da

je ovoj slu`bi potrebno jo{

najmawe 200 do 300 policaja-

ca i vi{e novca kako bi mo-

gla ispuniti sve obaveze.

On je na ju~era{woj kon-

ferenciji za novinare u Is-

to~nom Sarajevu rekao da

je, i pored toga, slu`ba la-

ni ostvarila zapa`ene re-

zultate.

Iznose}i statisti~ke

podatke o radu, zamjenik di-

rektora Robert Peri} je is-

takao zna~ajan pad migraci-

ja qudi preko podru~ja BiH,

mawi broj ilegalnih ulaza-

ka stranaca i porast broja

otkrivenih osoba sa potjer-

nica.

Govore}i o istragama i

unutra{woj kontroli, on je

rekao da je pro{le godine

dobijeno 199 predstavki pro-

tiv 297 slu`benika. Pokre-

nuta su 142 disciplinska po-

stupka, na osnovu kojih su 92

slu`benika ka`wena, {est

premje{teno na druga radna

mjesta, a troje otpu{teno.

- Od po~etka rada slu-

`be sa posla je zbog, korup-

cije, nezakonitog postupa-

wa, falsifikovawa dokume-

nata i drugih nezakonitih

radwi otpu{teno 200 na{ih

slu`benika - rekao je Pe-

ri}.

Na~elnik Dr`avne gra-

ni~ne slu`be BiH Mile Ju-

ri} naveo je da je nadle`nim

tu`ila{tvima podneseno

716 izvje{taja za 776 krivi~-

nih djela protiv 919 osoba,

{to je zna~ajno pove}awe u

odnosu na 2003. godinu.

¥ N. Z.

U GRANI^NOJ SLU@BI BiH

Brojke sve govore BAWA LUKA - Te{ko}e socijalnog

zbriwavawa 249 otpu{tenih radnika "No-

vih rudnika Qubija# nastale su iskqu~i-

vo zbog pravnih gre{aka i kori{}ewa ne-

legalnog granskog kolektivnog ugovora ko-

ji je ranije potpisan.

Ovo je zakqu~ak sastanka predsjedni-

ka Saveza sindikata Republike Srpske i

granskog sindikata metalske industrije i

rudarstva ^ede Vola{a i Tane Peuli}a

sa predstavnicima Sindikalnog okruga

Prijedor.

Sindikalci podsje}aju da je do ovog za-

kqu~ka do{la Inspekcija rada, koja je na

osnovu obavqenih kontrola, ustvrdila da

u "Novim rudnicima Qubija# nije po{to-

van Zakon o radu i Op{ti kolektivni ugo-

vor.

Prema saop{tewu proslije|enom iz

Saveza sindikata, jedino rje{ewe za zbri-

wavawe radnika u "Novim rudnicima Qu-

bija# je dosqedna primjena rje{ewa In-

spekcije rada.

Zbog neopravdane sporosti u rje{ava-

wu radno-pravnih sporova, navodi sindi-

kat, ne bi trebalo koristiti sud kao in-

stitut za rje{avawe radni~kih zahtjeva.

Odgovaraju}i na optu`be o nelegal-

nosti granskog kolektivnog ugovora koji

je on potpisao, predsjednik Konfederaci-

je sindikata Republike Srpske Obrad Be-

lenzada rekao je da je do{lo do "okretawa

teza i da u stvari Op{ti kolektivni ugo-

vor nije uskla|en sa Zakonom o radu i kao

takav se ne mo`e primjewivati#.

¥ M. M.

SAVEZ SINDIKATA SRPSKE

Inspektori dobro izvagali

RAFINERIJA Konfederacije sindikata podr`a-

va zahtjeve radnika Rafinerije nafte

u Bosanskom Brodu.

- Podr`a}emo radnike Rafineri-

je ukoliko organizuju proteste u Bawoj

Luci, jer poslodavac nema opravdawa

{to radnicima duguje ~ak 12 plata i

nije izmirio doprinose u proteklih

17 mjeseci - poru~io je Obrad Belen-

zada.

PRIVREDNA KOMORA

Stru~wacibiraju

najboqe BAWA LUKA - Privredna ko-

mora Republike Srpske formira-

la je ju~e komisiju za izbor naju-

spje{nijeg preduze}a Republike

Srpske.

U komisiji su istaknuti nau~-

ni, privredni i javni radnici, a

predvodi je profesor dr Vladi-

slav \urasovi}, saop{teno je iz

Privredne komore.

Za najuspje{nije preduze}e za

pro{lu godinu mogu se kandidova-

ti preduze}a iz sektora metalur-

gije, hemijske i gumarske industri-

je, prerade drveta, tekstila i ko-

`e, poqoprivrede, prehrane, du-

vanske industrije, gra|evinarstva,

saobra}aja i veza, trgovine, turi-

zma, i ugostiteqstva, bankarstva,

finansija, osigurawa, grafi~ke i

informativne djelatnosti i ma-

lih proizvodnih preduze}a.

Organizatori izbora o~ekuje

da }e se poslije predaje zavr{nih

ra~una kandidovati vi{e od stoti-

nu firmi. Zavr{na manifestaci-

ja predvi|ena je za 25. mart ove go-

dine u Banskom dvoru u Bawoj Lu-

ci. ¥ M. Mi.

BIJEQINA - Druga faza iz-

gradwe novog grani~nog prelaza

"Ra~a# kod Bijeqine zavr{eni

su {ezdeset dana prije roka, ~i-

me su stvoreni preduslovi za po-

~etak rada carinske slu`be na

ovom prelazu - rekao je ju~e pro-

jekt-menaxer grani~nog prelaza

Ra~a Dubravko Rodi}.

On je dodao da je za po~etak

rada grani~nog prelaza jo{ po-

trebno da "Telekom Srpske#

obezbijedi mre`u neophodnu za

rad carinske slu`be.

- Ra~unamo da }e, ~im to omo-

gu}e vremenski uslovi, "Tele-

kom# za petnaest do dvadeset da-

na zavr{iti svoj posao, a posli-

je toga u roku od mjesec dana ovaj

prelaz bio bi otvoren - rekao je

Rodi}. Novi grani~ni prelaz pro-

stire se na osam hektara i ima

{est traka, po tri ulazne i izla-

zne, {to }e zna~ajno olak{ati

protok robe i putnika na ovom

delu granice izme|u BiH i Srbi-

je i Crne Gore.

Novi grani~ni prelaz nezva-

ni~no ve} nazvan "Vrata Evro-

pe# nalazi se 25 kilometara sje-

verno od Bijeqine u neposrednoj

blizini mosta na Savi.

- Grani~ni prelaz Ra~a dio

je projekta "Poboq{awe trgovi-

ne i transporta u jugoisto~noj

Evropi# i ra|en je u dvije faze.

Prvu, vrijednu sedam miliona ma-

raka finansirala je Evropska

komisija, a za drugu, 4,2 milio-

na maraka obezbije|eno je iz kre-

dita Svjetske banke - naglasio je

Rodi}.

Kontrola putnika i robe za

sada se obavqa u samom nasequ

Ra~a, ~etiri kilometra nizvod-

no od novoizgra|enog objekta, na

samom magistralnom putu, zbog

~ega su ~esta zagu{ewa saobra-

}aja i zadr`avawa putnika na gra-

nici.

Kapacitet novoizgra|enog

grani~nog prelaza sa planiranim

parking prostorom obezbje|uje

da ubudu}e ~ekawa na granici bu-

du kra}a.

- Novi grani~ni prelaz je

"mjeren# prema dosada{wim is-

kustvima sa ovog prelaza, tako

da je kapacitet na bazi sto pede-

set do dvjesta kamiona, koliko

je do sada dnevno prelazilo pre-

ko ovog grani~nog prelaza. Tako-

|e izgradi}e se i pedeset par-

king mjesta za teretna vozila,

{to }e odgovoriti potrebama

ovog prelaza i regiona - nagla-

sio je Rodi}.

Izvo|a~ radova prve faze je

je konzorcijum "Bijeqina-put# i

"Tereks-in`ewering# dok je dru-

ga faza bila povjerena preduze-

}u "STT#- Qubqana sa podizvo-

|a~ima iz BiH.

Grani~ni prelazi sli~nog ka-

paciteta u BiH, trenutno se gra-

de u Ora{ju i Iza~i}u.

¥ S. RA\EN-TODORI]

IZGRADWA GRANI^NOG PRELAZA KOD BIJEQINE

Izgradwa druge faze prelaza Ra~a,nazvanog

"Vrata Evrope" zavr{ena

prije roka. Br`i protok qudi i robe

\ Dubravko Rodi}: Po svjetskim standardima

TRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJETRI TRAKE DO SRBIJE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. POLITIKA 5SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Dobro biti ne}e Neum je jednom do{ao glave BiH,pa mo`e i sada, rekao MiloradDodik

TREBIWE - Stranke, koje upravqaju ovim dru-

{tvom, najprije vrlo vje{to naprave problem, pa ga

onda kobajagi rje{avaju u Neumu, koji je jednom do{ao

glave BiH, pa mo`e i sada, izjavio je ju~e u Trebiwu

predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Mi-

lorad Dodik.

On je istakao da postoje}a koncepcija vlasti, po-

dr`ana od visokog predstavnika, godinama ne pokazu-

je ni{ta dobro i zapitao se zar izbor nove Vlade Re-

publike Srpske nije odgovarao jedino Pediju E{dau-

nu?

- Za{to je visoki predstavnik prije dvije i po go-

dine potpuno zabrawivao ulazak kadrova iz Srpske de-

mokratske stranke u republi~ku izvr{nu vlast, a da-

nas je dozvolio da kompletna Vlada bude u rukama ove

partije - rekao je Dodik.

On je istakao da je i zvani~no obavije{ten od ame-

ri~kog ambasadora u BiH Daglasa Meklejnija da Tre-

biwe vi{e nije "crna rupa#, nego otvoren grad za stra-

na ulagawa i pozdravio napore ka otvarawu prema Du-

brovniku u regionalnom povezivawu u zoni ju`nog Ja-

drana.

On je pozdravio izjavu ambasadora, koji ~ine Upra-

vi odbor za sprovo|ewe mira u BiH, da se rije{i fi-

nansijska situacija u Trebiwu i da Narodna skup{ti-

na Republike Srpske, kroz izmjene i dopune Zakona o

unutra{wem dugu, obezbijedi da svi zahtjevi za ratnu

od{tetu budu pravi~no rije{eni, ali da pritom ne

bude ugro`ena bezbjednost i dobrobit gra|ana.

¥ M. B.

STRANA^KA HRONIKA

VIJE]E NARODA REPUBLIKE SRPSKE

Ni{ta od vetaBAWA LUKA - Klub Bo{waka u Vije}u naroda Re-

publike saop{tio je ju~e da nije postigao potrebna ni-

vo saglasnosti o pokretawu postupka za za{titu vital-

nog nacionalnog interesa, povodom izbora republi~ke

Vlade.

Iako je bilo mi{qewa da postoje elementi ugro`a-

vawa ustavnosti prilikom izbora Vlade Republike Srp-

ske i ugro`avawa interesa Bo{waka kod izbora mini-

stara iz bo{wa~kog naroda, dio kluba Bo{waka nije bio

spreman da podr`i pokretawe postupka za za{titu vi-

talnog nacionalnog interesa, navodi se u saop{tewu

Kluba Bo{waka.

Klub delegata iz reda srpskog naroda u Vije}u naro-

da Republike Srpske zakqu~io je ju~e u Bawoj Luci da

odluke koje je donio republi~ki parlament na 25. sjed-

nici odr`anoj 15. februara 2005. godine, kada je izabra-

na Vlada Republike Srpske, ne ugro`avaju vitalne naci-

onalne interese srpskog naroda.

¥ G. D.

NEUM - U Neumu je ju~e zavr{en

dvodnevni sastanak predstavnika po-

liti~kih partija koje ~ine i ~ini-

}e ve}inu u Parlamentarnoj skup-

{tini BiH.

Na konferenciji za novinare po-

slije sastanka organizator ovog sku-

pa i potpredsjednik Hrvatske demo-

kratske zajednice Dragan ^ovi} ka-

zao je da su se stranke dogovorile da

na principima Dejtonskog mirovnog

sporazuma nastave da rade u izvr{noj

i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH.

Tako|e, u Neumu je rije{ena i

dvomjese~na kriza u Savjetu minista-

ra BiH nastala poslije ostavki ~la-

nova Partije demokratskog progresa.

Strana~ki prvaci dogovorili su se

da rade zajedni~ki u ovom tijelu i u

Parlamentarnoj skup{tini BiH na

ispuwavawu uslova za prijem u Part-

nerstvo za mir i otvarawu pregovo-

ra sa Evropskom unijom o pridru`i-

vawu i stabilizaciji do kraja 2005.

godine.

Posqedwi zakqu~ak dvodnevnog

sastanka odnosio se na dogovor par-

tija da se stvore preduslovi za pre-

uzimawe potpune odgovornosti za dje-

lovawe vlasti u BiH.

Vr{ilac du`nosti predsjednika

Srpske demokratske stranke Dragan

^avi} izjavio je da je "opredjeqewe

svih stranka da se djeluje u okviru

Dejtonskog sporazuma i da se na svim

pitawima reformi radi svojim sna-

gama#, u ~emu me|unarodna zajednica

treba da bude partner.

- Svjesni smo da svu od-

govornost za zbivawa u BiH

moraju da preuzmu sve poli-

ti~ke stranke u zemqi - re-

kao je ^avi}.

On je kazao da se "isk-

reno nada da }e Mladen

Ivani} i Branko Doki}

ostati na dosada{wim po-

zicijama, jer su potrebni Repu-

blici Srpskoj u Savjetu mini-

stara#.

^lan rukovodstva Par-

tije demokratskog progresa

Zoran Te{anovi} potvr-

dio je na{em listu da su u

ovoj stranci zadovoq-

ni zakqu~cima usvoje-

nim u Neumu.

- Principi na

kojima smo insisti-

rali prije Neuma i

koji su bili na{i

uslovi da se vrati-

mo u Savjet minista-

ra BiH usvojeni su bez ostatka i ugra-

|eni u zakqu~ke sastanka. Stvorene

su pretpostavke da se vratimo na po-

lo`aje na koje smo podnijeli ostav-

ke, ali }e o tome i personalnim rje-

{ewima raspravqati i najvi{i or-

gani stranke - kazao je Te{anovi}.

On je dodao da uprkos najavama

federalnih partija da }e na sastan-

ku biti govora o promjeni ustavnog

ure|ewa BiH, to pitawe nije bilo

pokrenuto.

- Dogovorili smo se samo da Dej-

tonski mirovni sporazum bude okvir

za sve {to }emo raditi i da }e svi na-

{i postupci biti usagla{eni sa ovim

dokumentom - naglasio je Zoran Te-

{anovi}.

Organizator sastanka, ~lan

Predsjedni{tva BiH i potpredsjed-

nik Hrvatske demokratske zajednice

Dragan ^ovi} potvrdio je da su se

u~esnici sastanka saglasili da se za-

jedni~kim djelovawem stvaraju pret-

postavke za preuzimawe potpune od-

govornosti za rad svih nivoa vlasti

u BiH.

Zakqu~cima sa sastanka u Neu-

mu zadovoqan je i predsjedavaju}i Sa-

vjeta ministara BiH i funkcioner

Stranke demokratske akcije Adnan

Terzi}.

On je "Glasu Srpske# kazao da su

sastanci parlamentarne ve}ine

"uslov boqeg i uspje{nijeg rada svih

nivoa vlasti# i da predstavnici do-

ma}ih vlasti moraju da preuzmu ve}i

dio odgovornosti za prikqu~ivawe

evropskim integracijama.

- Srpska demokratska stranka }e

22. i 23. marta pripremiti sqede}i

sastanak parlamentarne ve}ine, a ja

sam, kao predsjedavaju}i Savjeta mi-

nistara, zadu`en da pripremim dnev-

ni red - istakao je Adnan Terzi}.

On je potvrdio da }e se predstav-

nici Partije demokratskog progresa

vratiti na du`nosti koje su obavqali

i dodao da u Neumu nije bilo pri~e o

promjeni ustavnog ure|ewa BiH.

¥ N. DIKLI]

U NEUMU ZAVR[EN DVODNEVNI SASTANAK ^ETIRIPOLITI^KE PARTIJE

SAMO PO DEJTONUPartija demokratskog progresa vra}a se u Savjet ministara BiH.Ve}ina u Parlamentarnoj skup{tini BiH ne}e se mijewati.Nije razgovarano o promjenama ustavnog ure|ewa

Zoran Te{anovi}: Uva`eni stavovi

U^ESNICINa dvodnevnom sastanku u Ne-

umu u~estvovale su Srpska demo-

kratska stranka, Partija demokrat-

skog progresa, Stranka demokrat-

ske akcije i Hrvatska demokratska

zajednica. Iako su bili pozvani u

Neum do{li predstavnici Stran-

ke za BiH zbog, saop{tili su, "spe-

kulacije politi~kih partija o te-

mi i o~ekivawima od sastanka#.

USTAV- Dejtonski mirovni

sporazum ne treba da bu-

de ko~nica napretka, ve}

pokreta~ pozitivnih pro-

mjena u BiH. Me|utim, u

procesu sprovo|ewa re-

formi koje su pred nama

Ustav Republike Srpske

i Ustav Federacije BiH

mora}e da budu djelimi~-

no izmijeweni i prilago-

|eni Ustavu BiH. Sada

jo{ nije pravo vrijeme da

se ta pitawa pokrenu, ali

ne}emo dugo mo}i da dr-

`imo zatvorene o~i pred

tim pitawem - kazao je

Adnan Terzi}.

BIV[I oficir "Al-Ka-

ida# Ali Ahmed Ali Hamad

oglasio se pismom, iznose}i

nove detaqe o djelovawu ove

teroristi~ke mre`e u BiH,

zlo~inima muxahedina i svo-

jim, uglavnom neuspje{nim,

poku{ajima da o ovim pita-

wima razgovara sa nadle`nim

organima.

Dr`avqanin Bahreina

Ali Ahmed Ali Hamad od

1997. godine je iza re{etaka

Kazneno-popravnog zavoda Ze-

nica, gdje izdr`ava dvanae-

stogodi{wu zatvorsku kaznu.

Dio nedjela zbog kojih je

osu|en, Ali Hamad nikad ni-

je niti ih danas pori~e. Ali,

nikad nije priznao da je u~e-

stvovao u teroristi~kom na-

padu na hrvatski dio Mosta-

ra, koji je izveden auto-bom-

bom.

Ali Hamad je pismu, ~iju

autenti~nost ne mo`emo da

bezrezervno potvrdimo, naveo

da - uprkos vi{e poku{aja -

nije uspio da stupi u kontakt

sa Kancelarijom visokog

predstavnika me|unarodne za-

jednice, kao ni sa wenim pr-

vim ~ovjekom Pedijem E{da-

unom.

Zanimqivo je, naveo je Ali

Hamad, da visoki predstavnik

Pedi E{daun nije pokazao ni

najmawi interes niti svoje

o{tre zube prema muxahedini-

ma - napisao je Ali Hamad.

Na adresu Kancelarije vi-

sokog predstavnika Ali Ha-

mad je, tvrdi, uputio dva pi-

sma i to 12. januara i 19. janu-

ara pro{le godine. U tim pi-

smima, isti~e Ali Hamad, on

je E{adunu ponudio konkret-

ne dokaze o prisustvu "Al-Ka-

ide# u BiH, kako tokom rata,

tako i danas.

Osim toga, nekada{wi

starje{ina jedinice muxahe-

dina, ja~ine ~ete, garantovao

je da }e se, uz wegovu pomo},

mnogi oficiri, vojnici i sa-

radnici "Al-Kaide# na}i iza

re{etaka. Garantovao je da }e

biti pohap{eni pripadnici

"Al-Kaide# ne samo u BiH ne-

go u cijelom svijetu.

U pomenutim pismima,

Ali Hamad je E{daunu pred-

lo`io konkretne mjere za

uni{tavawe preostalih }eli-

ja "Al-Kaide# u BiH, sasta-

vqenih uglavnom od takozva-

nih "spava~a# - terorista ko-

ji miruju i ~ekaju nare|ewe da

krenu u svoje, kako Ali Ha-

mad navodi, nequdske pohode.

- Nevoqa je u tome {to od

wega nisam dobio konkretan

odgovor. On uop{te nije po-

kazao zainteresovanost za moj

program i problematiku te-

rorizma na ovom prostoru -

napisao je, izme|u ostalog,

Ali Hamad.

Do zakqu~ewa ovog broja

na{eg lista nismo dobili ko-

mentar Kancelarije vi-

sokog predstavnika

na navode Ali Ha-

mada.

N e k a d a { w i

oficir "Al-Kai-

de#, koji je po

vlastitim rije-

~ima zakletvu

polo`io pred

wenim osniva-

~em Osamom

bin Ladenom ,

ipak se nada da }e Pedi E{-

daun preduzeti ozbiqnije ko-

rake u pravcu rje{avawa pi-

tawa me|unarodnog terorizma

u BiH.

Ali Hamad je naveo i to

da, osim E{dauna, na wegovu

potpunu saradwu mogu da ra~u-

naju i drugi istra`ni orga-

ni, kojima je ciq borba pro-

tiv terorizma.

Koliko su mu namjere

iskrene, mo`da najboqe govo-

ri wegovi navodi o razlozi-

ma dolaska muxahedina - me|u

kojima je bio i on - u BiH. O

tome Ali Hamad ka`e sqede-

}e:

- [ire}i la` i propagan-

du da su do{li na ovaj pro-

stor da pru`e pomo} i za{ti-

tu napadnutom bo{wa~kom mu-

slimanskom narodu, oni su

ubijali i nemilosrdno sjekli

glave nevinim i nedu`nim

gra|anima BiH, samo zbog to-

ga {to ne pripadaju islamskoj

vjeroispovijesti. Wihov pra-

vi ciq je da pro{ire svoju

mre`u na ovom prostoru i da

izazovu nacionalnu mr`wu i

nepodno{qivost izme|u tri

etni~ke grupe - napisao je

Ali Ahmed Ali Hamad.

Nekada{wi terorista, sa-

da robija{ i pokajni, pru`io

ruku saradwe nadle`nim or-

ganima. Za sada, ona "visi# u

vazduhu, jer je, tvrdi, niko ni-

je prihvatio.

¥ D. MAJSTOROVI]

(nastavak u sutra{wem broju )

ZENICA - Bahreinca Ali Ah-

meda Ali Hamada prekju~e je u zeni~-

kom zatvoru napao prijateq ozlo-

gla{enog muxahedina Karaja Kame-

la bin Alija, poznatijeg kao Abu

Hamza.

Ovo je na{em listu kazao Ali

Hamadov advokat Du{ko Tomi}, po-

slije ju~era{weg razgovora sa svo-

jim klijentom, koji robija u zeni~-

kom Kazneno-popravnom zavodu.

- Moj brawenik rekao mi je da ga

je napao Abu Hamzin prijateq, na-

zivaju}i ga }afirom, {to }e re}i

neprijateqem islama - kazao je To-

mi}.

Ovaj napad Tomi} dovodi u vezu

sa dobrovoqnom predajom ratnog ko-

mandanta Glavnog {taba Vrhovne

komande bo{wa~ke Armije BiH ge-

nerala Rasima Deli}a, koga Ali Ha-

mad pomiwe i u svojoj kwizi o dje-

lovawu teroristi~ke mre`e "Al-

Kaida# u BiH tokom rata i u posli-

jeratnom periodu.

Ali Hamad, isti~e Tomi}, po-

sebnu pa`wu u svojoj kwizi posveti-

}e ratnom putu odreda "El muxahe-

din#, koji je naredbom Rasima Deli-

}a postao sastavni dio Tre}eg kor-

pusa bo{wa~ke Armije BiH.

- Ali Hamad je ve} dosta toga na-

pisao, o ~emu sam ja, kao wegov advo-

kat, obavijestio tu`ila{tvo Ha-

{kog suda. Moj brawenik je spreman

da svjedo~i u procesu protiv Deli-

}a i generala Sakiba Mahmuqina,

koga je Ali Hamad ~esto vi|ao u kam-

pu muxahedina u okolini Travnika

- istakao je Tomi}.

Zbog svega toga, naglasio je To-

mi}, Ali Hamad je na sebe navukao

gwev grupe ekstremnih zatvoreni-

ka, kojima je nezvani~ni vo|a ve}

pomenuti Karaj Kamel bin Ali, svo-

jevremeno ozna~en kao jedan od ~la-

nova "bolowske grupe#.

- Poslije razgovora sa svojim

brawenikom, susreo sam se sa zamje-

nikom upravnika Kazneno-poprav-

nog zavoda u Zenici Zlatkom Bu~e-

com, od koga sam zatra`io dodatno

obezbje|ewe za Ali Hamada - rekao

je Tomi}.

[to se ti~e prekju~era{weg na-

pada, prema Tomi}evim rije~ima,

Ali Hamad nije povrije|en. Dobio

je udarac nogom, ali su zatvorski ~u-

vari brzo savladali napada~a, po-

slije ~ega su obojica zavr{ili u sa-

micama. ¥ D. M.

RUKA VISI U VAZDUHUPonudu biv{eg oficira

"Al-Kaide" da se davawem

informacija ukqu~i u borbu protiv terorizma nikojo{ nije prihvatio

RAZLOZI- Napad na Sjediwene Ameri~ke Dr`ave 11. septem-

bra 2001. godine promijenio je ~itav svijet, a tako|e i mo-

je srce, koje je bilo oboqelo od bolesti zvane terorizam

- objasnio je Ali Ahmed Ali Hamad.

Zbog toga i drugih razloga, Ali Hamad je odlu~io da

okrene le|a "Al-Kaidi# i da se posveti borbi protiv na-

siqa, nacionalne i vjerske mr`we, kao i protiv svih koji tero-

rizmom prolijevaju krv nedu`nih qudi.

- Posebno bih se borio protiv svog biv{eg {efa Osame bin

Ladena i wegove "Al-Kaide# ~iji sam bio ~lan - pi{e Ali Ha-

mad.

Batine zbog RasimaAli Hamada napao prijateq Abu Hamze, nazvav{i ga }afirom

Du{ko Tomi}: Spremanda svjedo~i

RAMPADu{ka Tomi}a ju~e su na kapi-

ji zeni~kog zatvora nakratko za-

dr`ali ~uvari, tvrde}i da mu ni-

je dozvoqena posjeta Ali Hamadu

bez odobrewa upravnika. Budu}i

da je upravnik zatvora odsutan iz

Zenice, ispri~ao nam je kasnije

Tomi}, ~uvari su mu savjetovali

da do|e neki drugi dan. Me|utim,

poslije razgovora sa wihovim nad-

re|enim, Tomi}u je omogu}ena po-

sjeta braweniku. Ovaj postupak

Du{ko Tomi} tuma~i kao "~istu

demonstraciju sile ni`ih slu`be-

nika, koji `ele da izgledaju va-

`ni u o~ima drugih#.

Ali Hamad: Prijete

"spava~i"

Dragan ^avi}: Partnerski odnos

NEKADA[WI MUXAHEDIN ALI AHMED ALI HAMAD POZIVA NA BORBU PROTIV TERORIZMA (1)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.EKONOMIJA6

GRADI[KA - U Govedarsku

farmu "Farmlend# iz Nove Topo-

le, preksino} je stiglo prvih 140

steonih junica. Novi vlasnik go-

vedarske farme iz Nove Topole,

ameri~ka kompanija Farmlend

ovim je potvrdila svoje namjere o

tome da zna~ajno pove}aju proiz-

vodwu mlijeka.

Za radnike i rukovodstvo

preduze}a, ali i za Vladu Repu-

blike Srpske po~etak pro{ire-

wa proizvodwe mnogo zna~i.

- I mi }emo poput prethodne

Vlade Republike Srpske nastoja-

ti da u okviru na{ih mogu}nosti

doprinesemo pokretawu primar-

ne poqoprivredne proizvodwe i

ovo je najboqi signal da se i sa

na{im kapacitetima, koje smo u

jednom trenutku ~ak bili otpisa-

li, ipak ne{to mo`e u~initi - ka-

zao je republi~ki Ministar trgo-

vine i turizma Boris Ga{par pri-

sustvuju}i dovo`ewu junica iz Ho-

landije.

Suvlasnik preduze}a "Farm-

lend# iz Nove Topole Dragan Va-

siqevi} i direktor Goran Cvi-

ki} zahvalili su predsjedniku Re-

publike Srpske Draganu ^avi}u

i ministru trgovine i turizma u

Vladi Srpske Borisu Ga{paru ko-

ji su, kako ka`u, doprinijeli br-

zini procesa privatizacije i ko-

ji su na vrijeme prepoznali pro-

gram i podr`ali inostranog ula-

ga~a koji je postao ve}inski vla-

snik kapitala Govedarske farme.

Novo stado kupqeno je od pred-

uze}a "Vanderflug# iz Holandije,

a to jedna od firmi koja je napra-

vila rasu crno - bijeli hol{tajn.

- Sve su junice steone ve} {est

ili sedam mjeseci. Odlu~ili smo

se za steone junice jer imamo ve-

like fiksne tro{kove poslovawa

i zato moramo hitno da dobijemo

stado za mu`u kako bi preduze}e

iz minusa {to prije izvukli na

nulu - veli Vasiqevi}.

Cviki} dodaje da je hrana obez-

bije|ena za kompletno stado. Ka-

da su kupili farmu naslijedili

su oko 250 muznih krava koje su da-

vale oko hiqadu i po litara mli-

jeka, a sada je na farmi 208 muznih

krava. Proizvodwa mlijeka je oko

tri hiqade i 100 litara.

- Kvalitet mlijeka, koli~ina

mlije~nih masti tako|e je znatno

pove}ana, a ako se ostvari dinami-

ka dolaska junica svaka dva mjese-

ca, odnosno do kraja godine oko

980 grla, kako smo planirali, do

kraja godine proizve{}emo oko

pet miliona litara mlijeka. Za

narednu godinu imamo u planu da

isporu~imo oko 20 miliona lita-

ra mlijeka - naglasio je Cviki}.

On je istakao da su od po~et-

ka ove godine rekonstruisali i

upravnu zgradu i restoran dru-

{tvene ishrane koji }e za nekoli-

ko dana po~eti da radi. Za radni-

ke je obezbije|en topli obrok.

¥ B. VELENDE^I]

VRIJEME I USJEVI

@ito ja~e od zimeOZIMI usjevi i druge po-

qoprivredne kulture u Republi-

ci Srpskoj dobro su izdr`ali

veoma niske temperature, koje

su se sredinom februara spu{ta-

le i do minus 20 stepeni, ka`u

doma}i poqoprivredni stru~-

waci.

Oni dodaju da su povoqni

uslovi za mirovawe vegetacije

bili i protekle i po~etkom ove

nedjeqe, kada je usqed ne{to vi-

{ih dnevnih temperatura do{lo

do djelimi~nog otapawa snijega.

Visina swe`nog pokriva~a u

ve}ini `itorodnih podru~ja

Srpske je izme|u 10 i 25 centi-

metara, {to, prema tvrdwi agro-

noma, predstavqa i daqe dobru

za{titu od eventualne pojave ja-

~ih mrazeva u narednom periodu.

Stru~wak za strna `ita u ba-

wolu~kom Poqoprivrednom in-

stitutu Dragan Mandi} je izjavio

za na{ list kako za usjeve ne bi

vaqalo ako bi se na swe`nom po-

kriva~u pojavila ledena poko-

rica. U tom slu~aju bio bi one-

mogu}en prolazak vazduha do tla

i biqaka na kojima bi moglo da

do|e do odre|enih o{te}ewa.

Prema prognozi meteorolo-

ga, do kraja ovog mjeseca o~eku-

je se promjenqivo vrijeme, sa ~e-

{}om pojavom ki{e u ju`nim i

snijega i suswe`ice u ostalim

podru~jima Srpske.

¥ M. M{.

GOVEDARSKA FARMA "FARMLEND" NOVA TOPOLA

STIGLE JUNICE IZ HOLANDIJESve junice su steone ve} {est ili sedam mjeseci.Od prvog stada za mu`u planirano je da se preduze}eoslobodi dugova kako bi se u idu}oj godini posvetilizna~ajnijoj proizvodwi mlijeka

Ga{par, Cviki} i Vasi-qevi}: Zadovoqniostvarivawem plana

MRKOWI] GRAD - Na

Skup{tini akcionara Zavisnog

dr`avnog preduze}a "Hidroelek-

trane na Vrbasu# u Mrkowi} Gra-

du izvr{ena je transformacija

preduze}a u akcionarsko dru{tvo

~ime je okon~ana i vlasni~ka

transformacija svih deset zavi-

snih dr`avnih preduze}a "Elek-

troprivrede Republike Srpske#.

Na ovaj na~in ovaj sistem je tran-

sformisan u holding kompaniju.

Skup{tina akcionara "Hi-

droelektrane na Vrbasu# usvoji-

la je novi Statut o transforma-

ciji u javno preduze}e, odnosno

akcionarsko dru{tvo. Izvr{e-

na je vlasni~ka transformacija

po kojoj je dr`ava sada vlasnik 65

odsto kapitala u "Hidroelektra-

nama na Vrbasu#.

- Ove promjene vr{e se u ci-

qu uskla|ivawa sa Zakonom o jav-

nim preduze}ima. Ovo je, na neki

na~in i po~etak privatizacije ovo-

ga sektora, jer je 20 odsto kapita-

la stavqeno na raspolagawe akci-

onarima - rekao je ministar trgo-

vine i turizma u Vladi Republike

Srpske i predstavnik dr`avnog ka-

pitala Boris Ga{par.

Ukupna vrijednost akcija u

preduze}u "Hidroelektrane na

Vrbasu# procijewena je na 102,3

miliona maraka. Vrijednost dr-

`avnog kapitala je 66,5 miliona

maraka ili 65 odsto, Fondu pen-

zijsko-invalidskog osigurawa

pripalo je 10,2 miliona maraka

ili 10 odsto i Fondu restituci-

je 5,1 miliona maraka ili propi-

sanih pet odsto.

Sitni akcionari, wih 2.461,

imaju 3,86 odsto akcija, {to im je

omogu}ilo da imaju jedan glas pri

dono{ewu odluka u Skup{tini

akcionara. ¥

"HIDROELEKTRANE NA VRBASU"

Pretvoreni u akcionareODBORI

Na Skup{tini akcionara

za vr{ioce du`nosti pet ~la-

nova Nadzornog odbora iza-

brani su \ura| Bawac, Mi-

lenko Savanovi}, Mihajlo

Crnadak, Aleksa Vukoje i

Ostoja Popovi}. Za vr{ioce

du`nosti Odbora za reviziju

odre|eni su Nenad Manojlo-

vi}, Mirjana Dojanovi} i

Qupko Mileti}.

@ENEVA - Glavni pokre-

ta~ ekonomskog rasta u Evro-

pi ove godine }e i daqe biti

biv{e komunisti~ke zemqe,

nadma{uju}i po stopi rasta

stare ~lanice Evropske uni-

je kojima su se prikqu~ile u

maju 2004, prenijele su agenci-

je ocjene ekonomskih stru~-

waka. ¥

. . .KIJEV - Svjetska banka je

spremna da do jula ove godine

odobri Ukrajini 675 milio-

na dolara kredita, izjavio je

ukrajinski ministar privre-

de Sergej Terehin poslije sa-

stanka s direktorom Svjetske

banke za Ukrajinu, Bjelorusi-

ju i Moldaviju Polom Bermin-

gemom. ¥

. . .TOKIO - U Japanu je pro-

{le godine zabiqe`ena najni-

`a stopa nataliteta od Drugog

svjetskog rata, svega 0,05 odsto,

{to je poja~alo zabrinutost da

}e u skoroj budu}nosti u toj ze-

mqi biti nesrazmjerno veliki

broj penzionera u odnosu na

radno sposobnu populaciju, sa-

op{tila je japanska vlada. ¥

BAWA LUKA - Na ju~era-

{wem trgovawu na Bawalu~koj

berzi ostvaren je promet od oko

650 hiqada maraka kroz preko

1.200 transakcija.

Najve}i promet na ju~era-

{wem trgovawu ostvaren je sa ak-

cijama Telekoma Srpske od

140.073 marke, po cijeni od 1,90

maraka po akciji, {to je nepro-

mijewena cijena u odnosu na tr-

govawe u utorak.

Rast cijena svojih akcija za-

biqe`ilo je 11 privatizaciono-

investicionih fondova. Akcije

fondova Euroinvestment, Jaho-

rina Koin i Privrednik pora-

sle su ju~e za maksimalnih 10 od-

sto, ~etiri fonda su imala i re-

kordne vrijednosti akcija.

Rekordnu cijenu dostigle su

akcije Euroinvestment fonda,

BLB profita, VB fonda i VIB

fonda. Od akcija na slobodnom

berzanskom tr`i{tu, najve}i

rast imale su akcije preduze}a

Veleprehrana Bawa Luka koje

su porasle za 30 odsto i wima

se trgovalo po cijeni od 0,39 ma-

raka. ¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

Najboqi kupovni

kurs

Najboqi prodajni

kurs

% promjene

cijene

Prosjena cijena

Broj prometovanih

akcija

Ukupan promet (KM)

RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0,35 2,94 0,35 65.950 23.082,50TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1,81 1,94 0,00 1,9 73.723 140.073,70VBBB-R-A LHB BANKA AD BAWA LUKA 1100 0,00 1059

BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD, BAWA LUKA 5,36 9,84 5,36 6.490 34.786,40BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 6,55 6,7 1,23 6,6 2.432 16.051,20BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 4,24 9,84 4,24 3.750 15.900,00EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 13,2 10,00 13,2 6.808 89.865,60EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 5,3 5,79 5,3 888 4.706,40INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0,08 0,00 0,08 187.245 14.979,60JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 3,02 10,00 3,08 3.200 9.856,00KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 7,91 7,95 0,13 7,91 6.077 48.069,07PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 7,99 0,00 7,8 2.356 18.376,80PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 2,97 10,00 2,97 413 1.226,61VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 4,7 5,11 6,46 5,11 6.859 35.049,49VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 5,81 6 3,57 5,81 853 4.955,93ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 8,16 8,19 0,12 8,16 10.375 84.660,00

377.419 541.639,30

BENT-R-A BENTONIT AD,[IPOVO 0,49 0,6 8,89 0,49 3.379 1.655,71BIRA-R-A BIRA^ AD, ZVORNIK 0,08 0,086 0,00 0,085 141.116 11.994,84BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1,45 1,64 0,00 1,64 13.463 22.079,32BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 0,77 0,81 1,25 0,81 12.000 9.720,00BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0,36 0,39 -2,50 0,39(A) 1.615 629,85DSTC-R-A DISTRIBUTIVNI CENTAR AD BIJEQINA 0,00 0,7(A) 13.500 9.450,00ELVA-R-A ELVAKO AD BIJEQINA 0,25 -16,67 0,25 7.380 1.845,00FDBL-R-A FABRIKA DUVANA AD BAWA LUKA 0,6 0,65 0,00 0,6 13.580 8.148,00JAPR-R-A JAPRA AD NOVI GRAD 0,25 1 0,00 0,25 2.496 624,00MERK-R-A MERKUR AD BAWA LUKA 0,55 0,84 0,00 0,55 3.547 1.950,85NOVB-PKA NOVA BANKA AD BIJEQINA 1070,01 3,77 1100(A) 24 26.400,00POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 0,53 0,6 -1,85 0,53(A) 673 356,69SNCN-R-A SANI^ANI AD PRIJEDOR 0,2 0,00 0,2 5.965 1.193,00TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 0,85 0,95 0,00 0,85 2.813 2.391,05UTSC-R-A UNIS TSC AD PRWAVOR 0,3 11,11 0,3 1.000 300,00VCJK-R-A VU^JAK AD BOSANSKI BROD 0,32 0,00 0,32 30 9,60VITA-R-A VITAMINKA AD BAWA LUKA 0,34 0,5 0,00 0,34 2.356 801,04VLPH-R-A VELEPREHRANA AD BAWA LUKA 0,27 0,39 30,00 0,39(A) 2.600 1.014,00VTNK-R-A VITINKA AD KOZLUK 4,4 0,00 3,5(A) 368 1.288,00

227.905 101.850,95605.324 643.490,25

A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)

KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - na dan 23.2.2005. godine

Berzanska kotacija

Ukupno kotacijaSlobodno berzansko tr`i{te

Kotacija fondova

Oznaka HOV

Emitent

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

UKUPAN PROMETUkupno slobodno berzansko tr`i{te

Novi uspjeh fondova

DOBARAREPUBLI^KO Ministar-

stvo privrede, energetike i raz-

voja u saradwi sa Privrednom ko-

morom Republike Srpske orga-

nizovalo je ju~e u Bawoj Luci

javnu raspravu o Nacrtu doku-

menta o politici dodjele konce-

sija.

Rezime rasprave sa ovog sku-

pa je da javna dobra ne smiju po-

stati poslovne tajne raznih lo-

bija.

Prema rije~ima savjetnika

republi~kog ministra privrede,

energetike i razvoja Mirka Gra-

hovca ciq javne rasprave je da se

defini{u prioriteti i oprav-

danost dodjele koncesija.

On je podsjetio da je Zakon o

koncesijama, kao pravo o kori-

{}ewu op{tih dobara, donesen u

maju 2002. godine.

Kako stoji u Nacrtu dokumen-

ta o politici dodjele koncesija,

koji je republi~ki parlament

uputio na javnu raspravu, dodje-

la koncesija je mogu}a uz javni

poziv ili po osnovu samoinici-

jativne ponude.

Davawe koncesija je, prema

mi{qewu u~esnika, dobar na~in

da se koriste javna dobra, a da se

dr`ava dodatno ne zadu`uje.

Profesor bawolu~kog prav-

nog fakulteta Nikola Mojovi}

je izrazio bojazan da se ova javna

rasprava ne organizuje sa ciqem

da se dobije alibi kako bi se ras-

prodalo i {to treba i {to ne

treba. On je podsjetio da pred-

met koncesije nije svojina, ili

privatno vlasni{tvo i da ne tre-

ba da bude stvar

bilo koje politi-

ke ve} izraz op-

{teg interesa na-

roda.

Mojovi} raz-

dvaja proces pri-

vatizacije i do-

djele koncesija

napomiwu}i da

ni jedan od ova

dva posla, kako se

to ~esto u praksi

doga|a, ne smije

da bude poslovna

tajna.

- Koncesije

ne smiju da posta-

nu na~in za puwe-

we buxeta - rekao

je Mojovi} napo-

miwu}i da je gl-

avni ciq davawa

koncesija op{te

dobro.

P r o f e s o r

[umarskog fa-

kulteta u Bawoj Lu-

ci Vojin Bucalo se

protivi davawu

koncesija na {umska bogatstva

Srpske.

- Evropa je uni{tila svoje

{ume jo{ u pretpro{lom vijeku

i sada im je ciq da sijeku kod

nas, a da svoje obnovqene {ume

~uvaju - ka`e Bucalo.

Predsjednik skup{tinske ko-

misije za koncesije Slavko

A{krabi} ka`e da je u cijelom

poslu oko dodjele koncesija glav-

ni problem to {to jo{ nemamo

adekvatne razvojne studije i pla-

nove.

Ciq ovog dokumenta je, za-

kqu~uje A{krabi}, da se stvo-

ri pozitivna klima u davawu

koncesija, koja }e eliminisa-

ti uticaje pojedinih lobija i

eliminisati mogu}nost stva-

rawa monopola na odre|ene

privredne, a time i prirodne

resurse.

¥ M. MIHAJLOVI]

POLITIKA DODJELE KONCESIJA U REPUBLICI SRPSKOJ

PO[TENO KORI[]EWEPrivatizacija i dodjela koncesija,kako se to ~esto u praksi doga|a, nesmiju da budu poslovna tajna. Tako|e,koncesije ne smiju da postanu na~inza puwewe buxeta, isti~e Mojovi}

HEKTARI NA SUDU?Predsjednik Udru`ewa za-

kupaca dr`avnog poqoprivred-

nog zemqi{ta Ranko Sarajli}

iz Gradi{ke suprotstavio se,

kako ka`e, nezakonitoj dodje-

li koncesija na 7.200 hektara

dr`avnog zemqi{ta, koje je ko-

ristilo gradi{ko "Ratarstvo#,

a koje je kupila bawolu~ka

firma "VST trend#. Sarajli}

ka`e da je ovaj posao ura|en

mimo zakona i da }e biv{i za-

kupci zemqi{ta do pravde

uskoro do}i na sudu.

Javna rasprava: Ukloniti uticaje lobija

POSLOVNI SVIJET

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. DRU[TVO 7

BR^KO - U institucijama

Br~kog zaposleno je oko tri hiqa-

de radnika ~ije plate se finansi-

raju iz buxeta distrikta.

Prednacrtom Zakona o plata-

ma i naknadama za javne slu`beni-

ke i funkcionere u Br~kom, po

mi{qewu Sindikata distrikta,

predvi|ene su neopravdano viso-

ke razlike u platama radnika iste

stru~ne spreme, koji obavqaju po-

slove iste ili pribli`no iste

slo`enosti. Te razlike, koje su

postojale i ranije, smatraju sin-

dikalci, nisu objektivne i oprav-

dane i zbog toga bi morale biti

otklowene ili bar umawene.

Predsjednik Sindikata di-

strikta Ilija Kalajxi} ka`e da

mu nije jasno za{to je predlaga~

visoku stru~nu spremu razvrstao

u devet platnih razreda, dok ni`e

stru~ne spreme nisu podvrgnute

takvom na~inu ra{~lawivawa.

Projekcijom buxeta, za koji je

za ovu godinu planirano ne{to

mawe od 200 miliona maraka, a ko-

ji bi trebalo da bude usvojen na-

rednih nedjeqa, predvi|eno je da

preko 40 odsto ide na plate zapo-

slenih u administraciji, sudstvu,

zdravstvu, {kolstvu i policiji

distrikta.

Prema tom planu gradona~el-

nik i predsjednik Apelacionog

suda imali bi, kao i do sada, naj-

ve}e neto plate od po 3.910 mara-

ka, uz koje bi posebno bile ura~u-

nate i obavezne dnevnice i druge

privilegije. Jo{ 17 funkcionera

distrikta po tom prijedlogu bi

trebalo da imaju osnovne plate

iznad tri hiqade maraka, a zani-

mqivo je da je predsjednik Skup-

{tine distrikta tek 20. sa ta~no

tri hiqade maraka neto mjese~-

nih primawa.

Za poslanike Skup{tine di-

strikta su predvi|eni pau{ali od

oko 2.300 maraka, uz koje su pred-

vi|ene i naknade za dopunske ak-

tivnosti koje su u vezi sa skup-

{tinskim radom. Bruto iznosi za

ove pau{ale su gotovo dva puta ve-

}i.

U kwizi prijedloga buxeta za

ovu godinu, u odjeqku o platama

javnih slu`benika, mogla se uo-

~iti i jedna nelogi~nost. Pred-

sjednik Skup{tine distrikta, ko-

ji je u najvi{em, desetom platnom

razredu, ima tri hiqade maraka

neto platu, {to je za oko hiqadu

maraka mawe od neto plate grado-

na~elnika distrikta, ali bruto

iznosi wihovih li~nih dohodaka

su isti - 6.030 maraka. Sa druge

strane, potpredsjednik Skup{ti-

ne distrikta od predsjednika ima

platu ve}u za 260 maraka, ali bru-

to plata mu je mawa od predsjedni-

kove za hiqadu maraka!

Najni`a predvi|ena neto pla-

ta u Br~kom, za one sa fakultet-

skom diplomom je oko 1.200 mara-

ka, dok oni koji imaju vi{u {kol-

sku spremu trebaju da primaju ne-

to platu od 920 maraka.

Od zaposlenih radnika sa

sredwom stru~nom spremom najvi-

{a plata predvi|ena je za policaj-

ce - 828 maraka, dok pojedine ka-

tegorije medicinskih sestara pri-

maju po 736 maraka.

Buxetom je predvi|eno da je

najni`a plata zaposlenog "na bu-

xetu# u neto iznosu za nekvalifi-

kovane radnike - 460 maraka, {to

je ne{to vi{e od prosje~ne plate

zaposlenih u privredi distrikta.

Po mnogima to je jo{ jedan od ap-

surda.

Kad se sve sabere, gra|ani di-

strikta }e u prosjeku jesti sarmu,

ali - ve}ina kupus, dok }e nekima

pripasti i meso.

¥ M. \UR\EVI]

PREDNACRT ZAKONA O PLATAMA ZAPOSLENIH U ADMINISTRACIJI BR^KOG

VRTOGLAVICA U DISTRIKTUSINDIKALCI

"^AJAVECA" ISTI^U

Sporazum ili - {trajk

BAWA LUKA - Predsjedni-

{tvo i savjet "Razvojne organi-

zacije sindikata - ^ajavec# odlu-

~ili su ju~e u Bawoj Luci da od

Vlade Republike Srpske zatra`e

da zaustavi, kako tvrde, nezako-

nite ste~ajne postupke u akcio-

narskim dru{tvima koja posluju

u okviru privrednog sistema "^a-

javec#.

Predsjednik ovog Sindikata

Bratislav Napotnik izrazio je

nadu da }e Vlada Republike Srp-

ske zajedno sa sindikatom potpi-

sati Sporazum koji bi utvrdio

program razvoja preduze}a, jer u

suprotnom, radnici "^ajaveca# su

izrazili spremnost i za najradi-

kalniju sindikalnu borbu, ukqu-

~uju}i i generalni {trajk. On je

naglasio da je glavni ciq sindi-

kata za{tita imovine 32 akcio-

narska dru{tva koja se nalaze u sa-

stavu "^ajaveca#, kao i za{tita

prava oko dvije hiqade radnika

koji su tu zaposleni.

- Sprovo|ewe ste~aja u "^aja-

vecu# je nezakonito jer nisu defi-

nisani imovinsko-pravni odnosi

izme|u akcionarskih dru{tava

koja su nastala u procesu priva-

tizacije, kao i zbog nepostojawa

diobnog bilansa - poru~uje Na-

potnik.

On je izrazio sumwu i u is-

pravnost dosada{weg postupka

privatizacije dr`avnog kapita-

la u kojoj su zna~ajan dio imovi-

ne, po osnovu privatizacijskih

vau~era, preuzeli privatizacio-

no-investicioni fondovi.

^lanovi Razvojne organiza-

cije sindikata napomiwu da je

imovina "^ajaveca# prema bilan-

sima iz 1998. godine procijewena

na 140 miliona maraka, ali da je

u me|uvremenu ogroman imetak

pretvoren u dugovawa po osnovu,

kako tvrde, "raznih nelegalnih

bankarskih hipoteka#. ¥ M. M.

SLA\ANA Kobas iz Prije-

dora sa svojim ocem Stojanom jo{

~eka odgovor na pitawe kada }e

mo}i da krene put Floride, gdje

treba da je operi{u ameri~ki qe-

kari.

Naime, istorija Sla|anine

bolesti koja je pro{le nedjeqe

proslije|ena stru~wacima na

Floridu - nije potpuna.

- Ameri~ki qekari tra`e da

im se dostave i najsitniji detaqi

o Sla|aninom lije~ewu u prote-

klih nekoliko mjeseci. Tra`e da

im se dostave podaci o ja~ini li-

jekova koje je uzimala, o biopsiji,

o tome kako je podnijela hemote-

rapiju... To sve qekari sa Dje~ije

klinike treba detaqno da napi-

{u, pa }emo ponovo slati u Ame-

riku - rekao je za na{ list Sla-

|anin otac Stojan Kobas.

Prema rije~ima Stojanovog

brata Milo{a Kobasa, doktori

preko okeana }e uzeti u obzir Sla-

|anino zdravstveno stawe, pa su

obe}ali da bi sqede}e nedjeqe mo-

gli da prime djevoj~icu.

- Najranije, Sla|ana bi mogla

da bude u rukama qekara sa Flo-

ride tek u sqede}i ~etvrtak. Sla-

|ana se i daqe dobro dr`i i ve}i

je heroj od svih nas - kazao je Mi-

lo{ Kobas.

Podsjetimo, otkako su otpu-

{teni sa Dje~ije klinike u Tir-

{ovoj, Sla|ana je sa svojim ocem

Stojanom smje{tena u Domu pro-

svjetara. "Trinaesta zvjezdica#

boluje od zlo}udnog raka kostiju,

a u prikupqawu stotinu hiqada

dolara za weno lije~ewe u Ameri-

ci ukqu~ila su se preduze}a i po-

jedinci iz Republike Srpske i Sr-

bije.

Svi koji ̀ ele da pomognu Sla-

|ani mogu da uplate novac na broj

`iro-ra~una Razvojne banke u

Prijedoru 562007350117 ili na

broj 211070006953 sa naznakom za

Sla|anu Kobas.

¥ D. R.

BAWA LUKA - Poslije teksta "Ispiti po-

slije konkursa# objavqenog proteklog vikenda

u dnevnom listu "Glas Srpske# profesor Ma-

{inskog fakulteta u Bawoj Luci Pero Petro-

vi} reagovao je na izjave dekana ove visoko-

{kolske ustanove koje smatra potpuno neta~nim.

Problemi sa nastavom iz predmeta Grijawe

i klimatizacija i Hidrotermi~ka obrada dr-

veta, ka`e profesor Pero Petrovi}, nastali

su poslije objavqivawa konkursa krajem marta

pro{le godine, jer dekan Milan [qivi} nije

po{tovao zakonsku proceduru, pa je komisija

odbila da napi{e izvje{taj za kandidate koji

su se prijavili na konkurs.

- Zbog svega pomenutog, nastava na ovim

predmetima nije odr`ana, izuzev Grijawa iz

kojeg je na na{u molbu nastavu zavr{io profe-

sor Veqko \uri~kovi}. [to se ti~e dekanove

tvrdwe da me je uvrijedilo to {to wegova ko-

misija nije pristala da napi{e izvje{taj za

mene, mogu samo da ka`em da bi me vi{e uvri-

jedilo da je komisija to u~inila - istakao je Pe-

trovi}.

Poslije tvrdwe dekana Milana [qivi}a

da po Statutu fakulteta ima pravo da sa~ini

komisiju za izbor profesora i da niko od zapo-

slenih na fakultetu ne bi smio da daje infor-

macije za javnost bez wegovog odobrewa, profe-

sor Pero Petrovi} ka`e da mu je mnogo toga po-

stalo jasnije.

- Dr`e}i se svog statuta dekan je vjerovat-

no otu|io i znatnu sumu novca namijewenog fa-

kultetu, osnovao u okviru Instituta fakulte-

ta privatnu firmu i organizovao nezakonitu na-

stavu za dvije generacije studenata iz predme-

ta Proizvodna tehnologija iz kojeg je dekan dr-

`ao nastavu - navodi Petrovi}.

Petrovi} ka`e da iza ovih tvrdwi stoji de-

set profesora i asistenata fakulteta tra`e-

}i od Savjeta Ma{inskog fakulteta smjenu de-

kana.

Profesor Pero Petrovi} pita se da li ne-

ko u dru{tvu ima obavezu da provjeri uskla|e-

nost Statuta, na koji se poziva dekan, sa zakon-

skim propisima.¥ @. M.

ODGOVOR PROFESORA PERE PETROVI]A

HO]E li u Republici

Srpskoj napokon biti podig-

nut centralni spomen-kom-

pleks za sve poginule borce

u Otaxbinskom ratu, ili }e

u Bawoj Luci biti izgra|en

spomenik poginulim borci-

ma Vojske Republike Srpske

sa podru~ja grada?

Na ovo pitawe djelimi~-

no se naslu}uje odgovor, jer

su predstavnici Bora~ke or-

ganizacije i Organizacije

porodica zarobqenih i pogi-

nulih boraca i nestalih ci-

vila Bawe Luke zatra`ili

sastanak sa gradona~elni-

kom Dragoqubom Davidovi-

}em kako bi stvari pokrenu-

li sa mrtve ta~ke.

Ka`u da su ovog puta odlu~-

ni, i da }e pokrenuti inicijati-

vu za izgradwu spomen-obiqe`ja za

950 poginulih boraca sa podru~ja

Bawe Luke.

- Vi{e nijedno opravdawe za

odlagawe ove obaveze ne mo`emo

prihvatiti, jer je Bawa Luka je-

dini grad u Srpskoj koji nema spo-

menik poginulim borcima Vojske

Republike Srpske - navode u Bo-

ra~koj organizaciji i Organiza-

ciji porodica zarobqe-

nih i poginulih boraca i

nestalih civila Bawe Lu-

ke dodaju}i da se predugo

~ekalo rje{ewe koje bi

omogu}ilo izgradwu cen-

tralnog spomen-komplek-

sa svim poginulim borci-

ma Vojske Republike Srp-

ske.

U vezi sa pronala`e-

wem pravog rje{ewa, dva

puta su bili formirani i

organizacioni odbori,

~iji su predsjednici bi-

li tada{wi premijeri Re-

publike Srpske Mladen

Ivani}, odnosno Dragan

Mikerevi}.

Prema rije~ima pred-

sjednika Organizacije po-

rodica poginulih Bawe

Luke Stanislava Brki}a,

prvi ozbiqniji sastanak

oko izgradwe centralnog

obiqe`ja odr`an je 28.

marta 2001. godine u re-

publi~kom Urbanisti~-

kom zavodu.

Gotovo dvije i po go-

dine poslije, 14. avgusta 2003. go-

dine, odr`an je i sastanak kod

predsjednika Republike Dragana

^avi}a, koji je podr`ao ideju o

izgradwi spomen - kompleksa.

U "Slu`benom glasniku# od

17. marta pro{le godine objavqe-

no je rje{ewe o imenovawu Orga-

nizacionog odbora za izgradwu re-

publi~kog spomen - obiqe`ja `r-

tvama rata od 1992 - 1995 godine.

Odr`an je jedan sastanak i na to-

me se zavr{ilo.

- ^ini mi se da je jedan od naj-

ve}ih razloga za odugovla~ewe,

~iwenica da Bawa Luka zvani~no

nije glavni grad Republike Srp-

ske, a logi~no bi bilo da se u glav-

nom gradu gradi centralno obi-

qe`je. Nedopustivi su, ipak, bi-

lo kakvi izgovori. Predstavnici

bora~kih kategorija u organizaci-

onim odborima trebalo je vi{e

da insistiraju na ovom poslu - ka-

zao je predsjednik Predsjedni{tva

Bora~ke organizacije Bawe Luke

Goran Rogi}.

On i Brki} su saglasni da je,

bez obzira na razloge, nedopusti-

vo da se sa izgradwom daqe odugo-

vla~i. Zbog toga su odlu~ili da

ubrzo krenu sa poslom, pa makar,

kako ka`u, ove godine obezbijedi-

li samo papirologiju.

- Ukoliko postoji istinska

voqa, spremni smo da odustanemo

od izgradwe spomen - obiqe`ja

poginulim borcima Bawe Luke i

pridru`imo se pripremama za iz-

gradwu jedinstvenog kompleksa -

isti~u Stanislav Brki} i Goran

Rogi}.

Oni su podsjetili da je tri go-

dine zaredom Bawa Luka izdvaja-

la po stotinu hiqada maraka za

ove namjene. Novac je, na`alost,

ostao neiskori{}en.

¥ G. KLEPI]

ZA[TO JO[ NEMA CENTRALNOG SPOMEN-OBIQE@JA ZA POGINULE SRPSKE BORCE

Statut - ~udo nevi|eno

ZAPELO BEZ RAZLOGABora~ka organizacija Bawe Luke `eli hitnu izgradwuspomenika. Da li se po~etak priprema za izgradwuodla`e jer je sporan grad u kojem bi spomen-komplekstrebao biti podignut

Obaveze gra|ana: Podmiriti sve korisnike buxeta (foto-arhiva)

GRADONA^ELNIKBruto plata gradona~elni-

ka distrikta, poreske obvezni-

ke u Br~kom ko{ta ne{to vi{e

od {est hiqada maraka ili na

godi{wem nivou oko 72 hiqade

maraka. Gra|ani Br~kog na pla-

tu gradona~elnika, za wegov ~e-

tvorogodi{wi mandat, treba da

izdvoje skoro tri stotine hiqa-

da maraka.

PROPUSTISmatramo da bi ovim zako-

nom trebalo da budu predvi|eni

osnovna plata, pove}awe osnov-

ne plate, naknade plata i ispla-

te na teret materijalnih tro-

{kova, tro{kova prevoza, rada

na terenu, regresa i toplog obro-

ka. U predlo`enom zakonu sve je

to izostavqeno - upozorava Ka-

lajxi}.

On ka`e da bi se posebno mo-

rao vrednovati rad za vrijeme

dr`avnih praznika, a pa`wa mo-

ra biti poklowena i radnicima

koji rade u ote`anim uslovima.

SLA\ANA KOBAS I DAQE U BEOGRADU

Na operaciju za sedam dana?

Preko 40 odsto sredstava iz buxetaide na plate zaposlenihu administraciji, sudstvu, zdravstvu,{kolstvu i policiji distrikta.U odre|ivawu plata otkrivene mnogenelogi~nosti

LOKACIJAZa izgradwu spomen -

kompleksa, regulacionim

planom odre|en je prostor

izme|u ulica Kraqa Petra

Prvog Kara|or|evi}a, Zd-

ravka ^elara, Teodora Ko-

lokotronisa i produ`etka

Bulevara cara Du{ana u Bawoj

Luci. Spomen-kompleks bi obu-

hvatao prostor od ~etiri hiqa-

de metara kvadratnih.

ZAHTJEVU republi~koj Bora~koj or-

ganizaciji isti~u da }e od nad-

le`nih uskoro zatra`iti for-

mirawe "operativnijeg organi-

zacionog odbora i zna~ajnija

sredstva za izgradwu central-

nog spomen - obiqe`ja u Bawoj

Luci#.

Stanislav Brki}: Nedopustivisu bilo kakvi izgovori

(foto-arhiva)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

PODGORICA - Predsjednik

crnogorske opozicione Socija-

listi~ke narodne partije Pre-

drag Bulatovi} izjavio je da

je prijedlog crnogorskog pred-

sjednika i premijera Filipa Vu-

janovi}a i Mila \ukanovi}a, o

formirawu saveza nezavisnih dr-

`ava Srbije i Crne Gore "istra-

javawe na permanentnoj destruk-

ciji dr`avne zajednice#.

Bulatovi} je, javqa Tanjug,

za podgori~ki "Dan# ocijenio da

nema ustavnog osnova da politi~-

ke elite dvije republike promje-

ne status zajednice.

- Vlasti u Srbiji i Crnoj Go-

ri mogu da razgovaraju, ali samo

u okviru svojih ustavnih ovla-

{}ewa, u koje ne spada sporazum

koji nudi \ukanovi} - naveo je

lider Socijalisti~ke narodne

partije.

Bulatovi} je ocijenio da \u-

kanovi} poku{ava da formira

nezavisnu crnogorsku dr`avu ka-

ko bi sebi obezbijedio "me|una-

rodni dr`avni imunitet# i za-

{titio se od krivi~nog gowewa

zbog optu`bi o {vercu cigare-

ta.

Predsjednik Upravnog odbo-

ra crnogorskog Pokreta za o~u-

vawe dr`avne zajednice Srbije i

Crne Gore Zoran @i`i} ocije-

nio je ju~e da prijedlog crnogor-

skih zvani~nika da vlasti Beo-

grada i Podgorice potpi{u spo-

razum o stvarawu saveza nezavi-

snih dr`ava ne}e dobiti podr-

{ku relevantnih partija u Srbi-

ji.

- Taj prijedlog jednostavno

ne}e biti prihva}en u Srbiji,

jer to ne}e podr`ati ve}ina ta-

mo{wih stranaka koje su vi{e

puta saop{tile da su za o~uvawe

zajednice - izjavio je @i`i} pod-

gori~kom "Danu#.

@i`i} je rekao da "tim pri-

jedlogom crnogorska vlast `eli

da legitimi{e svoje protivustav-

no i nezakonito pona{awe i

istovremeno prebaci odgovor-

nost na Srbiju, jer je me|unarod-

na zajednica jasno poru~ila da je

i u dr`avnoj zajednici i van we

najbitnije po{tovawe zakona#.

On je podsjetio da je "zako-

nom koji je usvojila Srbija pred-

vi|eno odr`avawe neposrednih

izbora za Skup{tinu dr`avne za-

jednice, tako da je malo vjerovat-

no da }e Beograd prekr{iti ne-

{to {to je nedavno usvojeno#.

@i`i} smatra da }e i "ovaj

prijedlog u}i u grupu propalih

inicijativa Podgorice, kao {to

su prijedlozi za se obavqa posre-

dan izbor poslanika za Skup{ti-

nu Srbije i Crne Gore, da se odr-

`i prvo referendum, pa izbori

i na kraju da se, prema modelu ze-

maqa Beneluksa, formira savez

nezavisnih dr`ava#.

Crnogorske opozicione par-

tije o{tro su kritikovale pri-

jedlog zvani~ne Podgorice o

transformaciji dr`avne zajed-

nice Srbija i Crna Gora u savez

nezavisnih dr`ava, ocjewuju}i da

taj prijedlog uvodi u nove podje-

le i nestabilnost.

Lider Srpske narodne stran-

ke Andrija Mandi} ocijenio je

da }e inicijativa crnogorskog

dr`avnog vrha samo izazvati no-

ve podjele i voditi ka daqoj de-

stabilizaciji.

Predsjednik Narodna stran-

ke Dragan [o} rekao je da da pri-

jedlog Vujanovi}a i \ukanovi}a

predstavqa "masku za wihovu lo-

{u politiku#.

- Taj prijedlog je usmjeren da

se dobije saglasnost Srbije da

Crna Gora ba{tini sve benefi-

cije dr`avne zajednice, {to ne

bi mogla ako ode iz we i drugo -

usmjeren je da prikrije ~iweni-

cu da \ukanovi} nema podr{ku u

Crnoj Gori za razbijawe dr`av-

ne zajednice - smatra [o}.

Inicijativa crnogorskih zva-

ni~nika potpuno je neprihvatqi-

va i za predsjednika Demokrat-

ske srpske stranke Bo`idara Bo-

jovi}a. ¥

POVODOM INICIJATIVE FILIPA VUJANOVI]A I MILA \UKANOVI]A

SAVEZ BEZ PODR[KECrnogorski premijer Filip Vujanovi} i Milo \ukanovi}uputili su Borisu Tadi}u i Vojislavu Ko{tuniciprijedlog o transformaciji zajednice u saveznezavisnih dr`ava

KO[TUNICAPremijer Ko{tunica ocije-

nio je ju~e u pismu Vujanovi}u i

\ukanovi}u, wihov prijedlog o

transformaciji dr`avne zajed-

nice u zajednicu nezavisnih dr-

`ava kao "grubo kr{ewe Beo-

gradskog sporazuma#.

- Ukoliko smatrate da Ustav-

nu povequ dr`avne zajednice, ko-

ja je nastala na osnovu Beograd-

skog sporazuma, treba mijewati,

to je mogu}no u~initi samo po

proceduri predvi|enoj Ustavnom

poveqom - istakao je Vojislav

Ko{tunica.

MAROVI] Svetozar Marovi} rekao je

da gra|ani treba da daju kona~-

nu rije~ o prijedlogu da dr`av-

na zajednica postane savez neza-

visnih dr`ava. Marovi} je za

podgori~ke "Vijesti# potvrdio

da je dobio prijedlog crnogor-

skih zvani~nika o redefinisawu

odnosa Srbije i Crne Gore.

- Ovo je jedan od na~ina de-

mokratskog rje{avawa sudbine

Crne Gore i Srbije. Kona~nu ri-

je~ i u ovom slu~aju, kako je pred-

vi|eno, treba da daju gra|ani - re-

kao je Svetozar Marovi}.

BEOGRAD - Ministar

inostranih poslova Italije

\anfranko Fini zapo~eo je

ju~e posjetu Beogradu razgo-

vorom s predsjednikom dr`av-

ne zajednice Srbije i Crne

Gore Svetozarom Marovi-

}em. Fini se, tokom dana, sa-

stao i s premijerom Srbije

Vojislavom Ko{tunicom,

potpredsjednikom Vlade Mi-

roqubom Labusom, mini-

strom inostranih poslova dr-

`avne zajednice Vukom Dra-

{kovi}em i predsjednikom

Crne Gore Filipom Vujano-

vi}em. Glavne teme razgovo-

ra bile su situacija na Ko-

sovu i Metohiji i u ~itavom

regionu jugoisto~ne Evrope,

zatim izgledi za pribli`a-

vawe Srbije i Crne Gore

Evropskoj uniji i bilateral-

ni odnosi.

[ef italijanske diplo-

mate izjavio je ju~e da pita-

wa ostvarivawa standarda i

kona~nog statusa Kosova nije

mogu}e rje{avati bez direkt-

nog ukqu~ivawa zvani~nog Be-

ograda. ¥

\ANFRANKO FINI U POSJETI BEOGRADU

Kosmet u centru pa`we

\anfranko Fini: Kakose pribli`iti Evropskojuniji

BEOGRAD - Predsjednik

Sindikata pravosu|a Srbije Sla-

vica @ivanovi} zatra`ila je ju-

~e da nadle`ni organi hitno po-

boq{aju polo`aj zaposlenih u

pravosu|u.

@ivanovi}eva je, na konfe-

renciji za novinare, navela da je

situacija u pravosu|u "katastro-

falna# i da bi nadle`ni "ukoli-

ko smatraju da Srbiji treba pra-

vosu|e# morali {to prije da is-

pune zahtjeve, koje im je taj sin-

dikat postavio sredinom januara.

- Ukoliko na{i zahtjevi uskoro

ne budu ispuweni sindikalne or-

ganizacije }e organizovati pro-

teste od kojih }e {tetu trpeti i

gra|ani i dru{tvo i dr`ava - ka-

zala je ona. ¥

BEOGRAD

Protestuju i sudije

BEOGRAD - Funkcioner De-

mokratske stranke Srbije Zo-

ran Drakuli}, ocijenio je, povo-

dom naga|awa da ta stranka raz-

mi{qa o vladi sa Srpskom ra-

dikalnom strankom, da radikal-

ni jo{ nisu spremni za tako ne-

{to.

- Smatram da se u Srpskoj ra-

dikalnoj stranci dosta promije-

nilo, ali u osnovi to nije part-

nerstvo koje bi moglo rije{iti

trenutne probleme u ovoj zemqi.

Vide}emo. Dolaze novi izbori -

izjavio je Drakuli}, a prenosi

Tanjug.

On tvrdi da bismo sa novim,

kompetentnim qudima veoma br-

zo imali sasvim druk~iji, povoq-

niji ambijent.

Drakuli} je rekao da sa ma-

lo para odre|eni lobiji dobija-

ju ogromne poslove i dr`e pod

kontrolom ovakvo stawe.

- To sam uvek kritikovao,

pa i sada kada je moja partija na

vlasti imam isti odnos i ne `e-

lim da u~estvujem u tome i ne

`elim da `ivim u zemqi u ko-

joj se takve stvari de{avaju -

kazao je Zoran Drakuli}. ¥

DEMOKRATSKA STRANKA SRBIJE

Radikali jo{ nespremni Dvo~asovna blokadaStotinak proizvo-

|a~a vi{wi iz okoline

Ni{a blokiralo je ju~e

autoput Ni{-Beograd, u

znak protesta zbog neis-

pla}enog novca od otku-

pqenih vi{wi 2004. go-

dine.

Put su dr`ali u blo-

kadi dva ~asa.

¥ (Foto-Beta)

BEOGRAD - Ministar od-

brane Srbije i Crne Gore Pr-

voslav Davini} izjavio je ju~e

Tanjugu da }e dr`ava vojnu in-

dustriju konsolidovati, kako

bi se preorijentisala i po~ela

da pravi moderno i savremeno

naoru`awe kao {to su to ura-

dile i ostale zemqe koje su

pro{le ili prolaze kroz tran-

ziciju.

Otvaraju}i seminar "Isku-

stva zemaqa Vi{egradske grupe

zakon verziju vojne industrije u

Srbiji i Crnoj Gori# Davini} je

rekao da je "na{oj zemqi potreb-

no da razmijeni iskustva, pa i

gre{ke koje su druge dr`ave pra-

vile kada je u pitawu bila vojna

industrija#.

Davini} je napomenuo da je

sve poku{ano kako bi doma}a voj-

na industrija "stala na noge#, ali

je dodao da nije siguran da li su

uvijek pravqeni dobri potezi.

- Mislim da sada znamo kako

i {ta treba da uradimo, jer smo

stekli odre|ena iskustva - rekao

je Davini} i dodao da je problem

s doma}om vojnom industrijom po-

~eo kada je krenuo i raspad Jugo-

slavije, jer su vojne fabrike bi-

le "ra{trkane# po cijeloj neka-

da{woj dr`avi.

Napomenuv{i da smo na po-

la puta vojne reforme, Davi-

ni} je rekao da se dr`ava suo-

~ava s velikim problemom, jer

se broj qudi koji radi u vojsci

mora znatno smawiti i da je po-

trebno promijeniti tipove na-

oru`awa, {to sve uti~e i na

vojnu industriju.

Zamenik specijalnog koordi-

natora Pakta za stabilnost Ma-

jkl Mozur istakao je da wegovo

iskustvo govori da je transfor-

macija vojne industrije uvijek

bila ne samo ekonomska, ve} i so-

cijalna stvar zemaqa koje su pro-

lazile kroz tranziciju. ¥

MINISTAR ODBRANE PRVOSLAV DAVINI]

Promjene na pola puta

NOVI SAD - Sve ~e{}e poja-

vqivawe u vojvo|anskoj javnosti ul-

tranacionalisti~ke ma|arske orga-

nizacije "Omladinski pokret 64 ̀ u-

panije# zapravo je samo logi~na re-

akcija na brojne srpske ekstremno

desni~arske organizacije koje djelu-

ju u pokrajini - ocjena je vojvo|an-

skih politi~kih analiti~ara.

"Omladinski pokret 64 `upani-

je#, pi{e Dinko Gruhowi}, dopisnik

Bete, ima sjedi{te u Ma|arskoj, a

pro{le godine osnovan je i ogranak

te, ina~e uglavnom marginalne desni-

~arske organizacije, i za Vojvodinu.

Rije~ je o organizaciji ~ije ime

neminovno asocira na "veliku Ma-

|arsku#, odnosno na 64 `upanije ko-

liko je imala biv{a Ugarska, prije

sloma u Prvom svjetskom ratu.

Trijanonskim sporazumom iz

1920. godine, Ma|arska je ostala bez

znatnog dijela svoje teritorije i svog

stanovni{tva.

Direktor novosadske kancelari-

je Helsin{kog odbora za qudska pra-

va Pavel Domowi ocijenio je da je

pojava "Omladinskog pokreta 64 ̀ u-

panije# zapravo o~ekivana reakcija

na djelovawe srpskih ultranaciona-

listi~kih organizacija, poput "Ota-

~astvenog pokreta Obraz# ili ne{to

"bla`e varijante# Srpskog narodnog

pokreta "Svetozar Mileti}#.

- Uz to, pojava ovog pokreta je i

dokaz kako se nacionalisti i ekstre-

misti na ovim prostorima me|usob-

no izazivaju i sna`e - rekao je Domo-

wi.

Direktor novosadskog Centra za

regionalizam Aleksandar Popov oci-

jenio je da je "neke od ultranaciona-

listi~kih organizacija trebalo za-

braniti zbog {irewa me|unacional-

ne mr`we i zbog ~iwenice da stvara-

ju negativnu atmosferu u vojvo|an-

skom dru{tvu#, koje je ionako "rovi-

to#, zbog veoma u~estalih pro{logo-

di{wih me|uetni~kih incidenata.

- Kao reakcija na ve}inski na-

cionalizam javqa se mawinski naci-

onalizam i to kod najve}e mawine,

odnosno kod Ma|ara. Sve te organi-

zacije podsti~u netrpeqivost me|u

pripadnicima razli~itih naroda -

rekao je Popov.

Svim nabrojanim organizacija-

ma, a one nisu jedine, zajedni~ko je

zalagawe za takozvane "nacionalne

svetiwe#, za "o~uvawe srpskog/ma-

|arskog nacionalnog bi}a#, za ja~a-

we srpskih/ma|arskih "nacionalnih

interesa#, za reviziju granica na Bal-

kanu i u sredwoj Evropi, uz "nostal-

gi~no# podsje}awe na nekada{wu "ve-

li~inu# srpske ili ma|arske dr`a-

ve. O svemu pobrojanom svjedo~e i

brojni sajtovi ultranacionalisti~-

kih organizacija.

Nijedna od politi~kih strana-

ka, bilo srpskih bilo ma|arskih, ni-

kada nije javno podr`ala djelovawe

ultranacionalisti~kih organizaci-

ja, a mnoge su se otvoreno ogra|iva-

le od postupaka i stavova ekstremi-

sta.

Po Domoniju, ekstremne nacio-

naliste na svim stranama zapravo ne

sna`i podr{ka masa, ve} "mlitava i

nikakva# reakcija vojvo|anske libe-

ralne javnosti.

Dok god je tako, ocijenio je Do-

mowi, mo`emo i daqe da o~ekujemo

natpise "Smrt Ma|arima# u Vojvodi-

ni i, kao reakciju na wih, "Smrt Sr-

bima# u ju`nim dijelovima Ma|ar-

ske.

Po Aleksandru Popovu, nadle-

`ni moraju da reaguju brzo i rigoro-

zno, kada su u pitawu kazne za raspi-

rivawe me|unacionalne netrpeqi-

vosti.

Policija je pro{le godine pro-

tjerala ma|arskog novinara i pred-

sjednika organizacije "Omladin-

ski pokret 64 `upanije# Lasla To-

rockaja, uz zabranu ulaska u Srbi-

ju i Crnu Goru u narednih godinu

dana.

Protiv po~inilaca etni~ki

motivisanih incidenata u Vojvodi-

ni policija je uglavnom podnosila

prekr{ajne a ne krivi~ne prijave,

na {ta su vi{e puta upozoravali

predstavnici vojvo|anskog sekre-

tarijata za nacionalne mawine i

kancelarije pokrajinskog ombud-

smana. ¥

"OMLADINSKI POKRET 64 @UPANIJE"

BU\EWE NACIONALIZMA

U~esnici seminara: Kako konsolidovati vojnu industriju

"Omladinski pokret 64 `upanije" je organizacija ~ije

ime neminovno asocira na "veliku Ma|arsku", odnosno

na 64 `upanije koliko je imala biv{a Ugarska, prijesloma u Prvom svjetskom ratu

Aleksandar Popov je kazao da

ga posebno zabriwava ~iwenica

da pojedine organizacije, prije

svih "Mileti}#, otvoreno podr-

`avaju pojedini akademici i viso-

ki crkveni velikodostojnici.

Pavel Domowi je ocijenio da

razlozi poja~ane aktivnosti eks-

tremno desni~arskih pokreta "ni-

su autenti~no vojvo|anski#.

- To nisu 'samonikle' organiza-

cije, a razlozi za wihovo postojawe

su vi{e 'izvanvojvo|anski'. [to je

Kosovo, na primjer, bli`e nezavi-

snosti, to aktivnost tih pokreta

izrazitija - kazao je Pavel Domowi.

AKADEMICI

FOTO-VIJEST

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9KOSOVSKA MITROVI-

CA - Plan za decentralizaciju

pet op{tina na Kosovu i Meo-

hiji, koji je usvojila vlada Kosme-

ta, neprihvatqiv je za srpsku za-

jednicu zato {to proces decen-

tralizacije vlasti u pokrajini

na taj na~in nije sveobuhvatan -

ocijenio je ju~e jedan od pred-

stavnika Srba sa Kosmeta Goran

Bogdanovi}.

- U procesu decentralizaci-

je vlasti na Kosmetu treba da bu-

de zastupqeno vi{e op{tina u

pokrajini koje su nastawene ve-

}inskim srpskim `ivqem, a ne

samo dvije kako je predvidjela i

predlo`ila kosovska vlada - re-

kao je Bogdanovi} Tanjugu. Bog-

danovi} je napomenuo da Srbi ni-

su u~estvovali u radnim grupa-

ma za proces decentralizacije,

ali su me|unarodnim predstav-

nicima ukazivali na problem da

je za Srbe neprihvatqivo da sa-

mo dvije srpske op{tine na Ko-

smetu budu ukqu~ene u proces de-

centralizacije vlasti.

- Mora se prona}i sveobu-

hvatno rje{ewe i ne mo`emo se

zadovoqiti obe}awima me|una-

rodnih i kosovskih zvani~nika

da }e tokom 2006. godine biti jo{

op{tina na Kosmetu koje }e u}i

u proces decentralizacije - re-

kao je Bogdanovi}.

Prema wegovim rije~ima, mo-

raju se stvoriti op{tine u svim

mjestima u kojima `ivi srpski

narod na Kosmetu. ¥

PREDSTAVNICI SRBA SA KOSOVA

Za vi{e srpskih op{tina

PRI[TINA - Poslanici

najve}e opozicione stranke De-

mokratske partije Kosova de-

monstrativno su ju~e napusti-

li zasjedawe kosovskog parla-

menta, po{to je odbijen wihov

zahtjev da se raspravqa o vla-

dinom planu reforme lokalne

vlasti.

Poslanici ove partije su

to nagovestili prekju~e, kada

je premijer Ramu{ Haradinaj

saop{tio da je Vlada Kosova

usvojila plan po~etka decen-

tralizacije, kojim je predvi|e-

no formirawe pet pilot op-

{tina na Kosovu - Gra~anica,

Parte{, \eneral Jankovi}, Ju-

nik i Mamu{a.

Generalni sekretar Demo-

kratske partije Kosova Jakup

Krasni}i nezakonitim je pre-

kju~e ocijenio ~in usvajawa ta-

kvog dokumenta, jer predstavqa,

kako je kazao, temeq etni~ke

podjele Kosova.

Gra~anica i Parte{ su srp-

ske sredine, \eneral Jankovi}

i Junik albanske, a u Mamu{u

`ive Turci.

Parlamentarna grupa ove

Demokratske partije Kosova je

zatra`ila da se uradi novi do-

kument o tom pilot projektu,

kao i da se sa~ini zakon o re-

formi lokalne vlasti na Koso-

vu.

Zvani~nici Vlade Kosova

navode da taj dokument ne pred-

vi|a podjelu Kosova. ¥

ZASJEDAO KOSOVSKI PARLAMENT

Pla{e se podjela pokrajine

BEOGRAD, PRI[TINA -

Me|unarodni komitet Crvenog

krsta potvrdio je ju~e da }e za

10. mart u Beogradu sazvati sasta-

nak Radne grupe za lica nestala

na Kosovu od januara 1998. do de-

cembra 2000. godine.

Radna grupa se do sada sasta-

la samo jednom, po~etkom marta

2004. godine u Pri{tini, a u Be-

ogradu }e okupiti predstavnike

vlasti iz Beograda i Pri{tine,

kao i razne posmatra~e, navodi se

u saop{tewu Me|unarodnog ko-

miteta Crvenog krsta, istovre-

meno proslije|enom beogradskim

i pri{tinskim medijima.

Me|unarodni komitet je od-

lu~io da odr`i ovaj sastanak po-

{to su vlasti Beogradu i Pri-

{tini izrazile spremnost da ra-

svijetle sudbine gotovo tri hi-

qade lica koja se jo{ uvijek vo-

de kao nestala.

Radna grupa se sastaje pod po-

kroviteqstvom Specijalnog

predstavnika Generalnog sekre-

tara Ujediwenih nacija, Sorena

Jesena-Petersena, a predsjedava

joj Me|unarodni komitet u ulo-

zi neutralnog posrednika.

- Porodice nestalih ve} go-

dinama ~ekaju vijesti. One ima-

ju pravo da saznaju {ta se desi-

lo wihovim bli`wima, a nadle-

`ne vlasti odgovorne su da ura-

de sve {to je u wihovoj mo}i da

rije{e ovo goru}e pitawe - isti-

~e Me|unarodni komitet Crve-

nog krst koji ima dugogodi{we

iskustvo u radu na problemima

nestalih lica i patwi wihovih

porodica svuda u svijetu, ukqu~u-

ju}i i biv{u Jugoslaviju. ¥

ME\UNARODNI KOMITET CRVENOG KRSTA

O nestalima u martu

BEOGRAD - Ministar unu-

tra{wih poslova Srbije Dra-

gan Jo~i} izrazio je ju~e uvjere-

we da {ef Bezbjednosno-infor-

mativne agencije Rade Bulato-

vi} nije odnosio "tajne# te slu-

`be ameri~koj obavje{tajnoj

agenciji.

- Mislim da niko nije izno-

sio tajne. Ali, da je bio poku{aj

odavawe tajne na jedan drugi na-

~in, to vidite u na{oj bliskoj

istoriji prije tri ili ~etiri

godine - rekao je Jo~i} novina-

rima u sjedi{tu Ministarstva

unutra{wih poslova Srbije.

Biv{i slu`benik Vlade

Srbije Vladimir Popovi} optu-

`io je Bulatovi}a da je predao

Agenciji u Va{ingtonu cijelu

arhivu Bezbjednosno-informa-

tivne agencije za 2003. godinu

narezanu na kompjuterskom di-

sku.

Jo~i} je kazao da je u vreme-

nu dana{we tehnologije "takvo

izno{ewe tajni# potpuno nemo-

gu}e i nepotrebno. Ministar

policije je dodao da je Popovi}

sve optu`be lansirao kako bi

"se otvorilo jedno novo poli-

ti~ko poqe za odre|ene qude#.

Jo~i} je kazao da je ciq op-

tu`bi na ra~un Vojislava Ko-

{tunice, Vojske, delova Srpske

pravoslavne crkve i Srpske aka-

demije nauka i umjetnosti koje

je iznio Popovi} u intervju za

Televiziji B92 priprema za

"stasavawe jedne nove politi~-

ke opcije#.

Ameri~ki ambasador u Be-

ogradu Majkl Polt nije `elio

da komentari{e navode Popo-

vi}a.

- Sjediwene Ameri~ke dr-

`ave nikada ne komentari{u

pitawa vezana za obavje{tajne

slu`be drugih zemaqa - rekao

je Polt novinarima u sjedi{tu

Ministarstva unutra{wih po-

slova. ¥

Bulatovi} nijeodnosio tajne

PREDSJEDNIK Srbije Bo-

ris Tadi} izjavio je ju~e novi-

narima u Pekingu, neposredno po-

slije razgovora s kineskim pred-

sjednikom Hu \intaom, da je do-

bio podr{ku Kine u Savjetu bez-

bjednosti Ujediwenih nacija i

drugim me|unarodnim instituci-

jama za politiku Srbije prema

Kosovu i Metohiji.

Predsjednik Kine je, na po-

~etku razgovora, rekao da je si-

guran da }e posjeta predsjednika

Srbije doprinijeti poboq{awu

odnosa dviju zemaqa.

Nezavisnost Kosova i Meto-

hije je neprihvatqiva zato {to

bi doprinijela destabilizaciji

~itavog regiona, slo`ili su se

predsjednici Tadi} i Hu \intao.

- Moji funkcioneri su mi po-

tvrdili da je tokom prethodna

dva dana postignuta saglasnost

o zajedni~kim stavovima Kine i

Srbije - rekao je kineski pred-

sjednik.

On smatra, kako je Tadi} pre-

nio novinarima, da treba sve u~i-

niti da Kosovo dobije status ko-

ji bi zadovoqio legitimne in-

terese svih naroda koji `ive u

pokrajini, ali da ni po koju ci-

jenu ne treba destabilizovati

Srbiju ni Srbiju i Crnu Goru

zato {to je politi~ka stabil-

nost pretpostavka ekonomskog

razvoja regiona.

Tadi} je, tako|e, rekao da je

s kineskim predsjednikom raz-

govarao o unapre|ewu ve} dobre

bilateralne saradwe i o eko-

nomskoj saradwi.

- Dobio sam uvjeravawe pred-

sjednika Hu \intaoa da }e Kina

podr`ati investicije kineskih

kompanija u srpsku privredu - re-

kao je Tadi}.

- Srbija ima ne{to mawe od

10 miliona stanovnika, a Kina

ne{to vi{e od 1,3 milijarde. Sr-

bija je prije dvije godine imala

1,5 milijardi dolara za investi-

cije u svoju privredu, a pro{le

godine 800 miliona dolara, dok

je Kina lane imala investicije u

svoju privredu jednu

milijardu dolara ne-

djeqno... Za 20 godina,

Kina }e biti jedna

od dominantnih eko-

nomskih velesila -

rekao je Tadi}.

On je dodao da je

primjer Kine dobar

za svaku naciju koja

vodi ra~una o sebi,

svaku koja ima razlo-

`nu strategiju i raz-

vojnu politiku.

- Mi moramo da

branimo na{e inte-

rese gdje god su ugro-

`eni - rekao je Ta-

di}, dodaju}i da je

ciq Srbije da u|e u

Evropsku uniju.

Predsjednik Sr-

bije je ju~e je razgova-

rao i s kineskim mi-

nistrom inostranih

poslova Li Xaosin-

gom o spoqnopoli-

ti~kim aspektima i

problemima sa koji-

ma su se dvije zemqe

suo~avaju.

Zanimqivo je da

je Kina utvrdila godi{wu kvotu

za predsjedni~ke posjete, pa je

posjeta predsjednika Srbije u{la

u osam planiranih za ovu godi-

nu. ¥

BORIS TADI] SA HU \INTAOM O PROBLEMU KOSMETA

PEKING UZ SRBIJUNezavisnost Kosova i Metohije je neprihvatqiva zato{to bi doprinijela destabilizaciji ~itavog regiona,slo`ili su se predsjednici Tadi} i Hu \intao

BEOGRAD - Ameri~ki amba-

sador u Beogradu Majkl Polt i

ministar unutra{wih poslova Sr-

bije Dragan Jo~i} potpisali su

Sporazum o donaciji opreme vri-

jedne oko 160 hiqada dolara.

Oprema }e, kako je navedeno

na konferenciji za novinare u Mi-

nistarstva unutra{wih poslova

Srbije, slu`iti za spre~avawe tr-

govine qudima u Srbiji.

Srpska policija }e tim spora-

zumom dobiti deset novih vozila

za specijalne namjene, ali Polt i

Jo~i} nisu `eqeli da precizira-

ju o kakvim je vozilima rije~.

Jo~i} je kazao da je trgovina

qudima obnovila ropstvo u 21. vi-

jeku, odnosno da su milioni qudi

u svijetu `rtve tog vida organizo-

vanog kriminala.

On je dodao da se Vlada Srbi-

je opredelila za beskompromisnu

borbu protiv trgovaca qudima i

naveo da je u oktobru 2004. godine

osnovan republi~ki Savet za bor-

bu protiv trgovine qudima.

Prema wegovim rije~ima, Sje-

diwene Ameri~ke Dr`ave su vr-

lo va`an partner Srbije u toj

borbi.

Jo~i} je zahvalio ambasadoru

Poltu na donaciji i dodao da }e

oprema biti kori{}ena u "prave

svrhe#. Polt je dodao da je trgovi-

na qudima tre}i po zna~aju izvor

prihoda organizovanog kriminala,

a da su unosniji samo trgovina dro-

gom i oru`jem. ¥

BORBA PROTIV TRGOVINE QUDIMA

Amerikanci poma`u Srbiji

[kola pletewa NI[ - Nada \or|evi} iz Ni{a, koja je dva pu-

ta obarala Ginisov rekord u ru~nom pletewu, izja-

vila je ju~e Tanjugu da }e u svojoj ku}i u ni{kom na-

sequ Durlan, organizovati {kolu pletewa starih

srpskih mustri.

\or|evi}eva je rekla da je ve} obavila razgovor

sa prvom grupom ̀ ena - polaznica {kole, kojima ̀ e-

li da prenese znawe i iskustvo u pletewu, koje su ko-

ristile na{e majke i bake. Sa grupom `ena iz Ni-

{a \or|evi}eva }e 4. marta u~estvovati na etno-iz-

lo`bi u Beogradu, koja se organizuje za diplomatski

kor.

\or|evi}eva je 1994. godine isplela stolwak ve-

li~ine 206 kvadratnih metara, upotrijebiv{i za we-

ga 15 kilograma konca i to je bilo weno prvo oba-

rawe Ginisovog rekorda.

Pro{le godine postala je i najbr`a pletiqa,

jer je za mawe od 60 sekundi uradila 78 petqi, {to

je bio drugi Ginisov rekord te vrijedne `ene. ¥

REKORD ZA GINISA

AMERI^KI dr`avni potse-

kretar zadu`en za Balkan, Mark

Grosman, koji uskoro napu{ta taj

polo`aj, ocijenio je da }e Evrop-

ska unija do sredine idu}eg mjese-

ca posti}i saglasnost o budu}no-

sti Kosova.

Grosman je u izjavi za Glas Ame-

rike, koju prenosi Beta, rekao da

se na Kosovu posti`e napredak u

sprovo|ewu standarda Ujediwenih

nacija, ali je dodao da se mora jo{

mnogo raditi na poboq{awu qud-

skih prava Srba i ostalih mawin-

skih zajednica.

Evropska unija, kako je rekao

ameri~ki zvani~nik, znatno uti~e

na razmatrawa u Ujediwenim naci-

jama, zbog ~ega on o~ekuje da }e u

Evropskoj uniji do sredine marta

biti postignuta saglasnost o bu-

du}nosti Kosova.

- Godina 2005. predstavqa}e

prekretnicu u budu}nost Kosova -

rekao je Grosman, jedan od autora

dokumenta "Standardi za Kosovo#

u kome je detaqno opisano osam

standarda demokratskog dru{tva

koje pokrajina mora da ostvari pri-

je po~etka svakog razgovora o we-

nom statusu.

Vlada u Pri{tini, prema we-

govim rije~ima, mora da ostvari

daqi napredak u garantovawu qud-

skih prava nealbanskom stanovni-

{tvu.

- Ne vjerujem da }e Kosovo bi-

ti uspje{no i demokratsko ukoli-

ko svi narodi, Srbi, Romi i osta-

li, ne smatraju da mogu da `ive kao

gra|ani u miru i dostojanstvu, a to,

na`alost, jo{ nije slu~aj sa Srbi-

ma - rekao je on.

Grosman je odbacio nagovje{ta-

je da }e Sjediwene Dr`ave ograni-

~iti ulogu na Balkanu, ali je dodao

da bi bilo po`eqno ve}e evropsko

prisustvo u BiH i na Kosovu.

- Veoma je pozitivan element

prenos operacija sa snaga NATO na

jedinice Evropske unije u BiH.

Smatram da je veoma dobro {to

Ujediwene nacije imaju va`nu ulo-

gu u Pri{tini i volio bih da vi-

dim ve}e u~e{}e evropskih zema-

qa na tom podru~ju - kazao je Mark

Grosman. ¥

AMERI^KI SEKRETAR ZA BALKAN MARK GROSMAN

SAGLASNOST DO SREDINE MARTA Evropska unija znatno uti~e na razmatrawa u Ujediwenimnacijama, zbog ~ega on o~ekuje da }e u uniji do sredinemarta biti postignuta saglasnost o budu}nosti Kosova

Razgovor sJawu{evi}em

U postupku koji se vodi povodom tvrd-

wi koje je Vladimir Popovi} Beba izneo

u emisiji "Insajder# Televizije B92, oba-

vqen je informativni razgovor s biv{im

savjetnikom za bezbjednost premijera Zo-

rana \in|i}a, Zoranom Jawu{evi}em, po-

tvrdilo je danas Okru`no tu`ila{tvo u

Beogradu.

U daqem toku pretkrivi~nog postup-

ka bi}e saslu{an biv{i na~elnik Reso-

ra dr`avne bezbjednosti Goran Petro-

vi}.

Policija je na zahtjev tu`ila{tva

obavila informativne razgovore sa biv-

{im na~elnikom Resora dr`avne bezbjed-

nosti Jovicom Stani{i}em, potpredsjed-

nikom Socijalisti~ke partije Srbije Mi-

loradom Vu~eli}em i Milutinom Mrko-

wi}em, biv{im zamjenikom na~elnika Re-

sora dr`avne bezbjednosti Zoranom Mi-

jatovi}em.

Saslu{ani su i biv{i ministar unu-

tra{wih poslova Du{an Mihajlovi}, kao

i radnik Dr`avne bezbjednosti koji je u pe-

riodu od 1992. do 1998. godine bio zadu`en

za poslove finansija u toj slu`bi. ¥

\Polt (lijevo) i Jo~i}: Poklon vrijedan 160hiqada dolara

\Tadi} i potpredsjednik Zeng \ingung: Prijateqstvodvije dr`ave

@RTVE Prema rije~ima Majkla

Polta, oko 750 hiqada qudi go-

di{we u svijetu `rtve su trgo-

vine qudima.

Ameri~ka diplomata je na-

veo da je oko 75 hiqada `rtava

trgovine qudima registrovano

u centralnoj i jugoisto~noj

Evropi godi{we i da su Sjedi-

wene Dr`ave zato sre}ne {to

mogu da pomognu Srbiji u bor-

bi protiv tog vida kriminala.

DRAGAN JO^I] O OPTU@BAMA VLADIMIRA POPOVI]A

HO[IMIN - Stru~waci za

medicinu i veterinu upozorili su

na otvarawu trodnevne konferen-

cije o pti~ijem gripu, koja se odr-

`ava od 23. do 25. februara u Vi-

jetnamu, da bi ova bolest mogla da

pokrene svjetsku pandemiju, javio

je Tanjug.

Konferencija se odr`ava u

Ho{iminu, gradu u blizini delte

rijeke Mekong, gdje su se pojavili

najnoviji slu~ajevi ove bolesti,

prenijela je agencija Aso{ijeted

pres.

Stru~waci su vi{e puta upo-

zoravali da bi virus H5N1 pti~i-

jeg gripa mogao da postane mnogo

smrtonosniji ako mutira u tip vi-

rusa koji mo`e lako da se preno-

si me|u qudima.

U tom slu~aju, svjetska pande-

mija bi mogla da prouzrokuje sm-

rt miliona qudi.

Direktorka ameri~kog Cen-

tra za kontrolu i prevenciju bo-

lesti, dr Xuli Gerberding, navo-

di da postoje dokazi da se virus

ubrzano mijewa i da postoji vrlo

velika opasnost od {irewa bole-

sti.

Dr Gerberding isti~e da }e

pti~iji grip jednog dana mutira-

ti u formu koja }e mu omogu}iti

da se sa lako}om {iri me|u qudi-

ma.

Trenutno ne postoji vakcina

protiv virusa H5N1, ali nau~ni-

ci u SAD, Velikoj Britaniji i

Vijetnamu aktivno rade na prona-

la`ewu efikasne vakcine protiv

pti~jeg gripa.

Ovu konferenciju organizo-

vala je Organizacija za prehranu

i poqoprivredu UN i Svjetska or-

ganizacija za zdravqe `ivotiwa.

Me|u u~esnicima se nalaze i

predstavnici Svjetske zdravstve-

ne organizacije. Tako je direktor

Svjetske zdravstvene organizaci-

je za zapadni Pacifik, dr [ige-

ru Omi, istakao da je izuzetno va-

`no da sve vlade izrade plan ka-

ko bi bile spremne da u slu~aju

pandemije pti~ijeg gripa pru`e

gra|anima neophodnu pomo}.

Pti~iji grip trenutno pred-

stavqa najve}u prijetwu za svijet

a medicinski zvani~nici jo{ ne

posjeduju sva neophodna sredstva da

bi se protiv ove bolesti borili.

Direktorka Centra za kontrolu

i prevenciju oboqewa, dr Xuli

Gerberding isti~e da su napori

ve}inom usmjereni ka pronala`e-

wu vakcine protiv naj~e{}ih ti-

pova gripa, od kojih godi{we um-

re 36 hiqada Amerikanaca, pre-

nio je Rojters.

- U slu~aju epidemije pti~jeg

gripa bilo bi gotovo nemogu}e da

se napori hitno preusmjere na pro-

nala`ewe efikasne vakcine pro-

tiv pti~ijeg gripa - isti~e dr Ger-

berding.

O~ita je sli~nost sa pandemi-

jom gripa iz 1918. godine, koji se

tako|e prenosio sa ptica na qude,

a {irom svijeta je od wega umrlo

izme|u 20 i 40 miliona qudi. ¥

KABUL, DELHI, ISLAMA-

BAD - Velike hladno}e, swe`ne

lavine i nedostatak hrane izazvan

najhladnijom zimom posqedwih go-

dina pod Himalajima prouzroko-

vao je smrt i nestanak preko hiqa-

du qudi u Indiji, Pakistanu i Av-

ganistanu, javio je Tanjug.

Indija je ju~e saop{tila da je

u Ka{miru poginulo 226 qudi a

preko 300 nestalo samo za nedjequ

dana, poslije najve}ih swe`nih

padavina u posqedwih 40 godina

koje su izazvale lavine i odnije-

le na stotine ku}a u tom regionu

podno Himalaja.

Sli~no je i u susjednom Paki-

stanu ~ije vlasti saop{tavaju da je

pod nanosima velikog snijega za-

trpan ve}i broj sela u planinskim

predjelima gdje je umrlo 346 lica

u lavinama i od hladno}a.

U Avganistanu nema preciznih

podataka, a predstavnici Crvenog

krsta broj `rtava velikih hlad-

no}a procjewuju na 260 uz straho-

vawa da bi on mogao iznositi i na

hiqade.

Helikopteri iz vazduha baca-

ju hranu, }ebad, lijekove i druge

neophodne namirnice `iteqima

udaqenih odsje~enih sela ka koji-

ma su svi putevi blokirani nano-

sima snijega.

Meteorolozi saop{tavaju da

je najgore pro{lo jer se nebo raz-

vedrilo, ali da snijeg mo`e da na-

stavi da pada jo{ nekoliko dana.

Oni upozoravaju da otopqavawe

mo`e da prouzrokuje nove lavine.

- Sunce }e u~initi da snijeg

bude nestabilan, pove}avaju}i u~e-

stalost lavina - upozorio je koman-

dant visoravni Ka{mir general

Rax Mehta. On je pozvao qude koji

`ive u vi{im predjelima da se od-

mah premjeste.

Indijska vojska eksplozivom

izaziva klizawe snijega da bi spri-

je~ila velike lavine i o~istila

prilaze do desetine zavijanih sela

u Pir Pan|al planinama.

Vojnici su spasili 58 qudi i

prona{li 55 tijela od kojih 40 ju-

tros, saop{tio je Mehta.

Svi putevi u indijskom dijelu

Ka{mira su blokirani najve}im

swe`nim padavinama u posqedwih

15 godina u tom kraju, {to izaziva

nesta{icu hrane i goriva za grija-

we.

U [rinagaru, glavnom indij-

skom gradu Ka{mira, ~etvoro za-

poslenih u jednom restoranu se

ugu{ilo spavaju}i pored pe}i na

ugaq.

U Avganistanu ameri~ki voj-

nici i me|unarodne humanitarne

grupe poma`u da se hrana i lije-

kovi doture stanovni{tvu izolo-

vanih sela. Avganistanske vlasti

nemaju podatke o `rtvama smrza-

vawa, ali Crveni krst saop{tava

da je najmawe 260 lica umrlo od

hladno}e i bolesti.

Kanadski ambasador Kristo-

fer Aleksander je rekao da je od

zime umrlo nekoliko stotina qu-

di, ukazuju}i na stalno siroma-

{tvo Avganistanaca i slabosti

vlasti da rije{e te probleme tri

godine poslije zbacivawa taliba-

na. ¥

Ka{mir: Situacija na 77. kilometru puta Nelum Valej prema Nazuferagadu (Foto-Rojters)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.SVIJET10

Ho{imin: U~esnici konferencije obilazelaboratoriju (Foto-Beta)

U Pakistanu se predvi|a da

}e broj `rtava biti mnogo ve}i

nakon {to spasila~ke ekipe ra{-

~iste predjele koje su opusto{i-

le lavine i uklone ostatke poru-

{enih ku}a. U jugozapadnom Ba-

luxistanu oko devet hiqada voj-

nika poma`e u popravci puteva

povezivawu elektri~ne mre`e i

uspostavqawu pokidanih tele-

fonskih linija. Helikopterima

je dopremqena hrana za 2000 qu-

di u selu Toba Kakar u Baluxi-

stanu gdje je 11 lica poginulo ka-

da su se wihove ku}e od blata sru-

{ile pod te`inom snijega.

FOTO-VIJEST

NAJHLADNIJA ZIMA POSQEDWIH GODINA NA INDIJSKOM POTKONTINENTU

Poslije najve}ih swe`nih padavina u posqedwih40 godina najdramati~nija situacija je u Ka{miru gdje jeza nedjequ dana poginulo 226, a nestalo preko 300 qudi

HLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTEHLADNO]A ODNOSI @IVOTE

[PANIJAMADRID - Dvanaest auto-

nomnih oblasti [panije su u

stawu posebne pripravnosti

zbog lo{ih vremenskih uslova

i novog hladnog talasa koji je za-

hvatio Iberijsko poluostrvo.

Snijeg ometa saobra}aj na

nacionalnim autoputevima, po-

sebno na sjeveru i u centralnoj

[paniji, na planinskim prela-

zima i oblastima iznad 300 me-

tara nadmorske visine.

Pored gradova na sjeveru

gdje snijeg vije ve} tre}i dan,

kao {to su San Sebastijan, Bil-

bao i Saragosa, ju~e je snijeg po-

krio i ulice Madrida, tako da

je uveden poseban re`im kreta-

wa vozila u prijestonici i po

predgra|ima.

VAKCINAAmeri~ka vlada sklopila

je ugovor sa dvije kompanije ko-

je ve} proizvode vakcine pro-

tiv gripa, a koje }e ove godine

po~eti da testiraju vakcinu

protiv pti~ijeg gripa na qu-

dima.

Prve doze ovog lijeka bi-

}e upotrijebqene na podru~ju

gdje se bolest ve} pojavila, a

koristi}e se sistem takozvane

"prstenaste vakcinacije#.

To zna~i da }e biti vakci-

nisani qudi izlo`eni bolesti

i wihovi bli`wi. Oboqeli

{ire grip prije nego {to se

kod wih razviju prvi simptomi,

pa bi bilo gotovo nemogu}e za-

ustaviti {irewe bolesti pu-

tem izolacije oboqelih, ka`e

dr Gerberding.

ME\UNARODNA KONFERENCIJA U HO[IMINU

Svjetski stru~waci za medicinu i veterinuupozorili su ve} na otvarawu trodnevne konferencijeu Ho{iminu da pti~iji grip predstavqa velikuprijetwu ~ovje~anstvu

PTI^IJI GRIP - "MASOVNI UBICA"

RIM - Vijest da je Evropska

komisija odlu~ila da smawi upo-

trebu italijanskog jezika u svom

radu, izazvala je ogor~ewe u Ita-

liji i strah da }e zemqa time iz-

gubiti dosta od svog me|unarod-

nog uticaja.

Kako je prenijela agencija

Rojters, italijanski zvani~nici

su se `alili da je Evropska ko-

misija u Briselu ukinula simul-

tane italijanske prevode sa go-

tovo svih svojih nedjeqnih konfe-

rencija.

Kao dodatni {amar melodi~-

nom Danteovom jeziku, nijednom

od mnogobrojnih portparola ko-

misije italijanski nije materwi

jezik.

- Odluka da se diskrimini{e

italijanski je neprihvatqiva -

protestovao je tim povodom ita-

lijanski ministar za evropska

pitawa Roko Butiqone.

Portparol Evropske komisi-

je u Briselu potvrdio je da nema

nijednog Italijana u timu za ko-

munikacije predsjednika komisi-

je Hosea Manuela Barosa, ali je

istakao da odluka da se gro kon-

ferencija za {tampu odr`ava sa-

mo na engleskom i francuskom je-

ziku nije nikakva novina.

Italija se, me|utim, s tim ne

miri i wen ambasador u Evropskoj

komisiji uputio je pismo Barosu

u kome tra`i obja{wewe za, ka-

ko je rekao, ovo neopravdano sro-

zavawe italijanskog jezika.

Italijanski komesar u Brise-

lu, Franko Fratini, zadu`en za

pravna i bezbjednosna pitawa,

prikqu~io se raspravi izjavom

milanskom listu "Korijere dela

sera# da }e ubudu}e na svojim kon-

ferencijama za {tampu govori-

ti iskqu~ivo na italijanskom je-

ziku. ¥

EU SMAWUJE UPOTREBU ITALIJANSKOG JEZIKA

Ogor~ewe u Italiji

BE^ - Oko 250 poslanika iz preko 40 zema-

qa ~lanica Organizacije za evropsku bezbjednost

i saradwu (OEBS) okupi}e se danas u Be~u na zim-

skom zasjedawu Parlamentarne skup{tine OEBS.

Delegaciju SCG na zasjedawu predvodi pred-

sjednik Skup{tine Crne Gore Ranko Krivoka-

pi}.

Kako je najavqeno na otvarawu dvodnevnog

zimskog zasjedawa skup{tine, prisutnima obrati-

}e se predsjednik Austrije Hajnc Fi{er, predsje-

davaju}i OEBS i {ef slovena~ke diplomatije

Dimitrij Rupel, kao i predsjednik PA Alsi He-

stings.

Prema programu, zasjedawe }e biti podijeqe-

no na tri dijela - generalni komitet o politi~-

kim i bezbjednosnim pitawima, komitet o eko-

nomskim, nau~nim, tehnolo{kim i ekolo{kim pi-

tawima, kao i komitet o demokratiji, qudskim

pravima i humanitarnim pitawima.

Predsjednik Skup{tine Crne Gore Ranko Kri-

vokapi} doputova}e danas poslije podne u Be~, i

tokom trodnevnog boravka on }e imati i niz bi-

lateralnih razgovora, kako sa kolegama iz parla-

mentarne skup{tine OEBS, i iz Austrije. ¥

PARLAMENTARNA SKUP[TINA OEBS

Zimsko zasjedaweMOSKVA - Dan za{titnika otaxbine, ko-

ji se ju~e obiqe`ava u Rusiji, za posadu Me-

|unarodne kosmi~ke stanice je neradni dan.

Kosmonauti }e praznik provesti u odmoru i

gledawu prvog sovjetskog ratnog filma "Bi-

jelo sunce# Vladimira Motiqa.

Prema rije~ima psihologa Olge Kozerenko,

koja brine o zdravqu kosmonauta, na stanici

ima veliki broj DVD i film-talisman svih ru-

skih kosmonauta "Bijelo sunce#, javio je Tanjug.

- Film i pjesma Bulata Okuxave griju du-

{u i podsje}aju na dom i prijateqe i sna`na

su psiholo{ka podr{ka na orbiti - izjavili

su kosmonauti. ¥

DAN ZA[TITNIKA OTAXBINE U RUSIJI

Proslava na kosmi~kom brodu

BOROVEC - Lijepo je biti

Englez u Borovecu, bugarskom

skija{kom centru na planini Ri-

li. Doma}ini im se udvaraju na

svakom koraku, ima ih najvi{e

od svih turista i sve im je super

jeftino.

Da na svakom mjestu nema vid-

nih oznaka da u objektima posto-

ji toaleti (na skija{kim staza-

ma i u samom mjestu), kao i pra-

vog bazara na ulicama, {to ot-

kriva da je ipak Balkan u pita-

wu, neupu}eni turista bi, dola-

ze}i u Borovec, pomislio da se

nalazi negdje na engleskom go-

vornom podru~ju. ¥

(Foto-Beta)

Englezi na Rili

BON - Biv{i wema~ki ministar inostra-

nih poslova Hans Ditrih Gen{er podvrgnut

je hitnoj operaciji crijevnog trakta i nala-

zi se na odjeqewu intenzivne wege u jednoj

bonskoj bolnici, saop{tio je ju~e wegov ka-

binet, javio je Tanjug.

Wegovo stawe je "zadovoqavaju}e s obzi-

rom na okolnosti#, prenijela je agencija DPA

izjavu jednog od wegovih bliskih saradnika.

List "Bild# je objavio da je Gen{er (77)

operisan u subotu u Univerzitetskoj bolni-

ci u Bonu, gdje mu je odstrawena "benigna op-

strukcija crijeva#.

Ovo je druga operacija te vrste u posqed-

we dvije godine za Gen{era, koji je bio {ef

wema~ke diplomatije od 1974. do 1992. godi-

ne.

Sa politi~ke scene se definitivno povu-

kao 1998. godine, premda je ostao po~asni pred-

sjednik Liberalne partije. I daqe pi{e ko-

mentare o me|unarodnim prilikama za neko-

liko listova. ¥

UNIVERZITETSKA BOLNICA U BONU

Gen{er na intenzivnoj wezi

SWE@NE LAVINE

HLADNO]A ODNOSI @IVOTE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. SVIJET

Eksplozija u MosuluMOSUL - Najmawe jedna osoba je poginula, a 10 je

raweno u eksploziji automobila-bombe u Mosulu, saop-

{tili su ju~e ira~ki zvani~nici.

Kako je prenijela Beta jo{ se ne zna ko je bio meta

napada u predgra|u Jarmuk.

O~evici tvrde da u trenutku eksplozije u okolini

nije bilo ni ameri~kih ni ira~kih snaga bezbjednosti ko-

je su naj~e{}e meta napada. ¥

Strah od "Al-Kaide"

LONDON - Prijetwa od biolo{kog teroristi~kog

napada "Al-Kaide je veoma realna, a svijet za to jo{ ni-

je spreman, izjavio je preksino} {ef Interpola Ronald

Nobl, prenijela je Srna.

On je u intervjuu za Bi-Bi-Si rekao da su vlade, po-

licijske i bezbjednosne slu`be danas organizovanije ne-

go ikad, ali je upozorio da bi bilo pogre{no pretposta-

viti da je prijetwa od grupe koju predvodi Osama bin La-

den umawena.

- Broj teroristi~kih napada koji se dogodio {irom

svijeta i dokazi koji otkrivaju planove "Al-Kaide# iz

oblasti biolo{kog ili hemijskog oru`ja je za mene su do-

voqni da budem zabrinut - izjavio je Nobl. ¥

M E R I D I J A N I

BERLIN - Ameri~ki pred-

sjednik Xorx Bu{ i wema~ki kan-

celar Gerhard [reder potrudili

su se ju~e u Majncu, na zajedni~koj

konferenciji za {tampu, da {to

vi{e istaknu ono {to wihove ze-

mqe spaja, a {to mawe pomiwu ono

{to ih razdvaja, javio je Tanjug.

Dvojica dr`avnika razgovara-

li su, kako su zajedni~ki istakli

poslije 90-minutnog razgovora, o nu-

klearnim ambicijama Irana, mi-

rovnom procesu na Bliskom istoku,

obnovi Iraka i drugim pitawima o

kojima nema velike razlike u sta-

vovima dviju zemaqa, ali su izbje-

gli da novinarima jasno ka`u ne-

{to vi{e o razlikama - o predlo-

`enoj reformi Natoa, na primjer.

[tavi{e, i Bu{ i [reder su

izjavili da je wihova nesloga "stvar

pro{losti#, aludiraju}i na razli-

~ite stavove SAD s jedne i Wema~-

ke i Francuske s druge strane o an-

glo-ameri~koj invaziji Iraka.

- Ne mo`emo negirati ~iweni-

cu da je u pro{losti bilo razli-

ka me|u nama, ali to je sada pro-

{lost... Zajedni~ki smo zaintere-

sovani za uspostavqawe stabilnog

demokratskog Iraka - izjavio je

[reder.

Bu{ je, tako|e, rekao da SAD

i Wema~ka shvataju potrebu da pre-

vazi|u razlike iz pro{losti i po-

mognu Iraku, nagla{avaju}i: "Raz-

like iz pro{losti su iza nas#.

Dvojica dr`avnika su izrazi-

la nadu u uspjeh mirovnog procesa

na Bliskom istoku, pri ~emu je

[reder pohvalio Bu{ovu vladu i

Bu{a li~no na "sna`nim akcija-

ma# radi pribli`avawa Izraela-

ca i Palestinaca.

Bu{ je, u tom kontekstu, izja-

vio da o~ekuje da se Sirija potpu-

no povu~e iz Libana prije nego

{to zatra`i da UN preduzmu sank-

cije protiv Damaska.

- Vidje}emo kako oni (u Siri-

ji) budu na to reagovali - rekao je

Bu{, odgovaraju}i na novinarsko

pitawe da li je uspio da evropske

partnere ubijedi u potrebu da se

Siriji nametnu sankcije.

[to se ambicije Irana da iz-

gradi nuklearno oru`je, pak, ti-

~e, Bu{ je rekao da su "sve opcije

otvorene#, {to zna~i da i prijet-

wa silom ostaje aktuelna.

- Ja sam, me|utim, podsjetio da

je diplomatija tu tek zapo~ela svoj

posao... Iran nije Irak - rekao je

Bu{, izra`avaju}i zahvalnost We-

ma~koj, Francuskoj i Velikoj Bri-

taniji {to su "preuzele vo|stvo#

u rje{avawu "slu~aja Iran#.

[reder je, u prisustvu Bu{a,

zatra`io za Wema~ku i Evropsku

uniju vi{e odgovornosti u svjetskoj

politici.

- SAD i Wema~ka su danas pri-

jateqi s jednakim pravima, part-

neri i saveznici - rekao je [reder,

isti~u}i da dvije zemqe zajedno

u~estvuju u naporima za mirno rje-

{ewe regionalnih konflikata po-

put onih na Balkanu, u Avganista-

nu i na Bliskom istoku.

- Ujediwena i suverena We-

ma~ka je dokazala da je spremna da

preuzme dio me|unarodne odgovor-

nosti - rekao je [reder, ~ija zemqa

ima ambicija da postane stalni

~lan Savjeta bezbjednosti UN.

On je, u tom kontekstu, podvu-

kao i ulogu nove, pro{irene

Evropske unije koja, kako je rekao,

"ima veliku odgovornosti za mir,

razvoj i stabilnost u svijetu#.

- Evropska integracija i raz-

voj zajedni~ke, djelotvorne spoq-

ne i bezbjednosne politike slu`e

tim ciqevima, naglasio je [re-

der, dodaju}i da se transatlantska

saradwa temeqi na "dvoma stubo-

vima# - Evropskoj uniji i SAD. ¥

TEHERAN - Ameri~ki

predsjednik Xorx Bu{ treba da

bude svjestan da bi Sjediwene

Ameri~ke Dr`ave platile ve-

}u cijenu nego Iran ukoliko bi

Va{ington poku{ao da ugrozi

iransku nezavisnost, upozorio

je ju~e iranski predsjednik Mo-

hamed Hatami, javio je Tanjug.

- Americi se ne dopada ne-

zavisan Iran, pitawe je koli-

ko daleko ona mora da ide da

oduzme nezavisnost iranskoj dr-

`avi i koliko cijenu treba da

plati da bi postigla taj ciq -

izjavio je Hatami na konferen-

ciji za {tampu poslije sastan-

ka svog kabineta, prenio je Roj-

ters.

Komentari{u}i Bu{ove

ocjene o Iranu tokom ju~era-

{weg govora u Briselu, Hatami

je rekao da je "ovaj put ameri~-

ki predsjednik demantovao da

priprema vojnu intervenciju

protiv Teherana, ali je dodao da

su sve opcije i daqe otvorene#

Bu{ je, tokom dana{we posjete

Wema~koj, naveo da je diplo-

matska akcija radi rje{ewa

iranskog pitawa tek po~ela.

Ameri~ki predsjednik, ko-

ji optu`uje re`im u Teheranu

da podr`ava terorizam, kr{i

qudska prava i u tajnosti radi

na proizvodwi nuklearnog

oru`ja, ocijenio je u Briselu

da su tvrdwe kako namjerava da

bombarduje Iran "smije{ne#,

ali nije odbacio mogu}nost

primjene sile u budu}nosti.

Iranska vlada je odbacila

sve ameri~ke optu`be i ocije-

nila da SAD vode arogantnu i

destruktivnu politiku na Bli-

skom istoku kako bi pomogle

svom savezniku Izraelu. Od

1979. godine, kada je u islam-

skoj revoluciji u Iranu sru{en

re`im {aha Mohameda Reze Pa-

hlavija, koji su podr`avali

Amerikanci, odnosi izme|u

vlasti u Teheranu i Va{ingto-

nu su veoma lo{i. ¥

VA[INGTON - Ameri~ki dr`avqa-

nin Ahmed Omar Abu Ali pojavio se u Okru-

`nom sudu u Aleksandriji, u ameri~koj dr-

`avi Virxinija, gdje mu je pro~itana optu-

`nica koja ga tereti za zavjeru i pru`awe

podr{ke teroristima, u vezi sa navodnim

planom za ubistvo ameri~kog predsjednika

Xorxa Bu{a, javio je Tanjug.

U optu`nici se navodi da on je "svje-

sno i nezakonito kovao zavjeru da pru`i

materijalnu pomo} i resurse, znaju}i da }e

oni biti iskori{}eni u pripremi i izvr-

{ewu atentata na predsjednika Sjediwe-

nih Dr`ava#.

Me|utim, dvadesettrogodi{wi Abu

Ali, ro|en u Teksasu, ne tereti se da je u~e-

stvovao u zavjeri za ubistvo Bu{a, nego da

je pru`ao podr{ku teroristima i, u sklo-

pu toga, razmatrao potencijalni atentat na

{efa Bijele ku}e.

U optu`nici nisu pru`eni dokazi da su

takvi razgovori ikada po~eli da se pretva-

raju u plan. Pojavqivawe pred sudom u uto-

rak bilo je wegovo prvo javno pojavqivawe

od kada se u ponedjeqak vratio u SAD iz Sa-

udijske Arabije gdje je bio u pritvoru 20 mje-

seci kao osumwi~eni terorista. U optu-

`nici koja je pro~itana Abu Aliju u vir-

xinijskom sudu tvrdi se da je on namjeravao

da "postane 'planer' teroristi~kih opera-

cija kao {to su bili Mohamed Ata (tero-

rista koji je u~estvovao u napadima na Wu-

jork 11. septembra 2001.) i Kalid [eik Mo-

hamed (stru~wak "Al-Kaide# za eksplozi-

ve)#.

Tako|e se navodi da su izme|u septem-

bra 2002. i juna 2003, Abu Ali i drugi nei-

dentifikovani zavjerenik "razmatrali pla-

nove da Abu Ali ubije predsjednika Sjedi-

wenih Dr`ava Xorxa Bu{a#.

Prema optu`nici, jedna od opcija bi-

la je da se Abu Ali dovoqno pribli`i pred-

sjedniku da puca na wega na ulici, a druga

da aktivira automobil bombu. U optu`ni-

ci se ukazuje i da je Abu Ali bio zaintere-

sovan za saradwu sa "Al-Kaidom#, ukqu~u-

ju}i i potencijalno uspostavqawe }elije

ove teroristi~ke organizacije u SAD. ¥

SJEVERNI KAVKAZ

Likvidiranagrupa terorista

MOSKVA - U najnovijoj u

nizu specijalnih operacija za

likvidaciju ekstremista na Sje-

vernom Kavkazu, danas su u Hasa-

vjurtu u ruskoj republici Dage-

stan poginulo najmawe dvoje qu-

di - jedan ekstremista i jedan

pripadnik ruskih specijalnih

jedinica, saop{teno je iz repu-

bli~kog Ministarstva unutra-

{wih poslova.

Prema rije~ima predstavni-

ka Ministarstva Abdulmanapa

Musajeva, likvidirana grupa pla-

nirala je niz teroristi~kih aka-

ta na teritoriji Dagestana.

Ubijeni ekstremista je bio

"emir# vjerske ekstremisti~ke

grupe i lice sa potjernice tra-

`eno zbog vi{e teroristi~kih

napada. Zvani~nik je precizirao

da su uhap{eni jo{ dvojica eks-

tremista i ̀ ena ubijenog, dok je

me|u specijalcima raweno dvo-

je wih.

Posqedwih dana sli~ne ope-

racije izvedene su {irom Sje-

vernog Kavkaza, u Kabardino-

Balkariji i Kara~evo-^erkesi-

ji, bez gubitaka me|u pripadni-

cima organa reda, dok je u ^e~e-

niji u okr{aju sa ekstremistima

sino} poginulo devet vojnika fe-

deralnih snaga. ¥

TEL AVIV, RAMALA - Pale-

stinski premijer Ahmed Kurei ju-

~e je ponovo odlo`io glasawe u par-

lamentu o sastavu nove vlade jer ni-

je obezbijedio glasove ve}ine posla-

nika, {to mo`e dovesti do pada we-

gove vlade, javio je Tanjug.

^lanovi glavne palestinske or-

ganizacije Fatah i Palestinskog

zakonodavnog savjeta (parlamenta)

su se usprotivili listi ministara

koju je Kurei predstavio u ponedje-

qak, sa samo ~etiri nova lica, od

ukupno 24.

Premijer je poslije o{trih

kritika poslanika ju~e obe}ao da }e

postaviti mnogo vi{e novih re-

formskih orijentisanih politi~a-

ra za ministre u svoj vladi.

Me|utim, i pored takvih obe}a-

wa suo~io se s problemima i glasa-

we je ponovo odlo`eno na dan-dva.

U Ramali se kasno preksino}

sastalo preko 20 poslanika, od ko-

jih mnogi pridaju Fatahu, i odlu~i-

lo da ne podr`i ni novu, preina~e-

nu listu. Fatah ima dvotre}insku

ve}inu u parlamentu od 85 ~lanova,

tako da je premijeru, da bi wegova

vlada bila odobrena, potrebno naj-

mawe 43 glasa za.

Palestinski zvani~nici ka`u

da je Kurei na drugu listu stavio 10

novih lica.

Na toj listi su biv{i general

Naser Jusef i Muhamed Dahlan, lo-

jalni novom palestinskom predsjed-

niku Mahmudu Abasu, koji je obe-

}ao sveobuhvatne politi~ke i bez-

bjednosne reforme.

U me|uvremenu se ve} uveliko

tra`i nasqednik Kureija, za slu~aj

da ga poslanici zbace s vlasti iz-

glasavawem nepovjerewa.

Kao mogu}i kandidati pomiwu

se dosada{wi ministar finansija

Salam Fajed i predsjednik parla-

menta Ruhi Fatuh.

Grupa koja sebe naziva "Lojal-

ni sinovi Jasera Arafata#, a koja

podr`ava Kureija, dijelila je ovih

dana letke u Ramali s prijetwama

predstavnicima mla|e generacije

Fataha. Na lecima se protivnici

Kuerija optu`uju da "kradu novac

naroda# i da su "povezani s nepri-

jateqskim bezbjednosnim apara-

tom#. ¥

SUSRET AMERI^KOG PREDSJEDNIKA I WEMA^KOGKANCELARA U MAJNCU

PRE]UTALI RAZLIKEIRANSKI PREDSJEDNIK UPOZORIO AMERIKU

Napad bi skupo platili

Bu{ i [reder se slo`ili o zajedni~kim ciqevima SADi Evrope, o nuklearnom programu Irana, ali su izbjeglida ka`u ne{to vi{e o promjenama u Nato

11

Po~asna smotra: Gerhard [reder i Xorx Bu{u Majncu (Foto-Rojters)

HAOS U MAJNCU Posjeta ameri~kog predsjed-

nika Xorxa Bu{a Wema~koj iza-

zvala je ju~e pravi haos u Majncu,

Frankfurtu i drugim obli`wim

gradovima, potpuno poremetiv{i

normalan tok `ivota.

U Majncu, u kojem }e Bu{ pro-

vesti najve}i dio deveto~asovne

posjete Wema~koj, policija je za-

tvorila za saobra}aj ~itave ~e-

tvrti, pa najmawe polovina ̀ ite-

qa grada nije mogla da ode na po-

sao.

Jo{ drasti~niji je slu~aj sa

{kolama koje su ju~e jednostavno

zatvorene, po{to su direktori

{kola procijenili da je boqe da

ne rade nego da u u~ionicama se-

di mawe od polovine |aka.

SUD U ALEKSANDRIJI OPTU@IO ABU ALIJA

Pripremao atentat

PALESTINSKI PREMIJER ODGODIO GLASAWE U PARLAMENTU

Ahmed Kurei nikako da obezbijediskup{tinsku ve}inu po{to su seFatah i Palestinski zakonodavnisavjet usprotivili listi ministarakoje je predlo`io premijer

Mohamed Hatami: Ne boji se Bu{a (foto-arhiva)

OZNABRUK - Vojni sud pro-

glasio je ju~e dvojicu britanskih

vojnika krivim za zlostavqawe

ira~kih civila, dok je tre}i voj-

nik osu|en zato {to vi{im ofi-

cirima nije prijavio zlostavqa-

we, javila je Srna.

- Kaplar Denijel Kewon, naj-

vi{i po ~inu me|u ovom troji-

com, koji je progla{en krivim

{to nije prijavio vojnike pod

wegovom komandom, suo~i}e se

kaznom zatvora od dvije godi-

ne - rekao je sudija Majkl Han-

ter.

Hanter je rekao da je izrica-

we kazni vojnicima odgo|eno za

petak, 25. februara. ¥

PRESUDA VOJNOG SUDA U BRITANIJI

Zlostavqali civile

POSLANIK Nabil Amr, koji je predlo-

`en za ministra finansija, oci-

jenio je da Ahmed Kurei, pozna-

tiji kao Abu Ala, ima malo {an-

si da dobije odobrewe za svoju

vladu.

- Op{ti utisak je da }e vla-

da pasti - izjavio je ministar i

poslanik iz Fataha, Xamal [o-

baki koji je prisustvovao sino}-

wem sastanku. Poznavaoci pri-

lika ocjewuju da problem vi{e

ne predstavqa lista ministara,

ve} sam premijer Kurei. Premijer Kurei: I daqe bez kabineta (foto-arhiva)

VLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PADVLADI PRIJETI PAD

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.CRNA HRONIKA

BAWA LUKA - Dalibor Opa-

~i} (27) i Milorad Gaji} (22) iz

Aleksandrovca poginuli su u sao-

bra}ajnoj nesre}i u Aleksandrovcu

kod Lakta{a.

Nesre}a se dogodila u utorak

oko 17.30 ~asova na magistralnom

putu Bawa Luka - Gradi{ka, saop-

{teno je iz Centra javne bezbjedno-

sti Bawa Luka.

Opa~i} je vozio "folksvagen

polo# (979-K-241) u kojem je bio i

Gaji}. I{li su iz Romanovaca u

Aleksandrovac.

Opa~i} je po~eo da preti~e ka-

mion i automobil koji su bili is-

pred wega. Me|utim, iz suprotnog

pravca nai{ao je "mercedes# (402-

A-206) kojim je upravqao Radovan

Stojkovi}.

Kako saznajemo, "polo# se u tom

trenutku na{ao "u makazama#, pa je

Opa~i} po~eo da ko~i ali je izgu-

bio kontrolu. Automobil sa dvoji-

com mladi}a naglo se okrenuo i uda-

rio svom silinom u "mercedes#.

Opa~i} i Gaji} stradali su na li-

cu mjesta. Wihova tijela iz smrska-

nog "pola# izvukli su vatrogasci.

Voza~ "mercedesa# Stojkovi}

iz Gradi{ke i wegov suvoza~ Sini-

{a Qubojevi} lak{e su povrije|e-

ni u ovom udesu.

Dalibor Opa~i} nije bio zapo-

slen, a `ivio je sa majkom Miqom

i mla|im bratom Miroslavom. Otac

mu je umro prije osam godina. Mi-

lorad Gaji} je bio sezonski radnik

u autopraonici u Aleksandrovcu.

Dijete je razvedenih roditeqa, a

`ivio je kod sestre i zeta u Mr~ev-

cima. ¥ @. Ma.

SAOBRA]AJNA NESRE]A U ALEKSANDROVCU

Poginula dva mladi}a

DOBOJ - Zavr{nom rije~i

tu`ioca i odbrane, pred vije}em

Osnovnog suda u Doboju, kojim

predsjedava sudija Vesna Mike-

revi}, danas }e biti zavr{eno su-

|ewe desetorici dobojskih poli-

cajaca.

Policajci su optu`eni za

krivi~no djelo izazivawa op{te

opasnosti, po{to su u~estvovali

u akciji koja se odigrala 19. av-

gusta pretpro{le godine kod mo-

tela "Hajdu~ke vode# na planini

Borja kod Tesli}a. Oni su bili

anga`ovani na hap{ewu lica za

koja je postojala sumwa da }e na

tom mjestu izvr{iti preprodaju

heroina, kako stoji u optu`nici.

Tada je do{lo do pucwave u

kojoj je poginuo Predrag Bijeli},

a Sr|an Bo{kov rawen.

Predvi|eno je da zavr{nu ri-

je~ daju tu`ilac Ne|o \uri} i

odbrana koju u ime tima advoka-

ta predvodi Sini{a \or|evi} iz

Doboja.

Na po~etku rasprave 12. no-

vembra pro{le godine optu`eni

policajci izjavili su da se ne

osje}aju krivima. Odbrana je, ta-

ko|e, odbacila navode optu`ni-

ce koju je podiglo Okru`no tu`i-

la{tvo u Doboju.

¥ Sl. P.

SU\EWE ZA SLU^AJ "HAJDU^KE VODE"

Danas zavr{ne rije~i

BAWA LUKA - Na podru~ju

bawolu~kog Centra javne bezbjed-

nosti u utorak je zabiqe`eno ukup-

no 18 krivi~nih djela, od ~ega os-

am te{kih kra|a, saznajemo u Cen-

tru.

U periodu od 18. do 20. febru-

ara nepoznati lopovi su iz prosto-

rija Ugostiteqsko-turisti~ke {ko-

le u bawolu~koj ulici Stepe Ste-

panovi}a ukrali deset mikroproce-

sora za ra~unar. Ukupna materijal-

na {teta iznosi 9.500 maraka.

Lopovi su u Kr~maricama kod

Lakta{a provalili u kafi} "Mi-

ster iks# vlasni{tvo P. K. i tom

prilikom ukrali muzi~ku liniju,

poker aparat i sitni novac iz apa-

rata "slots#. Materijalna {teta

procijewena je na 1.000 maraka.

N. K. iz Mrkowi} Grada prija-

vio je da mu je nepoznata osoba u }e-

vabxinici "Kod [kore# ukrala

nov~anik vlasni{tvo wegove majke

u kojem se nalazilo 3.000 maraka.

Nedugo zatim, policija je zbog osno-

vane sumwe da je po~inio ovu kra-

|u uhapsila N. X. (49). On je posli-

je kriminalisti~ke obrade pu{ten

ku}i.

Lopovi su iz "golfa# (668-T-

046) vlasni{tvo M. V. ukrali pi-

{toq. [teta je procijewena na 160

maraka.

U bawolu~koj ulici Od Zmija-

wa Rajka provaqeno je u objekat u

izgradwi vlasni{tva Islamske za-

jednice. Provalnici su odnijeli

DVD plejer, daqinski upravqa~,

tri kompakt-diska i deset maraka.

Ukupna materijalna {teta iznosi

300 maraka. ¥ @. Ma.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

Orobqena Ugostiteqska {kola

BAWA LUKA - Gra|ani Re-

publike Srpske se te{ko odri~u

naoru`awa, a naro~ito pi{to-

qa. Wih ne prijavquju ili vje-

{to skrivaju od "`etvi#. Me|u-

tim, sve je mawe nelegalnog nao-

ru`awa u Srpskoj. O tome svjedo-

~e podaci republi~kog Ministar-

stva unutra{wih poslova.

Tako su u pro{loj godini za-

biqe`ena 303 slu~aja nelegalnog

posjedovawa oru`ja i 78 slu~aja

upotrebe vatrenog oru`ja. To je

za osam odsto mawe nego lani. Za

ove prekr{aje podneseno je 348

zahtjeva za pokretawe prekr{aj-

nog postupka.

- Dosada{wa praksa pokazuje

da se nelegalno naoru`awe i eks-

plozivna sredstva naj~e{}e kori-

ste prilikom izvr{ewa krivi~-

nih djela iz oblasti op{teg kri-

minaliteta: pqa~ki, razbojni-

{tava, ubistava... - navodi se u

izvje{taju.

U izvje{taju Ministarstva

unutra{wih poslova navodi se da

je otkriveno ukupno 212 slu~aje-

va krivi~nih djela nedozvoqene

proizvodwe i prometa oru`ja i

eksplozivnih materija, {to je za

29 odsto mawe u odnosu na isti pe-

riod 2003. godine. Nadle`nim tu-

`ila{tvima podneseno je 166 iz-

vje{taja protiv 202 osobe.

Uo~qivo je zna~ajno smawewe

broja ovih krivi~nih djela na

podru~jima pojedinih centara jav-

ne bezbjednosti, a to se posebno

odnosi na Isto~no Sarajevo, gdje

je zabiqe`eno pet puta mawe slu-

~ajeva nego u pro{loj godini.

Za jedanaest mjeseci pro{le

godine zabiqe`ena je 71 eksplo-

zija, a najve}i broj dogodio se na

podru~ju koje pokriva Centar jav-

ne bezbjednosti Bawa Luka.

^esti su slu~ajevi da gra|a-

ni, umjesto da oru`je predaju po-

liciji, ostavqaju ga u kontejne-

rima za sme}e, bacaju u rijeke i

druga mjesta i takvo odba~eno

oru`je predstavqa opasnost po

okolinu.

Portparol bawolu~kog Cen-

tra javne bezbjednosti Rade Mu-

ti} rekao je da ra|ani jo{ uvi-

jek imaju velike koli~ine nao-

ru`awa koje poti~e iz rata.

- Pu{ke, bombe, trombloni

uglavnom se predaju, ali problem

predstavqaju pi{toqi koji se

tokom akcija prikupqawa nao-

ru`awa lako sakriju. Zabriwa-

vaju}i je podatak da sve vi{e

mladih nosi oru`je - kazao je Mu-

ti}.

On je napomenuo da lopovi

prilikom provala kada na|u pi-

{toq, obavezno ga odnose.

- Pozivamo gra|ane da preda-

ju svo nelegalno oru`je, ako ne u

akciji "`etva#, onda u najbli`u

policijsku stanicu. Ne}e biti

bilo kakvih dodatnih pitawa i

utvr|ivawa porijekla naoru`a-

wa - istakao je Muti}.

¥ @. MARKOVI]

SVE MAWE NELEGALNOG NAORU@AWA U REPUBLICI SRPSKOJ

TE[KO SE ODRI^U PI[TOQAGra|ani uglavnom predaju pu{ke, bombe, tromblone,ali problem predstavqaju pi{toqi koji tokom akcijaprikupqawa naoru`awa ostaju skriveni,ka`e Rade Muti}

UBISTVOSlu~aj ubistva Radmile Bu-

di}, koji je krajem 2003. godine

potresao Bawu Luku, rasvije-

tqen je pomo}u pi{toqa koji

su razbojnici odnijeli iz sta-

na nesre}ne starice. Jedan od

razbojnika je uhap{en jer je na

policijsku patrolu repetirao

pi{toq za koji je kasnije utvr-

|eno da poti~e iz stana Budi-

}evih.

DOBOJ - Na podru~ju devet op-

{tina dobojskog regiona registro-

van je znatan porast nasiqa u poro-

dici. Tako je lani nadle`nim tu`i-

la{tvima podneseno ukupno 113 iz-

vje{taja o po~iwenim krivi~nim

djelima ili za 101,8 procenata vi-

{e u pore|ewu sa 2003. godinom.

- Prema podacima kojima raspo-

la`emo, u 111 slu~ajeva nasiqe su

po~inili mu{karci. Nasilni~kom

pona{awu naro~ito su skloni mu-

`evi: vjen~ani, nevjen~ani ili biv-

{i i to u 84 navrata, potom sinovi

u 20, o~evi u pet, supruge u ~eti-

ri, a jedanput je nasilnik bio zet,

odnosno tast - ka`e portparol Cen-

tra javne bezbjednosti Doboj Qer-

ka Stanimirovi}.

Na udaru nasilnika najvi{e su

`ene: 83 puta, a u pet slu~ajeva `r-

tve su ujedno bila i maloqetna dje-

ca.

- Kao ̀ rtve roditeqi su na dru-

gom mjestu, jer su petnaest puta bi-

le meta zlostavqawa svoje djece.

Sinovi su u sedam navrata bili ̀ r-

tve nasiqa svojih roditeqa. Dogo-

dilo se da i ~etiri mu`a izvuku de-

bqi kraj, a jedanput je izbio fizi~-

ki obra~un izme|u supru`nika ta-

ko da oboje imaju svojstvo nasilni-

ka i `rtve - isti~e Qerka Stani-

mirovi}.

Nasilnici se, prema wenim ri-

je~ima, veoma brutalno odnose pre-

ma `rtvi, jer je napadaju ne samo

fizi~ki, ve} i raznim predmetima,

a ponekad prijete no`em, pa ~ak i

sjekirom. Zato nije ni ~udo da su

`rtve u oko 70 odsto slu~ajeva po-

vrije|ene.

- Nerije{eni bra~ni odnosi su

u 93 procenta uzrok izvr{ewa ovog

krivi~nog djela, koje se u gotovo 87

odsto slu~ajeva doga|a u porodi~noj

ku}i ili stanu, dakle u privatno-

sti. Zato je ovo jedno od rijetkih

krivi~nih djela gdje policija go-

tovo ni{ta ne mo`e da uradi na

preventivnom djelovawu - veli Sta-

nimirovi}eva.

Ona napomiwe da ̀ rtve sve ~e-

{}e prijavquju da su izlo`ene na-

siqu u porodici ~ime se polako od-

bacuju konzervativni tradicional-

ni razlozi po kojima se ovo kri-

vi~no djelo u principu prikriva-

lo.

- Dru{tvo i svi nadle`ni or-

gani trebalo bi da u~ine mnogo vi-

{e nego do sada na otklawawu uzro-

ka koji dovode do nasiqa u porodi-

ci - upozorava Stanimirovi}eva.

Direktor ovda{we novoosno-

vane nevladine organizacije SOS

dru{tvo za pomo} bolesnim, nemo}-

nim i ugro`enim licima Milenko

Petrovi}, ka`e da im je ciq da se

obezbijede mehanizmi kojima bi

ustanove i nevladine organizacije

mogle pomo}i `rtvama. Ponajpri-

je savjetima stru~waka kao {to su

psiholozi, zdravstveni radnici i

pravnici, a potom i u stvarawu

uslova za smje{taj.

- Dru{tvo o~ekuje da dobije na

raspolagawe "SOS telefon# na ko-

ji bi `rtve nasiqa u porodici mo-

gle zatra`iti pomo} stru~waka -

ka`e Petrovi}.

Najve}i problem, prema mi-

{qewu predsjednika Upravnog od-

bora SOS dru{tva [enaja Stoki-

}a je zakonodavstvo koje `rtvi ne

obezbje|uje adekvatnu za{titu.

- Nadam se da }emo do sredine

ove godine dobiti zakon na osnovu

kojeg }e nasilnik biti odstrawen

iz porodice, {to do sada nije bio

slu~aj - isti~e Stoki}.

¥ Sl. PUHALO

NASIQE U PORODICI NA PODRU^JU DOBOJA

TU^E KO KOGA STIGNE Na udaru nasilnika najvi{e su `ene, a nerijetko i djeca.Policija ~esto dobija prijave za nasiqe u porodici,pa se tako mijewa praksa da porodi~ne tu~e i sva|eostaju izme|u

"~etiri zida"

12

PRIJAVEZa 113 izvr{enih krivi~-

nih djela nasiqa u porodici

prijavqeno je 115 po~inilaca.

Najvi{e ovih krivi~nih djela

registrovano je na podru~ju op-

{tine Doboj 43, zatim Derven-

te 20, [amca i Petrova po 12,

Bosanskog Broda i Modri~e po

9, Vukosavqa 4 i Tesli}a i Pe-

lagi}eva po 2.

TREBIWE - Policija na pod-

ru~ju Hercegovine po~etkom go-

dine ima sve vi{e posla. Tako je

u januaru na podru~ju Centra jav-

ne bezbjednosti Trebiwe eviden-

tirano ~ak 409 prekr{aja iz ra-

znih oblasti i pokrenut prekr-

{ajni postupak protiv 340 lica.

O tome su na ju~era{woj kon-

ferenciji za novinare govorili

na~elnik sektora policije Dra-

gan Nosovi}, na~elnik krimina-

listi~ke policije Milna Kruni}

i portparol Centra Rajna Pare-

`anin.

- Iz oblasti javnog reda i mi-

ra u pro{lom mjesecu zabiqe`e-

na 54 prekr{aja. Prijavqeno je 31

krivi~no djelo, najvi{e iz obla-

sti op{teg kriminala - razbojni-

{tva i te{kih kra|a, kao i dva

krivi~na djela privrednog kri-

minala - zloupotreba ovla{}ewa

u privredi i falsifikovawe ili

uni{tavawe slu`bene isprave -

rekao je na~elnik kriminalisti~-

ke policije Milan Kru-

ni}.

U posqedwe vrijeme,

naro~ito u Trebiwu, u~e-

stale su kra|e i prova-

qivawe na benzinske

pumpe, prodavnice, dje~je

vrti}e, ustanove i pred-

uze}a, a na meti nisu sa-

mo metalne kase ili no-

vac, nego i kompjuteri,

telefoni, faksovi i dru-

ge vrijednosti. Tako su,

izme|u ostalih, opqa~-

kane i pumpe u Trebiwu,

Berkovi}ima i Qubiwu,

a u upravnoj zgradi [um-

skog gazdinstva "Leotar#

u Trebiwu izvr{ene su ~ak

dvije uzastopne provale,

istaknuto je na konferen-

ciji za novinare, uz napomenu da

je trebiwska policija anga`ova-

la sve raspolo`ive snage u otkri-

vawu izvr{ilaca ovih i drugih

nedjela.

U oblasti saobra}aja januar

je bio rekordan sa 353 prekr{aja,

a napla}eno je i 740 mandatnih ka-

zni. Poseban problem i daqe osta-

je vo`wa u pijanom stawu i vo-

`wa maloqetnika, zbog ~ega je iz

saobra}aja iskqu~eno 20 automo-

bila, kao i stacionarni saobra}aj

u u`em podru~ju Trebiwa.

¥ M. B.

TREBIWSKA POLICIJA ODR@ALA KONFERENCIJU ZA NOVINARE

\Milan Kruni}, Rajna Pare`anin i Dragan Nosovi}:Policiji pune ruke posla (Snimio P. MUCOVI])

Januar u znaku kra|a

ISTO^NO SARAJEVO - Cen-

tar javne bezbjednosti Isto~no Sa-

rajevo dopunio je izvje{taj nadle-

`nom tu`ila{tvu protiv M. G, H.

^. i B. F.

Kako stoji u saop{tewu Mini-

starstva unutra{wih poslova Re-

publike Srpske, wima se na teret

stavqa da su po~inili ve}i broj

krivi~nih djela zlo~in protiv ~o-

vje~nosti, ratni zlo~in protiv ci-

vilnog stanovni{tva za koja su in-

dividualno odgovorni.

Oni su osumwi~eni da su 9. ju-

na 1992. godine ubili M. M. (ro|e-

nog 1939. godine). Tako|e su protiv-

pravno uhapsili odre|en broj oso-

ba srpske nacionalnosti i odveli

ih u Sarajevo.

¥ V. J.

RATNI ZLO^IN NAD SRBIMA U SARAJEVU

Otkrivene ubice?

BAWA LUKA - Poslije saslu-

{awa odre|en je pritvor do 30 da-

na Zvonimiru Stefanovi}u (34) i

Darku Pavquku (21), obojica iz Ba-

we Luke, zbog osnovane sumwe da su

po~inili krivi~no djelo proizvod-

we i prometa opojnih droga.

Ovo je potvrdila okru`ni tu-

`ilac u Bawoj Luci Hana Vrawe{e-

vi}.

Iz Ministarstva unutra{wih

poslova je saop{teno da je utvr|e-

no da je Stefanovi} sugra|anki D.

D. (18) prodao odre|enu koli~inu

heroina. Pretresom u Stefanovi}e-

vom stanu prona|eno je jo{ 96,982

grama marihuane, no`, 11 plasti~-

nih slam~ica, dvije metalne cjev~i-

ce, ka{ika, ~etiri najlon kesice,

omot za CD, sa tragovima heroina.

Utvr|eno je i da je Pavquk pro-

dao pomenutoj sugra|anki izvjesnu

koli~inu heroina.

Oba osumwi~ena, uz izvje{taj

o u~iwenom krivi~nom djelu, saslu-

{ao je tu`ilac i predlo`io pri-

tvor. Rje{ewe o pritvoru donio je

sudija za prethodni postupak Osnov-

nog suda u Bawoj Luci.

¥ V. J.

BAWA LUKA

Uhap{eni dileri

\ Naoru`awe i municija: Dio "arsenala" koji

su predali gra|ani (foto-arhiva)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. CRNA HRONIKA

HAG - Svjedok odbrane Vu-

ka{in Andri} izjavio je ju~e

na su|ewu Slobodanu Milo{e-

vi}u pred Ha{kim tribunalom

da 1999. niko nije protjerivao

Albance sa Kosova, nego da su

oni odlazili bje`e}i od Nato

bombardovawa, ili po nalogu

OVK.

- Niko ih nije primoravao

da odu, posebno ne na{a vojska

ili policija...Glavni razlog

{to su bje`ali je bilo Nato

bombardovawe i strahoviti pri-

tisak OVK da napuste Kosovo i

Metohiju, uz obe}awe da }e ih

ona ubrzo vratiti...Ciq je bio

da se Kosovo isprazni od alban-

skog stanovni{tva, da bi se to

zatim prikazalo kao etni~ko ~i-

{}ewe - rekao je Andri}, pri-

{tinski qekar i profesor me-

dicine.

Svjedok, koji je u to vrije-

me bio sekretar za zdravstvo Ko-

sova, predo~io je da je tokom na-

pada Natoa svakodnevno bio u

kontaktu sa albanskim civili-

ma, naro~ito na punktovima za

pru`awe pomo}i na granicama

sa Albanijom i Makedonijom.

- Ja sam ih ubje|ivao i molio

da ne napu{taju Kosovo, da se

vrate ku}ama i da }e im na{a

vojska i policija garantovati

bezbjednost.

Oni su govorili da }e

samo skloniti porodi-

ce od bombardovawa i

vratiti se...Mnogi su

me i poslu{ali i

vratili se - posvjedo-

~io je Andri}.

Vladislav Jova-

novi} je ju~e prije

podne zavr{io svoje vi-

{ednevno svjedo~ewe.

On je ponovio

da je

Oslobodila~ka vojska Kosova u

vrijeme vazdu{nih udara na Ju-

goslaviju imala ulogu Nato pje-

{adije.

Prilikom glavnog ispiti-

vawa sudije su dovele u pitawe

vrijednost takve izjave, po{to

svjedok za wu nije mogao da na-

vede nijedan materijalni dokaz.

Me|utim, Jovanovi}evu tv-

rdwu je optu`eni, u svojstvu sop-

stvenog branioca, potkrijepio

izvodima iz kwige Ramu{a Ha-

radinaja, jednog od vo|a OVK,

sada{weg premijera Kosova.

Milo{evi} je predo~io su-

dijskom vije}u nekoliko isje~a-

ka iz novina povodom izlaska iz

{tampe Haradinajeve kwige o

zbivawima na Kosovu 1999. godi-

ne.

Haradinaj je pisao da su ofi-

ciri Natoa uvje`bavali pripad-

nike OVK, "kao da je rije~ o is-

toj vojsci#.

Opisuju}i "kako je spreman

rat za Kosovo# i "kako sam uvu-

kao narod u rat#, Haradinaj je,

u svojoj kwizi, iz koje su u beo-

gradskoj {tampi citati objavqe-

ni u januaru 2003, isticao da su

"Nato i OVK bili jedna vojska#

i da je ulazak uvje`banih i opre-

mqenih jedinica iz Albanije bi-

la "sinhronizovana akcija OVK

i Natoa#.

- U vrijeme napada na Jugo-

slaviju u martu 1999. to je bilo

poznato cijelom svijetu - rekao

je Jovanovi} i dodao da su pri-

padnici OVK raspolagali tada

satelitskim telefonima koje su

mogli dobiti samo od zapadnih

zemaqa.

- Naknadno isplivavaju ~i-

wenice i na kraju }e istina bi-

ti jasna svima, izuzev mo`da tu-

`iocu Xefriju Najsu - rekao je

Milo{evi} na kraju dodatnog

ispitivawa Jovanovi}a. ¥

NASTAVQENO SU\EWE SLOBODANU MILO[EVI]U

ALBANCE NIKO NIJE PROTJERIVAOTro{ewevremena

HAG - Sudija Ha{kog tribu-

nala Patrik Robinson upozorio

je ju~e Slobodana Milo{evi}a

da neracionalno tro{i dodije-

qeno vrijeme za odbranu i da }e,

ako tako nastavi, za 150 radnih

dana uspjeti da ispita tek stoti-

nak svjedoka, javila je Beta.

Predsjedavaju}i sudija Ro-

binson je rekao da i tu`ilac Xe-

fri Najs tro{i znatno vi{e

vremena nego {to mu je odre|e-

no za unakrsno ispitivawe i da

u dokaze uvodi mnogo dokumena-

ta.

Robinson je precizirao da je

Milo{evi} do sada, od po~etka

dokaznog postupka odbrane 31.

avgusta, ispitao 19 svjedoka.

- Da li koristite na najbo-

qi na~in va{e i sudsko vrije-

me? Mi mislimo da ne, jer }ete

na kraju uspjeti da ispitate tek

100-110 svjedoka. Vije}e `eli da

naglasi da }ete za to biti sami

odgovorni - rekao je Robinson.

Robinson je ponovo pozvao

Milo{evi}a da u pripremi svje-

doka po~ne da koristi nametnu-

tog branioca Keja.

-Advokati koje ste mi posta-

vili predstavqaju vas, a ne me-

ne - uzvratio je Milo{evi}.

Sudija Robinson je to odba-

cio kao "potpuno neprihvatqi-

vu# i "neosnovanu# opasku i upo-

zorio optu`enog da ne o~ekuje

nikakve ustupke vije}a u vezi s

vremenom, upravo zato {to odbi-

ja pomo}. ¥

13

MOSKVA- Oblasno tu`ila-

{tvo sibirskog grada Krasnojar-

ska objavilo je da je u toku pro{le

godine iz te oblasti nestalo 1.096

qudi, ukqu~uju}i 137 maloqetni-

ka, javile su agencije.

Policijska istraga je samo u 32

slu~aja uspjela da osumwi~ene iz-

vede pred sud. Od ukupnog broja ne-

stalih, 397, odnosno jedna tre}ina,

je iz samog grada Krasnojarska, ko-

ji ima ne{to vi{e od milion sta-

novnika, javila je agencija RIA

Novosti, kako prenosi AFP.

Policija je postigla izvjestan

napredak u istrazi o 56 slu~ajeva,

od kojih je samo 32 dovela do pokre-

tawa sudskog postupka, {to zna~i

da je vi{e od hiqadu nestanaka qu-

di ostalo nerasvijetqeno.

Me|u nestalima najvi{e je `e-

na starosti izme|u 18 i 34 godine,

koje su najvjerovatnije otete zbog

"seksualnog iskori{}avawa#.

Maloqetnici i mu{karci re-

grutuju se vjerovatno kao jevtina

radna snaga, obja{wava polici-

ja. ¥

NA PODRU^JU KRASNOJARSKA NESTALO VI[EOD HIQADU QUDI

Otimaju pa iskori{}avajuMADRID - Osam ribara je

nestalo u nemirnom moru kod sje-

vernih obala [panije, a obal-

ska stra`a, koja je primila ju~e

ujutro signal za pomo}, prona-

{la je wihov napola potonuo

brod na 33 kilometra od obale,

javile su agencije.

Jedan ~lan posade, Herardo

Tabeada (27), prona|en je `iv u

~amcu za spasavawe, saop{tila

je {panska spasila~ka slu`ba.

On je imao hipotermiju i pre-

ba~en u bolnicu, a wegovo stawe

nije zabriwavaju}e, rekao je {ef

operacije spasavawa, javile su

agencije.

Posadu ribarske barke "Si-

empre Kasina#, koja je gotovo po-

tonula pred obalom sjeverne po-

krajine Galicije, ~inilo je de-

vetoro qudi, od kojih po troji-

ca [panaca i Peruanaca, dva Se-

negalca i jedan dr`avqanin Ze-

lenortskih ostrva. Jo{ se in-

tenzivno traga za osmoricom ne-

stalih, uz pomo} glisera, jednog

broda i dva helikoptera. ¥

U PRIOBALNIM VODAMA [PANIJE

Nestalo osam ribara BEOGRAD- Na su|ewu Kristijanu

Golubovi}u i wegovoj grupi u Speci-

jalnom sudu ju~e su preslu{avani audio-

zapisi razgovora koje su me|usobno vo-

dili optu`eni, javila je Beta.

Prema optu`nici, Golubovi} se

sa jo{ petoricom tereti da je po~et-

kom aprila 2004. godine organizovao

kriminalnu grupu, koja je izvr{ila

jednu iznudu i poku{aj iznude.

U jednom od razgovora koje je taj-

no snimala policija Golubovi} je od

o{te}enog Petra @eravi}a zatra`io

da se na|u u kafi}u u Sremskoj Mitro-

vici, ali je ovaj to odbio.

- [ta nema o ~emu da pri~amo, ho-

}e{ da te bijem - kazao je Golubovi},

poslije ~ega mu @eravi} odgovorio

psovkom.

Policija je snimila i razgovor

Golubovi}a sa optu`enim Nenadom Ne-

deqkovi}em, u kome Nedeqkovi} ka-

`e da Dragan Arsi}, koji je prema op-

tu`nici reketiran, tra`i da mu odlo-

`e pla}awe do Nove godine.

- Kakva bre Nova godina, meni

treba sedam-osam hiqada evra za qe-

tovawe odmah - odgovorio je Golubo-

vi}.

Sudsko vije}e kojim predsjedava

sudija Milan Rani} odbilo je danas za-

htjev advokata odbrane da se optu`e-

nima ukine pritvor.

Golubovi}, kao i optu`eni Du-

{an Grandi}, Nenad Nedeqkovi} i

Nikola Dra~a odlu~ili su na po~et-

ku su|ewa da se brane }utawem, jer

su, kako su naveli wihovi advokati,

"mogu}e manipulacije wihovim glaso-

vima#.

Prema optu`nici, okrivqeni su

po~etkom maja 2004. godine po

nare|ewu Golubovi}a prona{li u

Sremskoj Mitrovici Petra @eravi-

}a i od wega zahtevali isplatu 15 hi-

qada evra.

Okrivqeni Nedeqkovi}, Grandi}

i Opa~i} su tom prilikom zaprije-

tili @erevi}u da }e u slu~aju da im

ne isplati novac imati probleme on

i wegova porodica.

Optu`nica tereti ~lanove gru-

pe i da su po nare|ewu Golubovi}a

krajem maja ove godine od Tawe Arsi},

iz Lazarevca, zatra`ili isplatu 36

hiqada evra, koje ona duguje @eravi-

}u, tvrde}i da im je prepustio nov~a-

na potra`ivawa. ¥

PROCES KRISTIJANU GOLUBOVI]U I WEGOVOJGRUPI ZA IZNUDU

Policija snimila razgovore

[ANGAJ- U eksploziji u

autobusu u isto~nom dijelu Ki-

ne poginulo je 17 qudi, javili

su ju~e dr`avna sredstva infor-

misawa a prenijele agencije.

Autobus koji je prevozilo

51 osobu u trenutku eksplozije

kretao se izme|u provincija

Anhui i @e|ijang, prenosi Ki-

neski novinski servis.

U toku je istraga o uzroku

eksplozije, ali se u izvje{taju

ka`e da se radilo o nesre}i.

Svake godine desetine qu-

di poginu ili su povrije|ene

tokom kineske Lunarne nove go-

dine, koja se upravo okon~ala,

u nesre}ama povezanim sa va-

trometom i drugim eksplozivi-

ma. ¥

[ANGAJ

Eksplodirao autobus

TEHERAN - Najmawe 500 oso-

ba poginulo je u zemqotresu koji

je pogodio centralni Iran, a zva-

ni~nici predvi|aju da }e broj na-

stradalih biti jo{ ve}i.

Spasila~ki timovi uz pomo}

pasa i te{ke ma{inerije jo{ iz-

vla~e tijela iz ru{evina sela. Lo-

{e vrijeme i brdoviti teren ote-

`avaju spasila~ke napore, a tempe-

rature su no} poslije katastrofe

bile ispod nule. Zamjenik guverne-

ra provincije Kerman Xavad Fa-

dei rekao je da je novi bilans na-

stradalih u zemqotresu 500 osoba,

ali da postoji mogu}nost da ih bu-

de vi{e.

Hiqade gladnih i promrzlih

Iranaca provelo je no} u {atori-

ma poslije zemqotresa. Iran je od-

bio pomo} iz inostranstva i uputio

je stanovni{tvu pogo|enih podru~-

ja hranu, {atore i pokriva~e vojnim

helikopterima i transportnim avi-

onima. Epicentar potresa ja~ine

6,4 stepena Rihterove skale bio je

u gradu Zarandu, u jugoisto~noj pro-

vinciji Kerman, oko 700 kilometa-

ra od Teherana.

Istorijski grad Bam, 250 ki-

lometara od Zaranda, pretpro{le

godine razoren je katastrofalnim

zemqotresom koji je usmrtio 31.000

qudi.

Iran je u trusnom podru~ju, a

seizmi~ki aparati biqe`e najma-

we jedan mawi potres dnevno.

U maju 1997. godine, potres je

uni{tio 11 sela i dva grada na gra-

nici sa Avganistanom, odnijev{i

2.400 `ivota. U zemqotresu u fe-

bruaru iste godine u regionu Arda-

bil uni{teno je 12.000 ku}a, a vi-

{e od 800 qudi je poginulo. ¥

VELIKE POSQEDICE ZEMQOTRESA U IRANU

Smrt u ru{evinama

BEOGRAD- Taksisti iz Ze-

muna \uri Smiqani}u u utorak

nave~e je zapaqen automobil, ali

zahvaquju}i brzoj intervenciji

vatrogasaca nije do{lo do eksplo-

zije boce.

Agenciji Beta je u beograd-

skoj policiji potvr|eno da je Smi-

qani}u zapaqen automobil.

U saop{tewu Info servisa

"Hronike za Zemun#, navodi se da

su vatrogasci rekli da je automo-

bil zapaqen kori{}ewem "molo-

tovqevog koktela#.

- Smiqani} ovaj napad tuma~i

kao prijetwu pred glavnu raspra-

vu i saslu{awe svjedoka zakazanu

za 24. februar u ^etvrtom op-

{tinskom sudu protiv Petra Pa-

ni}a, nekada{weg tjelohranite-

qa Vojislava [e{eqa, zbog spo-

ra oko porodi~ne ku}e Smiqani-

}a u [ilerovoj ulici u koju se Pa-

ni} uselio 1997. godine - pi{e u

saop{tewu. ¥

KARAKAS

Propao{verc

heroina KARAKAS - Venecuelanska

policija uhapsila je na aerodromu

u Karakasu [panca Anhela Vela-

ska Padiqu koji je, preru{en u ka-

toli~kog sve{tenika, poku{ao da

prokrijum~ari devet kilograma

kokaina, saop{tile su lokalne

vlasti a prenijele agencije.

Velasko je uhap{en prilikom

ukrcavawa u avion na letu za [pa-

niju, a drogu je sakrio ispod man-

tije, saznaje se iz istog izvora,

prenijela je agencija Rojters.

Policiji je rekao da pripada

jednoj holandskoj nadbiskupiji i

da je proveo nedjequ dana u Vene-

cueli, gdje je u~estvovao na neka-

kvom crkvenom skupu.

Portparol Katoli~ke crkve

u Venecueli je izjavio da ne po-

stoji ni jedna osoba pod tim ime-

nom u crkvenom registru nadbi-

skupije na koju se Velasko pozvao,

kao i da u to vrijeme nije odr`an

nikakav sli~an skup u ovoj ju`no-

ameri~koj zemqi. ¥

SARAJEVO - Vrhovni sud Fe-

deracije BiH odbacio je dio optu-

`nice protiv petorice biv{ih vi-

sokih bo{wa~kih policijskih funk-

cionera koja ih tereti za krivi~no

djelo terorizma, javio je Tanjug.

Oni su bili osumwi~eni za

osnivawa kampa za obuku terorista

na brdu Pogorelica kod Fojnice.

No, Vrhovni sud Federacije

BiH je potvrdio dio optu`nice ko-

ja ih tereti za poku{aj ubistva biv-

{eg ~lana Predsjedni{tva BiH

Fikreta Abdi}a.

- Postoje problemi izme|u ~i-

weni~nog opisa i pravne kvalifi-

kacije djela - izjavio je sudija za

prethodni postupak Vrhovnog suda

Federacije BiH Tadija Bubalovi}

i dodao da je taj dio optu`nice vra-

}en tu`ila{tvu.

Me|unarodni vje{tak Rohan

Gunaratna, me|utim, ozna~io je u

svom izvje{taju kamp Pogorelicu

kao teroristi~ki kamp. Taj kamp

je zatvoren 15. februara 1996, ka-

da su elitne jedinice me|unarodnih

snaga u BiH, tada{weg Ifora iz-

vr{ile desant na Pogorelicu zbog

sumwe da su u kampu iranski in-

struktori obu~avali doma}e tero-

riste.

Optu`nica je podnesena protiv

biv{eg ministra policije Federa-

cije BiH Bakira Alispahi}a i po-

mo}nika direktora bo{wa~ke tajne

policije Irfana Qevakovi}a.

Za to krivi~no djelo optu`e-

ni su i {ef sarajevskog sektora

obavje{tajne slu`be Enver Mujezi-

novi} i biv{i visoki policijski

funkcioneri Unsko-sanskog kan-

tona Ejup Iki} i Edhem Velaxi}.

Vrhovni sud Federacije BiH

potvrdio je dio optu`nice koji tu

petoricu tereti da su decembru

1995. anga`ovali qude koji su tre-

bali da u Rijeci ubiju Abdi}a. ¥

ODBA^EN DIO OPTU@NICE ZA SLU^AJ "POGORELICA"

ODGOVARAJU SAMO ZA ATENTAT Bakir Alispahi}, Irfan Qevakovi}, Enver Mujezinovi},Ejup Iki} i Edhem Velaxi} nisu optu`eni za terorizamve} za anga`ovawe qudi koji su trebali da izvr{eatentat na Fikreta Abdi}a

\Pogorelica kod Fojnice: Teroristi~ki kamp kojeg je desantom osvojioIfor (foto-arhiva)

Ubje|ivao sam qude da ne napu{taju Kosovo, da }eim na{a vojska i policija garantovati bezbjednost.Oni su govorili da }e samo skloniti porodiceod bombardovawa i vratiti se, rekao Vuka{in Andri}

QEKARI - [VERCERISlobodan Milo{evi} je, tokom iskaza svjedoka Vu-

ka{ina Andri}a, u sudnici pustio snimke posqedica

napada NATO aviona na centar Pri{tine i kolonu

albanskih izbjeglica kod sela Bistra`in, gdje je sre-

dinom aprila 1999. poginulo vi{e od 80 civila.

Andri} je tvrdio i da je humanitarna organiza-

cija "Qekari bez granica# uo~i Nato bombardovawa

sara|ivala sa OVK i {vercovala oru`je za tu para-

vojsku. On je, me|utim, potvrdio i da je ista organiza-

cija pomagala i dr`avne zdravstvene ustanove u po-

krajini.

Vuka{in Andri}: Svjedo~i i danas

BEOGRAD

Taksistizapaqen

automobil

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

n

p

i

P

m

l

s

n

t

l

p

p

j

SWE@NO nevrijeme koje je Re-

publiku Srpsku zahvatilo u no}i

izme|u ponedjeqka i utorka opet je

donijelo brojne neda}e.

U selima op{tine Bile}a pa-

lo je novih od 10 do 40 centimeta-

ra snijega, pa je ̀ ivot na tom pod-

ru~ju skoro potpuno paralisan, ja-

vio je dopisnik [}epan Aleksi}.

U pojedinim bile}kim selima

snijeg je visok i po metar i po, a

za sudbinu stanovnika mnogih sela

koja su odsje~ena jo{ 24. januara, u

Bile}i jo{ uvijek ni{ta ne znaju.

U ovoj op{tini ju~e nije radi-

la nijedna seoska {kola, jer su svi

seoski i regionalni putevi u toj

op{tini neprohodni.

Zbog nevremena bez struje je

ju~e bilo vi{e od dvadeset bile}-

kih sela. Nevrijeme je poru{ilo

na desetine stubova na visokom i

niskom naponu, a do{lo je i do broj-

nih drugih kvarova.

Stawe u op{tini Nevesiwe je

sada te`e nego prije mjesec dana

kada je progla{eno vanredno sta-

we, ocijenili su na ju~era{wem sa-

stanku ~lanovi Op{tinskog {ta-

ba za vanredne okolnosti.

Gra|ani imaju struju i vodu,

ali je novi snijeg gotovo paralisao

`ivot u op{tini, izvijestio je

Milenko Avdalovi}.

- Nastavi}emo odvoz snijega

iz grada, jer je nemogu}e odr`ati

prohodnost ulica. Zbog toga }emo

imati nove velike tro{kove, ali }e

nam u pomo} prite}i Republi~ka

uprava civilne za{tite i Direk-

cija za puteve - istakao je na~elnik

op{tine Branislav Mikovi}.

Direktor "Nevesiweputeva#

Radovan Brati} ka`e da je na ma-

gistralnom putu Mostar - Nevesi-

we - Gacko prohodna jedna kolovo-

zna traka.

- Putne slu`be odr`avaju pro-

hodnim i regionalne puteve do

Zovog Dola i Luke, a dionice pre-

ko Trusine do Berkovi}a i do Ulo-

ga preko Morina, ne}emo ~istiti

dok padavine ne prestanu - nagla-

sio je Brati}.

Direktori nevesiwskih komu-

nalnih preduze}a, Radomir Todo-

rovi} i Savo [arenac istakli su

da su veliki problem zapu{eni od-

vodi, tako da su nevesiwske ulice

ju~e bile pod vodom.

Pod teretom snijega po~eli su

se ru{iti i krovovi ku}a, {tala i

pomo}nih objekata, a najvi{e do-

java o {tetama sti`e iz nevesiw-

skih sela. Me|utim, zbog neprohod-

nosti lokalnih puteva za sada se

ti qudi ne mogu da dobiju pomo}.

Nedeqko Zelenovi} javio je da

su ki{a i snijeg pra}eni grmqavi-

nom donijeli nevoqe stanovnicima

sarajevsko - romanijskog i gorwo-

drinskog podru~ja.

- Zbog snijega visine 220 cen-

timetara na Jahorini i 93 centi-

metra na Sokocu saobra}aj se na

ovom podru~ju odvija jednom kolo-

voznom trakom. U ni`im predjeli-

ma pojavili su se novi izvori vo-

de. Uspjeli smo da ra{~istimo sni-

jeg sa puta Rogatica - Ustipra~a -

izjavio je upravnik odr`avawa

preduze}a "Romanijaputevi# Milo-

rad Lizdek.

Iz Centra javne bezbjednosti

Isto~no Sarajevo saop{tili su da

je ju~e obustavqen saobra}aj na put-

nim pravcima Ulog - Kifino selo,

Dobro poqe - Kalinovik i Dobro

poqe - Fo~a.

U Han - Pijesku napadalo je no-

vih 40 centimetara snijega, {to je

dovelo do nestanka struje u seoskim

podru~jima, a ova op{tina ostala

je i bez vode, javio je Zoran Jova-

novi}.

- Ve}ina sela je blokirana, a

snijeg je zatrpao puteve, tako da

ne}emo ukinuti vanredno stawe ko-

je je na snazi od 16. februara - is-

takao je na~elnik op{tine Milan

Borovina.

Slobodan Daki} izvijestio je

da je swe`no nevrijeme u utorak za-

hvatilo Kupre{ku visoravan, a pa-

lo je oko 40 centimetara novog sni-

jega, koji je uz jak vjetar zavijao

sve lokalne puteve i naseqa na ovoj

visoravni.

Na nastavu u osnovnu {kolu u

Novom Selu do{li su samo u~eni-

ci iz naseqa gdje se nalazi {kola.

Na~elnik op{tine Mom~ilo

Mari}, kazao je da radnici predu-

ze}a "Vu~kovac# ~iste lokalnu put-

nu mre`u, da bi danas svi u~enici

mogli da do|u na nastavu.

Swe`na me}ava u Kalinoviku

ne prestaje ve} tri dana, a zatvo-

ren je regionalni put Kalinovik -

Dobro Poqe, izvijestio je Danka

Puhalo.

Kalinovik je ostao i bez elek-

tri~ne energije. Osnovci redovno

idu u {kolu, dok sredwo{kolci da-

nas nisu imali nastavu.

Visina swe`nog pokriva~a u

Kalinoviku je metar i dvadeset cen-

timetara, a u selima i preko me-

tar i {ezdeset.

Dopisnik "Glasa Srpske# ja-

vio je da su putnici koji su auto-

busom u sedam ~asova ujutro krenu-

li iz Kalinovika u Sarajevo sti-

gli tek u tri sata iza pono}i nared-

nog dana.

¥ Pripremila S. MILETI]

NOVE SWE@NE PADAVINE U REPUBLICI SRPSKOJ14

\ Isto~no Sarajevo: Poplave ote`ale saobra}aj (Foto R. VASI])

NEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJANEVOQAMA NIKAD KRAJAStawe u op{tini Nevesiwe je sadate`e nego prije mjesec dana kadaje progla{eno vanredno stawe,ocijenili u Op{tinskom {tabuza vanredne okolnosti

GACKO - Stanovnici Gacka

ostali su bez struje jer je swe`no

nevrijeme koje je zahvatilo ovu

op{tinu o{tetilo dalekovode.

Gradske ulice ju~e su bile za-

trpane novim snijegom, pa je bilo

~estih zastoja u saobra}aju. Lo-

kalni autobusi nisu saobra}ali,

pa {kole u Gacku ne}e raditi do

ponedjeqka.

Pod teretom snijega uru{ili

su se krovovi na starijim objekti-

ma, a stanovnici Gacka ostali su

bez televizijskih programa.

U gradu je ju~e ujutru izmjere-

na visina snijega od jednog metra,

dok je na planinskom prevoju ^e-

merno visok preko dva metra.

Saobra}aj preko ^emerna ote-

`an je, a u Putnoj slu`bi ka`u da

gra|ani ne bi trebalo da voze

ovim putem ukoliko to nije neo-

phodno.

¥ B. G.

SNIJEG U GACKU DONIO NOVE TE[KO]E

Malo prijavaPRIJEDOR - U prijedorskoj poreskoj upravi ove

godine, nisu zadovoqni odzivom gra|ana na prijavu po-

reza na imovinu.

Prema podacima koje smo dobili od \oke Puzi-

ga}e, na~elnika Podru~ne jedinice poreske uprave

Prijedor, do danas porez na imovinu podnijelo je sve-

ga hiqadu i sto poreskih obveznika, {to je u odnosu

na broj stanovnika op{tine zanemarqiv procenat.

Ina~e, pro{le godine na podru~ju prijedorske op-

{tine Podru~noj jedinici poreske uprave bilo je

podneseno devet hiqada prijava poreza na imovinu.

Zbog slabog odziva iz Poreske uprave apeluju na

gra|ane da iskoriste preostalo vrijeme i obave svo-

ju zakonsku obavezu kako bi se izbjegle uobi~ajene gu-

`ve koje se pojavquju u posqedwa dva-tri dana. Gra-

|ani se, tako|e, upozoravaju da }e ve} nakon isteka

roka za podno{ewe prijava, 28. februara, protiv ne-

savjesni gra|ana biti podno{ene prekr{ajne prija-

ve.¥ P. [.

PORESKA UPRAVA PRIJEDOR

KOZARSKA DUBICA - Pre-

ma podacima dubi~kih osnovnih

{kola 533 u~enika svakodnevno od

ku}e do {kole prelaze put du`i od

~etiri kilometra.

- Za sve ove u~enike, koji ko-

riste javni prevoz, od po~etka ove

godine novac za vozne karte osigu-

ra}e Ministarstvo prosvjete i kul-

ture, ka`u u dubi~kim osnovnim

{kolama.

Prema odluci Ministarstva

naknade za prevoz u~enika ispla}i-

va}e se u skladu sa raspolo`ivim

sredstvima.

Zanimqivo je da ova sredstva

ne}e dobijati ni {kole ni prevo-

znici ve} roditeqi |aka-putnika

koji su za to morali da otvore te-

ku}e ra~une u nekoj od poslovnih

banaka.

Prema ve} napravqenim spi-

skovima roditeqima u~enika koji

koriste sredstva javnog prevoza do

{kole nadle`no Ministarstvo bi

trebalo mjese~no isplatiti 27.400

maraka.

Kako tri osnovne {kole u Ko-

zarskoj Dubici poha|a oko dvije

hiqade i 500 u~enika jasno je da je

svaki pet |ak putnik.

Osnovnu {kolu "Vuk Karaxi}#

poha|a 275, {kolu "Sveti Sava# 87,

a osnovnu {kolu "Majka Kne`o-

poqka# 173 u~enika putnika.

¥ M. B.

KOZARSKA DUBICA

Olak{ice roditeqima

ROGATICA - Upore|uju}i us-

pjeh u u~ewu i vladawu, ni ova

{kolska godina u Sredwoj {koli

u Rogatici ne razlikuje se od pro-

{le, ali i ranijih. Prosje~na ocje-

na op{teg uspjeha je 2,69, vladawe

nije na zavidnom nivou. Od ukupno

530 u~enika, protiv 146 je primje-

wivana neka od vaspitno-disci-

plinskih mjera.

- Kad je u pitawu u~ewe, najbo-

qe prosje~ne rezultate imaju odje-

qewa drugih razreda - 2,72, a naj-

boqe odjeqewe u {koli je III/2 sa

ocjenom od 3,55. Dobra su i odjeqe-

wa IV/1 i II/4 sa prosje~nom ocje-

nom od 3,42, odnosno 3,37, nagla-

sio je direktor {kole Stevo Do-

ki}.

I dok su polugodi{wi rezul-

tati u u~ewu i vladawu putokaz Na-

stavni~kom vije}u i novoformi-

ranom Savjetu roditeqa, {ta i gdje

treba mijewati, dotle uprava {ko-

le i {kolski odbor brinu druge

brige. Prije svega, to je nedostatak

nastavnog osobqa. Nedostaju pro-

fesori matematike i engleskog je-

zika, a ima posla i za profesora la-

tinskog jezika.

- Uz to, veliki problem je i

neopremqenost kabineta. Kabi-

net fizike i hemije je sa starom

opremom i instrumentima, a in-

formatika ide naprijed - rekao je

Doki}.

Prema wegovim rije~ima re-

forma sredweg obrazovawa ve} da-

je rezultate. Uveden je modularni

sistem obrazovawa, a kroz interak-

tivnu nastavu u~enik nije vi{e

objekat nego subjekat u nastavi.

Uveliko se radi kroz grupe i radi-

onice i veoma dobro funkcioni-

{e princip rada: grupa - u~enik -

u~enik i u~enik - nastavnik.

Iako je do kraja {kolske go-

dine ostalo jo{ dosta, na pomolu

je novi problem. Prema podacima

iz Osnovne {kole "Sveti Sava#

devete razrede trebalo bi da zavr-

{i oko 110 u~enika. Ukoliko ne

bude ponavqa~a i svi nastave {ko-

lovawe u Rogatici, to je upis naj-

mawe jednog odjeqewa mawe nego

pro{le godine kada je upisano pet

odjeqewa sa 160 u~enika.

- Ovaj problem i nastojawe da

se iz stru~nih {kola izbace isto-

rija, geografija, biologija i jo{

neki op{ti predmeti, dove{}e do

tehnolo{kog vi{ka prosvjetnih

radnika. Otuda novi problemi i

ne samo za {kolu, nego i {iru za-

jednicu - istakao je Doki}.

¥ S. MITROVI]

SREDWA [KOLA U ROGATICI

NEMA MJESTA POHVALAMAProsje~na ocjena je 2,69, dok ni vladawe nije na zavidnomnivou. Od ukupno 530 u~enika, protiv 146 je primjewivananeka od vaspitno-disciplinskih mjera

MRKOWI] GRAD - Na posqed-

wem skup{tinskom zasjedawu odbor-

nici mrkowi}gradskog parlamenta

izabrali su ~lanove {kolskog odbo-

ra.

Predstavnici op{tine u {kol-

skom odboru Osnovne {kole "Petar

Ko~i}# i "Ivan Goran Kova~i}# u

Mrkowi} Gradu bi}e Goran Todoro-

vi} i Damir Mili}.

U {kolskom odboru Osnovne

{kole "Branko ]opi}# u Bjelajcu i

"Vuk Karaxi}# u Bara}ima Nikola

Stupar i Milenko Lazi}. Milka Ka-

laba i @ivko Jagodi} izabrani su u

{kolski odbor Ma{inske {kole i

Gimnazije.

Na istom zasjedawu odre|eni su

i odbornici koji }e prisustvovati

zakqu~ivawu braka. Za Mati~ni

ured u Mrkowi} Gradu odre|en je

Qubi{a Markanovi}, Milan Rosi},

Vojin Kosti}, Gojko Bogojevi} i

Slavko Luki}, a u Mati~nom uredu

u Bara}ima Predrag Kokeza i Dra-

gan Ili}. ¥ S. D.

IZ SKUP[TINSKIH KLUPA U MRKOWI] GRADU

Imenovani {kolski odbori

SKUP[TINAOP[TINE RIBNIK

Izmiritira~uneRIBNIK - Na posqed-

woj sjednici Skup{tine op-

{tine Ribnik odbornici su

raspravqali o zdravstvenom

osigurawu osoba sa podru~ja

ove op{tine.

Zakqu~eno je da op{tina

Ribnik i Fond zdravstvenog

osigurawa Republike Srpske

filijala Bawa Luka, ekspo-

zitura Ribnik, izvr{i srav-

wewe ra~una radi izmiriva-

wa eventualnog duga op{ti-

ne. Odbornici su naglasili

da je neophodno da Fond

zdravstvenog osigurawa upla-

ti sredstava za izgradwu Do-

ma zdravqa u Ribniku najka-

snije do po~etka maja.

Tako|e je zakqu~eno da

se stanovni{tvo mora vi{e

upoznati sa zakonskim pra-

vima koje imaju kao osigura-

nici. Neophodno je da i za-

posleni u Fondu u~ine vi{e

kako bi gra|ani mogli napla-

titi svoje usluge preko so-

cijalnog, koji im po zakonu

pripadaju.

Odbornici tra`e da se

Fond zdravstvenog osigura-

wa vi{e anga`uje kako bi u

Ribniku bila otvorena dr-

`avna apoteka.

Na sjednici Skup{tine

op{tine raspravqalo se i o

radu Biroa za zapo{qavawe.

Zakqu~eno je da saradwa

Biroa sa op{tinom i repu-

bli~kim inspekcijama mora

biti ve}a radi spre~avawa

rada na crno.

Posao u Ribniku tra`i

762 radnika od ~ega je 349 ̀ e-

na.

Najvi{e nezaposlenih,

wih 256 su nekvalifikova-

nih radnika, dok sa sredwom

{kolom ih je 188. Posao tra-

`e i jedan diplomirani prav-

nik, in`ewer organizacije

rada i profesor ma{ino-

gradwe.

¥ V. K.

POPLAVANaglo topqewe snijega i ki-

{a prouzrokovali su u no}i iz-

me|u utorka i srijede pojavu ve-

like bujice sa obronaka Borak

Brda koja je ugrozila bora~ko

naseqe u Dowoj Sobotnici u op-

{tini Ustipra~a, javio je Slav-

ko Heleta.

U ovom nasequ je dvadesetak

monta`nih ku}a a, prema rije-

~ima na~elnika op{tine Ivice

Jagodi}a, stanovnici su iz wih

iseqeni i no} su proveli kod

kom{ija.

Pripadnici Civilne za{ti-

te i komunalna preduze}a uspje-

li su da tok bujice skrenu , tako

da voda nije do{la do naseqa.

BR^KO[ef Pododjeqewa za bez-

bjednost u Vladi distrikta Br~-

ko Mi}o Simiki}, upozorio je da

zbog otapawa snijega prijeti

opasnost od poplava nekim seli-

ma podmajevi~kog kraja.

Rijeka Teka izlila se u ne-

koliko ku}a u selu Ba{~e, a eki-

pe Civilne za{tite na terenu

poma`u stanovnicima da sklone

imovinu na sigurno, izvijestila

je Miqana \ur|evi}.

Nadle`ne ekipe uputi}e u

ovo podru~je cisternu sa vodom.

QUBIWE - Dva udara groma

u olujnom nevremenu koje je za-

hvatilo Qubiwe u utorak uve~e,

prekinula su program kablovske

televizije i o{tetila najmawe

~etrdesetak televizora i drugih

aparata bijele tehnike.

Kablovska televizija ju~e je

ponovo proradila, ali sa mawim

brojem kanala.

Ina~e, od 24. januara, kada je

po~elo swe`no nevrijeme u ju-

`noj Hercegovini, zboj jednog

strujnog udara, kao i udara gro-

mova, u Qubiwu je o{te}eno vi-

{e od 150 elektri~nih aparata,

najvi{e televizora koji su bili

ukqu~eni.

Qubiwci se ve} decenijama

susre}u sa problemima velikog

elektri~nog pra`wewa nad ko-

tlinom Qubiwskog poqa, pa ve-

}ina ve} na po~etku bilo kakvog

olujnog nevremena pra}enog gr-

mqavinom ure|aje iskqu~i.

Ali uvijek se na|u i oni ko-

ji to ne urade, pa svoju zaborav-

nost moraju kasnije platiti ser-

viserima.

¥ @. J.

GROMOVI UNI[TILI TELEVIZORE

Gacko: Uni{tena pijaca

Snijeg polomio tezge

NEVOQAMA NIKAD KRAJA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRED PROQE]NU SJETVU U LAKTA[IMA

Du`a brazdaLAKTA[I - Poqoprivred-

nici koji se spremaju za sjetvu na

podru~ju lakta{ke op{tine pla-

niraju du`u proqe}nu brazdu pla-

niranu na povr{ini od 13.950 hek-

tara. U odnosu na pro{logodi-

{wu sjetvu, to predstavqa pove-

}awe povr{ina pod svim kultura-

ma.

Planirane povr{ine pove}a-

ne su jer je, prema procjenama,

ostvarewe jesewe sjetve bilo ma-

we od planiranog, pa }e slobod-

ne povr{ine biti zasijane pro-

qe}nim kulturama.

Sumwu u ove planove izrazi-

li su lakta{ki odbornici na po-

sqedwoj sjednici Skup{tine op-

{tine isti~u}i da je doma}a po-

qoprivredna proizvodwa ve} du-

`i niz godina prepu{tena sama

sebi.

Povoqnih kredita, kao i re-

gresirane nafte nema, a da li }e

biti regresirawa sjemena vje-

{ta~kog |ubriva i za{titnih

sredstava jo{ se uvijek ne zna.

Stru~waci procjewuju da bi

se ostvario ambiciozan plan sje-

tve u ~ijoj strukturi strne ̀ ita-

rice i kukuruz zauzimaju 9.800 hek-

tara oranica, a krompir i osta-

lo povr}e ostatak od 20 odsto ora-

nica, bi}e potrebno obezbijedi-

ti 3.722 tone kvalitetnog sjemen-

skog materijala, 6.975 tona vje-

{ta~kog |ubriva, 41 tonu za{tit-

nih sredstava i 1.395 tona dizel

goriva. Pri tome planeri poqo-

privredne proizvodwe isti~u da

su sjetvene koli~ine sjemena uze-

te kao prosje~ne jer se jo{ uvijek

pored ma{inske sjetve ponegdje

sije oma{ke, odnosno ru~no.

S druge strane, u op{tinskom

Odjeqewu za poqoprivredu isti-

~u da mogu osigurati preko poqo-

privredne i tr`i{ne inspekci-

je jedino pra}ewe kvaliteta odno-

sno ispravnosti repromaterija-

la. U tom smislu va`no je napo-

menuti da, iako je pro{le godine

lakta{ke oranice zaobi{ao ospo-

ravani genetski modifikovani

kukuruz, u izvr{enim kontrola-

ma kod krompira je ustanovqena

pojava bolesti u narodu poznata

kao "crna noga#. Kako je istaknu-

to, predstavnik firme "Agri-

kom# iz Holandije i uvoznici

krompira za BiH postigli su do-

govor sa poqoprivrednim proiz-

vo|a~ima da im se nadoknadi {te-

ta. ¥ D. D.

[EKOVI]I - Ukoliko {eko-

vi}ki Dom zdravqa "Sveti Sava#

uskoro ne dobije finansijsku pomo}

od op{tine ili republike, rad u

ovoj zdravstvenoj ustanovi mogao bi

do}i u pitawe.

Ovo se isti~e u informaciji

pripremqenoj za idu}e skup{tin-

sko zasjedawe ove op{tine.

U izvje{taju se daqe navodi da se

nedostatak para osje}a na svakom ko-

raku, jer 34 zaposlena radnika po-

sqedwu platu primila su u septembru

2004. godine, a topli obrok u avgustu

iste godine. Doprinosi na platu ni-

su pla}eni za pet mjeseci 2004. godi-

ne i za devet mjeseci 2003 godine.

- Ovih dana isplatili smo okto-

barsku platu sa doprinosima, a na-

dam se da }emo za dan-dva isplatiti

i novembarsku - rekao je v.d. direk-

tora Aleksandar Jovi~i}.

Neredovne plate nisu jedini

problem koji mu~i zaposlene u {e-

kovi}kom zdravstvu. Zgrada u kojoj

je smje{ten Dom zdravqa, izgra|e-

na 1972. godine, ve} je dotrajala.

Krov proki{wava, prozori i vrata

su dotrajali, kao i mokri ~vorovi.

Pro{le godine je obnovom kotlov-

nice i instalacija rije{eno pita-

we grijawa.

Jedino na {to se u Domu zdravqa

ne `ale je oprema za pru`awe pri-

marne zdravstvene za{tite gra|ana.

U Domu zdravqa muku mu~e i sa

voznim parkom koji je dotrajao, ta-

ko da imaju jedno sanitetsko vozilo

u upotrebi.

Razlog za propadawe voznog

parka su makadamski, seoski pute-

vi koji su u lo{em stawu, a vozila

Doma zdravqa tri puta nedjeqno

voze {est pacijenata na hemodija-

lizu od wihovih ku}a do Zvornika

i nazad.

I pored navedenih te{ko}a,

Aleksandar Jovi~i} preduzima niz

aktivnosti kako bi popravio sta-

we u zdravstvenoj ku}i.

- Imamo obe}awa OHR i OEBS

da }e nam pomo}i u obnovi ambu-

lante, gdje u ovim ote`anim uslo-

vima qekar ide svake druge srije-

de. Na proqe}e }emo osposobiti

podru~nu ambulantu u Ti{~i uz po-

mo} vlaseni~kog zdravstva i na taj

na~in }emo pokriti ve}i dio op-

{tine zdravstvenim uslugama - na-

glasio je Jovi~i}.

I pored te{kih uslova, uz dva

qekara op{te prakse i dvojicu spe-

cijalista u Domu zdravqa dva puta

mjese~no anga`ovani su interni-

sta, pneumoftiziolog i hirurg, od-

nedavno i urolog, dok pedijatar do-

lazi ~etiri puta mjese~no. Pored

ovih qekara, anga`ovan je stomato-

log svakog radnog dana po ~etiri

~asa.

Uz sve ove zdravstvene usluge,

u Domu zdravqa planiraju od juna

da uvedu patrona`nu i preventiv-

nu slu`bu, kao i specijalistu za

kojim se ukazuje potreba.

[ekovi}ki medicinari se na-

daju da }e biti razumijevawa za po-

mo} ovoj ustanovi, tim prije {to su

[ekovi}i nekada imali i stacio-

nar od 30 le`aja, ba{ zbog toga {to

se nalaze na "slijepom crijevu# uda-

qeni od ve}ih medicinskih centa-

ra. ¥ B. MIQANOVI]

[EKOVI]KI DOM ZDRAVQA U TE[KOJ SITUACIJI

PARE NAJBOQA INJEKCIJAZgrada u kojoj je smje{ten Dom zdravqa, izgra|ena 1972.godine, ve} je dotrajala. Krov proki{wava, prozorii vrata su dotrajali, kao i mokri ~vorovi

15

OBOQEWAPrema navodima u infor-

maciji za Skup{tinu op{tine,

na podru~ju [ekovi}a evidenti-

ran je porast malignih oboqe-

wa svih vrsta, te oboqewa tu-

berkuloze, {e}erne bolesti,

psihi~kih oboqewa, visokog

krvnog pritiska i bubre`nih

bolesnika.

NEZADOVOQSTVOKNE@EVSKIH

STUDENATA

Stipendijapreko veze

KNE@EVO - Pojedini stu-

denti iz Kne`eva nezadovoqni su

dodjelama op{tinskih stipendi-

ja. Oni smatraju da pri dodjeli ni-

su po{tovani kriterijumi, te da su

stipendije dijeqene po poznan-

stvima i rodbinskim vezama.

Studentkiwa ~etvrte godine

Medicinskog fakulteta Violeta

Filipovi} ka`e da nije dobila

stipendiju iako je ispuwavala sve

potrebne uslove.

- Odbili su moj zahtjev sa obra-

zlo`ewem da sam se odjavila iz

Kne`eva, {to nije ta~no. Li~nu

kartu izvadila sam u Kne`evu. Po

zakonu stipendiju mo`e dobiti

student koji je prijavqen na op-

{tini koja je dodjequje i koji za-

dovoqava kriterijume - naglasi-

la je Filipovi}eva.

Ona je dodala da su stipendi-

je dodjeqivane studentima koji

imaju mawi prosjek ocjena od we-

nog.

- Jednostavno re~eno, stipen-

diju nisam dobila zato {to nemam

nikakvog poznanstva u op{tini -

tvrdi Violeta Filipovi}.

Dodjelom stipendija nije za-

dovoqna ni studentkiwa Filo-

zofskog fakulteta Bosiqka Vu-

~i}.

- Ove godine stipendiju je do-

bilo 29 studenata. Na spisku se

nalaze samo imena i prezimena,

nema ni prosjeka ocjena, niti oba-

vje{tewa da li su studenti redov-

ni ili vanredni - kazala je Bosiq-

ka Vu~i}.

Na~elnik Odjeqewa za pri-

vredu, finansije i dru{tvene dje-

latnosti u op{tini Kne`evo tvr-

di da je dodjela stipendija izvede-

na korektno.

- Nismo mogli svima dodije-

liti. Prijavilo nam se 65 studena-

ta, a mogli smo podijeliti samo

za dvadeset. Violeta je odselila iz

Kne`eva i zato nije dobila stipen-

diju, a Bosiqka zato jer je apsol-

vent - kazao je Gojkovi}.

On je istakao da je samo jedna

stipendija dodijeqena mimo kri-

terijuma zbog toga {to taj student

nema jednog roditeqa.

Prema wegovim rije~ima, kri-

terijumi za dodjelu stipendija bi-

li su dobar uspjeh, a prioriteti su

bili studenti poginulih boraca

i ratnih vojnih invalida.

¥ N. T.

ZVORNIK - Zvorni~ka op-

{tina je me|u prvima u Republi-

ci Srpskoj u{la u izradu Statu-

ta op{tine kako bi ga usaglasila

sa odredbama Zakona o lokalnoj

samoupravi. Tim povodom odr`a-

na je javna rasprava o Nacrtu, a

prijedlog Statuta na}i }e se na ~e-

tvrtoj radnoj sjednici lokalne

Skup{tine.

- Stalo nam je da Statut da

~vrstu pravnu snagu ostalim akti-

ma koji }e uslijediti poslije we-

govog dono{ewa - rekao je zamje-

nik na~elnika op{tine i pred-

sjednik Radne grupe, koja je radi-

la na izradi dokumenta, Jovan Mi-

lovanovi}.

Obrazla`u}i pojedine ~lano-

ve, Milovanovi} je istakao da su

novine {to se op{tina precizni-

je defini{e u odnosu na prethod-

ni Statut, {to se u wemu defini-

{u oblik i izgled simbola, a po-

sebnom odlukom se reguli{e wi-

hova upotreba.

- Prethodni Statut imao je

samo jednu odredbu koja je regu-

lisala poslove op{tine, za raz-

liku od sada{weg koji je na{i-

roko regulisao to pitawe, a no-

vina je i definisawe poslova ko-

je obavqa potpredsjednik, kao i

to {to je on sada profesional-

no lice. Zakon o lokalnoj samo-

upravi je uveo i ~lanove kojima

se defini{e javnost rada organa

op{tine - pojasnio je Milovano-

vi}.

U javnoj raspravi u~estvovao

je ve}i broj predstavnika mjesnih

zajednica, organizacija, politi~-

kih partija i gra|ana koji su broj-

ne primjedbe iznijeli na ~lan ko-

jim je definisano da je potpred-

sjednik Skup{tine profesional-

no lice. Primjedbi je bilo i na

nejasne formulacije pojedinih

~lanova, na disproporciju u pred-

lagawu akata gdje inicijativu mo-

`e pokrenuti hiqadu bira~a ili

udru`ewe gra|ana koje mo`e da

ima 30 ~lanova, te na formulaci-

ju nadle`nosti op{tine u oblasti

kulture.

Svi zainteresovani mo}i }e

do 1. marta dostaviti pisane pri-

mjedbe i prijedloge koje }e raz-

motriti stru~ni tim, a {to bi

trebalo da doprinese boqem kva-

litetu ovog najva`nijeg op{tin-

skog akta.

¥ S. S.

RASPRAVA O NACRTU STATUTA OP[TINE ZVORNIK

Gra|ani predla`u, stru~waci odlu~uju

Ugro`en svaki drugi?

^ELINAC - Prema ocjeni

odgovornih u ~elina~kom Centru

za socijalni rad, situacija se po-

gor{ava posqedwih godina i ka-

da bi bilo mogu}nosti trebalo

bi da se pomogne gotovo polovi-

ni stanovni{tva.

Uzroci te{kog socijalnog

stawa su konstantno pove}awe ne-

zaposlenosti, nerije{eni pro-

blemi izbjeglih i raseqenih, kao

i povratnika, neredovna prima-

wa zaposlenih, problemi boraca

i drugo.

- Tokom pro{le godine poje-

dina~nu materijalnu pomo} u vi-

du prehrambeno-higijenskih pa-

keta koji se daju najugro`enijim

pojedincima svakog mjeseca, a ~i-

ja je vrijednost 41 marka, dobija-

lo je 87 osoba - rekao je Jugoslav

Ili}, direktor Centra za soci-

jalni rad.

On je dodao da je praksa poka-

zala, a i korisnici su se sami iz-

jasnili, da je ovaj vid pomo}i mno-

go prakti~niji od nov~ane, pre-

ciziraju}i da je za stalnu soci-

jalnu pomo} izdvojeno tridese-

tak hiqada maraka.

Prema wegovim rije~ima, de-

setak korisnika pomo}i ove usta-

nove nema rije{eno stambeno pi-

tawe, a u toku je izgradwa jedne

porodi~ne ku}e.

Najvi{e zahtjeva za pomo} od-

nose se na zdravstvenu za{titu,

jer ima dosta medicinskih uslu-

ga koje se napla}uje. S druge stra-

ne, veliki broj zaposlenih nema

obezbije|enu zdravstvenu za{ti-

tu. Za lije~ewe 96 svojih kori-

snika tokom pro{le godine iz-

dvojeno je osam hiqada maraka.

Za svoje aktivnosti Centar

za socijalnu za{titu tokom pro-

{le godine utro{io je ne{to vi-

{e od 216 hiqada maraka od ~e-

ga je oko 97 hiqada na plate za-

poslenih, a desetak hiqada na

materijalne tro{kove. Iz op-

{tinskog buxeta obezbije|eno je

202 hiqade, a preostali iznos od

republi~kih institucija i do-

natora. ¥ B. M.

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD IZ ^ELINCA

\Penzioneri: Najugro`enija kategorija stanovni{tva

[AMAC - U tridesetak zgra-

da u [amcu formirane su samo ~e-

tiri zajednice eta`nih vlasnika.

Jedna od wih je registrovana u

stambenoj zgradi broj 20 u ulici Jo-

vana Cviji}a. Predsjednik Uprav-

nog odbora Slavi{a Nikoli} re-

kao je da je ova zgrada stara tride-

setak godina, zbog ~ega su potreb-

na zna~ajnija ulagawa u obnovu kro-

va, spoqne fasade i infrastruk-

ture.

- Skup{tina stanara odobri-

la je dogradwu stanova koji }e mo-

rati imati kosi krov, a ne ravni

kao do sada - naglasio je Nikoli}.

Prema wegovim rije~ima, sta-

narima je u interesu da se {to pri-

je popravi zgrada i zbog toga pla-

}aju 20 feninga po ~lanu porodi-

ce.

- Probleme oko naplate ima-

mo samo sa "Pavlovi} bankom# ko-

ja koristi poslovni prostor u zgra-

di. Ukoliko ne izmire svoja dugo-

vawa, naplatu }emo tra`iti pu-

tem suda - istakao je Nikoli}.

Vladimir [arkanovi}, pred-

sjednik Upravnog odbora zgrade u

ulici Nikole Tesle, rekao je da

Zajednica eta`nih vlasnika, iako

osnovana prije tri mjeseca, funk-

cioni{e bez problema.

Stanari u Karingtonki, gdje

jo{ nije formirana zajednica vla-

snika, imaju mnogo problema u odr-

`avawu zgrade. Isti~u da }e se za

rje{ewe svojih problema obrati-

ti Skup{tini op{tine.

Me|utim, u op{tini ka`u da

nemaju obrazaca za registraciju pa

zbog toga se mora i}i u Bawu Lu-

ku.

Ina~e, u [amcu je otkupqeno

oko 80 odsto stambenog fonda i

vlasnici su svjesni da sami mora-

ju da se brinu o svojim stanovima.

¥ V. A.

ZAJEDNICA ETA@NIH VLASNIKA U [AMCU

Po obrasce u Bawu Luku

PRIJEDOR - Skoro u svim

stanovima u Prijedoru prikqu-

~eno je centralno grijawe. Osta-

lo je da se ukqu~e jo{ dvije pod-

stanice i to }e biti rije{eno u

vrlo kratkom roku, rekao je Dra-

gan Savanovi}, direktor prije-

dorske "Toplane#.

On je tako|e naglasio da je

pri kraju i kompletno u{timava-

we mre`e, {to zna~i da gotovo

svi podjednako imaju sli~nu tem-

peraturu u svojim stambenim i

poslovnim prostorima.

- Sve je mawe prijavqenih

kvarova na instalacijama. Rani-

je se de{avalo da vlasnici stano-

va sami nestru~no otklawaju ne-

ke kvarove ili vr{e ozra~ivawe

radijatora. Ima, na`alost, jo{

uvijek takvih slu~ajeva, pa zato

i ovoga puta apelujemo na gra|a-

ne da takve kvarove prijave rad-

nicima "Toplane# - naglasio je

Savanovi}.

Kako je grijna sezona u Pri-

jedoru zvani~no po~ela prvog ja-

nuara ove godine, u "Toplani# su

po~eli sa sklapawem ugovora sa

korisnicima usluga oko pla}awa

grijawa. Iz "Toplane# poru~uju

da i daqe va`e stari ugovori,

koji su potpisani krajem deve-

desetih godina, a oni koji te ugo-

vore nemaju mora}e sklopiti no-

ve.

Prema Savanovi}evim rije-

~ima, grijawe za ovu sezonu Pri-

jedor~ani }e pla}ati od dana ka-

da su prikqu~eni na toplovodnu

mre`u i od toga }e zavisiti da-

qa nabavka mazuta.

- Ve} idu}e nedjeqe bi}e an-

ga`ovani inkasanti koji }e do-

laziti na lice mjesta i sa gra-

|anima potpisivati ugovore o

pla}awu grijawa - najavio je Sa-

vanovi}.

On je istakao da su se penzi-

oneri ve} po~eli javqati kako

bi sklopili ugovore, ~ime su po-

tvrdili da }e i ovog puta biti

redovne plati{e "Toplaninih#

usluga.

- Stawe sa mazutom je za sa-

da zadovoqavaju}e. Me|utim, is-

tekao nam je grejs-period, tako

da od prvog marta moramo zva-

ni~no po~eti sa pla}awem gori-

va. Nadamo se da }e to i gra|ani

shvatiti ozbiqno i da }e po~e-

ti pla}ati grijawe od trenutka

kada su dobili tople radijatore

u svojim stanovima - naglasio je

Savanovi} i podsjetio da }e grij-

na sezona u Prijedoru trajati do

kraja, odnosno 15. aprila.

Prijedor~ani }e grijawe

pla}ati po cijeni od 0,75 mara-

ka za stambeni, odnosno 2,15 ma-

raka za kvadratni metar poslov-

nog prostora.

¥ D. BULI]

PRIJEDOR^ANI DOBILI CENTRALNO GRIJAWE

RA^UNI GRIJU STANOVEPrijedor~ani }e grijawe pla}ati od dana kada su prikqu~eni na toplovodnu mre`u i od toga }e zavisitidaqa nabavka mazuta, rekao je Savanovi}

\ Toplana: Topli radijatori

Svetosavska omladinska zajed-

nica Eparhije bawolu~ke je i

ovogodi{wi Me|unarodni dan

pravoslavne omladine, koji se

slavi na Sretewe Gospodwe, is-

koristila da mlade qude podstak-

ne da aktivno u~estvuju u `ivo-

tu Pravoslavne crkve.

U~inila je to nizom koncera-

ta i kratkih predavawa. Vremen-

ske neprilike sprije~ile su pra-

voslavnu omladinu iz Rumunije

da, kao {to je to pro{le godine

svojim dolaskom u~inila omla-

dina Albanske pravoslavne cr-

kve, pro{iri i u~vrsti saradwu

sa bra}om po vjeri iz ove zemqe.

Sekretar Svetosavske omla-

dinske zajednice Eparhije bawo-

lu~ke rekao |akon Vladislav Ra-

dujkovi} rekao nam je da ova or-

ganizacija nastoji da ovaj pra-

znik ve`e za gostovawe nekih in-

teresantnih omladinskih orga-

nizacija.

- S obzirom na to da je vrije-

me sprije~ilo Rumune da do|u, na-

stoja}emo da u maju, kada budemo

proslavqali petogodi{wicu na-

{e zajednice, ugostimo predstav-

nike drugih svetosavskih omla-

dinskih organizacija ili pred-

stavnike onih eparhija u kojima

postoje uslovi da ona bude osno-

vana - kazao je Radujkovi}.

Ali, to je samo jedna u nizu

aktivnosti koje ova zajednica to-

kom godine sprovodi da bi preni-

jela darove Crkve svijetu u kojem

`ive u~estvuju}i, uz pomo} we u,

kako to sami vole re}i, "litur-

giji poslije liturgije#.

- Namjera nam je da ove godi-

ne osnujemo nacionalnu mre`u

omladinskih organizacija, koju

ve} imaju Rumuni, Albanci, Gr-

ci, Rusi. Mre`u bi ~inili pred-

stavnici svetosavskih omladin-

skih eparhijskih organizacija -

objasnio je Radujkovi} i dodao:

- Za sada postoji beogradska,

bawolu~ka i u Br~kom sjedi{te

Svetosavske zajednice Eparhije

zvorni~ko-tuzlanske. U Vaqevu

se formira, a u Vojvodini posto-

je ve} neke, koje bismo `eqeli

da ukqu~imo u mre`u. Planira-

mo da osnujemo centar mre`e ko-

ji bi koordinisao rad svih osta-

lih, putem internet prezentaci-

je ili ~asopisa i da {to vi{e za-

jedno radimo na nekim projekti-

ma. Naravno, povremeno bismo se

sastajali da razmijenimo isku-

stva.

To bi, smatra on, doprinijelo

ja~awu zajednica mladih qudi, jer

bi se okupqali oko svojih hra-

mova i sve{tenika, ja~alo bi wi-

hovo zajedni{tvo, bez obzira na

to gdje `ive. Jer, svi su, napomi-

we, ~lanovi iste Srpske pravo-

slavne crkve.

Umre`avawe }e, o~ekuje Ra-

dujkovi}, donijeti i nove aktiv-

nosti. Kao {to je, na primjer,

ukqu~ivawe u mre`u nekih orga-

nizacija koje nisu omladinske,

poput Hri{}anskog kulturnog

centra iz Beograda, koji se bavi

izdava{tvom, organizovawem

simpozijuma i predavawa.

Radujkovi} nagla{ava da Sve-

tosavska omladinska zajednica

mnogo lak{e i kvalitetnije ra-

di proteklih nekoliko mjeseci,

otkada je otvoren wihov klub.

- Raspola`emo sa 150 kvadra-

ta prostora, tako da vi{e grupa

mo`e istovremeno raditi. Tako,

na primjer, grupa za obrazovne

aktivnosti, pokloni~ka putova-

wa i medija centar mogu dogovo-

riti sastanke u isto vrijeme. Ta-

ko mogu odmah sara|ivati i dogo-

varati se o me|usobnim aktivno-

stima - rije~i su Radujkovi}a.

Od otvarawa kluba, napome-

nuo je on, utrostru~io se broj ak-

tivnosti i udvostru~io broj ~la-

nova. Danas Svetosavska omla-

dinska zajednica broji oko 250

~lanova, a od 50 do 70 ih je stal-

no aktivno.

Radujkovi} je istakao da svi

projekti Svetosavske omladin-

ske zajednice, prije svega, imaju

za ciq upoznavawe sa pravoslav-

nom vjerom, vrlo malo ko{taju, a

qudi se na taj na~in obrazuju i

zbli`avaju.

- Ponosni smo na Radionicu

pravoslavqa i Liturgijsku {ko-

lu. U Liturgijskoj {koli, koja

postoji od decembra, polaznici-

ma govorimo o bogoslu`ewima.

To je jedan od konkretnih na~ina

pribli`ivawa pravoslavnoj vje-

ri. Da vjernici, {to nije rijet-

kost, ne dolaze na liturgiju kao

u pozori{te, ve} da u woj aktiv-

no u~estvuju - precizirao je |akon

Vladislav Radujkovi}.

¥ M. XEPINA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

HITNA POMO] - De`urni

qekari Slu`be hitne pomo}i u pro-

tekla 24 ~asa pregledali su 87 pa-

cijenata i 15 djece. Mobilne ekipe

ove slu`be obavile su deset ku}nih

posjeta, a u stomatolo{koj ordina-

ciji pregledano je 27 pacijenata.

PORODILI[TE - Na Gineko-

lo{ko-aku{erskom odjeqewu Kli-

ni~kog centra na Paprikovcu oba-

vqeno je {est poroda. Ro|ene su

dvije djevoj~ice i ~etiri dje~aka.

VATROGASCI - Vatrogasna je-

dinica ugasila je po`ar dimwaka u

ulici Omladinskoj 65 u 18 ~asova i

25 minuta.

VODOVOD - Radnici sektora

"Odr`avawe# ju~e su popravqali

vodovodnu mre`u i otklawali ma-

we kvarove. ¥ Pripremio M. F.

SERVISNEINFORMACIJE

FOTO - KRITIKA

(Snimio D. BORKOVI])

Planiramo da ove godine osnujemo nacionalnu mre`uomladinskih organizacija. To bi doprinijelo ja~awuzajednica mladih qudi, jer bi se okupqali oko svojihhramova i sve{tenika, ka`e |akon Vladislav Radujkovi}

\akon Radujkovi}: Od otvarawa kluba udvostru~io se broj ~lanova

SVETOSAVSKA OMLADINSKA ZAJEDNICA EPARHIJE BAWOLU^KE

~etvrtak, 24. februar 2005.BAWA LUKA16

GODINE\akon Vladislav Radujkovi}

ka`e da to {to se u nazivu Zajed-

nice nalazi rije~ "omladinska#,

ne zna~i da su wena vrata otvo-

rena samo za mlade. Prema wego-

vim rije~ima, ograni~ewe se od-

nosi samo kada je rije~ o vo|ewu

odre|enih aktivnosti koje oba-

vqaju oni izme|u 17 i 33 godine.

- Imamo i mla|e i starije

~lanove tih uzrasta. Oni nisu

ukqu~eni u organizovawe raznih

sadr`aja, koje ovi drugi mogu da

koriste. Ko god `eli - dobrodo-

{ao je - dodao je Radujkovi}.

BRAKOVIOsim brojnih dobro~instava

i korisnih stvari, koje su nasta-

le radom Svetosavske omladin-

ske zajednice, |akon Vladislav

Radujkovi} ka`e da je weno po-

stojawe rezultiralo i nastaja-

wem novih porodica.

Me|u wenim ~lanovima sklo-

pqeno je pet brakova.

U "Elektrodistribuciji# ka`u

da proteklih nekoliko dana nije

bilo problema u snabdijevawu gra-

da elektri~nom energijom, izuzev

ulice Save Kova~evi}a u kojoj je

do{lo do iskakawa jedne faze iz

sistema.

- To su mawi kvarovi, koje ot-

klawamo poslije dojave gra|ana.

De`urni telefon "Elektrodistri-

bucije# je 300-384 na koji Bawolu-

~ani mogu da prijave kvarove u

snabdijevawu elektri~nom energi-

jom - rekao nam je rukovodilac Slu-

`be za vo|ewe elektroenergetskog

sistema u "Elektrokrajini# Mi-

lutin Jovani}.

¥ D. Po.

IZ "ELEKTRODISTRIBUCIJE"

Mawi kvaroviUDRU@EWE LI^ANA

Ve~e sa prijateqima

Narednog vikenda u restoranu

Ugostiteqske {kole Udru`ewe

Li~ana organizova}e svoje ve~e,

odnosno ve~e na kojem }e se okupi-

ti qudi koji su do{li u Bawu Lu-

ku iz Like.

^lan ovog udru`ewa \uro Je-

la~a ka`e da }e pored Li~ana na

ve~eri u~estvovati i wihovi pri-

jateqi.

- Prikupili smo narodne no-

{we iz Like, a mo}i }e se degu-

stirati jela i pi}a iz ovog kraja.

Bi}e tu i li~ke pjesme - ka`e Je-

la~a i dodaje da je ovo druga mani-

festacija, iako udru`ewe posto-

ji od 1995. godine.

- Od sada }emo svake godine, po-

sqedweg vikenda u februaru or-

ganizovati li~ko dru`ewe sa pri-

jateqima - veli Jela~a.

¥ D. Po.

DOBROTVORKE

"KOLA SRPSKIH SESTARA"

Prikupqajupomo}

za ugro`ene Dobrotvorke humanitarnog

dru{tva "Kolo srpskih sestara#

pokrenule su akciju prikupqawa

pomo}i za socijalno ugro`ene su-

gra|ane.

Garderobu koja im vi{e nije

potrebna, a nekima bi dobro do-

{la Bawolu~ani mogu donijeti u

prostorije "Kola# svakim danom i

vikendom od osam do 17 ~asova.

- Posqedwih nekoliko dana

svakodnevno nam se obra}aju na{i

sugra|ani, koji tra`e topliju odje-

}u i obu}u. Najpotrebnije su ~izme,

cipele, xemperi, jakne, kaputi, vu-

nene ~arape, toplije pantalone,

majice i }ebad - kazala je predsjed-

nik "Kola srpskih sestara# Nada

Ra~i}.

Prema wenim rije~ima, priku-

pqena pomo} bi}e dijeqena u udru-

`ewu, a starijim i iznemoglim su-

gra|anima dobrotvorke }e nositi

i na ku}nu adresu.

- Pored odjevnih predmeta za

odrasle, prikupqamo i dje~iju gar-

derobu, posteqinu i higijenske pa-

kete - dodala je Ra~i}eva.

Ona je apelovala na gra|ane i

ustanove da se odazovu ovoj huma-

nitarnoj akciji "Kola#, jer je, na-

`alost, svakog dana u na{em gra-

du sve vi{e qudi, kojima je bilo

kakva vrsta pomo}i potrebna.

¥ D. T.

Iako u Ekonomskoj {koli ima

mnogo odli~nih |aka, ipak su ove go-

dine najboqe me|u najboqima u~e-

nice ~etvrtog razreda Jelena Kopa-

wa i Biqana Radumilo.

Jelena je na pravnom smjeru i po-

slije mature planira da upi{e Prav-

ni fakultet. Wena drugarica Biqa-

na je na ekonomskom smjeru, a ve} ma-

{ta da postane arhitekta, pa }e da se

upi{e na Arhitektonski fakultet.

- Volim pravdu, a i na ovom smje-

ru zavoqela sam pravo, pa }u nasta-

viti tim putem. @eqela bih jednog

dana da budem sudija ili advokat -

ka`e Jelena.

U slobodno vrijeme Jelena u So-

kolskom domu trenira realni aiki-

do, borila~ku vje{tinu samoodbrane.

Pored toga, ~lan je istorijske sekci-

je u {koli, svira gitaru, a u~i i en-

gleski jezik.

Jelena Kopawa ka`e da nije tip

sawara, ve} da je vi{e realista. Vo-

qela bi da putuje po Rusiji, jer je

odu{evqena ovom zemqom, wenim

prostranstvima, kulturom i tradici-

jom.

Biqana Radumilo pri~a da bi ̀ e-

qela da postane arhitekta, da radi

ne{to kreativno.

- Voqela bih da dizajniram ente-

rijere. Posebno me inspiri{u gra-

|evine renesansnog stila - ka`e Bi-

qana.

Ona je dodala da bi rado posje-

tila Be~, jer tamo ima puno lije-

pih zgrada, dvoraca i parkova.

Biqana je ranije i{la na ~aso-

ve latinoameri~kog plesa, a sad se

bavi modernim baletom, pa je sa

ekipom iz "Siti xeza# u~estvova-

la i na Evropskom prvenstvu u Ma-

|arskoj. ^lan je likovne sekcije u

{koli, a u~i i engleski jezik.

Biqana Radumilo je povodom

Svetog Save bila na prijemu kod

gradona~elnika, dobila kwigu i

150 maraka.

- Osje}ala sam se lijepo i ova na-

grada mi mnogo zna~i, to je podsti-

caj za postizawe jo{ boqih rezul-

tata - pri~a Biqana.

Jelena i Biqana ka`u da je po-

lo`aj mladih u na{em dru{tvu te-

`ak i da se talentima ne posve}u-

je dovoqno pa`we, pa nije ni ~ud-

no {to mnogi odlaze u inostran-

stvo.

- Nadamo se da }e se situacija u

narednom periodu bar malo promi-

jeniti naboqe i da }emo, kad zavr-

{imo fakultete, na}i posao i ima-

ti mogu}nost da napredujemo u stru-

ci - rekle su Jelena i Biqana.

One su istakle da su mnogi mla-

di pomalo nezainteresovani i ne

poku{avaju da ne{to mnogo promi-

jene, kao da im je sve svejedno. Ali

i oni koji su poku{ali da to u~i-

ne, ka`u Jelena i Biqana, nemaju

podr{ku dru{tva.

Maturantkiwe Jelena Kopawa i

Biqana Radumilo vele da bi voqe-

le da odu na usavr{avawe u ino-

stranstvo, ali da se poslije vrate

i svoje znawe primijene u svom kra-

ju i pomognu razvoju dru{tva.

- Da bi neko postigao dobar re-

zultat potrebno je da roditeqi kod

wega razviju pozitivan stav prema

{koli, da djeca do`ivqavaju {ko-

lu kao mjesto gdje }e ne{to nau~i-

ti i gdje }e im biti lijepo. Treba

u~iti zbog znawa, a ne zbog ocjene,

jer je ocjena samo nagrada za ulo-

`eni trud - rekle su Jelena i Bi-

qana.

^iwenica je da postoje mnogi

poroci, kojima su izlo`eni mladi

qudi, ka`u Jelena i Biqana, pa su

u isku{ewu da ih probaju, misle}i

da }e biti "face# i va`ni u dru-

{tvu.

- Da bi se izbjegle zamke i is-

ku{ewa koja su prisutna, kao i ne-

gativni i {tetni uticaji, ~ovjek

treba da ima ~vrst karakter, da zna

koje su prave vrijednosti i da wi-

ma te`i - rekle su Jelena i Biqa-

na.

Biqana ka`e da joj je podr{ku

uvijek davala mama Rada, koja joj je

i uzor, woj se divi {to je uspjela

da se sama bori kroz `ivot, jer je

Biqani otac stradao kad je imala

godinu dana.

I Jelena je za svoj uspjeh za-

hvalna porodici, podr{ku su joj

davali otac \ura|, majka Milka i

sestra Stojana.

¥ M. MAJSTOROVI]

JELENA KOPAWA I BIQANA RADUMILO, NAJBOQE U EKONOMSKOJ [KOLI

Jelena i Biqana: U~ewe zbog znawa, a ne ocjene(Snimio R. OSTOJI])

ZAJEDNI^KE IM PETICEDa bi se izbjegle zamke i isku{ewa koja su prisutna,kao i negativni i {tetni uticaji, ~ovjek treba da ima ~vrstkarakter, da zna koje su prave vrijednosti i da wima te`i,rekle su Jelena i Biqana

MATURSKA HAQINAJelena i Biqana ve} razmi-

{qaju o proslavi mature i o~e-

kuju da }e im biti nezaboravno.

- Nismo jo{ pripremile ha-

qine, ali planiramo da haqine

budu sve~ane, elegantne i, iznad

svega, originalne. Bi}e tu i na-

kita koji }e da upotpuni na{ iz-

gled te ve~eri - naglasile su Je-

lena Kopawa i Biqana Radumi-

lo.

PRAVOSLAVQE BLI@E SRCU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. BAWA LUKA

IZ MATI^NIH KWIGA Ro|eni:

Ivana Petru{i}, k}i Darka

i Mla|enke; Bojan Boki}, sin

Marinka i Gordane; Jelena Maq-

kovi}, k}i Aleksandra i Tee;

An|ela Tanazovi}, k}i Dejana

i Mirjane; Aleksa Tati}, sin

Predraga i Biqane; Sara Vuj-

milovi}, k}i Dragana i Draga-

ne; Lana Gali}, k}i Borisa i Sa-

nele; Luka Deli}, sin Aleksan-

dra i Tawe; Vedran [ukalo, sin

Darka i Vanese; Anastasija Par-

talo, k}i Mi{e i Nata{e; Goj-

ko Plav{i}, sin Bore i Sanele;

Konstantin Mitrovi}, sin Dar-

ka i Danijele; Aleksandra Ig-

wati}, k}i Aleksandra i Dani-

jele; An|ela Panto{, k}i Si-

ni{e i Radojke.

Umrli:

Dragica Bogojevi}, ro|ena

1936. godine; Bori{a Krivoka-

pi}, ro|en 1947. godine; Danica

Erceg, ro|ena 1929. godine; Dra-

giwa Tomi}, ro|ena 1937. godi-

ne; Mira Trifunovi}, ro|ena

1952. godine; Grozda Vulin, ro-

|ena 1935. godine; Janko \eki},

ro|en 1929. godine; Darinka

Slijep~evi}, ro|ena 1934. godi-

ne; Bogdana Stan~i}, ro|ena

1928. godine.

17

"PALAS#

OSKAR REVIJA - revija fil-

mova nominovanih za Oskar

Termini: 17, 20

MI NISMO AN\ELI 2 -

film Sr|ana Dragojevi}a

Uloge: Nikola Kojo, Sr|an To-

dorovi}, Vesna Trivali}, Zoran

Cvijanovi}

Termini: 19, 21

NACIONALNO BLAGO - ak-

ciona pustolovina

Uloge: Nikolas Kejx, Dajan

Kriger, [on Bin

Termin: 16.45

MULTIPLEKS "KOZARA#

OSKAR REVIJA - revija fil-

mova nominovanih za Oskar

Termini: 18, 21

MI NISMO AN\ELI 2 -

film Sr|ana Dragojevi}a

Uloge: Nikola Kojo, Sr|an To-

dorovi}, Vesna Trivali}, Zoran

Cvijanovi}

Termini: 16, 18, 20, 22

Rej - {est nominacija za Oskar

Uloge: Ximi Foks

Termini: 18.45, 20.45

BLISKOST - intrigantna

pri~a o qubavi i strasti

Uloge: Natali Portman, Xu-

lija Roberts, Xad Lou, Kliv Oven

Termini: 22.30

POVRATAK NA ^AROBNI

PLANET "GAJA#- animirani

Uloge: Patrik Stjuart, Emili

Votson, Glen Vrejx

Termini: subota i nedjeqa 12.30

STRANPUTICE - pet nomi-

nacija za Oskar

Uloge: Pol \amati, Tomas

Hejdn ^ar~, Virxinija Medsen,

Sandra O

Termin: 16

NAKON SUMRAKA - triler

Uloge: Pirs Brosnan, Selma

Hajek

Termini: 18.30, 20.30

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

"MIRANDOLINA# Karla

Goldonija, ^ETVRTAK 24. febru-

ar u 19 ~asova

"GOSPO\A OLGA#, PETAK

25. februar u 19 ~asova

DJE^IJE POZORI[TE

"MALA ELFA# - lutkarska

predstava, u re`iji Slav~a Male-

nova - SUBOTA 26. februar u 18 ~a-

sova

"A@DAJA IZ VOJTE[KE

ULICE# - lutkarska predstava, au-

tor: Karel ^apek, re`ija: Slav~o

Malenov, NEDJEQA 27. februar

u 11 ~asova

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

POZORI[TA

^lanovi nevladine organiza-

cije "Zdravo da ste# - omladinski

centar "Kastel# i ove godine u~e-

stvuju u programu "Evropski vo-

lonterski servis#.

- U okviru programa jedan

na{ ~lan otputovao je u Be~ gdje

}e biti anga`ovan u radu omla-

dinskih organizacija, a u~i}e i

o na~inu wihovog rada - rekao je

predstavnik "Kastela# Ilija Tr-

nini}.

Prema wegovim rije~ima, u

ovu organizaciju do{la je volon-

terka iz [vedske.

- Ona }e nam pomagati u ra-

du, a ovdje }e boraviti do jula -

kazao je Trnini}.

U programu "Evropski volon-

terski servis# ukqu~ene su Bosna

i Hercegovina, Srbija i Crna Go-

ra, [vedska, Austrija, Wema~ka

i Francuska.

¥ S. Mi.

Slovena~ka fabrika obu}e

"Bema#, ~iji su vlasnici zakupili

dio fabrike obu}e "Bosna#, prima

novih 200 radnika.

- @elimo da nam se jave radni-

ci koji su obu~eni za {ivawe obu-

}e. Prednost imaju oni koji imaju

iskustva u ovom poslu, a zaintere-

sovani mogu u fabriku da do|u na

razgovor - rekao je tehni~ki direk-

tor "Beme# Marinko Umi~evi}.

U protekla ~etiri mjeseca u

ovoj fabrici zaposleno je vi{e od

400 radnika. Od tog broja 150 su

radnici koji su bili prijavqeni u

Zavodu za zapo{qavawe, a ostalo

su biv{i radnici fabrike obu}e

"Bosna#.

U ovoj fabrici proizvode obu-

}u za strana preduze}a "Alpina

star#, "Pol Grin#, "Ara# i "Rih-

ter#.

U "Bemi# ka`u da radnicima

redovno ispla}uju plate i novac za

topli obrok i prevoz, a upla}uju

im socijalno i penziono osigura-

we. Prosje~na plata je 300 maraka.

¥ S. Mi.

"ZDRAVO DA STE" - CENTAR

"KASTEL"

Razmjena volontera

FABRIKA OBU]E "BEMA"

Jo{ 200 radnih mjestaDvanaest radnika Gradske

uprave radilo je sa falsifiko-

vanim diplomama. To nije kona-

~an broj, jer se na provjeri nala-

zi jo{ 444 diplome, me|u kojima

i diploma gradona~elnika Bawe

Luke Dragoquba Davidovi}a.

U Republi~kom prosvjetnom

inspektoratu isti~u da je od 63

provjerene diplome u prvoj is-

trazi otkriveno deset falsifi-

kovanih diploma. Ostale dvije

la`ne diplome otkrivene su u

glavnoj istrazi.

- Otkrili smo pet la`nih di-

ploma nepostoje}e {kole "Pero

Kova~evi}# iz Modri~e. Kako

sam obavije{ten, radi se o grupi

vatrogasaca koji su predali fal-

sifikovane diplome zbog ve}ih

plata - potvrdio je za "Glas Srp-

ske# republi~ki prosvjetni in-

spektor Zlatko Kele~evi}.

On je dodao da, od ostalih

sedam falsifikovanih di-

ploma, tri glase na bawo-

lu~ku sredwu Tehni~ku

{kolu, a ~etiri na sred-

we tehni~ke {kole iz

Gradi{ke i Kotor Varo-

{a.

Kele~evi} je ista-

kao da je na provjeri 57

diploma u Federaciji

BiH, 47 u Srbiji, 38 u

Hrvatskoj, tri u Crnoj Gori i

dvije u Sloveniji.

Republi~ki prosvjetni in-

spektori utvrdili su da su sve

diplome Bawalu~kog univerzi-

teta vjerodostojne, ali

da odre|eni broj di-

ploma bawolu~ke

Tehni~ke {kole

nisu mogli na}i.

- Uputili

smo zahtjev Grad-

skoj upravi da

nam po{aqe fo-

tokopirane di-

plome ove {kol-

ske ustanove kako

bi utvrdili vjero-

dostojnost dobijenih

podataka. To ne

m o r a

da zna~i da su diplome falsifi-

kovane, ve} da su podaci o wima za-

gubqeni - naglasio je Kele~evi}.

Ve}ina la`nih diploma iz-

data je od 2000. do 2002. godine,

ali postoje i one iz 1996. go-

dine.

Najvi{e falsi-

fikata dolazi iz

gradske vatrogasne

brigade, wih sedam.

Rukovodstvo Va-

trogasne brigade

udaqilo je sa po-

sla sedam vatroga-

saca i protiv wih

je podignuta prija-

va.

- Trenutno se prikupqaju po-

daci i disciplinska komisija po

utvr|enom pravilniku odlu~i}e

{ta }e biti sa ovih sedam vatro-

gasaca. Oni su zaposleni sa od-

govaraju}om stru~nom spremom,

ali su, zbog ve}ih plata, donije-

li "la`ne# diplome - kazao je di-

rektor Vatrogasne brigade @iv-

ko Vukovi}.

Suspendovane vatrogasce o~e-

kuje nov~ana kazna koju }e izre-

}i gradona~elnik Bawe Luke, kao

i odluka disciplinske komisije

kojom nije iskqu~en i prestanak

radnog odnosa.

U Republi~kom prosvjetnom

inspektorijatu isti~u da fal-

sifikovane diplome izra-

|uju pojedinci, a ne neko iz

sredwih {kola na koje su

naslovqene diplome.

- Ve} se pretpostavqa

ko je falsifikovao ne-

koliko diploma. Me|u-

tim, to je stvar polici-

je i mi ne mo`emo da go-

vorimo o kome se radi.

Diplome su nestru~no

falsifikovane i lako

prepoznatqive - zakqu-

~io je republi~ki prosvjetni in-

spektor Zlatko Kele~evi}.

¥ P. PE]ANAC

OTKRIVENO DVANAEST FALSIFIKOVANIH DIPLOMA RADNIKAGRADSKE UPRAVE

PREVAROM DO VE]E PLATESedam vatrogasaca o~ekuje nov~ana kazna a vjerovatnoi prestanak radnog odnosa. Ve}ina la`nih diplomaizdata od 2000. do 2002. godine. Diplome Bawalu~koguniverziteta - vjerodostojne

NOVI FALSIFIKATI- Postoje odre|ene sumwe

da broj od 12 falsifikovanih

diploma nije kona~an, tvrdi

prosvjetni inspektor Zlatko

Kele~evi}, isti~u}i da }e ih

vjerovatno biti jo{ vi{e, kao

i da se ne radi samo o falsifi-

katima sredwih {kola, nego i

fakultetskih diploma.

\ Zlatko Kele~evi}: Na provjeri jo{ 444 diplome

Ministar zdravqa i socijal-

ne za{tite Ivo Komqenovi} ju-

~e je posjetio Zavod distrofi~a-

ra i sa direktorom i radnicima

razgovarao o problemima koji ih

mu~e.

- Ovdje rade vrijedni qudi ve-

like snage. Wihove probleme

znam odranije i nastoja}u da po-

mognem wima, kao i drugim sli~-

nim ustanovama - obe}ao je Ko-

mqenovi}.

On je istakao da }e se anga`o-

vati da rije{i problem nepo{to-

vawa Zakon o rehabilitaciji,

osposobqavawu i zapo{qavawu

invalida koji obavezuje sva javna

preduze}a i dr`avne organe da 20

odsto svojih potreba za odre|e-

nim proizvodima povjere predu-

ze}ima za zapo{qavawe invali-

da.

Direktor Zavoda Dejan Si-

mi} kazao je da je Ivo Komqeno-

vi} prvi ministar koji ih je po-

sjetio i obe}ao pomo}.

- Nadamo se da }e ova posjeta

doprinijeti da se Zakon o reha-

bilitaciji, osposobqavawu i za-

po{qavawu invalida po~ne pri-

mjewivati. Dogovorili smo jo{

jedan sastanak kako bi rije{ili

na{e probleme - istakao je Si-

mi}.

Invalidi i distrofi~ari po-

ru~ili su ministru da su dugo ~e-

kali na pomo} i da je izgubqeno

mnogo vremena. ¥ N. T.

MINISTAR ZDRAVQA POSJETIO ZAVOD DISTROFI^ARA

Obe}ao pomo}

\ Ivo Komqenovi} sa distrofi~arima: Vrijed-ni qudi velike snage (Snimio Z. STAMENI])

Subvencije koje Gradska upra-

va daje "Toplani# za grijawe pen-

zionera su bacawe para, zakqu~ak

je pro{lonedjeqne Skup{tine

Udru`ewe penzionera iz mjesne

zajednice Centar.

- Toplotna energija koju nam

isporu~uje "Toplana# dovoqna je

da ne popucaju toplovodne cije-

vi. Ako idu}e zime ne bude gri-

jawa, tra`i}emo od svih penzio-

nera da grijawe ne pla}aju - ka-

`e se u saop{tewu.

Drugi problem koji penzione-

ri isti~u je porez na potro{wu

vi{e od dvije stotine kilovata

elektri~ne energije mjese~no.

¥ D. Po.

UDRU@EWE PENZIONERA

Bacawe para

Sedmo~lana porodica Torbi-

ca iz Potkozarja uskoro }e dobi-

ti novi krov nad glavom. U Mini-

starstvu za izbjegla i raseqena li-

ca Republike Srpske ka`u da }e

Torbice smjestiti u neku od ku}a

u Potkozarju ili ih preseliti u

Veri}e gdje postoji alternativni

smje{taj.

Prema rije~ima na~elnika

Odjeqewa za za{titu qudskih pra-

va u pomenutom ministarstvu Rade

Zori}a na glavi porodice @eqku

Torbici je da odlu~i gdje }e `i-

vjeti.

- Sigurno je da ih ne}emo osta-

viti u onoj ku}i koja nema ni osnov-

ne uslove za `ivot. [to se ti~e

problema wihovog smje{taja, to }e-

mo sigurno rije{iti. U narednih

{est mjeseci Gradska uprava }e

pla}ati wihov smje{taj gdje god da

ga na|u, a poslije toga Ministar-

stvo preuzima brigu o Torbicama

- istakao je Rade Zori}.

On je dodao da bi Torbicama

mo`da vi{e odgovarao smje{taj u

Potkozarju, jer im tamo djeca ve}

idu u {kolu. Ukoliko bi pristali

da se presele u Veri}e, to, tako|e,

ne bi bi predstavqalo problem.

- Torbice }e ubudu}e biti u na-

{oj nadle`nosti i brinu}emo o

wima koliko budemo mogli. Ova-

kvih porodica u na{em gradu ima

dosta, a sigurno ima i onih za koje

ne znamo, kao {to nismo znali ni

za Torbice - rekao je Rade Zori}.

Pozivi dobrih qudi, koji `e-

le pomo}i Torbicama, u na{u re-

dakciju stizali su i ju~e.

S obzirom na to da je ova poro-

dica u zimu u{la bez drva za ogr-

jev, "Srpske {ume# }e u narednih

nekoliko dana Torbicama odvesti

pet metara drva.

Veliku pomo} za wihov novi

smje{taj obezbijedi}e i salon na-

mje{taja "Simpo sik# koje }e im da-

rovati sobnu garnituru u nekoli-

ko du{eka.

"Glas Srpske# su posqedwih

dana pozivale i mnoge porodice ko-

je `ele da pomognu Torbicama i

poklone im garderobu.

Ode}u za cijelu porodicu daro-

va}e i "Vodovod#.

Posjetu ovoj siroma{noj iz-

bjegli~koj porodici ovih dana na-

javili su Crveni krst, Kolo srp-

skih sestra i Fabrika obu}e "Be-

ma#. ¥ S. MILANKOVI]

IZBJEGLI^KOJ PORODICI IZ POTKOZARJA DOLAZE BOQI DANI

NOVI DOM ZA TORBICEU Ministarstvu za izbjegla i raseqena lica ka`uda }e Torbice smjestiti u neku od ku}a u Potkozarju ilipreseliti u Veri}e gdje postoji alternativni smje{taj

\ Torbice: [est mjeseci smje{taj }e pla}ati Gradska uprava(Snimio M. [UKALO)

AKCIJASvi koji `ele da pomognu

sedmo~lanoj porodici Torbi-

ca iz Potkozarja mogu da se ja-

ve u redakciju "Glasa Srpske#

na telefon (051)/223-210, jer se

akcija na{eg lista nastavqa.

WUJORK - Wujor{ka

aukcijska ku}a "Guern-sey’s# prodala je 430 in-

strumenata, pisama, dije-

lova odje}e i razli~itih

predmeta koji su pripada-

li najve}im xez muzi~ari-

ma: Luisu Armstrongu, Bi-

li Holidej, Stenu Gecu, Ge-

riju Maliganu, Lajonelu

Hemptonu, Majlsu Dejvi-

su...

Na ovoj aukciji, najve-

}oj ikada posve}enoj xezu,

klarinet Benija Gudmana

dostigao je 25 hiqada dola-

ra, truba Dizija Gilespi-

ja 31 hiqadu dolara, dok je

najve}u cijenu dostigao alt

saksofon ^arlija Parke-

ra "King Super 20# iz 1947.

godine, prodat za 262 hi-

qada dolara.

Ina~e, Parker je ~e-

sto zalagao svoj saksofon,

kada god mu je nedostajao

novac za drogu, a potom bi

ga otkupqivao. Tri lista

sa aran`manom legendar-

ne kompozicije "A love su-prim#, ispisana rukom Xo-

na Koltrejna, prodata su

za 129.500 dolara, dok je

notni list Telonijusa

Monka sa kompozicijom

"Can’t Call It That# nazvan

kasnije "Straight, No Cha-

ser#, oti{ao za 27 hiqada

dolara.

Nekoliko predmeta

nije na{lo kupce, a me|u

wima se na{la i gitara

Vesa Mongomerija proci-

jewena na 300 hiqada do-

lara. Predmete su kupova-

li kolekcionari, me|u ko-

jima se, za{ti}eni anonim-

no{}u, vjerovatno nalaze

Klint Istvud, Vinton

Marsalis i Bil Kozbi.

Pored kolekcionara,

kupovali su muzeji i uni-

verziteti. Prodavci, po-

rodice i nasqednici veli-

kih muzi~ara, odlu~ili su

da ve}inu novca poklone

fondacijama i {kolama

koje se bave xezom. ¥

~etvrtak, 24. februar 2005.KULTURA

BAWOLU^KI BIOSKOPI PRIKAZUJU

Rej ^arls na velikom

platnuBAWA LUKA - Biografsko-

muzi~ki film, koji govori o `i-

votu jedne legende - pjeva~u sou-

la Reju ^arlsu i nosi jednosta-

van naziv "Rej#, od ~etvrtka se

prikazuje u bawolu~kim biosko-

pima.

U ovom ostvarewu, za koji re-

`iju potpisuje Tejlor Hakford,

glavnu ulogu tuma~i Xejmi Foks,

dok ostatak gluma~ke ekipe pred-

vode Keri Vo{ington, Rexina

King, Klifton Pauel i Hari Le-

niks.

Film obuhvata cjelokupan

`ivot ovog muzi~ara, po~ev{i od

wegovog skromnog djetiwstva i

po~etaka karijere u Xorxiji, ka-

da je postao slijep u sedmoj godi-

ni, do turneje po jugu koja je pret-

hodila wegovom ogromnom uspje-

hu i stvorila muzi~kog genija, ko-

ji je obiqe`io epohu i koji i da-

qe `ivi me|u nama.

Osnovna premisa ostvarewa

jeste - `ivot Reja ^arlsa - ~ovje-

ka, koji je oti{ao daqe nego {to

je iko mislio da je mogu}e.

On je snimio vi{e od 75 albuma,

a wegovih 76 singlova na{lo se na

listama najprodavanijih.

Zanimqivo je da je Foks sve

vrijeme snimawa nosio protezu

za o~i, koja ga je zaista ~inila

slijepim. Jo{ jedna ~iwenica ide

u prilog Foksovom umije}u - sam

je svirao klavir u svim scenama.

Za glavnu ulogu u filmu "Rej#,

Foks je nedavno osvojio presti-

`nu filmsku nagradu "Zlatni

globus#, a "Rej# je nominovan u

{est kategorija i za "Oskara# -

u kategoriji najboqeg filma,

glumca, re`ije, monta`e, kosti-

ma i muzike. Ove nagrade bi}e do-

dijeqene 27. februara. ¥

LIKOVNI `ivot Republike

Srpske sve je vi{e u znaku kolo-

nija koje okupqaju brojne umjetni-

ke. Kakav je kvalitet umjetni~kih

djela koje nastaju na ovim slikar-

skim dru`ewima.

Organizator Likovne koloni-

je "Art - simpozijum# Jahorina

Laza Savi} smatra da mnoge sli-

ke iz likovnih kolonija nemaju ve-

liku umjetni~ku vrijednost.

- Takva djela ne mogu biti iz-

vanredna. To nije iznena|uju}e s

obzirom na to da su umjetnici ko-

ji stvaraju u kolonijama ograni~e-

ni i vremenom i materijalom - re-

kao je Savi}.

On je dodao da na kolonijama

najvi{e u~estvuje amatera, ali da

je ~est slu~aj kada su upravo wi-

hovi radovi boqi od akademskih.

Akademski slikar Biqana Gavra-

novi} godinama je bila u~esnik

likovnih kolonija.

- Umjetnici su na kolonijama

okru`eni obiqem prirodnih qe-

pota pa su djela koja tamo nasta-

nu obi~no bez ve}e umjetni~ke vri-

jednosti, ali izuzetne qepote na-

dahnute prirodom - rekla je Bi-

qana Gavranovi}.

Prema wenim rije~ima svaki

umjetnik ima svoj na~in rada i svo-

jevrstan li~ni pe~at koji ostavqa.

Od toga zavisi i vrijednost umjet-

ni~kih djela.

- Likovne kolonije su dobra

prilika za dru`ewe i razmjenu is-

kustava - istakao je Lazo Savi}.

On je posebno istakao zna~aj

kolonija koje se obi~no odr`ava-

ju u mawim sredinama, jer poma`u

takvim mjestima da do|u do umjet-

ni~kih djela.

- Kao i u drugim oblastima

kulture najve}i problem za rad

likovnih kolonija je novac, a mno-

go zavisi i od toga kako je kolo-

nija prihva}ena u sredini gdje se

odr`ava - rekao je Savi}.

Umjetnici iz likovne obla-

sti ka`u da se kolonije Republi-

ke Srpske suo~avaju se sa brojnim

problemima, ali uvijek se odr`e

u predvi|enom terminu, dok je broj

u~esnika iz godine u godinu sve

ve}i.

Biqana Gavranovi} smatra da

bi Republika Srpska trebala ima-

ti jo{ vi{e likovnih kolonija.

To prije svega pru`a mladim

umjetnicima da se od iskusnijih

kolega nau~e "tajnama# stvarawa.

Istori~ar umjetnosti Danka

Damjanovi} smatra da je pravo vri-

jeme da sva velika likovna saboro-

vawa pre|u pod jedan krov.

Prema wenim rije~ima o li-

kovnim kolonijama bi trebalo

struka da vodi brigu.

Ona ka`e da bi kolonije tre-

bale biti u nadle`nosti Muzeja sa-

vremene umjetnosti Republike

Srpske, koji bi o wima vodio ra-

~una. Ova ustanova brinula bi se

o djelima koja se nalaze u fundu-

sima, napravila bi kvalitativnu

i kvantitativnu selekciju - rekla

je Damjanovi}eva.

Samim tim, smatra ona, vodi-

lo bi se ra~una o statusu i radu ko-

lonija.

- Stawe u ovoj oblasti nije

mijewano posqedwih 10 godina.

Gotovo svaka likovna kolonije

~lanove poziva po privatnim li-

nijama - kazala je Danka Damjano-

vi}.

Ona misli da bi bilo najboqe

kada bi Muzej savremene umjetno-

sti Republike Srpske vodio ra~u-

na o najve}im kolonijama koje se

ve} tradicionalno odr`ava na

prostoru Srpske, a radi se o likov-

nim saborovawima u Rakanima,

Barda~i, Palama, Brodu, Vi{e-

gradu, Br~kom i na Mawa~i.

- Te kolonije bi stru~waci

trebali generalno urediti i osmi-

sliti ih na pravi na~in, dati im

neki novi zvuk i drugo vrijeme, za

razliku od onog u kojem su nasta-

jale - istakla je Danka Damjano-

vi}. ¥ D. MACURA

M. KUKAVICA

LIKOVNE KOLONIJE REPUBLIKE SRPSKE

SLIKA @EQNA NOVIH BOJAUmjetnici su na kolonijama okru`eni obiqem prirodnihqepota pa su djela koja tamo nastanu obi~no bez ve}eumjetni~ke vrijednosti, ali izuzetne qepote nadahnuteprirodom, ka`e Biqana Gavranovi}

18

\ Vi{egradska kolonija: Okupqa brojne umjetnike

PARIZ - Italijanska glumica

Klaudija Kardinale gostuje u po-

zori{tu u Parizu, u komadu "Slat-

ka ptica mladosti#, Tenesija Vili-

jamsa.

Glumica koja je igrala u 150 fil-

mova od kojih su neki antologijska

djela rediteqa Lukina Viskontija,

Federika Felinija i Ser|a Leonea,

do sada je dva puta glumila u pozo-

ri{tu u francuskoj prijestonici.

Klaudija Kardinale (66) u

"Slatkoj ptici mladosti#, koja je na

programu teatra "Madlen#, igra

Princezu, ostarjelu filmsku glu-

micu koja pije i drogira se. Tu ulo-

gu ovjekovje~ile su u pozori{tu i

na filmu neke od najpoznatijih glu-

mica, kao Lorin Bekol, Xeraldin

Pejx i Elizabet Tejlor. ¥

GLUMICA KLAUDIJA KARDINALE U PARIZU

Slatka ptica mladosti

ATINA - U Centru lijepih

umjetnosti - Jorgos Karidi, u pri-

sustvu velikog broja qubiteqa

likovne umjetnosti u Atini otvo-

rena je izlo`ba pod nazivom "Srp-

sko slikarstvo 19. i 20. vijeka#, ko-

ja }e trajati do 18. marta.

- Ideja za ovo, po svemu sude-

}i, uspje{no gostovawe u Gr~koj,

potekla je od Ilije \or|evi}a,

vlasnika kolekcije slika "Zadu-

`bine \or|evi}#, koji je predlo-

`io da se dio slika iz wihove

bogate porodi~ne kolekcije pred-

stavi Atiwanima i to na dobro-

tvornoj izlo`bi, kako bi dio nov-

ca od otkupqenih djela bio ulo-

`en u obnovu manastira Koviq na

Fru{koj gori - rekao je za Tan-

jug Stanislav @ivkovi}.

Uz obja{wewe da manastir

Koviq nije izabran slu~ajno ve}

zbog toga {to su ga u 17. vijeku, a

to se mawe zna, zajedno sa srp-

skim osnovali i gr~-

ki monasi, profesor

@ivkovi}, je istakao

da su izlo`ena djela

pedesetak umjetnika

starije generacije i

da prate slikarsku

liniju razvoja impre-

sionizma i beograd-

ske koloristi~ke

{kole, koja se razvi-

jala pod uticajem men-

taliteta Mediterana,

balkanske emotivno-

sti i qepote slikar-

ske materije.

U Atini su izlo-

`ene slike Paje Jo-

vanovi}a, Uro{a

Predi}a, Marka ^e-

lebonovi}a, Milana

Kowovi}a, Jovana

Bijeli}a, Stojana

Aralice, Nikole

Graovca, Mila Milu-

novi}a...

Zahvaquju}i se

organizatorima na pri-

lici da se Srbi jo{ jed-

nom predstave brat-

skom, gr~kom narodu i to putem

umjetnosti, koja je uvijek plod du-

hovnosti, vladika Porfirije je

rekao da izlo`ba predstavqa ko-

munikaciju i na poqu umjetnosti,

ali istovremeno i duhovnu komu-

nikaciju sa narodom iste vjere,

koji se mnogo puta pokazao kao

bratski i prijateqski narod u

odnosu na nas. ¥

CENTAR LIJEPIH UMJETNOSTI U ATINI

Izlo`ba srpskih stvaralaca

\ Djevoj~ica u kolicima: Djelo Jovana Bijeli}a

\ ^arli Parker:Instrument ~itavo bogatstvo

Najskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija ParkeraNajskupqi saksofon ^arlija Parkera

BAWA LUKA - Umjetnost

mi poma`e da zaustavim djeli}

trenutka, i da ga sa~uvam od za-

borava. Moje pjesme se mogu svr-

stati u novu {kolu i nisu pisa-

ne tako da se dopadnu {irokom

krugu qudi, nego ~itaocima koji

mogu i `ele da ih razumiju - re-

kao je za "Glas Srpske# student

druge godine filozofije i soci-

ologije Dra`en Gruji}.

Dra`en je do sada napisao

stotinak pjesama, a do kraja ovog

mjeseca trebalo bi da bude obja-

vqena wegova prva zbirka poezi-

je.

- Sve stihove koje sam pisao,

pisao sam za sebe ne razmi{qa-

ju}i o tome da ih jednog dana ob-

javim. A, onda se javila ideja za

wihovo objavqivawe i pomalo me

hvatao strah. Jednostavno ono

{to sam napisao prije tri godi-

ne sada mi nije bilo ni blizu do-

brog. Mislio sam o tome kako }e

drugi reagovati na moje stihove

- pri~a Gruji}.

Tremu je do sada poprili~no

savladao, a ako i nije onda je dr-

`i pod kontrolom. Zadovoqan je

dosada{wim kritikama svojih

pjesama i upravo one mu daju hra-

brost da istraje.

Ovaj mladi umjetnik ka`e da

ima periode kada intenzivno ra-

di i one druge kada napravi pau-

zu ili mu pa`wu okupiraju neke

druge stvari kao {to su skulptu-

re od `ice kakve trenutno obli-

kuje.

- Mislim da svi mi imamo svo-

je vi|ewe stvari i da umjetnost

i nije ni{ta drugo nego li~ni

do`ivqaj nekog doga|aja ili po-

jave. Potrebno je prona}i pravi

balans izme|u sna i jave i svoje

misli preto~iti na papir, plat-

no ili u rije~i - tvrdi Gruji}.

Ka`e da se uvijek trudio

da bude samo svoj i da we-

gova djela nose li~ni

pe~at. Smatra da tre-

ba posmatrati rad

drugih umjetnika

i od toga kre-

nuti jer je

o s n o v n o

znawe kao

i teorij-

sko neo-

phodno

da bi se

b i l o

{ta ra-

d i l o .

Sve os-

t a l o

dolazi

iznutra

j e r

u m j e t -

n i k

treba da na|e svoju li~nu inspi-

raciju i na~in na koji }e izrazi-

ti svoje misli i osje}awa.

Dra`en Gruji} se aktivno ba-

vi i fotografijom.

- Fotografijom se bavim ve}

du`e vrijeme, me|utim nikad ih

ne radim po naruxbi. Bitno je da

imam dobru fotografiju, ako ka-

snije mogu za ne{to da je iskori-

stim tim boqe.

¥ M. KUKAVICA

B. TE[I]

FOTOGRAFIJA - Xana Muminovi} je mo-

ja dobra prijateqica. Ve`u

nas brojne uspomene. Tako smo

jednom sjedili u parku na klu-

pi i spontano sam slikao we-

nu bosu nogu u travi. Kasnije

je upravo ta fotografija po-

stala naslovna stranica za

wenu prvu zbirku poezije "Al-

bedo#- kazao je za "Glas Srp-

ske# Dra`en Gruji}.

SMISAO Kolonije su nekada imale

smisla i bile su mjesta sastaja-

wa umjetnika sli~nih senzibi-

liteta i poetika koji su istra-

`ivali i stvarali nove pravce

i nove pojave u umjetnosti. Pri-

mjer za to je Bla`ujska koloni-

ja kod Sarajeva 1919. godine.

- Sada se sve svodi na jelo,

pilo, pa slikawe. Pozitivno u

radu kolonija, je {to u wima

nastanu i kvalitetna djela. Po-

sebno bih izdvojila funduse ko-

lonija u Rakanima i Palama -

kazala je Danka Damjanovi}.

DRA@EN GRUJI], PJESNIK

IZME\U SNA I JAVEU pauzama izme|u pisawa poezije Dra`en Gruji} bavise fotografijom i oblikuje skulpture od `ice

AUKCIJA PREDMETA XEZ MUZI^ARA

Najskupqi saksofon ^arlija Parkera

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. KULTURA

BEOGRAD - Epohe se nepre-

stano smewuju, svaka ima svoje li-

terarne zvezde. Meni je pripala

~ast da i ja budem predstavnica

jedne, ali samo se ponekad desi da

poneko delo uspe da se prebaci iz

jedne u drugu epohu. To pisce, do-

du{e, vi{e ne povre|uje, jer se i

oni odsele na onaj svet. Ali, ko-

liko ja vidim ve~nost niko ne do-

ti~e. U ve~nosti vaqda nisu po-

trebni ni qudi ni romani - rekla

je u razgovoru za na{ list glumi-

ca i pisac Eva Ras, ~ija je kwiga

"Ro|eni mrtvi# nominovana za Bu-

kerovu nagradu.

?Kako ste u sebi pomirili pi-

sca i glumca?

- Nisam pomirila, jer je to ne-

pomirqivo. Kada glumim, nepre-

stano mewam tekst i zameram se

piscu i rediteqima. Kada pi{em,

sebi se zameram glume}i likove iz

romana.

Za mene doslovce va`i

~uvena izreka Gistava

Flobera: "Madam Bova-

ri, to sam ja!# On je tom

izrekom tvrdio da su

sva dela autobio-

grafskog karakte-

ra, a, u mom slu-

~aju, dodala bih

da su i odglu-

mqena pre no

{to se ih zapi-

{em.

?[ta je za Vas ve}a radost - bi-

ti na "daskama koje `ivot zna-

~e# ili prenositi misli na pa-

pir?

- @ivim u ovom vremenu i ko-

ristim wegove blagodeti. Odav-

no ne koristim papir za pisawe

romana, nego, poput savremenika

upotrebqavam kompjuter.

Zahvaquju}i tome postala sam

visokopro-

d u k t i -

van pi-

sac -

g o -

di-

{we napi{em i objavim od tri do

pet kwiga, jer to nova tehnologi-

ja s lako}om omogu}i. Ne bih mo-

gla taj u~inak da ostvarim da sam

ostala verna papiru i pisa}oj ma-

{ini za kojom nimalo ne `alim

nimalo, jer je toliko tandrkala

da no}u nisam smela da je upotre-

bqavam. Kucawe na kompjuteru je

gotovo ne~ujno.

I "daske koje ̀ ivot zna~e# su

se promenile. Nisu to vi{e one

daske na kojima je zapo~ela moja

karijera 1960. godine, a ni ja vi-

{e nisam ta osoba. Ipak, u`iva-

la sam igraju}i na Bergmanovoj

sceni u Malmeu i jo{ pri`eqku-

jem lepe uloge.

?Za{to su u na{oj sredini `e-

ne-pisci marginalizovani?

- U na{oj sredini sve je mar-

ginalizovano osim politike i po-

liti~ara koji su spremni uvek da

narod `rtvuju za svoje pogre{ne

ideale. Rodila sam se u vremeni-

ma Drugog svetskog rata, rasla sam

u komunisti~koj diktaturi, do`i-

vela raspad zemqe, bila svedok

bratoubila~kih ratova, a i sada

smo ̀ rtve kolebqivih odluka na-

{ih careva.

Oni ne znaju kakav stav da za-

uzmu u odnosu na sav ostali svet i

zbog toga svet ostaje na jednoj stra-

ni, dok smo mi i daqe izop{teni.

?Gdje tra`iti razloge dana{we

skribomanije?

- Skribomanija nije {tetna.

Naprotiv, oni koji je upra`wa-

vaju wome se te{e i {tite sebe od

surove stvarnosti.

?Gdje se nalaze korijeni Va{eg

stvarawa?

- Ja sam spisateqica koja vo-

li da opisuje `ivot.

?"Ono {to je zapisano u kwi-

gama ni sabqa ne mo`e odsje-

}i#, ka`e jedna hercegova~ka po-

slovica. Sla`ete li se s tom iz-

rekom?

- Ta izreka se nije uva`avala

do mog romana "Sa Evom u raj#,

koji se krajem 2004. godine pojavio

u izdawu "Narodne kwige# iz Be-

ograda. Nisam znala za tu izreku,

ali sam osetila sna`nu potrebu da

prekinem sa kwi`evnom tradici-

jom koja name}e vremensku distan-

cu od pisca, da bi legitimno pro-

govorio o istorijskim ~iwenica-

ma.

Pomislila sam da je to zablu-

da koju je neko zlonamerno plasi-

rao da bi za{titio neke smutqiv-

ce, i ja sam napisala roman savre-

menicima o ovome vremenu, jer ko

}e znati vi{e pojedinosti o ovim

istorijskim doga|ajima od nas ko-

ji smo bili svedoci, u~esnici i

`rtve.

?[ta Vas je navelo da u svom naj-

novijem romanu "Sa Evom u raj#

izmije{ate fiktivne sa realnim

likovima?

- Pomislila sam da nije mile-

nijum slu~ajno smenio milenijum

i da }e u Tre}em milenijumu, ko-

ji je tek zapo~eo, mnogi pojmovi

biti preformulisani. Po{to se

bavim pisawem po`elela sam da

na|em novu romanesknu formu za

novi milenijum. Ta novina je upra-

vo u tome da sam za kwi`evne ju-

nake uzela likove iz javnog ̀ ivo-

ta, jer oni zaslu`uju da u|u u srp-

sku literaturu kao fiktivni, li-

terarni junaci.

Ne znam da li se razumemo - ti

likovi su prepoznatqivi po svo-

jim imenima ali su ipak fikcije,

po{to je obrada literarna. ̂ ak je

i lik Du{ana Makavejeva litera-

ran, mada sa primesama autobio-

grafskih elemenata, jer sam u ve-

zi s wim ukqu~ila i stvarne do-

ga|aje.

?Roman prati gradwu Svetosav-

skog hrama na Vra~aru. Da li

Vi na taj na~in obiqe`avate jed-

no vrijeme?

- Namera mi je bila da veli-

~am na{eg jedinog Nobelovca Ivu

Andri}a. "Na Drini }uprija# mi

je poslu`ila za konstrukciju ro-

mana. Naime, on je oko }uprije slo-

`io istoriju Bosne, a ja sam po

ugledu na wegovo delo oko zidawa

Hrama Svetog Save u Beogradu

slo`ila noviju istoriju Srbije.

¥ Gr. DAKI]

EVA RAS, GLUMICA I PISAC

@IVIM OD BLAGODETI VREMENA19

Kada glumim, neprestano mewam tekst i zameramse piscu i rediteqima. Kada pi{em, sebi se zameramglume}i likove iz romana

Pozori{te nije kao {to je bilo

SUTRA - Sutra }e kad stigne biti da-

nas, jer mi `ivimo iskqu~ivo u

~arobnoj, sveobuhvatnoj mo}i

ovog trenutka. Danas je uvek da-

nas. Ovaj trenutak ima svu mo}

`ivota. Dakle, pro{lost nije te-

meq sada{wosti, a sutra nije bu-

du}nost dana{weg dana. Oni su

svi posebne vrednosti `ivota.

SREBRENICA - Bibliote-

ka Srebrenice koja radi u okvi-

ru Doma kulture ve} ima preko

350 novih ~italaca, {to je pre-

ma rije~ima direktora ove usta-

nove Nade Jovanovi}, vi{e nego

dobro u odnosu na pro{lu godi-

nu.

- Na{ kwi`ni fond se mno-

go obogatio, tako da sad raspola-

`emo sa preko 24 hiqada naslo-

va. Broj ~lanova se svakim danom

pove}ava. Najvjerniji posjetio-

ci su u~enici i penzioneri, ko-

ji najvi{e ~itaju beletristiku -

rekla je Jovanovi}eva.

Naj~itanija kwiga je ubje-

dqivo "Davin~ijev kod#, ali i

djela Milorada Pavi}a, Danila

Ki{a, Ive Andri}a, Mome Kapo-

ra i Isidore Bjelice.

- Svim ~itaocima bih prepo-

ru~ila da pro~itaju "Hazarski

rje~nik# Milorada Pavi}a, zbog

na~ina na koji govori o vremenu,

o qudima i qudskim sudbinama.

Iako je kwiga objavqena 80. go-

dine, ve} je tada u svijetu pro-

gla{ena kwigom 21. vijeka - is-

ti~e Nada Jovanovi}.

U okviru Srebreni~kog Do-

ma kulture, ponovo je, poslije 13

godina otvoren Muzej, koji je, za-

hvaquju}i Holandskim volonte-

rima, dobro opremqen. Muzej ima

arheolo{ku, etnolo{ku, anti~-

ku i predistorijsku zbirku.

- Posjetioci imaju priliku

da u muzeju posjete dvije izlo`be.

Rije~ je o "Srebrenici kroz vi-

jekove#, na kojoj su postavqene

crnobijele fotografije. One

prikazuju istoriju ovih prosto-

ra - pri~a Jovanovi}eva.

Izlo`bu "Osa}anski neima-

ri# ~ini 25 grafika, na kojima

su prikazane gra|evine, koje su

osa}anski majstori gradili. Au-

tor je Savo Kowodari}, a ova

postavka je nastala na osnovu

kwige "Osa}anski neimari# di-

rektora Muzeja iz U`ica Dragi-

{e Milosavqevi}a.

¥ S. D.

DOM KULTURE IZ SREBRENICE

Beletristika naj~itanija

LOS AN\ELES - Udru`e-

we za filmski zvuk je po 41.

dodijelilo nagradu koja je pri-

pala ekipi filma "Avijati-

~ar#. Nagradu su dobili Tom

Flaj{men i Pejtur Hlidal, a

oni su u konkurenciji i za

Oskara, zajedno sa ekipama ko-

je su radile zvuk za "Nevi|e-

ne#, "Polarni ekspres#, "Rej#

i "Spajdermen 2#, javqa Tan-

jug . ¥

¹ ¹ ¹

VR[AC - Na tribini

"Srijedom kod Sterije#, Kwi-

`evna op{tina Vr{ac predsta-

vqa najnoviju svoju, 52. nesani-

cu. Rije~ je o kwizi "Gulag kao

civilizacija# Andreja Bitova

autora romana "Pu{kinov

dom#, javila je Beta. ¥

¹ ¹ ¹

PARIZ - Sje}awe na Dani-

la Ki{a, srpskog pisca ~ije

kwige su postale dio svjetske

kwi`evne ba{tine, obnovqe-

no je u Kulturnom centru Sr-

bije i Crne Gore u Parizu po-

vodom 70-godi{wice wegovog

ro|ewa, 22. februara 1935. go-

dine, javile su agencije. ¥

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Biblioteka

Srpske akademije nauka i

umetnosti predstavila je

kwigu akademika Vladimira

Stojan~evi}a "Srbija i srp-

ski narod u vreme Prvog ustan-

ka# koju je, povodom obiqe`a-

vawa 200-godi{wice Ustanka

objavila Matica srpska, javqa

Srna. ¥

¹ ¹ ¹

MOSKVA - Prvi put u

istoriji pravoslavne crkve

snimqen je film o djetiwstvu

patrijarha moskovskog i sve Ru-

sije Aleksija II, objavio je list

"Moskovske novosti#. ¥

¹ ¹ ¹

[ABAC - U [apcu je

otvoren 10. sajam kwiga, koji

}e trajati do petka. Na sajmu

su 24 izdava~a prikazala 98 na-

slova, koje je potpisalo 70 au-

tora iz Ma~vanskog okruga i

gradova {irom Srbije, javile

su agencije. ¥

BAWA LUKA - Ve} u prvim

razgovorima sa kompozitorom Du-

{anom [esti}em, a u vezi sa pred-

stavom "Mirandolina#, iskrista-

lisala se ideja da koristimo dva

muzi~ka `anra.

Jedan je pu~ka muzika 18. veka,

a drugi savremena italijanska pop

muzika. Naravno da smo se oprede-

lili za onu pop muziku koja }e pu-

blici biti prepoznatqiva. Dakle,

u predstavi postoji devet numera

savremene pop muzike, od ~ega su

dvije pjesme aran`mani Du{ana

[esti}a.

Me|utim, predstava sadr`i

jo{ 15 muzi~kih numera pu~ke mu-

zike 18. veka koje su originalna,

autorska muzika Du{ana [esti-

}a.

Iza tih 15 numera svaki bi se

kompozitor s ponosom potpisao,

jer je ta muzika potpuno u funkci-

ji predstave i u duhu gluma~ke

igre, nadahnuta je, vedra, ne opte-

re}uje, ve} oplemewuje.

Bez ikakve namere da se me-

{am u rad Luke Kecmana ili da

komentari{em wegovu kritiku

ose}am se prozvanom da stanem u

odbranu Du{ana [esti}a koji je

posve}eno radio na na{oj predsta-

vi, dolazio na probe, proveo mno-

go sati u muzi~kom studiju i is-

komponovao divnu muziku. Ta mu-

zika (kao i sve ostalo iz predsta-

ve) mo`e nekome da se svidi ili ne

svidi, ali je nedopustivo napisa-

ti da je nema. ¥

PROMOCIJA KWIGE STEVE DALMACIJE

Rje~nik PotkozarjaBAWA LUKA - Promocija nove

kwige profesora srpskog jezika na ba-

wolu~kom Filozofskom fakultetu

Steve Dalmacije "Rje~nik govora Pot-

kozarja# odr`a}e se ve~eras u vije}ni-

ci Banskog dvora u 19 ~asova.

O kwizi }e govoriti profesori

Milan Dragi~evi} i Slobodan Reme-

ti}, akademik Branko Milanovi} i au-

tor.

¥ Gr. D.

REAGOVAWE KATARINE PETROVI] NA POZORI[NU KRITIKU LUKE KECMANA

Muzika u duhu gluma~ke igre

TREBIWE - Poslije ponov-

nog otvarawa 2002. godine, grad-

sko Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Alat# iz Trebiwa ponovo

postaje jedno od omiqenijih sa-

stajali{ta mladih, {to pokazu-

je i zimski upisni rok, kada se u

redove trebiwskih "alatni~ara#

ovog februara upisalo ~ak 160

novih ~lanova!

- Zaista smo dirnuti ~iweni-

com da je "Alat# za kratko vrije-

me i u te{kim uslovima u kojima

radimo, vratio staru popularnost,

sli~nu onoj kada je nastupao na

Svjetskoj smotri folklora - is-

ti~e sekretar Dru{tva Vaso Ma-

sle{a i dodaje da su novi ~lano-

vi podijeqeni u dvije grupe - od

sedam do 10 i od 11 do 15 godina.

On nagla{ava da umjetni~ki

rukovodioci i koreografi Ne-

boj{a Ratkovi}, Dragana Mi~e-

ta, Dobroslav - Beli Bjeleti} i

drugi nastoje da "Alat# u svakom

trenutku ima tri spremne postav-

ke - omladince, seniore i vetera-

ne, i da su jesenas na godi{wem

koncertu pred blizu dvije hiqa-

de gledalaca u Trebiwu nastupi-

li sa postavama - A, B i V (vete-

rani), uz muzi~ki ansambl, gu-

slarsku sekciju i mu{ku izvornu

grupu "Popovo poqe#.

Sa pjesmama i igrama iz Her-

cegovine, ali i ostalih srpskih

krajeva, trebiwski amateri su

postali pravi misionari Herce-

govine i prepoznatqiv znak i

simbol duhovnosti i kulture sa

srpskog juga. Ove godine plani-

raju izlazak i na me|unarodnu

scenu, a u prvom redu o~ekuju po-

ziv prijateqa iz KUD "Davide

Torente# iz Barija (Italija), ko-

je su ugostili nedavno u Trebiwu.

Iako iza "Alata# stoji In-

dustrija alata Trebiwe kao osni-

va~, i skup{tina op{tine kao

aktivni pomaga~, brojni ~lanovi

dru{tva jo{ nemaju odgovaraju-

}e narodne no{we, pa se ne tre-

ba ~uditi ako u toku nastupa spad-

ne (preveliki) opanak ili se od-

ve`e (dotrajala) tkanica - pojas.

Me|utim, treba samo provi-

riti u Dom mladih Trebiwe u ve-

~erima kada se odr`avaju probe,

vidjeti tu uzavrelu ko{nicu mla-

dosti, pokreta i igre, pa shvati-

ti da mladima ne treba mnogo da

bi bili sre}ni i uspje{ni.

¥ M. BE[TI]

TREBIWSKO KULTURNO-UMJETNI^KO DRU[TVO "ALAT"

UZAVRELA KO[NICA MLADIH Vi{edecenijska tradicija

"Alata" iz Trebiwa prekinuta

1991., nastavqena je prije tri godine. Ove zimetrebiwski

"alatni~ari" upisali su 160 novih ~lanova

Folklorni ansambl: Misionari Hercegovine (Snimio P. MUCOVI])

U novom romanu veli~am Andri}a

MOZAIK

BAWA LUKA - Kad bi osta-

la ova cijena, moglo bi se neka-

ko - kazuje Bo{ko Boji} iz Kri-

{kovaca koda Lakta{a.

Kao rijetko do sada zadovo-

qan je cijenom od tri i po mar-

ke za kilogram `ive vage, za ko-

liko se nude i prodaju sviwe na

bawolu~koj sto~noj pijaci.

Na ~etiri hektara svoje ze-

mqe i trideset dunuma pod zaku-

pom Boji} dr`i {est krma~a,

tri krave i ~etiri bika. Mogao

bi i vi{e, da su sigurnije cije-

ne.

- Bio sam ja i u "Snopu# -

ponosan je Boji} {to je jednom

bio u emisiji za poqoprivred-

nike Radio-televizije Republi-

ke Srpske.

Za poqoprivrednike koji su

uvijek radili, a ne znaju {ta su

ordeni rada i sli~na priznawa

"Snop# je kakva-takva potvrda

da su uspjeli u svom `uqevitom

poslu.

- Krmci dobro idu. Posebno

su dobri kupci ovi iz Jajca i

Livna. Kupuju, ne pitaju za ci-

jenu! - trqa ruke Boji}.

Od posla sa stokom, ka`e,

najgori mu je ovaj pija~ni:

- Izgubim dane, potro{im

gorivo, a pitawe je da li }u {ta

prodati!

Me|utim, zadovoqan je.

Strah ga samo da se kilogram

`ive vage ne vrati na marku i po.

Tada su, veli, svi te`aci pre-

sipali iz praznog u prazno.

Snijeg je prorijedio narod

na pijaci.

Sto~ni dio pijace je zamije-

nio mjesto sa pija~nim "odjeqe-

wem# sa starim i novim namje-

{tajem.

Qubomir Popovi} prodaje

dvoje teladi. Uporno dr`i cije-

nu:

- Ni feninga ispod pet i po

marka!

Kupac koji se namjerio da

dopuni zamrziva~ nekoliko pu-

ta dolazi i odlazi, pru`aju}i

ruku da kona~no spusti na pet

marka. Ne odustaju nijedan ni

drugi. Mo`da bi i na{li neku

sredwu cijenu, ali ne}e da popu-

ste zbog brojnih posmatra~a.

Rije~ je rije~, a dobra roba

uvijek na|e kupca, kao i kupac

robu.

Tek povremeno sa "tami}a#

se oglase telad sa ~ijom se sud-

binom trguje.

Najposje}eniji dio pijace je

nedavno formirani "odjeqewe#

sa starim motorima, elektro i

vodo-instalacijama, odje}om,

obu}om i sli~nom starudijom,

ali, i tu je vi{e posmatra~a ne-

go kupaca.

Ovih dana, ka`u, da najbo-

qe idu dijelovi za "stilovke#.

Zna se i za{to. Jer, ono {to je

"mercedes# za automobile, to je

"stilovka# za motorne pile.

Na bawolu~koj sto~noj pija-

ci ju~e nije bilo Qubomira Vu-

kovi}a - pija~nog kauboja i ko-

wovoca. Kompawoni po struci

vele da kad wega nema - nema ni

kowa na pijaci.

Zna Qubomir da po snijegu

na pijaci nema kowa. Vjerovat-

no je uzeo slobodan dan ili se za-

bavio oko jagawaca.

Na pitawe da se mo`da ni-

je prehladio odgovaraju:

- Ne zna taj {ta je bolova-

we!

U vrijeme kad ih progone sa

svih gradskih }o{kova, pirate-

rija je koliko toliko sigurna

na pijaci. Cijene kasete i kom-

pakt diskova od ~etiri-pet ma-

raka. Rade Kozomara, izbjegli-

ca iz Livna ve} desetak godina

prodaje kasete, kompakt disko-

ve i ostale nosa~e zvuka, slika

i tona.

- Ja~i sam od "Granda# - {a-

li se Kozomara, dok cupka s

noge na nogu po taktu hladno-

}e.

Pored Baje Malog Kninxe,

standardnog "Jandrinog jata#,

gole Severine i Suzane, u po-

sqedwe vrijeme hit nad hitovi-

ma je video-kaseta sa sahrane Jo-

ve Grahovca.

Ve} je stigao i nastavak

"Ostavinska rasprava#.

Nije u pitawu gluma~ko, ve}

`ivotno ostvarewe i pri~a

Ilije Grahovca - Zmaja od [i-

pova.

Hladno vrijeme, pa dobro

idu kape i rukavice. Posebno se

tra`e kape kakve je nosio Le-

win. Cijene od pet do deset ma-

raka. Kupuju stariji, ali i mla-

|i.

Na prilazima oko pijace,

gdje obi~no "rade#, ju~e nije bi-

lo {ibicara. Boqe upu}eni u

pija~ne igre na sre}u, koje sa

{ibicarima zavr{avaju nesre}-

no, ka`u da su privremeno obu-

stavili varawe naivnih. Hlad-

no vrijeme ni wima ne ide na ru-

ku.

¥ M. MIHAJLOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

UTORAK NA BAWOLU^KOJSTO^NOJ PIJACI

ZAHVAQUJU]I cjelogodi-

{woj qetwoj klimi i moru pri-

jatne temperature - rajska Kanar-

ska ostrva poznata su u ~itavom

svijetu. Qeti je rijetko kad to-

plije od 25 do 28 stepeni, dok zi-

mi ne pada ispod ugodnih 18 do 20.

Dobar razlog da se pretopli qet-

wi dani i hladni zimski mjeseci

provedu upravo tamo.

Ve}ina hotela koncentrisa-

na je u turisti~kom centru Plaja

de los Kankajos na istoku i Puer-

to Naos na zapadu. Za La Palmu je

tipi~an veliki izbor ku}a za od-

mor i apartmana. Mnogi od wih

le`e u ~istoj i idili~noj planin-

skoj oblasti, romanti~nom prio-

baqu ili umjetni~ki razu|enoj

obali.

Naj~e{}a rije~ Palmerosa je

"trankuilo#, {to zna~i mirno,

opu{teno. Niko na ostrvu nije

nervozan ni napet. Doma}ini u`i-

vaju u svojoj "kafe solo# (espre-

so) ili "kafe kortado# (espreso

sa mlijekom) sjede}i na divnom

trgu koji ima svaki grad i svako

selo ili kupuju}i namirnice na

slikovitim pijacama.

Veliki broj Evropqana ot-

krio je ovo zeleno ostrvo vulkan-

skog porijekla i na{ao tu svoju

drugu otaxbinu. Oni koji su ima-

li sre}e da posjete i dobro upo-

znaju ovaj mali raj ispred afri~-

ke obale, po`eqeli su da ga, ako

ne ve} trajno nasele, obavezno jo{

jednom obi|u, makar na samo dese-

tak dana.

Kanarska ostrva le`e ispred

sjeverozapadne obale Afrike i

pripadaju [paniji. To je ~ista

idila za qubiteqe sunca. Hacijen-

da San Horhe nalazi se u turi-

sti~kom mjestu Los Kankajos. Pre-

lijepa gra|evina u kanarskom sti-

lu predstavqa glavni ciq broj-

nih gostiju.

Palmerosi vole slavqa, pa ih

prire|uju svakog

mjeseca. Razlog za

to se uvijek na|e.

Za prve dane nove

godine to su Tri

sveta kraqa ili po-

~etak cvjetawa ba-

dema.

Meka putnika

je i Nacionalni park "Kaldera

de Taburijente#, koji nudi jedin-

stvenu floru i faunu. Kotlina

koja u pre~niku ima 210 kilome-

tara nastala je erozijom i vekov-

nim ispirawem vodom. Tipi~an

primjer {arolike ostrvske arhi-

tekture su drveni balkoni u glav-

nom gradu Santa Kruz. Toplu at-

mosferu daju i turisti, koji tokom

~itave godine dolaze u ovu rajsku

ba{tu. Samo na par sati letewa

avionom od evropskih gradova na-

lazi se flora sa 365 dana u punom

cvijetu.

Jedinstveno umjetni~ko djelo

prirode je Karko Azul. To je pri-

rodni bazen za kupawe koji le`i

na sjeveroistoku ostrva, nedaleko

od San Andresa i Saucesa. Tu se

mo`ete mirno kupati, bez bojazni

od velikih talasa sa Atlantika,

a predio, lijep kao slika, pred-

stavqa pravo u`ivawe za roman-

ti~are. We`ni cvjetovi bademo-

vog drveta u kombinaciji sa ostrv-

skim zelenilom i plavim morem

divan su prizor, naro~ito u Pun-

tagordi na sjeverozapadu ostrva.

La Palma je zaista prelijepo

ostrvo, pravo zeleno gnijezdo Ka-

nara. ¥

Tokom petnaestodnevnog bom-

bardovawa, avioni Nato su izveli

50 vazdu{nih udara. Bombardova-

na su 52 objekta; kasarne, vojne eko-

nomije, TV i radio predajnici,

privredni objekti, mostovi, ra-

dio-relejna ~vori{ta, ali i veli-

ki broj civilnih ciqeva, pa i na-

seqa. Neposredne posledice bom-

bardovawa su: 28 poginulih lica,

27 te`e i 16 lak{e rawenih. Ma-

terijalna {teta je ogromna. Pri

tome su planeri Nato brinuli sa-

mo o tome da li }e imati dovoqno

meta za wihove eksperimente. To

se jasno videlo i po ~uvenoj izja-

vi Ri~arda Holbruka iz koje se vi-

di da je bombardovawe preduzeto s

ciqem pritiska na Beograd na

predstoje}im pregovorima.

Niko od aktera bombardova-

wa tako|e nije krio da mu je ciq

i stvarawe povoqnih uslova mu-

slimansko-hrvatskoj strani da za-

uzmu {to vi{e srpske teritorije,

kako bi imali povoqnu poziciju

pred Dejtonske pregovore. Tako je

natovsko bombardovawe RS imalo

ulogu artiqerijske pripreme i po-

dr{ke wihovim kopnenim snaga-

ma koje su tada oli~avale musli-

manske i hrvatske formacije.

Kako kazniti SrbeTada su na prostoru BiH ope-

risale i elitne regularne jedini-

ce vojske Republike Hrvatske i

pri tom nanele ~ak i qudske gubit-

ke pripadnicima danskog bataqo-

na iz sastava Unprofora. General

Rupert Smit je tada obavestio

pretpostavqene o ovim grubim po-

vredama, stidqivo tra`e}i vazdu-

{ni napad na hrvate, {to je bio vi-

{e dokaz wegovog besa nego real-

nosti zahteva.

Iz toga kao i zahteva Holbru-

ka Gojku [u{ku kako daqe da na-

stavi ofanzivu na Bosansku kraji-

nu i drugih poteza mo}nika, kada

su Srbi ka`wavani i za sitnice,

vidi se da je podsticana gruba agre-

sija jedne suverene zemqe na dru-

gu. Takvi dvostruki standardi su i

opredelili izbijawe, karakter i

posledice gra|anskog rata u BiH.

O tome kakvu je sve podr{ku

pru`ao Nato muslimansko-hrvat-

skoj koaliciji tokom gra|anskog

rata u BiH tek }e se doznati kada

svetlo dana ugledaju dokumenta i

objektivna svedo~ewa o tim doga-

|ajima. Povodom optu`nice podig-

nute protiv Ante Gotovine, jed-

nog od zapovednika hrvatske vojske

u napadu na Bosansku krajinu u je-

sen 1995. godine, glavni tu`ilac

Karla del Ponte najavila je pro-

{irewe optu`nice protiv tog ha-

{kog begunca. O ~emu je zapravo

re~ nedavno je obrazlagao zagre-

ba~ki nedeqnik "Nacional#, navo-

de}i da se od toga odustaje zbog

ume{anosti ameri~ke administra-

cije u sporna zbivawa u BiH.

Naime, ako se ha{ka optu`ni-

ca protiv Gotovine pro{iri i na

ono {to se de{avalo pod wegovom

komandom u vreme prelomne hrvat-

ske-bo{wa~ke operacije "Ju`ni

potez#, u Hag bi kao svedoci mora-

li da budu pozvani i neki tada naj-

vi{i dr`avni i vojni funkcione-

ri SAD, {to nije lako ostvariti.

Kako se ispostavqa ova vojna ak-

cija (od 8. do 12. oktobra 1995), ko-

ju je predvodio upravo Ante Goto-

vina, uz presudno u~e{}e dve elit-

ne hrvatske brigade (4. i 7), pri-

premqena je i sprovedena uz di-

rektnu ameri~ku pomo}, a po zah-

tevu tada{weg glavnog ameri~kog

izaslanika za Balkan Ri~arda

Holbruka, koji to i potvr|uje u

svojoj kwizi Zavr{ni rat, izdatoj

1998. godine.

Gotovinakomanduje

Holbruk je tu opisao kako je od

Tu|mana tra`io da hrvatske sna-

ge zauzmu sve gradove u BiH pod

kontrolom Srba, osim Bawe Luke,

"kako bi se tako do{lo do za wih

povoqnog zavr{etka rata i uspo-

stavqawa mira#. Kako prenosi

"Politika#, bitne detaqe koje ta-

da Holbruk nije saop{tio u svojoj

kwizi otkrio je, u intervjuu za-

greba~kim novinarima, penzioni-

sani pukovnik hrvatske vojske An-

te Kotromanovi}, koji je u toj ak-

ciji bio me|u komandnim hrvat-

skim osobqem. On opisuje sasta-

nak kod ministra odbrane Gojka

[u{ka, koji im je saop{tio da ak-

cija "Ju`ni potez# ima saglasnost

SAD i o tome ka`e:

"Uloga SAD u tim zbivawima

znatno je ve}a nego u 'Oluji'. Bi-

lo je niz primera saradwe ameri~-

ke i hrvatske vojske u to vreme. Od

stalne obave{tajne baze u Siwu,

preko koje su davale precizne ko-

ordinate svom vazduhoplovstvu, do

~estih obilazaka ameri~kog voj-

nog izaslanika za Hrvatsku u pri-

sutnosti oficira ameri~kih spe-

cijalnih jedinica po na{im do-

stupnim polo`ajima. Samo kod me-

ne na Dinari bili su nekoliko pu-

ta#.

Kotromanovi} tako|e potvr-

|uje da su u toku pripreme hrvat-

skog napada ameri~ki avioni rake-

tirali polo`aje srpske vojske oko

Bawe Luke, a na naredbu Holbru-

ka Gotovina je, po zauze}u hidro-

centrale Bo~ac 1 i 2, na 30 minu-

ta obustavio dotok struje Bawoj

Luci, {to je bila poruka Milo-

{evi}u da mu ne preostaje ni{ta

drugo nego da prihvati ponu|eni

Dejtonski sporazum.

Iz toga se mo`e sagledati da

su Amerikanci direktno u~estvo-

vali u operaciji koju je tada pred-

vodio Ante Gotovina i da je ta ope-

racija smi{qena u wihovim kabi-

netima i da su je u delo sproveli

tada{wi ameri~ki visoki funkci-

oneri. Budu}i da je tada ameri~ko

ratno vazduhoplovstvo sadejstvova-

lo sa hrvatskim snagama kada su

bombardovane kolone srpskih iz-

bjeglica iz Krajine, postavqa se i

pitawe wihovog sau~estni{tva u

zlo~inima protiv civilnog srp-

skog stanovni{tva. Kao i u vreme

"Oluje# u najmawu ruku postavqa

se pitawe {ta su ameri~ki zva-

ni~nici u~inili da ne do|e do tih

zlo~ina?

"Markale 2# u avgustu 1995. su

iscenirane verovatno u dogovoru

sa Va{ingtonom, tako da Alija

Izetbegovi} dobije alibi za od-

bijawe ameri~ke inicijative o mi-

ru u Bosni po modelu 49:51 i da se

zameni Gora`de za Srpsko Saraje-

vo, delovi kod Tuzle za one u Za-

padnoj Bosni i da RS dobije izlaz

na more kod Dubrovnika.

Tako je do{lo i do bombardova-

wa VRS i do radikalnog otklona u

toj inicijativi prema zahtevu Izet-

begovi}a, tako da je i koridor kod

Gora`da znatno pro{iren, a onaj

kod Br~kog za Srbe su`en, Saraje-

vo je celo pripalo F BiH, a otpao

je izlaz na more za Srbe.

Nametaweuslova mira

Tako je operacija o~uvawa mi-

ra UN prerasla u operaciju nameta-

wa uslova mira od Nato i direktno

pot~iwavawe "plavih {lemova# sna-

gama Nato. U stvari ceo dokumenat

"Memorandum o razumevawu# razra-

|en je u sekretarijatu UN, mimo SB,

zatim su ga 10. avgusta (dakle, mno-

go pre eksplozije na Markalama), na

zagreba~kom aerodromu potpisali

komandant snaga UN u biv{oj Jugo-

slaviji Bernar @anvije i koman-

dant Ju`nog krila Nato Lejton

Smit. U tom dokumentu su planira-

ni udari {irokih razmera ~ak i na

povode kao {to su "pretwa napa-

dom#. Tako ispada da su Srbi zaro-

bqavaju}i "plave {lemove# bili u

pravu {to su ih tretirali kao rat-

ne zarobqenike. Ispostavilo se,

ipak, da je sa "Memorandumom# bi-

la upoznata ruska diplomatija koja

se saglasila.

Ceo Dejtonski ceremonijal

diktirao je Ri~ard Holbruk. Sva-

kog sagovornika koji ga ne slu{a

je diskreditovao.

Formalna zamena snaga UN i

Nato obavqena je na sarajevskom ae-

rodromu 20. decembra 1995, {to bi

trebalo da ozna~i po~etak primene

ugovorenog mira u BiH, za koji su

"zaslu`no# zadu`ene snage Nato. ¥

(Nastavi}e se)

HOLBRUKOV RAT U KRAJINI

~etvrtak, 24. februar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

KUPAC UVIJEK NA\E ROBU

Cijene su sko~ile, samo da takoi ostane, zadovoqan je Bo{koBoji}. Ja~i sam od

"Granda", ka`e

u {ali prodavac kasetai diskova Rade Kozomara

U@IVAWE NA KANARSKIM OSTRVIMA

Ofanziva "Ju`ni potez" pripremana i izvo|ena prema

zahtevu SAD, a jedan od zapovednika hrvatske vojskeu napadu na zapadne delove Republike Srpske bio jeAnte Gotovina. Holbrukova naredba Gotovini da, po{tozauzme Bo~ac, iskqu~i struju Bawoj Luci na tridesetminuta, zna~ila je poruku Milo{evi}u da prihvatiponu|eni sporazum, koji }e tek biti razmatran u Dejtonu

ISLAM I GRA\ANSKI RAT U BiH 21.

Stanko Ni{i} - "Od Jugoslavije do Srbije"

: u razbijawu SFRJ,

i BiH je neizbe`no bila `rtva spoqnih i unutra{wih ~inilaca rata

Ri~ard Holbruk zahtevao od hrvatskog ministra Gojka [u{ka informaciju kako danastavi ofanzivu na kraji{ke Srbe oktobra1995, u kojoj je uloga SAD bila mnogo ve}anego u

"Oluji"

Stanko NI[I]

Kwiga Od Jugoslavije do Srbije, mo`e se nabaviti na {tandu u ulici Veselina

Masle{e u Bawoj Luci, ili na telefone 051/217-295 i 065/922-216

JASTREBPro{le nedjeqe na pija-

ci je prodat i prvi jastreb!

Uhva}en je u koko{iwcu na -

nedjelu. Wegov lovac - vlasnik

cijenio ga je sedamdeset mara-

ka. Za te pare je i oti{ao. Ne

zna se da li je zavr{io u kave-

zu ili na preparirawu.

OPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENOOPU[TENO, SAMO OPU[TENO

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

^ELINAC - Na nedavno odr-

`anoj Skup{tini Udru`ewa sport-

skih ribolovaca op{tine ̂ elinac

pored usvajawa izvje{taja o radu

za pro{lu i programa rada za ovu

godinu donesen je i novi cjenovnik

ribarskih dozvola.

Godi{wa cijena ribarske do-

zvole za seniore i omladince osta-

la je na dosada{wem nivou od 40

maraka, dok za pionire, seniorke,

ratne vojne invalide do ~etvrte

kategorije, penzionere i nezapo-

slene preko 60 godina ona iznosi

20 maraka. Po~asni ~lanovi za go-

di{wu ribarsku dozvolu pla}aju

10 maraka, a pionirke mogu da pe-

caju besplatno.

Predsjednik ~elina~kog udru-

`ewa ribara Miroslav Katalina

ka`e da je sada mnogo povoqniji

cjenovnik koji bi trebalo da do-

prinese popularizaciji ribolova

kao rekreativnog sporta i grane

ekologije.

- U pro{loj godini najve}u pa-

`wu smo posvetili za{titi i ob-

novi ribqeg fonda, tako da smo sa

deset hiqada komada poto~ne pa-

strmke poribili ne samo rijeke

Vrbawu i Ukrinu, nego i wihove

sve ve}e pritoke. Pola ove koli-

~ine ribe nabavili smo u saradwi

sa bawolu~kim Udru`ewem sport-

skih ribolovaca, a drugu polovinu

nam je dotirao Ribolovni savez Re-

publike Srpske - ka`e Katalina

napomiwu}i da je i daqe najve}i

problem bacawe otpada u rijeke i

potoke.

Radovan Vu~enovi}, predsjed-

nik Takmi~arske komisije ~eli-

na~kih ribara, ka`e da je takmi-

~arska ekipa i ove godine postigla

zapa`ene rezultate. Du{ko Vu~e-

novi}, Darko Kuzmanovi} i Miro-

slav Dragojevi} na brojnim takmi-

~ewima od op{tinskog do repu-

bli~kog nivoa punili su svoje mre-

`e i ostvarivali zavidne rezulta-

te.

Organizovawem {kole ribo-

lova nekoliko desetina pioni-

ra otkrilo je prve ribarske taj-

ne, tako da }e im sasvim sigur-

no zavi~ajni vodotoci biti jo{

dra`i.

^elina~ko udru`ewe sport-

skih ribolovaca trenutno ima 196

~lanova me|u kojima je tridesetak

pionira i tri `ene.

¥ B. M.

UDRU@EWE SPORTSKIH RIBOLOVACA IZ ^ELINCA

Majstori pecawa: Pioniri sa instruktorom Stanislavom Novakovi}em

Pioniri najuspje{niji

ZLATIBOR - Na Zlatiboru

se od 24. do 27. februara odr`ava

tradicionalna, 23. po redu, Zlati-

borska hajka na vukove. To je isto-

vremeno i petnaesti po redu Sa-

bor lovaca Srbije. Najavqen je do-

lazak lovaca iz Ukrajine, a redov-

ni gosti Zlatibora u okviru ovih

dviju manifestacija bi}e lovci iz

Bawe Luke i ostalih dijelova BiH,

zatim Vojvodine i ostalih dijelo-

va Srbije, kao i organizovana gru-

pa lovaca iz Herceg Novog. Orga-

nizatori su hotel "Palisad#, Lo-

va~ko udru`ewe "Zlatibor# i Tu-

risti~ka organizacija Zlatibor.

Lovci sti`u na Zlatibor da-

nas, kada je uz sve~ano otvarawe 15.

Sabora lovaca Srbije, planirano

i otvarawe izlo`be lova~kih tro-

feja. U petak su stru~na predava-

wa iz oblasti lovstva i ekologi-

je, a hajka na vukove je u subotu, ka-

da }e u ve~erwim ~asovima biti

odr`an i lova~ki bal. Tradicio-

nalni lov na lisicu sa goni~ima je

u nedjequ, kada su i streqa~ka tak-

mi~ewa. Tada }e za sve u~esnike

biti pripremqen i zlatiborski

vo na ra`wu i drugi specijalite-

ti ovog kraja.

¥ S. T.

NA ZLATIBORU DANAS PO^IWE SABOR LOVACA SRBIJE

Sti`u gosti sa svih strana

BILE]A - U Udru`ewu lova-

ca "Vidu{a# iz Bile}e po odstre-

lu najuspje{nija je dru`ina iz se-

la Baqci. Ima ih petnaest, a ove

lovne sezone odstrijelili su isto

toliko divqih sviwa. Samo po-

sqedweg lovnog vikenda ubijeno je

pet. A meso divqih sviwa, kad se

pomije{a sa slaninom od doma}ih,

kao poru~eno je za kobasice od ko-

jih se "prsti li`u#.

U dru`ini su Du{ko, Simo i

Veso Vujovi}, Nikola i Branko

Gruba{i}, Mi}o, Radoje i Dobro

Kepetini}, Milan Lero, Radovan

Bajovi} i Ranko Kisi}, svi iz Ba-

qaka. Sa wima su i Mi{o i Beli

[arenac iz Bile}e i Du{an i Mi-

jo Vukoje iz sela Pa{en, a povre-

meno gostuje i Milovan Rudi} iz

Bara u Crnoj Gori, koji je Vujovi-

}ima ro|ak. Svi su, naravno, stra-

stveni lovci, a u lovu slo`ni kao

jedan, a uz to i svi iskusni, pa gre-

{ke ne mo`e da bude.

Jedan od najmla|ih u dru`ini

Ranko Kisi} o lovu proteklog vi-

kenda pri~a:

- Pet divqih sviwa ulovili

smo na podru~ju izme|u sela Pla-

na i Weganovi}i, a taj predio zo-

vu Grabqe. Gusti{, grabove {ume

ima dosta, o ~emu je predio vjero-

vatno i dobio ime, kao stvoreno za

divqe sviwe. Ali treba se i pra-

vilno rasporediti i biti tih jer

su divqe sviwe stra{no osjetqi-

ve i oprezne `ivotiwe. Naravno,

neophodno je iskustvo i ne{to lo-

va~ke sre}e. Uz sve to, bez dobrog

psa ni{ta. A nas ve}ina zaista i

imamo odli~ne lova~ke kerove.

U potrazi za hranom divqe svi-

we se ovih swe`nih dana spu{taju

u ni`e predjele gdje je i snijeg ma-

wi, a to iskusni lovci dobro zna-

ju. Kad su psi otkrili krdo i po~e-

li da ga progone lovci su se prita-

jili. A onda su odjeknuli pucwi.

Za samo dva ~asa palo je pet sviwa.

Kisi} misli da su sigurno pogodi-

li jo{ dvije, ali su one uspjele da

se domognu gusti{a. Nisu previ{e

ni tragali za wima jer su bili za-

dovoqni sa lovinom, a vaqalo je i

izvla~iti ubijanu divqa~. To nije

nimalo lak posao, pogotovo kada

se ulovi daqe od puta.

U najte`em odstrijeqenom ve-

pru bilo je 60 kilograma mesa.

Ostale sviwe bile su lak{e i ima-

le su od 25 do 50 kilograma mesa.

Sve su one zavr{ile u - kobasica-

ma.

Bile}ko lovi{te je bogato,

pa skoro da nema zvijeri koja na

tom podru~ju `ivi, a da je lova~ka

dru`ina iz Baqaka nije ulovila.

Pored sviwa, najdra`a lovina su

vukovi i u prethodne dvije lovne se-

zone odstrijeqeno ih je vi{e od

deset. Ove zime od ruke su im i{le

divqe sviwe.

¥ [. ALEKSI]

U BILE]I NAJUSPJE[NIJA LOVA^KA DRU@INA IZ SELA BAQCI

SVAKOM LOVCU PO VEPARZa samo dva ~asa petorica lovaca iz sela Baqciodstrijelila pet divqih sviwa. Ni{ta bez dobrihlova~kih pasa, ka`e Radenko Kisi}

Lovci iz sela Baqci: Majstori za divqe sviwe

Iz neznawa ili nemar-

nosti neki ribolovci pot-

cjewuju i ~ulo mirisa kod

riba. Ono je, me|utim, veo-

ma prefiweno i sposobno

da reaguje na samo nekoli-

ko molekula mirisa rastvo-

renog u vodi. Nau~no je

utvr|eno pa pastrmke osje-

te u vodi i rastvor neke mi-

risne supstance, a jeguqe su

bez premca.

Po mirisu ribe drugu-

ju u jatu, prepoznaju svoje

mladunce i razlikuju hra-

nu od nehranqivih materi-

ja. Od na{ih slatkovodnih

riba, pored pomenutih, raz-

vijeno ~ulo mirisa imaju

{aranske ribe, dok je kod

grabqivica ovo ~ulo sla-

bije razvijeno.

Iz ovih saznawa ribo-

lovci su izvukli niz zakqu-

~aka i utvrdili pravila po-

na{awa i mamce u odnosu

na ribe koje love. Zbog to-

ga, iskusni lovci na {ara-

ne pri spravqawu mamca uvijek doda-

ju razne mirise i posebno vode ra~u-

ne da su svje`i. Sa prokislim, u`e-

glim i starim mamcima ne vrijedi da

se lovi. Oprezni ribolovci ni vaq-

ke ne mijese golim rukama, ve} u gume-

nim rukavicama i ne peruckaju se stal-

no u vodi oko mjesta gdje pecaju, da ne

bi svojim mirisom otkrili prisustvo.

Da miris kod riba ima privla~-

nu mo} dokazano je i eksperimentima.

Na vje{ta~ki proizvedene gliste od

plastike, koje se od pravih vizuelno

op{te nisu razlikovale, babu{ke ni-

su trzale, ali kada su ti vje{ta~ki

mamci dobro namirisani aromom pri-

rodnih, prevarilo se na desetine ri-

ba. ¥

KUTAK ZA RIBOLOVCE

Mamac ribama - miri{eFO^A - Sa vrlo jakom zi-

mom i snijegom osim qudi, bori

se i divqa~. Lova~ko udru`ewe

"Baki}# iz Fo~e je, zbog toga,

uputilo apel svim svojim ~lano-

vima da iznosi hranu na hranili-

{ta.

- Lovci iznose sijeno oko se-

la i na druga mjesta gdje divqa~

dolazi u potrazi za hranom, jer

se u ovako te{kim zimskim uslo-

vima de{ava da dosta plemenite

divqa~i, pogotovo srna, ugine od

gladi - ka`e predsjednik Lova~-

kog udru`ewa "Baki}# @ivko

Cicmil.

Druga opasnost koja prijeti

srnama i divokozama su vukovi i

psi lutalice. Lovci }e uskoro

organizovati hajku na ove zvije-

ri, a za sada se radi na wihovom

otkrivawu i pra}ewu.

Poseban problem predsta-

vqaju krivolovci. Krivolov

nije izra`en u onoj mjeri kao u

poslijeratnim godinama, ali

ima jo{ dosta slu~ajeva odstre-

la divqa~i van lovne sezone.

Fo~anska lovi{ta su u vlasni-

{tvu [umskog gazdinstva "Ma-

gli}#, ~iji radnici nepresta-

no rade na spre~avawu ovakvih

pojava. Ni lovci ne miruju. Oni

imaju svoje terensko vozilo ko-

jim patroliraju i obilaze teren

kako bi doprinijeli za{titi i

o~uvawu divqa~i, koje na ovom

prostoru ~ine pravo prirodno

bogatstvo.

¥ V. P.

FO^ANSKI LOVCI U AKCIJI

Hrane srne i divokoze

[IPOVO - Lova~ko udru-

`ewe "Tetrijeb# iz [ipova pro-

teklog vikenda je organizovalo

tradicionalnu hajku na vuka. Na-

`alost, ovogodi{wa hajka je pro-

{la bez lovine, Nije odstrije-

qena nijedna zvijer!

U hajci je u~estvovalo vi{e

od 300 lovaca iz [ipova, Perle-

za, Prwavora i mnogih mjesta iz

Republike Srpske, Federacije

BiH, Srbije i Crne Gore, Hrvat-

ske i Slovenije. Lov na vuka iz-

veden je u rejonu sela Natpoqe,

udaqenom od [ipova 20 kilome-

tara.

Po rije~ima predsjednika

Lova~kog udru`ewa "Tetrijeb#

Milorada Luji}a, ova hajka je or-

ganizovana u najte`im uslovima,

jer je snijeg bio visok i do jednog

metra.

Lov im se nije posre}io, ni-

je bilo odstrela, ali se dobro je-

lo na ru~ku u Natpoqu, gdje je uz

lova~ki pasuq i druge specija-

litete bilo na pretek pjesme i

lova~kih dogodov{tina.

- Postigli smo osnovni ciq

hajke, a to je dru`ewe. Doma}inski

smo ugostili na{e prijateqe lov-

ce, koje ni lo{e vrijeme nije ome-

lo da do|u iz mnogih mjesta Srbi-

je i Crne Gore, Hrvatske, Slove-

nije, Republike Srpske i Federa-

cije BiH - zakqu~uje Luji}, doda-

ju}i da se nada boqim rezultati-

ma uskoro na otvarawu ribolovne

sezone na vodama Plive i Jawa 26.

i 27 februara. ¥ S. R.

LOVA^KO UDRU@EWE "TETRIJEB" [IPOVO

Hajka bez vuka

BAWA LUKA - U Izvr{nom od-

boru Sportsko ribolovnog saveza Re-

publike Srpske punom parom rade na

sprovo|ewu mjera za{tite ribqeg

fonda i o~uvawa flore i faune na-

{ih rijeka i jezera u zimskim uslovi-

ma. No, nisu samo snijeg i led problem

s kojim se susre}u u ovoj asocijaciji.

Prema rije~ima potpredsjedni-

ka Saveza Milovana @ivkovi}a, od

nadle`nog ministarstva zatra`ena

je pomo} za rje{avawe problema na-

stalog odvo|ewem vode iz rijeke

Ukrine zbog napajawa ribwaka u Bro-

du, kao i preispitivawe dozvola za

eksploatisawe {qunka iz skoro svih

rijeka u Srpskoj.

U prvoj polovini marta, ka`e

@ivkovi}, priprema se odr`avawe

redovne sjednice Izvr{nog odbora na

kojoj se planira imenovawe komisi-

je za turisti~ku ponudu i razmatrawe

prijedloga takmi~ewa u ovoj godini.

Najva`niji zadatak ~elnih qudi

Saveza je sprovo|ewe odluke o oba-

veznom ~i{}ewu i ure|ewu korita

rijeka i jezera, kao i odluke o dodat-

nim mjerama za{tite i ~uvawa ri-

bqeg fonda.

- Namjera nam je da na nivou Sa-

veza organizujemo ~uvarsku slu`bu,

sa zadatkom intervencije u slu~aje-

vima krivolova, koji nisu u stawu da

suzbiju mati~na ribolova~ka dru-

{tva - rekao je potpredsjednik Save-

za Milovan @ivkovi}.

Ribolovci iz Srpske zimu kori-

ste za odr`avawe redovnih godi{wih

skup{tina, podno{ewe izvje{taja o

ura|enom u pro{loj godini i dono-

{ewe planova rada za ovu sezonu.

- Sportsko ribolovno dru{tvo

iz Novog Grada ve} je spremno za ak-

ciju poribqavawa odre|enih dije-

lova vodotoka i uvo|ewa posebnog

re`ima ribolova - rekao je @ivko-

vi} i pozvao sve ribolovce da se ugle-

daju na kolege iz Novog Grada.

¥ D. MOMI]

SPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE

RIBO^UVARI SPRE^AVAJU KRIVOLOVNamjera nam je da na nivou Saveza organizujemo~uvarsku slu`bu, sa zadatkom intervencije u slu~ajevimakrivolova, koji nisu u stawu da suzbiju mati~naribolova~ka dru{tva, ka`e Milovan @ivkovi}

~etvrtak, 24. februar 2005. LOV I RIBOLOV 21

Nekoliko akcija Sportsko ribolovnog saveza:O~uvawe rijeka prioritet

Dru`ewe: Vukovi su ovog puta izbjegli lovce

PREMA pri~ama, ~ak neko-

liko generacija {kotskih sve-

{tenika i qudi od vjere poku-

{avali su da istjeraju uroke s

grobqa Grejfrajers Kirk, ali

i dana{wi posjetioci s tog mje-

sta odlaze vidno razroga~enih

o~iju.

Naime, postoje svjedo~an-

stva 150 qudi koji tvrde da su

im se poslije posjeta grobqu na

tijelu pojavile ~udne modrice

koje danima ne nestaju. Ve}ina

napada duhova navodno se doga-

|a u tamnici, zato unajmite lo-

kalnog vodi~a koji }e vam te~-

no pokazati gdje mo`ete da o~e-

kujete najve}i napad slatkog

straha...

Meri Kings Klouz jedno je

od najmawe posje}enijih, a ujed-

no i najstra{nijih mjesta u

glavnom gradu [kotske, Edin-

burgu. Rije~ je o vrlo uskoj ka-

menoj ulici koja sama po sebi i

ne izgleda stravi~no, ali doga-

|aj koji se u woj zbio daleke

1645. prouzrokova}e vam trnce.

Naime, te godine smrtono-

sna kuga sna{la je grad, a da se

bolest ne bi {irila iz zara-

`enih siroma{nih ~etvrti,

gradske vlasti su zabarikadi-

rale ulice i zagradile neke

zgrade te ostavile mnoge poro-

dice da umru od gladi. I ova je

uli~ica bila grobnica mnogih

oboqelih, tako da dugo poslije

wenog ponovnog otvarawa niko

nije htio da `ivi u woj upravo

zbog tih duhova nevinih `rta-

va koji jo{ uvijek tra`e dostoj-

nu osvetu.

Muzej Mater mo`da nema

problem s nemirnim duhovima,

ali u wemu postoji pregr{t

stvari zbog kojih }e vam se di-

}i `eludac i oteti uzdah zapre-

pa{tewa. Ovaj je muzej, naime,

posveta raznoraznim bolesti-

ma, povredama i deformacija-

ma - u svom asortimanu sadr`i

oko 20 hiqada razli~itih for-

malinskih primjeraka morbid-

nih tjelesa.

Tako posjetioci imaju pri-

liku da vide mumificirane le-

{eve iz Ameri~kog gra|anskog

rata, ostatke sijamskih bliza-

naca ^anga i Enga, unutra{we

organe majmuna te debelo cri-

jevo od sedam metara. A to je

tek po~etak...

U pariskim katakombama

(koje su poznate i pod nazivom

Carstvo mrtvih) nalazi se pre-

ko sedam miliona le{eva mr-

tvih Pari`ana bri`no posla-

ganih i ozna~enih godinom u ko-

joj su napustili svijet `ivih.

Katakombe su zapravo bile dio

rudnika, no kako su se pariska

grobqa krajem 18. vijeka po~e-

la ekspresno da se puni, gradske

vlasti su otkrile podzemne bun-

kere gdje su preselili vi{ak

mrtvih gra|ana. Hodnik ispu-

wen le{evima dug je oko 300 ki-

lometara i vrlo je kompliko-

vanog oblika, tako nemojte po-

ku{avati da samostalno luta-

te svijetom mrtvih...

Glavno parisko grobqe Per

Le{ez spokojan je dom mnogih

velikih Francuza, kao {to su

Kolet, Viktor Igo i Delakroa.

Grobqe je s radom zapo~elo

1804, a trenutno ima vi{e od 70

hiqada grobova. Osim toga, ovo

je jedno od najqep{ih grobaqa

Evrope - ~empresi i breze ob-

rubquju svijet mrtvih, a ~esti

ukrasi na grobovima su kameni

an|eli ili djeca u prirodnoj

veli~ini.

Neki od tih kipova ~uvaju

grobove, neki pla~u nad qud-

skom sudbinom, a neki kao da

zavijaju na Mjesec. @elite li da

posjetite grobqe, znajte da ono

zatvara vrata ~im padne sunce

i da se vrijeme zatvarawa na-

gla{ava zvowavom zvona. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vodoravno:

1. Osloboditi od okova; 9. Nivo u zgradi, kat; 10. Znak za zau-

stavqawe; 12. Hemijski znak za zlato; 13. Ranije; 15. Skra}enica Pa-

lestinske oslobodila~ke organizacije; 16. Bugarska telegrafska

agencija (skr.); 18. Grani~ni mornari~ki odred (skr.); 20. Elektron

volt; 21. Strvinari; 24. Radijus; 25. Prvo slovo azbuke; 26. Otpor-

nost organizma; 28. Povratna zamenica; 30. Ime na{e prve filmske

zvezde, Rina; 31. Vojno medicinska akademija (skr.); 32. Inicijali

ruskog pesnika Nikolaja Makarovi~a Olejnikova; 34. I tako daqe

(skr.); 36. Mera za povr{inu zemqi{ta; 37. Zevsova qubavnica pre-

tvorena u kravu; 39. Orasi (nar.); 41. Prezime ~uvenog matemati~a-

ra, @il de;

Uspravno:

1. Ko`na traka kojom se pletu opanci (mn.); 2. Muzi~ka skra}e-

nica za "tremolo#; 3. Deli} te~nosti; 4. Oteti; 5. Oznaka za vana-

dijum; 6. Astatin (skr.); 7. Turisti~ko trgovinsko preduze}e; 8. Ma-

kar malo; 9. Avetno; 11. Uzgajiva~ povr}a (mn.); 14. Aparat za pra-

vqewe radiogenih preparata; 17. Okerske boje starih slikara (skr.);

19. Ime xez tromboniste Kida; 22. Institut za medicinska istra-

`ivawa (skr.); 23. Interaktivna televizija; 27. Vrsta keramike; 29.

Ime re`isera Kusturice; 33. Li~na zamenica; 35. Dom ratnog vazdu-

hoplovstva (skr.); 38. Ana Bekuta; 40. Skra}enica za "ad akta#; 42.

Sedmo slovo azbuke.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Recesija, doleteti, a, okarina, ap, l, sala, ora, is, re, akir, vek,

niniva, aran, tanit, tinis, taze, ijatar, var, epitalam.

(

#

Skordisk#)

UKR[TENE RIJE^I 2

Vodoravno:

1. Neuskla|en korak; 9. Ru~no vatreno oru`je; 10. Dvadesetdru-

go slovo azbuke; 11. Ime fizi~ara Wutna; 12. Ana Bekuta; 13. Reka

u Italiji; 14. Stranica; 15. Te~nost za skidawe laka sa noktiju; 17.

Nalepnica; 18. Rukavac reke u kome voda ne te~e, stara~a; 21. Pri-

vatni, li~ni `ivot; 22. Bilijarski {tap; 25. Rukometni klub (skr.);

26. Li~na zamenica; 27. Ime Igwatovi}evog re{pekta; 28. Me|una-

rodna oznaka za Austriju; 29. Najvi{i ~inovnik u kineskom carstvu;

31. Vrhovni funkcioner u dr`avnoj upravi.

Uspravno:

1. Ostatak; 2. Pripadnik mongolskog plemena; 3. Vo}na te~nost;

4. Kilolitar; 5. Burno odobravawe; 6. Roman Dafne di Morje; 7. He-

mijski znak za argon; 8. Kelvin (skr.); 9. Vrsta zveri; 10. Hiqadu ki-

lograma; 13. Osnovni ulog u pokeru; 15. Koza~ki predvodnici; 16. Te-

lur (skr.); 17. Grad u Francuskoj; 18. Ime glumice Bawac; 19. Ribo-

nukleinska kiselina; 20. Tina Tarner; 22. Reka i planina u SCG; 23.

Emirat u Arabiji; 24. Mongolski knez; 27. Jedinica elektri~ne

energije; 29. Auto oznaka Milana; 30. Du{an Savi}; 31. Petnaesto

slovo azbuke.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Abu, gard, oqa, pacovi, rk, mere, an, sateliti, g, kvote, ink, oro,

slava, k, odometar, ef, ivan, di, barjak, pas, hren, `ar.

UKR[TENE RIJE^I 1

Posjetioci muzeja "Mater" mogu da vide mumificirane

le{eve iz Ameri~kog gra|anskog rata, ostatke sijamskihblizanaca, unutra{we organe majmuna i debelo crijevood sedam metara

PARIZ POD ZEMQOM

Dolazi Mujo ku}i pjan ko

trijeska i gura kqu~ u kqu~a-

onicu, ali nikako da pogodi

bravu. Gura on tako, gura, kad

Fata otvori sa unutra{we

strane. Kad }e ti ona wemu:

- [ta to radi{ Mujo?

- Evo bona Fato, otvaram

vrata pola sata i nikako da

ubodem, kao da nema kqu~ao-

nice.

- Sa cigarom otvara{ vra-

ta?

Uze Mujo, zagleda, zagleda,

pa }e Fati:

- E, ako je ovo cigara, on-

da sam ja kqu~ popu{io!

Da li znate ko je prvi

spomenuo PDV? Vojislav

[e{eq, kada je rekao:

- Ja mvzim pedeve!

HOROR PUTOVAWA (3)

~etvrtak, 24. februar 2005.KOLA@22

OSMOSMJERKACAREVINA

CEDILO

CEGER

CELITI

CEMENT

CENITI

CENOVNIK

CENT

CENZURA

CEPANICA

CEPIDLAKA

CICIJA

CIGANIN

CIGLA

CIKA

CINIK

CISTERNA

CITAT

CMAKATI

CMIZDRITI

CMOK

CRPKA

CRTA

CRTE@

CR]I

CVET

CVIKERI

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA - J - S -

B - K - T -

V - L - ] -

G - Q - U - 15

D - M - F - 2

\ - N - H -

E - W - C - 13

@ - O - ^ - 30

Z - P - X -

I - R - [ -

Slova u ozna~enim poqima daju na-

ziv za sklonost.

Pita mali Perica tatu:

- Tata, kako sam ja do{ao na ovaj svijet?

Tata se razmi{qa {ta da ka`e sinu od pet godina, pa re~e:

- Sine, donijela te roda!

A na to }e mali Perica:

- Au, tata, tata, i ti sa sva~im spava{!

Onaj ko otvori {kolska vra-

ta, zatvorio je zatvorska.

V. IGO

. . .Upoznati muziku samo ~ita-

ju}i o woj isto je kao i voditi

qubav preko po{te.

L. PAVAROTI

. . .Fudbal vi{e nije ono {to

je bio. [ta da o~ekuje{ od igra-

~a koji se kupuju i prodaju?

E. SABATO

RIZNICA MUDROSTI

Slova koja ostanu poslije pronala`ewa svih pojmo-

va daju naziv za vrstu obu}e.

~etvrtak, 24. februar 2005. PORODICA I ZDRAVQE

ZA sve one koji su upropasti-

li stvar, poku{ali da se izvine

i neslavno pro{li, Hauvard Ru-

ben{tajn, stru~wak za odnose s

javno{}u, obja{wava temeqne

principe dobrog izviwewa.

-"@ao mi je# ili "Oprosti#

te{ko prelazi preko usana, po-

sebno ako imate ego, a svako ko se

na{ao u situaciji da se mora iz-

viwavati, vjerovatno ima pode-

bqi. Ipak, ako ste nekoga povri-

jedili ili o{tetili, situaciju

treba ispraviti. Naravno, prije

nego {to se zaletite s glupim iz-

viwewem koje }e vas potpuno uko-

pati, zapitajte se mislite li do-

ista tako. La`no "@ao mi je# lak-

{e je prepoznati nego {to misli-

te - poru~uje Ruben{tajn, pred-

sjednik poznate ameri~ke Kompa-

nije za odnose s javno{}u "Ruben-

{tajn asosijejts#. [est pravila:

1. Ne odugovla~ite: ^esto

osoba koja je pogrije{ila pomi-

sli: "Ma, to }e ga pro}i.# A svi

znamo, povrije|eni osje}aji mo-

gu `ivjeti godinama. S druge

strane, izviwewe koje je stiglo

na vrijeme mo`e sprije~iti traj-

nu antipatiju - pa ~ak i mogu}u

osvetu. ^uli ste za osobe koje su

se osvetile poslije nekoliko de-

cenija?

2. Izvinite se gledaju}i oso-

bu u o~i: Ako vas dijele kilome-

tri, tu su ve} mogu}i izuzeci. Ali

ako se morate izviniti nekome s

kim radite ili se dru`ite, na-

zovite i recite: "Molim te, `e-

lio bih kratko popri~ati, mo-

`emo li se na}i?# Prona|ite

mirno mjesto, pogledajte osobu

ravno u o~i i govorite prirodnim

tonom. Bez vikawa i hiperventi-

lacije.

3. Pa`qivo birajte rije~i:

Ako se ve} izviwavate, nepromi-

{qenosti nema mjesta. Zapravo,

ako je rije~ o ozbiqnom izviwe-

wu, zapi{ite ono {to mislite

re}i, pa isprobajte nekoliko pu-

ta prije nego se sastanete s oso-

bom.

I nikako nemojte re}i: "@ao

mi je da na to tako gleda{# ili

"@ao mi je da se tako osje}a{.#

Na taj na~in krivicu za nastalu

neugodnost prebacujete na povri-

je|enu osobu. Dr`ite se jedno-

stavne formule: "@ao mi je da

sam u~inio...# ili "@ao mi je,

znam da sam te povrijedio kad sam

u~inio...#

4. Suzdr`ite se od {aqivih

dosjetki: Ne podsti~ite humor.

Treba da ostavite utisak istin-

skog pokajnika. Ako povrije|ena

osoba ka`e ne{to poput: "O, a ja

sam mislio da ti razbijem retro-

vizor...# i razgovor krene u {a-

lu, tada je u redu da pratite ton

koji vodi uvrije|ena osoba. Ipak,

budite oprezni, {alite se samo

na svoj ra~un.

5. Ne ̀ urite: Ako mislite da

je sad sve u redu, ne `urite kako

biste krenuli daqe. Ostanite sve

dok druga strana `eli da sjedi i

pri~a s vama. [to je va{ odnos

bio intimniji, to je i uvreda ve-

}a, a mo`da tu ima jo{ nekih stva-

ri za koje ni ne znate, pa je naj-

boqe izgladiti sve.

I nikako ne poku{avajte ob-

jasniti svoje postupke navode}i

izviwewa i govore}i {to vas je

navelo da tako postupite. Ne za-

boravite, jo{ ste uvijek na kli-

zavom terenu.

6. Sve jo{ jednom ponovite

pismeno: Ako va{e izviwewe ni-

je prihva}eno, napi{ite pismo u

kojem je ponavqate. Iz li~nog is-

kustva Ruben{tajn potvr|uje dje-

lotvornost pismenih izviwewa:

- Jednom prilikom neko je po-

ku{ao da se izvini preko telefo-

na, ali jo{ sam bio prili~no qut

i odbio sam izviwewe. A onda,

sqede}i je dan stigla lijepa pi-

smena poruka i buket cvije}a -

vatra je bila uga{ena. ¥

@ENE su ~esto sklone

tome da kad wihovog partne-

ra ne{to boli svaki ~as za-

pitkuju kako mu je, da li ga ba-

rem malo mawe boli. Poku-

{avaju pomo}i na razli~ite

na~ine, a onda opet zapitku-

ju, i opet i opet, i stalno do-

nose nova "pomagala# da se

bolovi ubla`e...

Mu{karci }e tako|e bi-

ti zabrinuti kad wihovu

partnerku ne{to boli, ali

}e biti daleko mawe skloni

tome da svaki ~as zapit-

kuju o tome - u~ini}e

{ta mogu (skuvati im ~aj,

maziti ih ako to `e-

le, uradi}e ne{to umje-

sto wih, donijeti im li-

jek) i, po{to vi{e ni{ta

ne mogu da u~ine, ne}e da-

qe zapitkivati (ne vi{e od ne-

koliko puta dnevno). Ra-

zumije se, to je naj~e-

{}a situacija - sva-

kako da ima i mu{ka-

raca i `ena koji se

razlikuju od navede-

nih opisa.

U `enskom pri-

stupu mo`e da bude

problem kad `ena

po~ne da "boluje#

sa svojim partne-

rom. Ukoliko se

radi o bolovima

od stare sportske povre-

de, istegnutog mi{i}a i

sli~no (dakle, bolovima

koji umiju da potraju po

nekoliko dana, pa i du-

`e), jeste dobro pokazati

razumijevawe, ali je kon-

traproduktivno "bolovati#

zajedno sa partnerom. Za-

{to? Jedan razlog je - tako }e

ga jo{ vi{e boqeti, jer }e mu se

pa`wa stalno fokusirati na tego-

bu. Drugi razlog je to {to }e `e-

nu pretjerana zabrinutost emotiv-

no iscrpiti, a to joj mo`e pove}a-

ti nivo stresa i oslabiti imuni-

tet.

[ta u~initi? Ne}ete vaqda

ostaviti svog dragog da sam bolu-

je? Svakako da ne - ali za oboje je

boqe da mu skrenete pa`wu sa bo-

la time {to }ete pri~ati o sasvim

drugim temama i usredsrediti se na

pozitivne stvari. Tako }e vam obo-

ma br`e prote}i vrijeme dok bo-

lovi ne pro|u i boqe }ete se osje-

}ati.

Druga~ija je situacija kada se

radi o kratkotrajnim bolovima,

kao {to su glavoboqa ili stoma~-

ne tegobe. Tada je dobro biti pa-

`qiv i bri`an prema partneru.

Time mu pokazujete da je voqen i

oja~avate va{u vezu. Bol }e pro}i,

a va{a veza }e postati mal~ice ja-

~a i qep{a nego ranije. ¥

IMATE novog momka ili no-

vu djevojku. Jako vam se dopada.

@elite da ova veza bude ono pra-

vo, da vam bude super s wom/wim,

da zajedno u`ivate. Dovoqno ste

zreli da znate da je iskrenost ve-

oma bitna za vezu, da se na duge

staze (a `elite da vam veza bude

duga) jedino iskrenost isplati,

nikakve la`i niti folirawe.

Znate da je dobro prikazati

se onakvim kakvim jeste - tako }e

va{ de~ko ili djevojka znati sa

kakvom je osobom i mo}i }e da od-

lu~i da li sa takvom osobom i ̀ e-

li da bude - ne}e biti nikakvih ne-

prijatnih iznena|ewa kasnije.

Kad se jednom krene ovom li-

nijom razmi{qawa (savr{eno is-

pravnom), do|e se i do pitawa: {ta

sve re}i de~ku ili djevojci o se-

bi? Naravno, re}i }ete im ono

{to vas prikazuje u lijepom svje-

tlu, tu nikakve dileme nema.

@elite da im se dopadnete, zar

ne? Me|utim, {ta je sa mawe

lijepim stvarima?

Recimo, {ta je sa onim

kad ste se, u jednoj od ranijih

veza, osje}ali bijesno i po-

vrije|eno i zbog toga preva-

rili svog tada{weg de~ka ili

svoju tada{wu djevojku? Ako

}ete biti skroz iskreni, ho-

}ete li i to ispri~ati o se-

bi?

Mali savjet: nemojte. Je-

ste, treba da budete iskreni

prema de~ku ili djevojci, ali

to ne zna~i da ste obavezni da

im ispri~ate sve {to ste ura-

dili od vremena kad ste se

rodili pa do danas.

Ukoliko im odmah na po-

~etku veze ispri~ate kako ste

prevarili svog biv{eg ili

svoju biv{u (ili ve} neku

sli~nu, ni najmawe pozitivnu

stvar o sebi), oni se mogu osjeti-

ti zbuweno i upla{eno - da li to

zna~i da }ete prevariti i wih?

Vi znate da ne}ete (ili se barem

iskreno nadamo da je tako), jer ste

se od tada promijenili i druga~i-

ja ste osoba - ali kako va{ de~ko

ili devojka mogu da budu sigurni

u to, kad vas jo{ uvijek ne

znaju dobro?

U principu boqe je pre-

}utati ovakve stvari. Boqe

je ne pri~ati mnogo o biv-

{im vezama. Treba de~ku ili

devojci re}i istinu - isti-

nu od vremena otkako ste za-

jedno s wima. [ta je bilo

prije toga mo`e sasvim li-

jepo i da ostane u pro{losti

(to se nipo{to ne odnosi na

neke stvari koje imaju po-

sqedice i danas, recimo, da

imate polno prenosivu bo-

lest - de~ko ili djevojka se

moraju upozoriti na takve

stvari).

[ta ako oni od nekog ~u-

ju za ona va{a djela kojima

se ba{ i ne ponosite? Uvi-

jek im mo`ete re}i da niste

o tome ̀ eqeli da razgovara-

te na po~etku veze, jer ste

`eqeli da vas upoznaju ona-

kve kakvi ste sada, a ne onakve ka-

kvi ste nekad bili. ¥

ZA razliku od mu{karaca,

pripadnice slabijeg pola rijetko

kad uspiju da pobjegnu iz veze bez

nekog konkretnijeg obja{wewa -

kod wih uvijek postoji neki va-

`an ili najva`niji razlog.

Me|utim, postoje i one dame i

damice kojima proces raskidawa

ne ide ba{ od ruke, pa je tako po-

nekad ono {to ne `ele da ka`u do-

voqno jasno. Neke ne umiju druga-

~ije da se izvuku nego pribjegava-

ju la`ima raznih vrsta ili se jed-

nostavno kriju iza glupih izgovo-

ra.

Nejasna obja{wewa za raskid

mogu navesti partnera da ih po-

gre{no shvati. U takvim i sli~-

nim situacijama naj~e{}e se on

trudio da ne{to promijeni, ne

shvataju}i da je kraj gotovo sasvim

neminovan. Ako se i vama desilo

ne{to sli~no, budite uvjereni da

}ete dobro zapamtiti lekciju ko-

ju vam je ona o~itala, a ako pak ni-

je, upoznajte se sa "klasi~nim#

`enskim izgovorima koji uvijeno,

na samo wima svojstven na-

~in, ka`u: "Ne dopada{ mi

se# ili "Vi{e ne `elim

da budem u vezi sa tobom#.

Prvi od wih svakako

glasi: "Nisam spremna da

se ve`em.# Ako je woj

iskreno stalo do vas, u`i-

va}e u svakom trenutku po-

dijeqenom sa vama i ujed-

no }e uspjeti da na|e vre-

mena za svoje drugarice,

uspje{an poslovni anga-

`man i sve ostale obaveze.

Dakle, kada ka`e da

nije spremna za ozbiqnu

vezu, ona to zaista i mi-

sli, ali ako za samo neko-

liko dana bude upoznala

mu{karca do kojeg joj je ja-

ko stalo, vrlo brzo }e promijeni-

ti svoje mi{qewe. Vjerujte, tada

ne}e imati ni{ta protiv ozbiq-

ne veze. Baci}e se drugom mu{kar-

cu u naru~je bez ikakvih proble-

ma.

Ipak, ne treba da gubite ni

vrijeme ni ponos. Nipo{to joj ne-

mojte obe}avati da mo`ete da se

promijenite, a ne morate joj re}i

ni da ste spremni da joj pru`ite

vi{e slobode. Razlog je jasan - ona

jednostavno `eli kraj. Drugim ri-

je~ima, vi ste za wu pro{lost. ¥

OBIM struka povezaniji je s rizi-

cima sr~anih oboqewa nego indeks tje-

lesne mase - omjer visine i te`ine - za-

kqu~uje se u izvje{taju objavqenom u

ameri~kom @urnalu za nutricioniste.

Rezultati se zasnivaju na analizi

podataka 10.969 osoba koje su u~estvova-

le u ispitivawu u razdobqu izme|u 1988.

do 1994.

Dr [ankuan @u s Medicinskog fa-

kulteta "Viskonsin# u Milvokiju i we-

gove kolege ustanovili su da je obim

struka povezaniji s nivoom holesterola,

krvnim pritiskom i nivoom glukoze ne-

go indeks tjelesne mase.

Obim struka izme|u 89 i 101 centi-

metara kod mu{karaca odgovarao je kar-

diovaskularnom riziku - indeksu tjele-

sne mase 25 (pove}ana te`ina) i 30 (go-

jaznost).

Struk kod `ena koje imaju sli~an

rizik kre}e se izme|u 83 i 94 centime-

tara.

Nau~nici su ustanovili da je obim

struka boqe ukazivao na rizik sr~anih

oboqewa nego indeks tjelesne mase.

Indeks tjelesne mase dobija se tako

da te`inu izra`enu u kilogramima dva

puta podijelite s visinom izra`enom u

metrima. Na primjer, ako imate 90 kg, a

visoki ste 1,80 m, va{ indeks tjelesne

mase iznosi 28 (90:1,8:1,8=28). ¥

@ENE koje boluju od dijabe-

tesa izlo`ene su ve}em riziku

umirawa od sr~anih bolesti ne-

go mu{karci s istim zdravstve-

nim problemom, objavili su au-

stralijski nau~nici.

- Agresivnije lije~ewe kardi-

ovaskularnih rizika kod dijabe-

ti~arki moglo bi neutralizova-

ti porast mortaliteta od sr~a-

nih bolesti kod starijih `ena u

postmenopauzi - izjavila je dr Ra-

{el Haksli.

[e}erna bolest jedan je od

rizi~nih faktora za razvoj kar-

diovaskularnih bolesti, koji

udvostru~uje rizik smrtnog isho-

da.

- Ali jo{ se raspravqa o to-

me da li je rizik razli~it za `e-

ne i mu{karce - rekla je Haksli,

epidemiolog na Institutu

"Xorx# Univerziteta u Sidneju.

Analiziraju}i podatke o 450

hiqada odraslih osoba dr Hak-

sli i wen tim najprije su iskqu-

~ili pu{ewe, krvni pritisak,

holesterol i druge kardiovasku-

larne rizike i ustanovili da di-

jabeti~arke imaju zna~ajno ve}i

rizik umirawa od sr~anih bole-

sti od dijabeti~ara.

U pore|ewu s qudima koji ne

boluju od te bolesti, rizik od

kardiovaskularne smrti u `ena

je ve}i 2,48 puta, a kod mu{kara-

ca 1,87 puta, objavili su nau~ni-

ci. ¥

U ZDRAVOM TIJELU

ZDRAV DUH

Pamet

voli sport

STARA uzre~ica kako je u

zdravom tijelu zdrav duh ~esto se

spomiwe i to sa punim pravom.

Postoji stereotip nau~nika

(profesora ili ve} nekog sli~-

nog) kao nekog mr{avog i bole-

{qivog (razbolio se od silnog

izu~avawa onoga {to izu~ava)

ili, s druge strane, kao nekog de-

belog (jer stalno ne{to gricka

i hrani se nezdravo dok provodi

silne sate ispred ra~unara, ana-

liziraju}i rezultate i istra`u-

ju}i), ali neki testovi pokazuju

ne{to drugo.

Testovi nisu bili izvedeni

na nau~nicima, ve} na grupi dje-

ce uzrasta izme|u sedam i 11 go-

dina. Ukoliko ste se naje`ili

na rije~ "testovi# i odmah vam

se pred o~ima stvorila slika si-

rote dje~ice kao laboratorij-

skih mi{eva - ovi testovi nisu

imali nikakve veze sa laborato-

rijama. Jednostavno, ispitane su

intelektualne sposobnosti dje-

ce, kako one koja se bave nekim

sportom i vje{tija su u fizi~-

kom smislu, tako i wihovih vr-

{waka koji nisu ne{to posebno

fizi~ki aktivni.

Rezultati testova su nedvo-

smisleno pokazali da djeca koja

se bave nekim sportom boqe rje-

{avaju testove intelektualnih

sposobnosti. Stoga su nau~nici

ukqu~eni u ovo prou~avawe iz-

javili kako fizi~ka aktivnost

pove}ava stvarawe molekula za-

du`enih za rad mozga. U tom smi-

slu, sport poma`e da se usposta-

ve nove veze izme|u neurona i da

se tako sprije~i "gubqewe# mo-

`dane mase.

Zanimqivo je i to da se do is-

tih rezultata do{lo i kad

su testovi ra|eni na oso-

bama u "tre}em dobu#:

i kod wih je fizi~ka

aktivnost pomogla da

se o~uva mentalna

ravnote`a.

Dakle, drage

na{e dame, eto

jo{ jednog odli~-

nog razloga da

dijete upi{ete na

neki sport - po-

red toga {to }e

biti boqeg

zdravqa, bo-

qe }e biti

i u intelek-

tualnim zada-

cima. Eto i

jo{ jednog od-

li~nog razlo-

ga da se i same

bavite fizi~kom

aktivno{}u: bi-

}ete ne samo bo-

qeg zdravqa i

vitkije, ve} }ete

biti i pametnije!

Sad neka neko jo{

ka`e kako qepota

i pamet ne mogu

i}i zajedno. ¥

IZVIWEWE NA PRAVI NA^IN

Izviwewe na vrijeme spre~ava trajnu antipatiju.

Ono mora biti iskreno, uz birane rije~i,

i bez {aqivih dosjetki

ONA NIJE SPREMNA

Kome }e prije u naru~je

SRCE I STRUK

Obim di`e pritisak

ISKRENOST JE U O^IMA

DA LI MOMKU ILI DJEVOJCI TREBA DA KA@ETE BA[ SVE DIJABETI^ARKE, OPREZ

PRO[LOST PREKRIVENA ]UTAWEMBoqe je ne pri~ati mnogo o biv{im vezama. Momku ili

djevojci treba da ka`ete istinu - istinu od vremena

otkako ste u vezi

TINEJXERSKO ]O[E

Otkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikomOtkucaji pod rizikom

KAD VAS ZABOLI WEGOVA GLAVA

Boqa pri~a nego briga

23

Otkucaji pod rizikom

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.ESTRADA

Dok je revijalni dio festi-

vala "Beovizija# u nedjequ uve-

~e protekao u cjelove~erwoj ce-

remoniji dodjele nagrada najza-

slu`nijim izvo|a~ima i wiho-

vim saradnicima, u bekstejxu se

{u{kalo da je pobjeda namje-

{tena.

Dobitnici nagrada poslije

otpjevane pjesme uglavnom se ni-

su pojavqivali u obli`wem

"Art kafeu#, gdje su ih ~ekali

brojni novinari i fotorepor-

teri.

Drugoplasirani Ogwen Ra-

divojevi} bio je jedan od rijet-

kih koji je hrabro i otvoreno

govorio o glasinama da je takmi-

~ewe namje{teno.

- Zadovoqan sam plasmanom

me|u takmi~arima i predsta-

vqawem moje pjesme. Pobjedni~-

ka numera "Jutro# nije se takmi-

~ila ni sa kim, po{to smo odav-

no znali da je ona pobjednik "Be-

ovizije# - rekao je Ogwen. Na

pitawe za{to se uop{te takmi-

~io, ako je znao da je namje{te-

no, odgovorio je: "To je sport-

ski duh.#

Kristina Kova~, k}erka po-

znatog Kornelija, nije krila

svoje razo~arewe ovogodi{wim

festivalom.

- Nemam ni{ta pozitivno da

ka`em o ovogodi{woj #Beovi-

ziji#. Razo~arana sam kvalite-

tom svih pjesama. Numere uop-

{te nisu za festival, organiza-

tori su zeznuli stvar u odnosu na

pro{lu godinu. Jedino {to je

dobro na ovom festivalu jeste

scenografija - ka`e Kristina

Kova~.

- Prema rije~ima @eqka

Joksimovi}a, koji je autor pjesme

"Jutro#, pobjednica Jelena To-

ma{evi} je odli~na pjeva~ica,

a qudi treba da glasaju za dobru

pjesmu.

- O~ekujem pobjedu. Pobije-

di}emo kao {to smo i pro{le

godine pobijedili. Pri~e da je

"Beovizija# namje{tena zaista

su besmislene - rekao je @eqko.

Kao {to se mo`e i pretpo-

staviti, pobjednica Jelena ta-

ko|e je demantovala bilo kakve

glasine.

- Da odli~nu pjesmu nisam

dobro otpjevala, ne bi bilo ovog

plasmana. Ne mo`e niko da tvr-

di da je namje{teno, jer ne bi

bilo ovoliko vo|stvo i u glaso-

vima publike - zakqu~ila je Je-

lena, demantuju}i usput i pri~e

da je u sva|i sa Vladom Georgi-

evim, u ~ijem je bendu donedav-

no pjevala prate}e vokale. ¥

DVIJE ISTINE O "BEOVIZIJI"24

GLUMICU Kajru Najtli Ame-

rikanci su proglasili `enskom

slavnom osobom s najboqim trbu-

{nim mi{i}ima.

Anketu je me|u ~itaocima spro-

veo magazin "In ta~#, koji je poku-

{ao da sastavi listu `ena u najbo-

qoj formi, a devetnaestogodi{wa

britanska glumica potukla je ime-

na kao {to su Bijons i Xenifer

Lopez.

Iza Kajre nalazi se Ferxi, pje-

va~ica grupe "Black Eyed Peas#, dok

je na tre}em mjestu Gven Stefani,

a ~etvrto i peto mjesto zauzimaju

dvije Xenifer - Lopez i Garner. ¥

POZNATE @ENE U FORMI

POZNATI mane-

ken i voditeq najgle-

danije ru`i~aste emi-

sije "Sav taj Pink#

planira da se povu~e u

"ilegalu#, odmori od

voditeqskog posla, i

u julu odseli u neke

qep{e i toplije kra-

jeve. Pored toga, odlu-

~io je da si|e sa mane-

kenskih pista i mjesto

ustupi nekim novim

mla|im nadama.

Ostario sam za ma-

nekenski posao! A i tu

su neki novi klinci i

treba im pru`iti

{ansu. Iskreno, malo

sam se zasitio svega...

i popularnosti i jav-

nog `ivota u Srbiji.

Mada moram priznati

da sam prezadovoqan

emisijom "Sav taj

Pink#, jer je veoma

kvalitetna i dopada se

qudima - priznaje Ja-

kovqevi}.

On dodaje da bez

obzira na to ipak `e-

li da se odseli u inostranstvo i

`ivi `ivot obi~nog ~ovjeka.

- ^im otputuje{ "preko#,

upozna{ se sa qudima iz ino-

stranstva, vidi{ wihov tempe-

rament i na~in razmi{qawa i

shvati{ da u Srbiji ne{to nije

u redu. Popularnost u Srbiji mi

zaista mnogo smeta - otkriva Bo-

{ko Jakovqevi}.

Ipak, popularnost ima i svo-

jih dobrih strana.

- Ranije, dok sam bio mla|i,

de{avalo mi se da djevojke pri-

laze, tra`e broj telefona, ali

sada ne dozvoqavam qudima, ko-

je ne poznajem, da mi se toliko

pribli`e. Zato je sve boqe kad

pobjegne{ u inostranstvo - ot-

kriva Bo{ko.

Povezivali su ga sa mnogim

uspje{nim damama iz javnog `i-

vota, pripisivali mu razne afe-

re... Tra~evi ga definitivno ni-

su zaobilazili, ali o wegovom

privatnom i qubavnom `ivotu

malo se zna.

- Pa o tome ne `elim toliko

pri~am. Imam svoju qubav i do-

bro mi je. Ne volim da mi se jav-

nost mije{a u privatnost, jer sam

se nekoliko puta opekao. Kad si

poznat i uspje{an, qudi sve {to

znaju o tebi `ele da zloupotri-

jebe, tako da je boqe neke stvari

sa~uvati za sebe - dodaje Bo{ko

Jakovqevi}. ¥

BO[KO JAKOVQEVI] SE POVLA^I IZ JAVNOSTI

Slave preko glave

ZA samo ~etiri protekla dana,

prodato je vi{e od hiqadu ulazni-

ca za predstoje}i muzi~ki festi-

val "Egzit#, koji }e se odr`ati na

Petrovaradinskoj tvr|avi u No-

vom Sadu, od 7. do 10. jula.

Karte po ni`oj cijeni za sada

se mogu rezervisati samo preko in-

ternet stranice poznatog evrop-

skog festivala, koja glasi

www.exitfest.org.Prvih hiqadu kupaca nabavi-

li su komplet po cijeni do ~etrde-

set maraka, a na svakih narednih

hiqadu zainteresovanih, cijena }e

se pove}avati za desetak maraka.

Promotivna prodaja bi}e na-

stavqena i narednih dana, a orga-

nizatori predvi|aju da }e prosje~-

na cijena kompleta sko~iti na

osamdeset maraka.

Svi qubiteqi dobre muzike,

koji su na ovaj na~in rezervisali

karte, iste }e platiti uplatom pre-

ko interneta ili banke u roku od

mjesec dana.

Pored prodaje ulaznica, fe-

stival je zabiqe`io jo{ jedan re-

kord. Posjeta internet stranici

"Egzita# je za oko hiqadu puta ve-

}a nego pro{le godine u istom pe-

riodu. ¥

VELIKO INTERESOVAWE ZA EGZIT

Trka za ulaznice

OSIM telefonskih broje-

va slavnih osoba, u telefonu ko-

ji su prije nekoliko dana spret-

ni lopovi ukrali Paris Hil-

ton, skrivale su se i wene foto-

grafije s "Plejbojevom# ze~i-

com Nikol Lenc.

Lezbijske fotografije Pa-

ris i Nikol snimqene su posli-

je ludog provoda u jednom od klu-

bova, kad su se dvije djevojke po-

~ele qubiti. Ali, nisu stale sa-

mo na tome.

Slike na Parisinom mobil-

nom aparatu pokazuju da su na-

stavile sa seksi igricama.

Samo dan nakon {to joj je ne-

stao mobitel, lezbijske foto-

grafije na{le su se na interne-

tu. I otkrivaju puno vi{e od po-

qupca.

Ostale fotografije na koji-

ma je Paris s Bartom Rejnold-

som, svojim psi}em i ostalim

prijateqima nikoga ne zanima-

ju - pi{e "Dejli star#. ¥

[TA JE PRONA\ENO U TELEFONU PARIS HILTON

Zaqubqena u `ene

PJEVA^ICA na-

rodne muzike Milena

Plav{i} odlu~ila je

da kona~no ozvani~i

svoju vezu sa anonim-

nim Bosancem, koji ̀ i-

vi i radi u inostran-

stvu.

- Godinama smo pu-

tovali na relaciji Be-

ograd - Hanover, jer su

to zahtijevali poslovi

mog momka u tom gradu,

ali i moje obaveze u Sr-

biji i Crnoj Gori - is-

ti~e Plav{i}eva.

Ona dodaje da su za-

jedno kona~no odlu~i-

li da zapo~nu novi ̀ i-

vot, i to u Beogradu,

gdje je wen izabranik

ve} prebacio dio svo-

jih poslova.

- Za mene je brak

oduvijek bio svetiwa.

Ali, ako ne ide, onda

je boqi razvod nego

lo{ brak. Bio je to

slu~aj i sa mojim prvim

brakom, koji je trajao

oko osam godina. ¥

UDAJE SE MILENA PLAV[I]

Brak kao svetiwa

AUSTRALIJ-

SKI oskarovci i

najve}e zvijezde ju-

`nog neba ipak ne-

}e snimiti zajed-

ni~ki film o ime-

novawu stabala eu-

kaliptusa. Za taj

film sada se ispo-

~etka tra`e ~vrsti

temeqi.

Snimawe dugo-

najavqivanog au-

stralijskog filma

"Eukaliptus#, sa

dvije najve}e au-

stralo-holivudske

filmske zvijezde

Raselom Krouom i

Nikol Kidman, od-

go|eno je do daqega

zbog problema sa

scenarijem.

Od filma s buxetom od 25 mi-

liona dolara, koji je trebalo da

bude sniman u Novom Ju`nom Vel-

su, odustalo se, a glumci i ekipa su

otpu{teni.

U zajedni~koj izjavi zvijezde

su rekle da su pristale na odga|a-

we snimawa, dok cijeli projekat

ne bude postavqen na ~vrste teme-

qe, a ni producenti nisu u potpu-

nosti iskqu~ili nastavak snimawa

u neko boqe vrijeme.

Ovaj film trebalo je da bude

veliki povratak australijske kine-

matografije, jer je u doma}u produk-

ciju doveo dva najve}a holivudska

imena porijeklom iz Australije.

Hugo Viving, koji je tako|e treba-

lo da glumi u ovom filmu, opisao

je scenarij kao pravi draguq.

Ukratko, radi se o djevojci

Elen (Kidman) i pripovjeda~u

strancu (Krou), koji mora dati ime

svim stablima eukaliptusa na ima-

wu wenog oca prije nego {to dobi-

je wenu ruku.

Koji je ta~an razlog odustaja-

wa od filma nije poznato, ali iz-

gleda da mu nije bilo su|eno jer su

problemi po~eli odmah na po~et-

ku produkcije, kada je Xefri Ra{

odustao od filma. ¥

ODGO\ENO SNIMAWE FILMA "EUKALIPTUS"

SVAKA ̀ ena koja se uda za rok

zvijezdu sigurno je svjesna da joj ne-

}e biti lako da odr`i brak, pa je ta-

ko vjerovatno bilo i s Terezom Ba-

rik, kad je u maju 1988. godine stu-

pila pred oltar s frontmenom ben-

da #Aerosmit# Stivenom Tajlerom.

Ne samo {to su "ameri~kog

Mika Xegera# opsjedale obo`ava-

teqke nude}i svoje usluge, te {to

je Tajler bio poznat po raskala-

{nom ̀ ivotnom stilu i problemi-

ma s drogama, nego je prije Tereze

ve} imao jedan propali brak i k}er-

ku, te jo{ jedno dijete iz vanbra~-

ne veze. Tereza zato nije imala pu-

no razloga za optimizam - a zle

slutwe sada su se i obistinile, jer

je Tajler u ponedjeqak preko svo-

jih publicista objavio da se po-

slije 17 godina braka razi{ao sa

suprugom.

- Prije nego {to tabloidi ovo

naprave gorim nego {to jeste, ob-

javqujem da smo moja `ena Tereza

i ja trenutno razdvojeni. Mi smo

prosto porodica koja poku{ava da

pre`ivi te{ke trenutke. Bilo bi

lijepo da poka`ete malo obzirno-

sti prema Terezi, prema mojoj dje-

ci i prema meni samom - pi{e u sa-

op{tewu.

Tereza i Tajler imaju {esnae-

stogodi{wu k}erku ^elzi i tri-

naestogodi{weg sina Taja. Iz pr-

vog braka, Tajler ima i k}erku Miu,

koja radi kao manekenka za modu

namijewenu krupnijim `enama. Iz

kratke seksualne veze, Stiven ima

i k}erku Liv, svjetski poznatu glu-

micu, koja mu je krajem pro{le go-

dine podarila i prvo unu~e. ¥

RAZVOD STIVENA TAJLERA I TEREZE BARIK

ROKER OSTAVIO @ENUFrontmen grupe

"Aerosmit" poslao je u ponedjeqak

saop{tewe medijima, u kojem se navodi da se poslije17 godina braka razvodi od supruge Tereze

ZvijezdezatajileZvijezdezatajileZvijezdezatajileZvijezdezatajileZvijezdezatajileZvijezdezatajileZvijezdezatajileZvijezdezatajileZvijezdezatajile

PORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPORAZ ILI NAMJE[TAQKAPobjedni~ka numera

"Jutro" nije se takmi~ila ni sa kim,

po{to smo odavno znali da je ona pobjednik "Beovizije",

rekao je drugoplasirani Ogwen Radivojevi}

Kristina Kova~: Raz-o~arana festivalom

Kajra ispred Bijons

PORAZ ILI NAMJE[TAQKA

Zvijezdezatajile

REPUBLIKA SRPSKA

SKUP[TINA OP[TINE SOKOLAC

Broj 01-111-26

Sokolac 21.1.2005. godine

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl.

glasnik RS# broj: 25/03 i 41/03), odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawa organa up-

ravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Sokolac broj: 01-111-46

od 29.9.2003. godine, Skup{tina op{tine Sokolac, raspisuje

JAVNI KONKURS

ZA IZBOR I IMENOVAWA

RADNO MJESTO

1. DIREKTOR JDP "RADIO ROMANIJA# SOKOLAC

2. - UPRAVNI ODBOR JDP "RADIO ROMANIJA# SOKOLAC, 5 ~lanova od kojih jedan iz reda

zaposlenih radnika

3. - NADZORNI ODBOR JDP "RADIO ROMANIJA# SOKOLAC, 3 ~lana

4. - UPRAVNI ODBOR DOMA ZDRAVQA SOKOLAC, 3 ~lana od kojih jedan iz reda zaposlenih

radnika

5. NADZORNI ODBOR DOMA ZDRAVQA SOKOLAC, 3 ~lana.

6. UPRAVNI ODBOR USTANOVE ZA PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE SOKO-

LAC, 3 ~lana od kojih 1 iz reda zaposlenih radnika

7. - NADZORNI ODBOR USTANOVE ZA PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE

SOKOLAC, 3 ~lana

8. - UPRAVNI ODBOR USTANOVE ZA KULTURU SOKOLAC, 3 ~lana

9. NADZORNI ODBOR USTANOVE ZA KULTURU SOKOLAC, 3 ~lana

10. - UPRAVNI ODBOR NARODNE BIBLIOTEKE SOKOLAC, 3 ~lana od kojih 1 iz reda za-

poslenih radnika

11. - NADZORNI ODBOR NARODNE BIBLIOTEKE SOKOLAC, 3 ~lana

12. - UPRAVNI ODBOR CENTRA ZA SOCIJALNI RAD SOKOLAC, 3 ^LANA od kojih 1 iz re-

da zaposlenih radnika

13. - NADZORNI ODBOR CENTRA ZA SOCIJALNI RAD SOKOLAC, 3 ~lana.

OPIS POSLOVA

Direktor, Upravni i Nadzorni odbor preduze}a i ustanova obavqaju poslove u skladu sa zakonom i

op{tim aktom istih.

MANDAT

Direktor, ~lanovi upravnih i nadzornih odbora imenuju se na period od ~etiri godine.

OP[TI USLOVI ZA KANDIDATA

1. Da su dr`avqani Republike Srpske ili BiH,

2. Da su stariji od 18 godina,

3. Da im radni odnos na bilo kom nivou vlasti u BiH ili entitetu nije prestao po osnovu disci-

plinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

4. Da nisu pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan 9. ta~ka 1.

Ustava BiH),

5. Da nemaju privatni (finansijski) interes u instituciji u kojoj se kandiduju,

6. Da nisu osu|ivani za krivi~na djela i prekr{aje nespojive na du`nost na koju se kandiduju,

7. Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

POSEBNI USLOVI ZA KANDIDATA

1. - Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke 1 su:

- Visoka ili vi{a stru~na sprema dru{tvenog smjera,

- Najmawe tri godine radnog iskustva u struci,

- Uspje{nost u prethodnom radu na rukovodnim poslovima,

- Posjedovawe organizacionih i rukovodnih sposobnosti.

2. Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke 2 do 13 su:

- Visoka, vi{a ili sredwa stru~na sprema (tehni~kog, medicinskog ili dru{tvenog smjera),

- Poznavawe djelatnosti koje preduze}e ili ustanova obavqa,

- Sposobnost obavqawa istih ili sli~nih poslova u prethodnom periodu,

- Poznavawe sadr`aja i na~ina rada upravnih i nadzornih odbora.

SUKOBI INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba in-

teresa u skladu sa Zakonom o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS# broj: 34/02).

Kandidati ne mogu biti na funkciji u politi~koj stranci, organu zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti.

POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslo-

va:

- Ovjerenu kopiju diplome i li~ne karte kao i dokaz o radnom iskustvu,

- Uvjerewe o dr`avqanstvu koje nije starije od {est mjeseci,

- Biografiju o kretawu u slu`bi,

- Uvjerewe o neka`wavawu,

- Ovjerenu izjavu da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine,

- Da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere i da se protiv wih ne vodi

krivi~ni postupak.

Sa svim kandidatima koji u|u u izbor Komisije za izbor i imenovawe Skup{tine op{tine Sokolac

obavi}e se intervju o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

Kona~no imenovawe kandidata sa rang-liste koju utvrdi Komisija za izbor i imenovawe izvr{i}e

Skup{tina op{tine Sokolac.

ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana objavqivawa konkursa. Neblagovremene i nepotpune pri-

jave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu:

Skup{tina op{tine Sokolac, Glasina~ka bb. 71350 Sokolac sa naznakom Komisija za izbor i imen-

ovawe.

OBJAVQIVAWE KONKURSA

Konkurs }e se objaviti u "Slu`benom listu Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

Rok za podno{ewe prijava te~e od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#.

PREDSJEDNIK

SKUP[TINE OP[TINE SOKOLAC

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. ^itak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da

budemo novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa.

To je na{ prilog Republici Srpskoj kakvu svi `elimo, tolerantnu,

pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas pozivamo da se

pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u

na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih

i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu

va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite,

nudimo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10%

i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

43 KM

Polugodi{wa

82 KM

Godi{wa

145 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

GG LL AA SS VV RR EE MM EE NN AA

Prostorije dopisni{tva

"Glasa Srpske#

nalaze se u [tampariji

"Grafokomerc AD# Trebiwe,

ulica Ruska broj 2.

"Glas Srpske# svakodnevno

na kioscima

u svim mjestima isto~ne Hercegovine.

Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini.

Telefon/faks: 059/225-335

e-mmail adresa: glastb@teol.net

OBAVJE[TEWE

Dnevni list "Glas Srpske#

svakodnevno na kioscima u va{em

gradu. U novootvorenom

dopisni{tvu "Glasa Srpske#

u Trebiwu mo`ete predati

besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa i ~ituqe

i to svakog radnog dana

od 8 do 11 ~asova.

UU TT RR EE BB II WW UU

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 25

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.

Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana 22.2.2005.

godine, u 79. godini `ivota, nakon kra}e bolesti, preminuo na{ dragi

BO[KO

(Tome)

JAKOVQEVI]Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 24.2.2005. godine u 13 ~asova na mjesnom

grobqu u Radosavskoj.

O`alo{}eni: bra}a Ratko, Mom~ilo, Cvijo, Bo{ko, sestre Stojanka, Petra

i Dragica, snaha Veselka, sinovac Goran, sinovka Gordana te ostala mnogo-

brojna rodbina

005084 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

~ika

BO[KU

Prijatequ, Profesoru i Uzoru

Wegov Filip Balvan

005086 A-2 G

Posqedwi pozdrav uva`enom

kolegi

BO[KU

OROBOVI]U

Estrada Republike Srpske Bawa

Luka

005101 A-1 G

26ZAHVALNICA

povodom smrti

MILANA

VAJKAMOVI]A

nosioca "Partizanske spomenice 1941. godine"

i jedne od mnogobrojnih `rtava zlo-

glasnog Golog otoka, koristim priliku da zahvalim svim kom{ijama, prijateqima

i rodbini koji su pomogli da dragog oca na dostojanstven na~in ispratimo na we-

gov vje~ni po~inak.

Posebnu zahvalnost izra`avam dr Stanku Obradovi}u koji je na samo wemu svojstven

na~in u~inio sve da olak{a posqedwe dane na{eg dragog pokojnika.

Dragi o~e, jedino ostaje da budemo ponosni na tebe i da nam tvoja plemenitost, do-

stojanstvo, hrabrost, intelektualna snaga i tvoj vedri duh slu`i kao zvijezda vodi-

qa u daqem `ivotu.

]erka Zorica Drqa~a, zet Mladen i unuka Jelena

005081 B-5 G

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je nakon

duge i te{ke bolesti u 8. godini `ivota preminula na{a draga

NATA[A

\UKI]

Sahrana }e se obaviti 24.2.2005. godine u 14 ~asova u Ma{i}ima.

Tu`na povorka kre}e iz Zalu`ana ispred ku}e `alosti u 13 ~asova.

O`alo{}eni: otac Du{an, majka Zdravka i brat Radovan

005089 A-8 G

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks: 053/226-853, 065/643-844

E-mmail: glaskomuna@spinter. net.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komercijalne

oglase, reklamne poruke, obavje{tewa o

smrti i pomenima za dnevni list "Glas

Srpske# u Doboju mo`ete

predati Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog regiona,

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DDOOBBOOJJUU

Posqedwi pozdrav dragoj

NATA[I

od porodice Bo{ka \uki}a.

005089 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

NATA[I

od kumova Mihajlovi}a: Mile, Sla-

vice, Milice i Maje

005089 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom tetku

BO[KU

od Tomislava sa porodicom.

005085 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

BO[KANU

od brata Mom~ila sa porodicom.

005076 A-1 G

Tu`nim srecem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 23.2.2005. godine

u 75. godini `ivota preminula na{a draga majka i baka

STANA

(Mla|ena)

]UTKOVI]

Sahrana }e se obaviti 25.2.2005. godine u 13 ~asova u Dowim Kolima -

Sutro{wica.

O`alo{}eni: sinovi Mirko, Radivoja i Novak, k}erke \uja i Ilinka, ses-

tra Petra, snahe, zetovi, unu~ad, praunu~ad i ostala rodbina i prijateqi

004160-A8 TS

Posqedwi pozdrav baki

STANI

od unuke Daliborke sa porodicom.

004160-A1 TS

Sje}awe

BRANKO

MACANOVI]

24.2.1980 - 24.2.2005.

Hvala svima koji ga se sje}aju.

Zahvalna djeca

005099 A-1 G

Dana 24.2.2005. navr{ava se deset godina od smrti na{eg voqenog

RAJKA

(Mla|ena)

KOVA^EVI]A

Godine prolaze, a tuga i bol ostaju. Dok `ivimo, `ivje}emo tu`ni, ali ve-

oma ponosni {to smo ga imali.

Tvoji najmiliji: majka Dragica i bra}a Milanko i Petar sa porodicama.

A-6

Posqedwi pozdrav majci

STANI

od sina Mirka, snahe Stanislavke

i unuka Dalibora sa porodicom.

004160-A1 TS

Posqedwi pozdrav majci

STANI

od sina Radivoja sa porodicom.

004160-A1 TS

Posqedwi pozdrav majci

STANI

od sina Novaka sa porodicom.

004160-A1 TS

Posqedwi pozdrav majci

STANI

od k}erke \uje sa porodicom.

004160-A1 TS

Posqedwi pozdrav majci

STANI

od k}erke Ilinke (Qiqe) sa

porodicom.

004160-A1 TS

Posqedwi pozdrav baki

STANI

od unuke Suzane sa porodicom.

004160-A1 TS

Posqedwi pozdrav dragom bratu

BO[KANU

JAKOVQEVI]U

od sestre Stojanke sa porodicom.

004113 A1 Z

Posqedwi pozdrav dragom tetku

BO[KU

od Borke i Ratka Vukajlovi} sa dje-

com.

005084 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu,

djeveru i stricu

BO[KU

od brata Ratka, snahe Veselke i si-

novca Gorana.

005084 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BO[KU

od sinovke Gordane, zeta Raduna i

unuka Vladimira i Nemawe.

005084 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BO[KU

od sinovaca Mi}e, Mile, Radovana,

Milenka i zeta Janka sa porodica-

ma.

005084 A-2 G

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je 22.2.2005.

godine u 28. godini tragi~no preminuo na{ dragi

DALIBOR

(Vojina)

OPA^I]

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 24.2.2005. godine, u 13 ~asova na grobqu

Borac u Aleksandrovcu.

O`alo{}eni: majka Miqa, brat Miroslav, stri~evi Boro, Slavko i Mi-

le, ujak Rade, tetke Mira i Radmila te ostala mnogobrojna rodbina, kumo-

vi, prijateqi i kom{ije.

005087 A-8 G

Godina dana

BOSA

DODIG

Porodica Dodig

005051 A-8 G

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

22.2.2005. godine u 36. godini `ivota preminuo na{ dragi

VESELKO

SUBA[I]

Sahrana }e se obaviti 24.2.2005. godine u 13 ~asova na grobqu u Kla{nica-

ma.

O`alo{}eni: otac Mile, majka Qubica, bra}a Vladimir, Branko i Milo-

rad, sestre Sava, Mira i Zora, snahe, zetovi, brati}i, sestri}i te ostala mno-

gobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije.

005093 A-8 G

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana

22.2.2005. godine u 86. godini `ivota preminuo na{ dragi

MILAN

KNE@EVI]

Sahrana }e se obaviti 24.2.2005. godine u 13 ~asova na Perduvovom grobqu.

O`alo{}eni: supruga Boja, sinovi Stevo, Boro i Dragan sa porodicama,

k}erke Du{anka i Milka sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina i

prijateqi.

005083 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

DADI

od trenera Prede.

005087 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

DADI

od Nenada i Brane iz Bawe Luke.

005087 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VESELKU

SUBA[I]U

od sestre Zore, zeta Radovana i se-

stri}a Violete, Sawe i Mla|ena.

005093 A-1 G

Dana 2.3.2005. godine navr{ava se

40 tu`nih dana od smrti na{eg dra-

gog

PETRA

PERICE

@IVKOVI]A

Dana 27.2.2005. godine u 10 ~asova

posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u,

polo`iti cvije}e i zapaliti svi-

je}e u Maglajanima.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i

kom{ije da nam se pridru`e.

O`alo{}eni: k}erka Zora, zet Du-

{an, unu~ad i praunu~ad.

005022 A-4 G

Dana 24.2.2005. godine navr{avaju

se tri godine od smrti na{eg dra-

gog supruga i oca

MILANA

PETERKOVI]A

U subotu, 26.2.2005. godine, u 12 ~a-

sova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-

}u, zapaliti svije}e i polo`iti

cvije}e.

S tugom i bolom, supruga Zrinka i

sinovi Igor i Davor.

005045 A-4 G

Posqedwi pozdrav dragom

DALIBORU

od strica Slavka sa porodicom.

005090 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DALIBORU

od bra}e: Gorana, @eqka, Dragana,

Vladimira, Milana i sestre Draga-

ne.

005090 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VESELKU

SUBA[I]U

od oca Mile i majke Qubice.

005093 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VESELKU

SUBA[I]U

od brata Vladimira, snahe Bo`ane,

sina Leona i k}erke Leone.

005093 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VESELKU

SUBA[I]U

od brata Branka, snahe Simeune i

djece Aleksandra i Branke.

005093 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VESELKU

SUBA[I]U

od brata Milorada, snahe Sawe i

brati}a Nemawe.005093 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VESELKU

SUBA[I]U

od sestre Save, zeta Nikole i se-

stri}a Dragana i Zorice.

005093 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

VESELKU

SUBA[I]U

od sestre Mire i sestri}a Marija

i Ankice.

005093 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

DALIBORU

od porodice Igwati}.

005087 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

DALIBORU

od Sime \akovi}a.

005088 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

DALIBORU

od strica Borivoja sa porodicom.

005090 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

DALIBORU

od strica Mile sa porodicom.

005090 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

DALIBORU

od porodice Mirka Todorovi}a.

005087 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

DALIBORU

od osobqa kafe bara "Granit#.

005087 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

DALIBORU

od ujaka Rade, ujne Milene i bra}e

Mile i Drage.

005087 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom kumu

DADI

od kumova Dragana, Milke i Dra-

ge.

005087 A-1 G

~etvrtak, 24. februar 2005.

27Sje}awe na najdra`e

Uvijek ste u mom srcu

Va{a Seka

005080 A-7+A-1 G

MI]O

POPADI]

MIROSLAV

DADO

STANOJEVI]

SVETO

POPADI]

Dana 24.2.2005. godine navr{ava se 10

godina od rastanka sa na{im najmi-

lijim

GORANOM

GOJKOVI]EM

24.2.1995-24.2.2005.

S tugom i bolom, tvoji najmiliji.

Roditeqi Tomo i Joka, bra}a Rade i

Jelenko, sestra Jelena, zet Dragan,

sinovac Mi{o, sestri}i Neco i Ne-

vena

005061 A-3 G

Tu`no sje}awe na

@EQKA

VUKOVI]A

24.2.1995-24.2.2005.

Tomo i Joka Gojkovi} sa porodicom

005061 A-1 G

Sa tugom i qubavqu sje}am se svoje drage majke

prof. dr sc. MIRJANE

(ro|. Lo{i})

[PANI]

koja je umrla na dana{wi dan prije godinu dana.

K}erka Nives sa suprugom Tomislavom i k}erkom Brunom

005095 A-6 G

Tu`no sje}awe na na{u dragu

prof.dr sc. MIRJANU

(ro|. Lo{i})

[PANI]

Weni: Mi}o, Nevena i Marko

005095 A-2 G

Pomen

BOSIQKA

(ro|. Bubuq)

SAVI]

U subotu, 26. februara 2005. godine

u 11 ~asova, na grobqu u Slatini da-

jemo ~etrdesetodnevni pomen na upo-

kojewe na{e drage Bosiqke.

Porodica Savi}

005082 A-2 G

Tu`no sje}awe na moju dragu unuku

NATA[U

(Zoran)

ANTONI]

26.2.1987-26.2.2005.

Draga moja unu~ice Nata{a, sve je

tu`no bez tebe.

Tvoja baka Miqa

004898 A-2 G

Tu`no sje}awe na na{u dragu

JELKU

JELU

(Todora)

MALE[EVI]

28.11.2004-28.2.2005.

Po~ivaj u miru Bo`ijem.

Tvoja Miqa, Dobra i Lala sa poro-

dicama

004898 A-2 G

Dana 24.2.2005. godine navr{ava se

10 tu`nih godina od pogibije na{eg

dragog

MILUTINA

MIJI]A

S qubavqu i po{tovawem te ~uva-

mo u na{im srcima.

Supruga Nada, k}erka Branka, pu-

nica Branka te porodica Lon~ar

005092 A-3 G

Na osnovu ~lana 120, stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike

Srpske#, broj 101/04), na~elnik op{tine Bosanski Brod, raspisuje

PONOVNI

JAVNI KONKURSza izbor i imenovawe

sekretara Skup{tine op{tine Bosanski Brod

I Opis poslova

Sekretar Skup{tine op{tine:

- u saradwi sa predsjednikom Skup{tine op{tine i na~elnikom op{tine priprema prijedlog

dnevnog reda i obezbje|uje uslove za rad Skup{tine,

- pru`a stru~nu pomo} predsjedniku Skup{tine,

- pru`a stru~nu pomo} radnim tijelima Skup{tine,

- ostvaruje saradwu sa na~elnicima odjeqewa op{tinske uprave vezano za pripremu materijala

za sjednicu Skup{tine,

- odgovorni je urednik "Slu`benog glasnika op{tine#,

- rukovodi Stru~nom slu`bom Skup{tine op{tine i

- obavqa i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom op{tine.

II Mandat

Sekretar Skup{tine op{tine imenuje se na vrijeme trajawa mandata Skup{tine op{tine.

III Op{ti uslovi

- da su dr`avqani Republike Srpske, odnosno BiH,

- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ili

entitetima, na osnovu disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavqivawa

konkursa,

- da se na kandidata ne odnosi ~lan IX 1 Ustava Bosne i Hercegovine i

- drugi op{ti uslovi utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Re-

publike Srpske.

IV Posebni uslovi

- diplomirani pravnik,

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

- polo`en stru~ni ispit za rad u organima op{tinske uprave ili pravosudni ispit,

- dokaz o rezultatima rada na ranijim poslovima,

- posjedovawe organizacionih sposobnosti.

V Sukob interesa

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba

interesa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike

Srpske.

VI Potrebna dokumenta

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih

uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- ovjerenu kopiju diplome,

- uvjerewe o polo`enom stru~nom ili pravosudnom ispitu,

- uvjerewe o dr`avqanstvu,

- ovjerenu kopiju li~ne karte,

- qekarsko uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

- uvjerewe da nisu osu|ivani za krivi~no djelo, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni

postupak i

- druge dokaze koji su utvr|eni u op{tim i posebnim uslovima.

Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e

kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

Imaju}i u vidu ovla{}ewe ombudsmana, koja proisti~u iz ~lana 16 Zakona o ministarskim, vla-

dinim i drugim imenovawima Republike Srpske, a u vezi sa prigovorima na kona~na imenovawa,

postoji potreba stalnog uvida u podnesena dokumenta, te se iz tog razloga, prilo`ena dokumen-

ta uz prijavu na konkurs, ne}e vra}ati kandidatima.

VII Rok za podno{ewe prijave

Rok za podno{ewe prijave je 30 dana od dana posqedweg objavqivawa konkursa u jednom od javnih

glasila iz ta~ke VIII ovog konkursa.

Nepotpune prijave (bez svih dokaza o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova) i neblagovremene

prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina Bosanski Brod - Komisi-

ji za izbor sekretara Skup{tine op{tine - Bosanski Brod.

VIII Javni konkurs bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i u dnevnom

listu "Glas Srpske#.

Broj: 01-022-120/04

Datum: 7.2.2005. godine

NA^ELNIK OP[TINE

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA BOSANSKI BROD

NA^ELNIK OP[TINE

Broj 02-612-4/04

Datum: 9.2.2005.

Na osnovu ~lana 7. stav 1. Odluke o stipendirawu studenata ("Slu`beni glasnik op{tine Srpski Brod#

broj: 2/04) i ~lana 24. i 31. Statuta op{tine Srpski Brod ("Slu`beni glasnik op{tine Srpski Brod#

broj 1/00), na~elnik op{tine Bosanski Brod donio je

ODLUKU

o raspisivawu Javnog konkursa

za dodjelu stipendija studentima, u {kolskoj 2004/2005. godini

IRaspisuje se javni konkurs za dodjelu deset stipendija studentima fakulteta, koji imaju prebivali{te

na podru~ju op{tine Bosanski Brod, u {kolskoj 2004/2005. godini.

IIKandidati za stipendije moraju ispuwavati op{te i posebne uslove koji se boduju za dodjelu

stipendije.

1. Op{ti uslovi su

- status studenta koji ima prebivali{te na podru~ju op{tine Bosanski Brod;

- uspjeh u svim razredima sredwe {kole i zavr{nom ispitu, za studente prve godine, odnosno uspjeh u

prethodnoj godini studirawa,

- imovno stawe studenta;

- broj i status ~lanova doma}instva studenta;

- deficitarnost zanimawa.

2. Posebni uslovi su:

A) da studira deficitarna zanimawa:

- engleski jezik, razrednu nastavu, matematiku,

- stomatologiju, arhitekturu, gra|evinarstvo, pravo, ekonomiju, sve bez obzira na godinu studija.

B) da ima prosjek ocjena, iz prethodne {kolske godine najmawe sedam;

V) da ni od koga drugog ne prima stipendiju;

G) ukupna mjese~na primawa (plate, penzije, dobiti) ~lanova porodi~nog doma}instva ne mogu biti ve}a

od 800,00 KM. IIIUz prijavu na konkurs, sa adresom prebivali{ta, i telefonskim brojem, kandidati za stipendije du`ni

su prilo`iti ovjerene kopije, odnosno originale dokaza o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

- diplomu o zavr{enoj {koli, odnosno godini studija,

- potvrde o prosjeku ocjena za prethodnu godinu studija,

- pisane izjave da nije korisnik stipendije od drugih pravnih subjekata,

- li~ne karte,

- potvrde o ukupnim mjese~nim primawima ~lanova porodi~nog doma}instva,

- potvrde statusa studenta (RVI, dijete: PPB, RVI, borca, bez roditeqa ili roditeqskog starawa),

- ku}ne liste,

- potvrde o studirawu,

- potvrde mjesno nadle`ne Poreske uprave.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina Bosanski Brod - na~elnik op{tine,

sa naznakom: "Na javni konkurs za dodjelu stipendija studentima u {kolskoj 2004/2005. godini - ne ot-

varaj#.

Sa svim kandidatima Konkursna komisija }e obaviti razgovor, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno

obavije{teni.

Konkursna komisija sprove{}e konkursni postupak u skladu sa odredbama odluke o stipendirawu stude-

nata i odluke o utvr|ivawu kriterijuma za dodjelu stipendija studentima u {kolskoj 2004/2005. godini.

IVRok za podno{ewe prijava je 30 dana, ra~unaju}i od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas

Srpske# i na oglasnoj plo~i op{tine Bosanski Brod.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

VJavni konkurs bi}e objavqen: u dnevnom listu "Glas Srpske#, na Radio Brod Bosanski Brod i na oglas-

noj plo~i op{tine Bosanski Brod.

Na osnovu ~lana 11. i 39. Statuta op{tine Srbac - pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik op{tine

Srbac# broj 06/02) i ~lana 7. Odluke o stipendirawu u~enika i studenata za {kolsku 2004/05. godinu

broj: 01/1-022-10 od 11.2.2005. godine, na~elnik op{tine raspisuje:

OGLAS

o dodjeli stipendija u~enicima i studentima op{tine Srbac za {kolsku 2004/05. godinu

I Op{tina Srbac dodjequje:

- 3 (tri) stipendije za postdiplomske studije (prednost studijima ekonomije, prava i engleskog jezi-

ka);

- 20 (dvadeset) stipendija za redovne studente tre}e i vi{ih godina studija;

- 2 (dvije) stipendije za izuzetno nadarene u~enike sredwih {kola na prijedlog Nastavni~kog vije}a

i Savjeta u~enika.

II Pravo na dodjelu stipendija imaju redovni studenti sa prosjekom ocjena iznad 7,00 i u~enici i stu-

denti koji imaju stalno mjesto boravka na podru~ju op{tine Srbac najkra}e {est mjeseci prije pod-

no{ewa zahtjeva za stipendiju u {kolskoj 2004/05. godini, pod uslovom da nisu korisnici stipendija

ili materijalno-finansijske pomo}i po osnovu {kolovawa kod drugog davaoca, o ~emu potpisuju

posebnu izjavu.

III Uz prijavu na oglas svi zainteresovani studenti obavezni su da dostave:

- potvrdu nadle`nog fakulteta o upisanoj godini - semestru studija u svojstvu redovnog studenta sa

prosjekom ocjena na fakultetu;

- potvrdu o zaposlenosti i visini li~nih primawa i primawa po drugim osnovama ~lanova porodi~nog

doma}instva;

- ku}nu listu ~lanova porodi~nog doma}instva;

- izjavu da nisu korisnici stipendije ili materijalno-finansijske pomo}i kod drugog davaoca;

- uvjerewe o prijavqenom prebivali{tu;

- potvrdu Centra za socijalni rad da se porodica prijavqenog kandidata za stipendiju nalazi u sta-

tusu socijalno ugro`enih lica.

IV Bodovawe prijavqenih kandidata na oglas Komisija sprovodi po sqede}im kriterijumima:

a) Prosjek ocjena iz prethodnih godina studija:

- prosjek ocjena 7,01 do 8,00 60 bodova

- prosjek ocjena 8,01 do 9,00 80 bodova

- prosjek ocjena 9,01 i vi{e 100 bodova

b) Socijalno-ekonomski status

- prosjek li~nih primawa i primawa po drugim osnovama ~lanova doma}instva ne prelazi 30% pros-

je~ne neto plate zaposlenih u Republici Srpskoj za prethodnu godinu 100 bodova

- prosjek li~nih primawa i primawa po drugim osnovama ~lanova doma}instva je u intervalu od

30,01% do 50% prosje~ne neto plate zaposlenih u RS za prethodnu godinu 80 bodova

- prosjek li~nih primawa i primawa po drugim osnovama ~lanova doma}instva prelazi 50,01% pros-

je~ne neto plate zaposlenih u Republici Srpskoj za prethodnu godinu 60 bodova

- prosjek li~nih primawa i primawa po drugim osnovama ~lanova doma}instva je u nivou ili iznad

prosje~ne neto plate zaposlenih u Republici Srpskoj za prethodnu godinu 0 bodova

V Nakon utvr|ivawa kona~ne liste u~enika i studenata kojima se odobrava stipendija na~elnik

op{tine }e sa istima zakqu~iti ugovore o stipendirawu.

VI Rok za podno{ewe prijave je petnaest dana od dana objavqivawa u listu "Glas Srpske#. Nepotpune

i neblagovremeno dostavqene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

VII Prijave se {aqu na adresu: Op{tina Srbac, Odjeqewe za privredu i dru{tvene djelatnosti (sa

naznakom: "za stipendiju#), 78420 Srbac.

VIII Oglas }e biti objavqen na oglasnoj tabli op{tine Srbac, u listu "Glas Srpske# i na Radio Sr-

pcu.

IX Za eventualna pitawa i nejasno}e zainteresovani se mogu obratiti u kancelariji broj 32 u zgra-

di op{tine Srbac ili na telefone: 051/840-886 i 051/746-166.

mm ii ss ll ii nn aa vv aa ss

Na adresi: Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

Kontakt telefoni: 057/343-097,

057/343-098, faks: 057/340-503

E-mmail: intpress@teol.net

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PRESS

u Isto~nom Sarajevu

mo`ete predati besplatne

male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AA RR AA JJ EE VV UU

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI28

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. VODI^ 29 Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 301-300

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Gradska uprava 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 835-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895

Agencija za prodaju avio karata 219-973

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Taksi stanica 215-333

"A# taksi 1500

"Bel# taksi 1550, 1544

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-316

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-842

Veterinarska stanica 303-113

"^isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010

Komisija za tra`ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 212-323

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 304-590

AMS RS 1285, 301-464, 349-412

Narodno pozori{te RS 314-006

Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i

~etvrtkom u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-

jedom u 12 ~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-

qom u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-

jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-

jeqkom u 22 ~asa

Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote

i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30

~asova

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci

Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-

jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-

ota i nedjeqa u 21.10

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Kasindo 676-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Kasindo 677-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 677-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto savez Pale 223-842

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Kasindo 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-401

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Revena# 216-301

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

@eqezni~ka stanica 218-203

Taksi 211-740

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624

Autobuska stanica 813-500

Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 207-322

Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti

(centrala) 730-010

Dom zdravqa, prva pomo} 732-719

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine

(centrala) 731-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 730-192

Vlaseni~ka

Radio-televizija VRT 731-731

Komesarijat za izbjeglice 734-208

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 731-877

Dom kulutre 730-248

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 620-654

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina

- centrala 620-586

Rehabilitacioni centar

"Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinska stanica

"Energopetrol# 620-261

Romanijaputevi 620-722

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

8.02 Horoskop

8.07 Divqa ma~ka, serija

9.00 Gastronomski dnevnik

9.35 VJ tajm

9.55 Vijesti

10.00 Korak naprijed, serija

11.00 Vje~na qubav, serija

11.55 Vijesti

12.00 Film

13.55 Vijesti

14.00 Vin magazin

14.30 Taksi 2

14.55 Mjesto zlo~ina, serija

15.45 Vijesti

16.00 Radni dan

16.45 Horoskop

16.50 Gastronomski dnevnik

17.00 Divqa ma~ka, serija

18.00 Sport centar

18.05 Korak naprijed, serija

19.00 Vijesti

19.30 VJ tajm

20.00 Tre}a smjena, serija

20.55 Sport centar

21.00 Sav taj folk

21.35 Mile protiv

tranzicije, serija

22.00 Vje~na qubav, serija

22.50 Vijesti

23.00 Sport centar

23.05 Inspektor Mors, serija

00.00 Serija

1.00 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Film

10.00 Novosti

10.05 Divqa Amerika

10.35 Svijet na dlanu

11.05 Portal

11.10 Zapisi iz Australije

11.48 Horoskop

12.00 Neprijateq po krvi,

film

14.00 Novosti

14.05 Razgoli}eni, serija

14.30 Putopis

14.50 Horoskop

15.00 Novosti

15.05 Liberti

15.35 Crtani film

15.55 Telefakt

16.15 Film

17.55 Alo, o|e mobilni

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.55 Alo, o|e mobilni

19.05 Gra|ani govore

19.10 Sport fle{

19.30 BN monitor

20.00 Sport fle{

20.15 Puls

22.00 Pregled dana

22.30 Razgoli}eni, serija

22.50 Horoskop

23.00 Glas Amerike

23.30 Klub

00.20 Skriveni `ivoti, film

2.05 Satelitski program

6.15 Siti

6.25 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.45 Sportisimo

6.50 Vrijeme

7.00 Srce u plamenu, serija

7.50 A sada Zijah

8.00 Vila Marija, serija

9.00 Balkan net

10.45 Vrijeme

11.00 Marijana, serija

11.50 A sada Zijah

11.55 Vrijeme

12.10 Mu}ke, serija

13.00 Bistri Edi, serija

14.10 Alo, alo, serija

14.50 Skrivena kamera

14.55 A sada Zijah

15.05 Izi

15.25 Sarajevo na liniji

15.35 Sportisimo

15.40 Mejd in Bawa Luka

15.50 Vrijeme

15.55 Skrivena kamera

16.10 Srce u plamenu, serija

17.00 Mu}ke, serija

18.15 Mejd in Bawa Luka

18.25 Sarajevo na liniji

18.30 Vrijeme

18.35 Vila Marija, serija

19.25 Bistri Edi, serija

20.10 A sada Zijah

20.15 Skrivena kamera

20.30 Marijana, serija

21.20 Svijet no}i, film

23.00 Alo, alo, serija

23.30 ^uvari pla`e, serija

00.25 A sada Zijah

00.35 Siti

00.45 Sarajevo na liniji

00.55 Mejd in Bawa Luka

1.05 Sportisimo

1.15 Salon 4, film

3.00 Bistri Edi, serija

4.00 Gold ekspres

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Arsenal

15.55 Telefakt

16.35 Muzi~ki program

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.15 Nije srpski }utati

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

9.05 Ukradeno srce, serija

10.05 22 ~asa

10.35 Krug

10.45 Crtani film

11.10 Svi na{i dani, serija

12.00 Drevni ratnici

12.50 Mejd in, emisija o

privredi

13.35 Vrele gume

14.10 Biseri

14.50 Stil

15.55 Telefakt

16.25 Svi na{i dani, serija

17.10 Skrivena kamera

17.45 Vremenko

18.00 BEL dan

18.15 Vrijeme

18.25 Mobile

18.55 Telefakt

19.30 Crtani film

20.00 Ukradeno srce, serija

21.00 BEL tribina

22.00 22 ~asa

22.40 Krug

23.00 Trend seter

23.55 Telefakt

00.30 Glas Amerike

9.35 Kraq sto~ara, serija

10.25 Horoskop

10.35 Me|unarodni pres-

centar

11.00 [irli Holms, serija

12.00 Film

14.00 Nova zemqa, serija

15.00 Pri~e iz Japana

16.10 [irli Holms, serija

16.50 Horoskop

17.00 Doboj danas

17.50 Kraq sto~ara, serija

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.10 Sport kafe

20.15 Nova zemqa, serija

21.00 TV gost

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Pravo na jug, serija

23.30 Horoskop

23.40 Razgoli}eni, serija

--- Program RTS

6.00 Vijesti RTS

6.05 Jutarwi program RTS

9.00 Vijesti RTS

9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

10.00 Svijet

10.15 Luka ~uda, serija

11.15 Kulturni mozaik

12.00 Radio na TV

13.15 Fokus

14.15 Xuboks

15.00 @eqoteka

16.00 Bez predrasuda

16.45 [arene ka`e

17.00 Luka ~uda, serija

18.00 Svijet

18.15 Folk 10

19.30 Dnevnik RTS

20.30 Hronika

21.00 Doktor u va{oj ku}i

22.15 Va{a `eqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

14.00 Najava programa

14.02 Hit dana

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Krivica, serija

15.50 Portal

16.00 Gradovi i regije svijeta,

reporta`a

16.30 DW tajm

17.10 OSM kafe

18.20 Horoskop

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.10 [ef sale

21.45 Krivica, serija

23.00 Mongolija, reporta`a

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni dan

00.00 Najava programa za sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

12.45 Bio jednom jedan

Dnevnik

13.00 BHT vijesti

13.15 Muzika

14.30 Pregled Lige

{ampiona

15.30 BHT SAT

18.00 Gle~er, serija

18.45 Program za djecu

19.00 BHT vijesti

19.30 Tim snova, serija

20.00 Po{teno govore}i

21.00 Kako Xim ka`e, serija

21.30 Dok. program

22.00 BHT vijesti

22.35 Muzika

23.05 Ni na ~ijoj zemqi,

film

00.50 Bio jednom jedan

Dnevnik

1.05 BHT vijesti

6.30 Osveta qubavi, serija

7.10 Anastazija, serija

7.55 Voqeni doktor

Martini, serija

8.55 Simpsonovi, serija

9.20 Sabrina, mala

vje{tica, serija

9.45 Rozen, serija

10.10 Bra~ne vode, serija

10.35 Dadiqa, serija

11.00 Sawa, {ou

11.55 Zabrawena qubav,

serija

12.25 Anastazija, serija

13.10 Osveta qubavi, serija

14.00 Voqeni doktor

Martini, serija

14.50 Eksploziv

15.25 Simpsonovi, serija

15.50 Sabrina, mala

vje{tica, serija

16.15 Rozen, serija

16.35 Bra~ne vode, serija

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

6.00 TV slagalica

7.00 Jutarwi program

9.30 Hag - Su|ewe

Slobodanu

Milo{evi}u

--- [kola ju~e, danas,

sutra

--- Ra~unar, moj

prijateq

--- Hag - Su|ewe

Slobodanu

Milo{evi}u

14.20 Hrabri otac Huan,

serija

15.10 Pe~at

16.00 Simoni i Baldini,

serija

16.30 Srpska danas

16.55 Fudbal: Dwepar -

Partizan, prenos

19.00 Koke lijolomke,

crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Ko{arka - Evroliga:

Barselona - CSKA,

prenos

22.30 Lo{e djevojke,

serija

23.25 Vijesti

23.30 Sport

23.35 Sofijin izbor,

film

--- Vijesti

Sofijin izbor23.35RT RS

Uloge: Meril Strip,

Kevin Klajn

Tragi~na pri~a o qubavi jednog pisca pre-

ma `rtvi holokausta. Sofi je pre`ivjela naci-

sti~ke koncentracione logore i prona{la je

razlog za `ivot u Xonatanu, ameri~kom Jevreju

opsjednutim holokaustom. Oni postaju prijate-

qi sa mladim piscem iz Wujorku. Ali, Sofina

i Xonatanova sre}a postaje ugro`ena wenim du-

hovima iz pro{losti i wegovim opsesijama. ¥

Uloge: Xon Sevix,

Barbara Sukova, Nik Digman

Porodica se seli u svoj novi dom. Ali, ubrzo

po useqewu, shvataju da u wihovoj novoj ku}i ne-

ko ve} ̀ ivi. Ovo je jeftini klasi~ni horor, u ko-

jem je u svakom trenutku neko tu, prisutan i po-

smatra. ¥

Uloge: Marija Gracija Ku}inota, Nensi Brili

Radwa je smje{tena u salonu qepote, koji je ra-

nije bio berbernica, ~iji je vlasnik Armando iz-

nenada umro. Za sobom je ostavio dva sina, `enu, go-

milu dugova i trudnu qubavnicu, Albanku. Bila je

to tragedija za wegovu porodicu, ali i za mladu Al-

banku. Ipak, wegova udovica Ana pokazuje izuzet-

nu hrabrost i preduzimqivost i pretvara berber-

nicu u salon qepote za `ene, kako bogate, tako i siroma{ne. Ova

pri~a nam predstavqa `ivote svih likova koji rade u salonu i ko-

ji ga posje}uju. To je wihov svijet i tu im je lak{e da budu ono {to

zaista jesu. ¥

Uloge: Harvi Kajtel, An|ela Molina

Osamdesetih godina, tajna slu`ba diktatora u

Ju`noj Americi, sakupila je grupu protivnika re-

`ima: studenta, zaqubqenika u boks, kuvara homo-

seksualca, razo~aranog lektora, radnika koji obo-

`ava bolero i brija~a koji voli tango. Zatvoreni-

ci su odvedeni na napu{tenu `eqezni~ku stanicu

"Ni~ija zemqa# gdje su povjereni vojsci na ~uvawe.

Uz pomo} dvoje avanturista i lijepe djevojke, zato~enici planira-

ju bijeg koji }e biti nezaboravan za wihove goni~e i one koji su

osjetili istinski duh slobode. ¥

Uloge: Mel Gibson,

Robert Dauni Xunior

Poslije gubqewa dozvole za letewe, Bili od-

lazi u Vijetnam. Tamo upada u grupu pilota koji

su jo{ lu|i od wega. Postaje prijateq sa Xinom

Rajanom koji krijum~ari oru`je. ¥

Uloge: Majkl Kiton,

Endi Mekdauel

Dag Kini, ~ovjek sa previ{e obaveza, po~i-

we da popu{ta pod velikim pritiskom i vi{e

ne mo`e da kontroli{e svoje pona{awe. Doktor

Oven Lids nudi veoma neobi~no rje{ewe za we-

gov problem - klonirawe. ¥

Uloge: Qubi{a Samarxi}, Branko Vidakovi}

Osamnaestogodi{wi mladi} `ivi u Savama-

li, ozlogla{enom kraju Beograda. U Evropi se te,

1936. godine, osje}a opasnost od predstoje}eg svjet-

skog sukoba. U uzburkanom ambijentu Savamale

sukobqavaju se razli~ite strasti, a naslu}uje se

da su krvavi {trajkovi samo uvod u glavnu borbu.

Mladi} poku{ava da iza|e iz sku~enih okvira si-

rotiwskog ̀ ivota i da se do~epa "boqeg dru{tva#.

Zaqubquje se, crta stripove, a Savamala mu nudi

bijedu svakodnevice, svijet kriminalaca, kockara, anarhista, pjevaq-

ki, propalih pjesnika. ¥

Uloge: Beatriz Luengo, Monika Kruz

Xonatan, Lolin ro|ak iz Francu-

ske, dolazi u posjetu. Strogi Marijano

se opet vra}a u {kolu. Prvo {to radi

jeste da kritikuje profesore zbog toga

{to, kao i obi~no, nisu bili organizo-

vani i nisu vodili ta~nu evidenciju o iz-

ostancima s ~asova. Alisija je saznala

da je Irene spavala s Horaciom i to wihovo prijateqstvo dovodi u

pitawe. Eva ima problema sa studentima jer je isuvi{e nesigurna u

sebe. ¥

Uloge: Moli Prajs, Kobi Bel

Tokom istrage pucwave policajcima se predsta-

vqaju dokazi prema kojima je Ros ubijen slu~ajno.

Karlos saznaje da je Vangi mrtva i da je mo`da on

otac bebe koju je wena sestra ostavila. Na prvu go-

di{wicu Bobijeve smrti Kim se sva|a s Ximijem zbog svoje posjete

s Xoijem. Doka posje}uje otac biv{eg pacijenta ~ija je povreda mo-

`da izazvana Dokovom gre{kom tokom lije~ewa. ¥

Uloge: Xim Belu{i, Kortni Torn Smit

Dana nastupa u popularnom {ou "Ne`e-

wa#. Da bi osvojila najpo`eqnijeg ne`ewu,

mora}e postupati prema Ximovim savjeti-

ma. Ali, kada je ne`ewa do{ao kod wih na

ve~eru, Endi i Xim shvataju da on nije pra-

vi mu{karac za Danu i ~ine sve kako ne`e-

wa ne bi izabrao wu. ¥

Salon 41.15PINK - BH

Svijet no}i21.20PINK - BH

Ni na ~ijoj zemqi23.05BHT 1

Er Amerika22.00TV PINK

Savamala14.00BK

^etvorica kao jedan20.45RTS 1

Kako Xim ka`e21.00BHT 1

Tre}a smjena20.00ATV

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

~etvrtak, 24. februar 2005.PROGRAM30

S E R I J S K I P R O G R A MKorak naprijed18.05ATV

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

17.00 Dadiqa, serija

17.30 Sawa, {ou

18.30 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv

19.45 Zabrawena qubav,

serija

20.15 Mijewam `enu

21.05 Vrijeme zmajeva

22.45 Kobra 11, serija

23.35 Vijesti

23.40 Prijateq na kvadrat

00.45 Nestali, serija

1.30 Tragovi zlo~ina, serija

2.20 Kobra 11, serija

3.10 Eksploziv

5.30 Vila Marija, serija

7.00 Pozori{te Reja

Bredberija, serija

7.30 Qubav je kocka, serija

8.30 Pokemoni, animirana

serija

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.00 Skrivene strasti,

serija

11.00 Zato~enica qubavi,

serija

12.05 Nikad izvini

12.10 Sportisimo

12.15 Qepota, zdravqe i jo{

pone{to

14.05 Sav taj Pink

15.45 Hit dana

16.05 Nikad izvini

16.10 Sportisimo

16.15 Vila Marija, serija

17.05 Zato~enica qubavi,

serija

18.00 Srce u plamenu, serija

19.00 Sportisimo

19.20 Pokemoni, animirana

serija

20.00 Qubav je kocka, serija

21.05 Pravo lice, kviz

22.00 Er Amerika, film

00.40 @ad, film

6.10 Jutarwi program

9.00 Vijesti

9.05 U zdravom tijelu

9.15 Kuvati srcem

9.35 Slagalica

10.05 Obrazovna serija

11.05 Advokat za{titnik,

serija

12.00 Dnevnik 1

12.30 Zaqubqene `ene,

serija (r)

13.30 Kulturni nokaut

14.10 Gra|ani i vlada

15.10 Crna hronika, serija

16.05 "48 sati - svadba#, {ou

program

17.00 Dnevnik 2

17.25 Sportska prognoza

17.45 Okno, informativni

magazin

18.05 Porodi~no blago,

serija

19.30 Dnevnik 3

20.05 U ordinaciji,

TV komedija

20.45 ^etvorica kao jedan,

film

23.05 Mjesto zlo~ina, serija

00.00 Dnevnik 4

00.15 Dobri sin, film

2.20 Repriza dnevnog p

programa

6.00 Koncert za dobro jutro

8.00 Marseliwo animirana

serija

9.00 Ja~a od sudbine, serija

10.00 [kolski program

12.00 Muzi~ki program

12.30 Dokumentarna serija

13.00 Netaknuta priroda

13.45 Kuvati srcem

14.00 Film

15.30 PC TV

16.00 Ovo je Srbija

17.00 Fudbal: Dwepar -

Partizan, prenos

17.30 Bunga banga re

18.00 Beogradska hronika

19.00 Marseliwo, animirana

serija

19.30 Dnevnik

20.00 Metropolis

20.25 Festili{te, hronika

festa

20.55 Fudbal: Benfika -

CSKA, prenos

22.55 Nau~ni program

23.20 Ekologija

00.00 Milenijum, serija

1.15 Repriza dnevnog

programa

6.00 Zabrawena qubav,

serija

7.00 Budilnik

10.00 Crtani film

11.00 Jelena, serija

12.05 Lopta

12.15 Prije i poslije

12.45 Netvork

14.00 Savamala, film

15.55 Telefakt

16.10 Ru`na Beti, serija

17.00 Crtani film

18.00 Jelena, serija

18.55 Telefakt

19.50 Lopta

20.00 Suo~avawe

21.30 Mo`e biti samo jedan

22.30 Biseri

23.20 Putopisni serijal

23.55 Telefakt

00.10 Lopta

00.15 Glas Amerike

1.00 Zabrawena qubav,

serija

2.00 Diskaveri

3.00 Repriza dnevnog

programa

7.00 Nova kids

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Digimoni

--- Supercure

--- Harvi Tuns

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Digimoni

--- Supercure

9.55 Uqez, serija

10.40 Izlog strasti, serija

11.10 Qubav bez grijeha,

serija

12.00 Zato~enica, serija

13.00 [ou

13.55 Svis Toni, serija

14.20 Lude 70-e, serija

14.45 Futurama, serija

15.10 Um o`ewenog

mu{karca, serija

15.45 Zato~enica, serija

16.45 Qubav bez grijeha,

serija

17.35 Vijesti

17.40 Izlog strasti, serija

18.10 Uqez, serija

19.00 24 sata

19.50 Laku no}, Hrvatska

20.00 Pet minuta slave

21.00 Doma}ice, serija

22.00 Kevin Hil, serija

22.30 Sedam najgorih, film

00.15 Ko{arka - Evroliga

2.00 Laku no}, Hrvatska

6.30 Dobro jutro, Hrvatska

9.15 Lugarnica, serija

10.00 Vijesti

10.05 Putovawe oko svijeta

10.55 Radoznali vrtlari

11.25 Najboqi

12.00 Dnevnik

12.30 Sedam `ena, serija

13.20 Maja, {ou

14.00 Vijesti

14.10 Karen Sisko, serija

14.55 Slobodna zona

15.05 Betmen, serija

15.30 Nora fora

16.00 Hrvatska danas

16.20 @ivot u`ivo

17.00 Vijesti

17.10 @ivot u`ivo

17.55 Najslabija karika

18.40 Vila Marija, serija

19.30 Dnevnik

20.05 Ko `eli biti

milioner?

21.10 Brisani prostor

22.05 Emisija iz kulture

22.40 Otvoreno

23.35 Dnevnik

23.50 Grimizna pisma, serija

1.30 Putovawe oko svijeta

2.20 Brisani prostor

3.10 Emisija iz kulture

3.40 Slobodna zona

3.50 Poslovni klub

4.20 Evropa i mi

4.35 Slobodna zona

4.50 Maja, {ou

5.25 Sedam `ena, serija

8.00 Program za djecu

10.30 Sjednica hrvatskog

parlamenta

13.35 Rodbina, serija

14.00 Obrazovni program

15.00 Sjednica hrvatskog

parlamenta

16.30 Vijesti za gluve

16.40 Pleme, serija

17.30 CIA, serija

18.20 @upanijska panorama

18.45 Poslovni klub

19.15 Evropa i mi

19.30 Muzi~ka TV

20.05 Kome zvoni Dora?

20.35 Zapadno krilo, serija

21.25 U redu, serija

21.55 Vijesti

22.10 Oz, serija

23.05 Boja no}i, film

1.20 Karen Sisko, serija

2.05 U redu, serija

2.35 Rodbina, serija

3.00 Zapadno krilo, serija

6.30 The best of OBN

7.45 Pokemoni, animirana

serija

9.00 Animirani filmovi

10.00 To sam ja, {ou

12.10 Izlog strasti, serija

12.40 Sumwa, serija

13.55 To sam ja, {ou

14.10 Jelena, serija

15.00 Taksistkiwa, serija

15.30 [aka Zulu, serija

16.30 Kubiks, serija

16.30 Animirana serija

17.00 To sam ja, {ou

17.30 Izlog strasti, serija

18.00 Sumwa, serija

18.55 To sam ja, {ou

19.15 Muzi~ki program

20.00 Jelena, serija

21.00 Telering

22.00 To sam ja, {ou

22.25 Xeri Springer {ou

23.10 To sam ja, {ou

00.15 Vil i Grejs, serija

00.40 Jelena, serija

1.20 Repriza programa

8.30 Akrobatsko skijawe, 9.00 Trijal (Barselona, 10.00 Fudbal - Kup UE-

FA, 11.30 Nordijska kombinacija, 12.15 Kros kantri, 14.30 Tenis (Doha),

15.45 Ski skokovi, 17.00 Fudbal - Kup UEFA, 18.00 Kros kantri, 19.30 Ski

skokovi, 20.45 Fudbal: Okser - Ajaks, 22.45 Fudbal - Kup UEFA, 00.15

Sportske vijesti, 00.30 Fudbal - Liga {ampiona, pregled.

6.00 Formula 1, dokumentacija, 8.30 Motobajk, 9.00 Sportski kviz, 13.30

Spektakularne scene, 14.00 Automagazin, 15.00 Sportski kviz, 17.00 Ko-

{arka NBA: Hjuston - Sijetl, 18.00 Fudbalske vijesti, 18.20 Fudbal: AZ

Alkmar - Ahen, kup UEFA, 20.45 Bilijar (Engleska), 23.00 Sportski kviz,

00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture Roberta Hanta, 9.30 Motor je ro|en, 10.00 Pustiwski paco-

vi, 11.00 Ekstremni in`ewering, 12.00 Tajne mra~nog doba, 13.00 Za{to

tajne slu`be grije{e?, 14.00 Avioni 21. vijeka, 15.00 Norve{ka nacisti~-

ka tajna, 16.00 Rimski Koloseum, 17.00 Avanture Roberta Hanta, 17.30 Opa-

sno pecawe, 18.00 Ekstremne ma{ine, 19.00 Poplavqene kapije u Veneci-

ji, 20.00 Hitlerove `ene, 21.00 Spoqne ubice, 22.00 Frst i Kenedi, 23.00

Preru{eni teror, 00.00 Smrtonosna meta, 1.00 Pustiwski pacovi.

7.45 Bez vremena, film, 9.30 Zvijezda vodiqa, film, 11.15 Misterije oca

Daulinga, serija, 12.00 Meklaudove k}erke, serija, 13.00 Dejvid Koper-

fild, serija, 14.45 Bez vremena, film, 16.30 Zvijezda vodiqa, film, 18.15

Xejson i Argonauti, serija, 20.00 Meklaudove k}erke, serija, 21.00 Odje-

qewe, serija, 22.00 Xordanino raskr{}e, serija, 23.00 Ispravqive gre{ke,

film.

6.45 Jutarwi program, 11.35 Kulinarski recepti, 14.15 Gostiona, {ou,

15.05 La Signora in gialloo, serija, 15.50 La vita in diretta, 18.40 "L'eredita#,

kviz, 20.00 TV dnevnik, 20.30 Le tre scimmiette, varijete, 21.00 Orgoglio: Ca-pitolo secondo, serija, 23.20 Porta a porta, magazin aktuelnosti.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Ed i Edi, 7.15 Xoni

Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratorija,

9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bra-

vo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looneytoons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05

Ed, Ed i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55

Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: KidsNext door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvi-

jezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00

Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom

i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30

Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fiz-zle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,

11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Planet VI-VA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 PlanetVIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat., 17.30

Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30 Spe-cial 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show,

21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00

Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,

9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00

Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00

Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Exclu-siv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten,

20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania, 21.45

Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 Nachtjour-nal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30

World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Internati-onal, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00

World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,

23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00

World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flashback,14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 15.00Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer'sTalk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan),17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-

jork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz,

Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk,22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi,2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 Mo-del Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao

Paulo, Wujork, London, Milan).

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.00 Vijesti

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Sport

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwi dnevnik

19.15 Muzi~ki intermeco

19.30 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Higijena `ivota

21.00 Najsvjetlije stranice

umjetni~ke muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Starogradska sje}awa

i muzika

23.00 Osje}awa

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Oaza (r)

1.00 Muzi~ka za laku no}

2.00 Muzi~ki program

3.05 Najsvjetlije stranice

umjetni~ke muzike (r)

4.00 Muzi~ki progra

5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor,

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9;

S. Sarajevo - 88,7; Trebiwe -

92,8; Han Pijesak - 90,3; Srbi-

we - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

~etvrtak, 24. februar 2005. PROGRAM 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

Ovan 21.3-20.4.

Povoqnu priliku na poslovnoj sce-

ni naj~e{}e procjewujete na osno-

vu wene prakti~ne primjene ili

upotrebne vrijednosti. Interesuju

vas konkretni rezultati, a ne ne~ija pri~a

ili velika obe}awa bez pokri}a. Budite

uporni u svojim namjerama. U susretu sa vo-

qenom osobom uz svo uva`avawe razuma, tre-

ba da pratite i svoj unutra{wi glas ili im-

puls. Opustite se od napornih situacija, pri-

ja}e vam {etwa ili boravak u prirodi.

Bik 21.4-20.5.

Imate lo{ predosje}aj u i{~eki-

vawu na ne~iji odgovor ili na za-

vr{ni rasplet na poslovnoj sce-

ni. Izbjegavajte sumwive ponude i

poslovne pregovore sa nepoznatim osoba-

ma. Nema potrebe da rizikujete u bilo ko-

jem pogledu. Postoji osoba koja iskreno bri-

ne o va{im emotivnim potrebama, planiraj-

te susret ili romanti~nu zabavu udvoje.

Podsti~ite kod sebe pozitivno raspolo`e-

we.

Blizanci 21.5-20.6.

Zakqu~ujete da okolina nema do-

voqno razumijevawa za va{a in-

teresovawa. Budite dovoqno str-

pqivi, nema razloga da rasu|ujete na osno-

vu prvog utiska. Sa~ekajte da vam neko

zvani~no saop{ti svoju odluku o saradwi.

Ne mo`ete lako da de{ifrujete ne~iju po-

ruku i emotivne namjere. Iznena|ewa su

mogu}a u razli~itim pravcima. Izbjega-

vajte stresne situacije, opustite se.

Rak 21.6-20.7.

Neko osporava va{e ideje, ne-

mojte dozvoliti da se trenutna

situacija lo{e odra`ava na va-

{u koncentraciju. Potrebna vam

je pozitivna orijentacija i boqi smisao

za poslovnim pregovarawem. Ponekad

suvi{e impulsivno izra`avate svoje ne-

godovawe pred voqenom osobom, nedo-

staju vam takti~nost i strpqewe. Va-

`no je da sa~uvate svoje pozitivno ras-

polo`ewe.

Lav 21.7-21.8.

Djelujete zabrinuto jer okolina

nema dovoqno sluha da prihva-

ti va{e ideje. Zbog razli~itih

poslovnih interesovawa i pra-

vila koja name}e jedna uticajna osoba,

morate da prihvatite kompromisno rje-

{ewe. U odnosu sa voqenom osobom izbje-

gavajte raspravu. Pretjerujete u svojim

zamjerkama, nije sve onako kao {to vam

se ~ini. Prija}e vam vi{e ~asova zdra-

vog sna, obratite pa`wu na svoje snove.

Djevica 22.8-22.9.

Nema potrebe da tra`ite novu

olak{icu ili zaobilazno rje-

{ewe. Posao koji vas zamara

treba zavr{iti u najkra}em ro-

ku i bez nadmudrivawa u dijalogu sa sa-

radnicima. Uvijek postoji dobro rje{e-

we. Imate utisak da partner po smi{qe-

nom scenariju prikriva istinu i to do-

datno uti~e na va{e neraspolo`ewe.

Ipak, svako zagovara stil koji najboqe

poznaje. Va`no je da se opustite u pri-

jatnom dru{tvu.

Ribe 19.2-20.3.

Va`no je da opravdate svoj poslov-

ni ugled u susretu sa saradnicima.

Ponekad razli~ite obaveze pred-

stavqaju veliki teret, ali ne mo`e-

te imati ubjedqivo opravdawe ili izgovor.

Podsti~ite kod sebe ve}u odgovornost. U po-

rodi~nom ̀ ivotu poka`ite da imate dovoq-

no povjerewa u ne~ije namjere. Svima je po-

trebna emotivna podr{ka i podsticaj. Obra-

tite pa`wu na pravilniji na~in ishrane.

Vodolija 20.1-18.2.

Pohvale koje dobijate od saradnika

djeluju podsticajno i obavezuju}e.

Poku{avate da uskladite razli~i-

te poslovne obaveze, ali ne mo`e-

te da ispunite sve zahtjeve. Potrebna vam je

boqa selekcija u poslovnim kontaktima. Po-

svetite dovoqno pa`we jednoj bliskoj oso-

bi. Nema razloga da trpite emotivni poraz

i da se zavaravate la`nim nadama. Izbjega-

vajte situacije koje vas psihi~ki uznemira-

vaju.

Jarac 21.12-19.1.

Potrebno je da se dogovorite sa

saradnicima oko uva`avawa razli-

~itih poslovnih interesovawa,

upotrijebite svoje diplomatske

manire. Potrudite se da po{tujete svoj dio

obaveza i nemojte zanemariti ne~iju kri-

tizersku narav. Pri`eqkuje emotivno zbli-

`avawe, ali postoje komplikacije koje vas

usporavaju. Va`no je da imate dobru ideju

i jaku voqu. Podsti~ite kod sebe vedar duh

i dobro raspolo`ewe.

Strijelac 23.11-20.12.

Ideja ili rje{ewe koje ste oda-

brali, predstavqa dobar poslovni

izbor. Potrebno je da se anga`u-

jete na razli~itim stranama i da

doka`ete svoje prakti~ne sposobnosti na

djelu. Raduju vas promjene u privatnom `i-

votu, partner u vama podsti~e tople emo-

cije koje vam nedostaju. Emotivna bliskost

je stawe koje vas ponovo vra}a u ravnote-

`u. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj

formi.

[korpija 23.10-22.11.

Neko vas navodi na pogre{an izbor

poslovne teme. Postoje stvari koje

~inite u tajnosti i to se lo{e od-

ra`ava na va{u koncentraciju. Ne

mo`ete zavaravati saradnike pri~om koja im-

ponuje va{oj sujeti i zanemariti ne~iju o{tro-

umnost. Djelujete uznemireno, zatra`ite ne-

~iji opro{taj i izbjegavajte emotivno rival-

stvo. Kontroli{ite svoje impulse. Napravi-

te kra}i predah od radnih obaveza, prija}e

vam relaksacija uz omiqeni hobi.

DNEVNI

Neko u vama podsti~e radoznalost

duha i `equ za novim saznawem.

Prihvatite korisnu ideju koja pro-

{iruje va{e poslovne mogu}nosti.

Va`no je da sa~uvate dobar odnos sa sarad-

nicima na razli~itim stranama. Umijete da

osvojite ne~ije simpatije, nemojte dozvoli-

ti da vam nedostaje ma{tovitost ili inspi-

racija. Partner vas pa`qivo posmatra. U~i-

nite ne{to u prilog qep{em izgledu, to }e

vas ispuniti pozitivnim raspolo`ewem.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

Salata sa kukuruzomi kuvanim jajima

Sastojci:

2-3 svje`a krastavca2-3 tvrdo kuvana jajeta

200 grama kukuruza ({e}erac)par listova zelene salate2 ka{ike majoneza2 ka{ike senfa

malo kopra, ruzmarina i origana, so i bibermalo vinskog sir}eta i uqa

Priprema:

Prvo napraviti preliv: pomije{ati majonez,senf, za~ine, malo vinskog sir}eta i uqa. Natawir za servi-rawe slo`iti lis-tove zelene salate,staviti kukuruz,isjeckana kuvanajaja, svje`e kras-tavce isje~ene nakolutove i preli-ti prethodno pri-premqenim pre-livom.

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

KADA neko pomene strip, ve}i-

ni na pamet padnu "Zagor#, "Veli-

ki Blek#, "Marti Misterija#,

"Alan Ford#, "Mister No#, "Kape-

tan Mark#... Niko i ne zna za na{e

crta~e stripova, a i ako postoje ni-

su uspjeli da se izbore za mjesto u

moru stripova koji dolaze iz Ame-

rike, Velike Britanije, Italije...

Dvadesetogodi{wi Zoran Jo-

vi~i} iz Mrkowi}a od djetiwstva

se bavi crtawem stripova, a sve je

to po~elo, ka`e, kao revolt jednog

dje~aka da na{u istoriju prika`e

{iroj javnosti.

- Na{a djeca kroz stripove u~e

o ameri~koj i britanskoj istoriji,

o wihovim junacima, za na{e ~uju

na ~asovima istorije i to je to.

Zbog toga mi je `eqa da objavim

svoj strip, koji je zasnovan na srp-

skoj istoriji - ka`e Jovi~i}.

Bojanke za wega nisu bile sa-

mo tu da bude stavqena boja na kon-

ture nekih likova, ve} su mu slu`i-

le kao modeli da izvje`ba ruku i

stvori svoje likove kojima je ka-

snije dodavao pri~u.

Korice {kolskih kwiga nisu

ostajale bijele, punio ih je svojim

crte`ima, a wegov talenat primi-

jetio je nastavnik likovnog u osnov-

noj {koli i trudio se samo da pot-

pomogne wegovom talentu.

- Zahvaquju}i wemu, nisam ugu-

{io svoj talenat jer sam imao we-

govu podr{ku, a i kolegama {kole

sam "pomagao# da dobiju dobru ocje-

nu iz likovnog - dodaje Jovi~i}.

Inspiraciju nalazi u istorij-

skim doga|ajima koje crpi iz narod-

nih pjesama objediwenih u kwizi

"Srpski vitezovi#.

- Zavr{avam strip "Dan bijesa#

koji je inspirisan drugom bitkom

srpske i turske vojske

na Plo~niku. Strip

prati dva viteza, srp-

skog i turskog, od toga

kako se pripremaju za

ovu bitku, pa sve do wi-

hovog "sudara# na boj-

nom poqu - ka`e Jovi-

~i}.

Pored toga, ve} je zavr{io

strip u koji je preslikana pjesma

"Na bojnom poqu# grupe "Beograd-

ski sindikat#.

- Rije~i ove pjesme slikovito

opisuju jednu od bitaka srpskih vi-

tezova. Planiram da "Beogradskom

sindikatu# po{aqem svoj rad, ~isto

da ih upoznam sa onim {ta sam

uradio - veli Jovi~i}.

U Republici Srpskoj, ka-

`e, niko ne izdaje stripove, pa

}e izdava~a potra`iti u Be-

ogradu.

Pored crtawa po papiru,

mnoge kafi}e u Mrkowi} Gra-

du krase wegova djela. Ve}i-

nom su to pejza`i ra|eni sa

mnogo tehnika.

Jovi~i} je zavr{io sredwu ve-

terinarsku {kolu, jer ka`e da je to

bila ̀ eqa jednog dje~aka koji voli

`ivotiwe. Sada planira da upi{e

Likovnu akademiju u Novom Sadu i

svoj talenat dokumentuje diplomom.

¥ D. POPOVI]

ROBOT "HUBO"

MO@E SVE

Ple{e

i igraPRVI humanoidni robot

"Hubo#, rezultat jednogodi-

{weg truda ju`nokorejskih na-

u~nika, pokazao je jo{ poneku

svoju vje{tinu na promociji u

Institutu za napredne nauke i

tehnologije. Hubo, visok 125

centimetara i te`ak 55 kilo-

grama, mo`e da ple{e i da igra

razne igrice sa qudima.

¥ (Rojters)

ZORAN JOVI^I], CRTA^ STRIPOVA

VITEZ OD OLOVKE Zoran inspiraciju nalazi u istorijskim doga|ajima

koje crpi iz narodnih pjesama objediwenih

u kwizi "Srpski vitezovi"

Neki od Jovi~i}evih

likova

PRVI ZBOG

KOWAZoran Jovi~i}

je 2002. godine na

svjetskom takmi~e-

wu crta~a stripa u Sloveniji u konku-

renciji od 43 hiqade u~esnika osvo-

jio prvo mjesto u kategoriji od 15 do

20 godina starosti.

Tada je bio u~enik veterinarske

{kole, a tema je bila kow.

Konkurs za ovo takmi~ewe prona-

{ao je u "Glasu Srpske#.

POGLED

IZBLIZA

BESKU]NICI na

ulicama ju`nokorejskog

lu~kog grada Pusana mo-

gu se pohvaliti najnovi-

jom trendovskom odje}om

ve}ine poznatih kreator-

skih imena. U pitawu je

poklon lokalne polici-

je.

Naime, poslije re-

kordne zapqene falsifi-

kovane odje}e korejska ca-

rina na{la se u posjedu

3.500 jakni, bluza, ko{uqa

i pantalona po najnovijoj

modi, koje su mogli samo

uni{titi - prodaja na auk-

ciji nije dolazila u ob-

zir. Ali, {tedqivi Ko-

rejci nisu htjeli da toli-

ka "skupa# odje}a propad-

ne, pa se dr`avno tu`i-

la{tvo dosjetilo jedin-

stvenog rje{ewa.

Uz dopu{tewe veli-

kih modnih ku}a, vlasni-

ka falsifikovanih mar-

ki, odje}a je razdijeqena

pusanskim besku}nicima.

- Nadamo se da }e ovo

biti od pomo}i siroma-

sima, kojima u ova te{ka

vremena pomo} zaista tre-

ba. I daqe }emo tra`iti

na~ine da razdijelimo

odje}u, jer nam to {tedi

tro{kove uni{tavawa za-

plijewene robe - rekao je

predstavnik vlasti, koji

je najavio da }e takve ak-

cije biti nastavqene.

A {ta ka`u sami bes-

ku}nici? Uglavnom su

odu{evqeni, kao jedan od

prosjaka, koji je zatra`io

da ostane anoniman:

- Ba{ me briga za

kvalitet odje}e, ali ovi

dezeni su zaista u tren-

du. ¥

EKSPERTI za umjetnost i

konzervativni sve{tenici pri-

premaju jednu vrstu su|ewa ni-

kom drugom nego - Leonardu da

Vin~iju. Povod je famozni Da

Vin~ijev kod i mnogobrojni po-

{tovaoci istoimenog bestsele-

ra koji smatraju da su podaci u

toj kwizi ta~ni i sveti kao je-

van|eqa.

Tribunal sastavqen od cr-

kvenih i svjetovnih predstavni-

ka ima}e za zadatak da razdvoje

istinu od stvarnosti. U tome }e

im mo`da pomo}i i Da Vin~ije-

vi rukopisi (na slici) koji se ~u-

vaju u wegovom muzeju u Palati

"Ucijeli# u italijanskom gradu

Vin~iju.

¥ (AP)

[TEDQIVI JU@NOKOREJCI

Prosjaci u skupoj odje}i

ITALIJA

Tribunal za

Da Vin~ija

BAWA LUKA - Umjesto da raz-

vijaju dobre sportske odnose i da se

raduju {to je spasen Fudbalski klub

Borac, pojedinci se stavqaju iznad

sportskog i op{teg interesa, stoji

izme|u ostalog u saop{tewu kluba sa

Gradskog stadiona.

U pismu koje je upu}eno na adre-

su "Glasa Srpske#, povodom proziv-

ku od strane Srpskog ko{arka{kog

kluba "Bawalu~ka pivara# i wenog

predsjednika Slobodana ^ubrila

stoji i sqede}e:

"Sa `aqewem konstatujemo da

sportski radnici iz pomenutog uzor-

nog kolektiva ispoqavaju sebi~nost

koja ima atribute drskosti. Molimo

Vas da se ne upore|ujete sa nama, iz

razloga {to smo se mjesecima bori-

li za egzistenciju i za osnovni qud-

ski status. Mi se nikada nismo na

pozivali na Vas i kada ste tro{ili

milionska sredstva i kada je jedan

Va{ ko{arka{ bio skupqi od cije-

log fudbalskog pogona#.

Na kraju saop{tewa Fudbalskog

kluba Borca isti~e se:

"Da li ste svjesni da takvog spon-

zora kao {to je Bawalu~ka pivara

omalova`avate i odvra}ate od sebe

dio sportske javnosti. Za razliku od

Vas mi `elimo da postanete {ampi-

oni BiH i da se plasirate u Gudjer

ligu. Nas ostavite da nastavimo za-

po~eti posao stvarawa velikog i

uzornog Fudbalskog kluba Borca na

~elu sa gradona~elnikom Dragoqu-

bom Davidovi}em koga neopravdano

prozivate#. ¥

Veqko Loli}:

Prozivke iz "kom{iluka"

FUDBALSKI KLUB BORAC REAGOVAO NA SAOP[TEWE "PIVARA"

Jedan ko{arka{ kao ~itav tim

BEOGRAD - Fudbaleri Parti-

zana ve~eras igraju u Dwepropetrov-

sku svoju utakmicu godine. Iako je

sezona tek po~ela ovakav atribut

za revan{ sa Dweprom nije preten-

ciozan, jer }e dati odgovor na pita-

we da li }e "crno-bijeli# jo{ ma-

lo po`ivjeti na evropskoj sceni

ili }e joj re}i zbogom do jeseni.

- Iako 2:2 na svom terenu nije

bog zna kakav rezultat mislim da

smo pokazali da smo boqi od Ukra-

jinaca. Nadigrali smo ih ali taj

kvalitet treba pokazati u revan{u

da bismo pro{li daqe. Ne obe}avam

golove ali vjerujem u prolaz - rekao

je dvostruki strijelac u prvom, su-

sretu, crnoputi Odita.

Wegov optimizam dijeli i dola-

ze}a zvijezda Simon Vuk~evi}, ko-

ji je prije nedjequ dana po kliza-

vom terenu odu{evio ~itavu svitu

menaxera koji su ga gledali.

- Oni su jaki i izdr`qivi ali

tehnika je na na{oj strani. Teoret-

ski, doma}in je u prednosti, ali sa

malo vi{e sportske sre}e mo`emo

u osminu finala Kupa UEFA. Wi-

hov teren se grije i ima}emo sve

uslove za na{ "sitan vez# - ka`e na-

sqednik Dejana Savi}evi}a, Simon

Vuk~evi}.

Reprezentativac Milivoje

]irkovi} `ali za propu{tenom

{ansom u Beogradu, kada je Parti-

zan bio u prilici da "protivnika

baci na koqena#.

- Primili smo dva naivna gola

i vratili se na po~etak. Znamo ka-

ko treba da igramo u revan{u i pro-

ba}emo da napravimo senzaciju i na-

stavimo takmi~ewe u Evropi - ista-

kao je ]irkovi}.

Pouzdani bek smatra da }e Par-

tizanova igra kratkih pasova, koja

ne odgovara Dwepru, do}i do izra-

`aja u revan{ utakmici, po{to }e

teren biti u mnogo boqem stawu.

- Mislim da imamo tim koji je

sposoban da se ravnopravno bori sa

Ukrajincima. Fudbaleri Dwepra su

visoki, sna`ni, znaju veoma dobro

da igraju u vazdu{nim duelima, ali

mislim da i u tome mo`emo da im pa-

riramo - naglasio je ]irkovi}.

Za kraj rije~ trenera Vladimi-

ra Vermezovi}a koji je uo~i puta

djelovao smireno i optimisti~ki:

- Ne}emo ni{ta mijewati u na-

{oj igri - ni u prilazu ni u sasta-

vu, osim prinudnog izostanka Brno-

vi}a. Imamo koncept i plan, snimi-

li smo Dwepar do detaqa, a dobar te-

ren vaqda }e i}i nama na ruku. Evro-

pa je scena za koju ovi mladi igra-

~i `ive i ne}emo je se lako odre}i.

Utakmica Dwepar - Partizan

po~iwe u 17 ~asova, a glavni sudija

je Helmut Flaj{er iz Wema~ke.

¥ B. MARKOVI]

BAWA LUKA - Do kraja

2005. godine Zakon o sportu na

nivou BiH trebao bi "ugledati

svjetlost dana#. To ja zakqu~e-

no na sastanku odr`anom u zgra-

di Vlade Republike Srpske, ko-

jem su prisustvovali direktor

Republi~kog sekretarijata za

sport i omladinu Neboj{a [vra-

ka, pomo}nik federalnog mini-

stra za sport BiH Mustafa De-

mir, {ef kabineta ministra kul-

ture i sporta BiH Vladimir Ko-

manovi} i kopredsjedavaju}i eks-

pertskog tima za izradu Zakona

o sportu na nivou BiH Rade Sa-

vi}.

- I ovaj sastanak je pokazao da

postoje}i zakoni na nivou enti-

teta imaju dosta zajedni~kih ta-

~aka, tako da ne}e biti te{ko na-

praviti zakon koji }e funkcio-

nisati na nivou BiH. Ono {to je

u ovom trenutku najzna~ajnije re-

}i, jeste da }e Zakonom o sportu

ingerencije saveza ostati na ni-

vou entiteta. To zna~i da dosa-

da{wa organizacija sporta na ni-

vou Republike Srpske i Federa-

cije BiH ne}e biti ugro`ena, jer

je tako predvi|eno Ustavom. Iz-

uzetak je me|unarodna scena na

kojoj }e nastupiti reprezenta-

tivne selekcije - istakao je di-

rektor Republi~kog sekretari-

jata za sport i omladinu Neboj-

{a [vraka.

U Prednacrtu zakona o spor-

tu na nivou BiH jedna od bitnih

ta~aka bi}e kategorizacija spor-

ta, odnosno razdvajawe na ama-

terski, poluprofesionalni i

profesionalni.

- Na{ zadatak je da se to {to

prije uradi, jer time }emo raz-

dvojiti amaterski i vrhunski

sport. Tada }e se ta~no znati u ko-

ju reprezentativnu selekciju ko-

liko sredstava treba ulagati, ko-

ja takmi~ewa su od ve}eg zna~aja

i koliko koji rezultat vrijedi.

Ciq nam je da u {to skorije vri-

jeme na{ sport u svjetskim okvi-

rima posti`e {to boqe rezul-

tate - naglasio je {ef kabineta

ministra kulture i sporta BiH

Vladimir Komanovi}.

Dogovoreno je da se u {to sko-

rije vrijeme odr`i novi sasta-

nak na kojem }e biti usagla{eni

jo{ neki stavovi oko Zakona o

sportu na nivou BiH.

- Nemamo mnogo vremena za

gubqewe, jer `eqa svih nas je da

sport ide naprijed. Ono {to je

najbitnije u ovom trenutku je to

da su sve teze, koje su zajedni~ke,

prihva}ene. Sada ostaje da se Za-

kon o sportu uobli~i i prema

evropskim standardima. Ovaj sa-

stanak je pokazao da sli~no raz-

mi{qamo i vjerujem da }emo do

narednog vi|ewa, koje smo zaka-

zali za kraj marta, biti jo{ bli-

`e Zakonu o sportu na nivou BiH

- istakao je pomo}nik ministra

za sport Mustafa Demir.

¥ D. PA[AGI]

RIO DE @ANEIRO - Fud-

balski sudija u Brazilu suspen-

dovan je po{to je priznao gol ka-

da je lopta proma{ila stativu,

udarila reklame iza gola i vra-

tila se u spoqni dio mre`e.

- Vjerovao sam svom linij-

skom pomo}niku i priznao gol.

Nisam dobro vidio zbog polo`a-

ja u kojem sam bi - rekao je @oze

Fransisko de Oliveira poslije

susreta brazilskog vice{ampio-

na Atletika Paranaensea i Im-

perija koji je zavr{en nerije{e-

nim rezultatom, 2:2.

Incident se desio u 74. minu-

tu utakmice {ampionata dr`a-

ve Parana, pri vo|stvu posqed-

weplasiranog Imperija od 2:1.

Vezni igra~ Atletika, Vilijam,

prihvatio je pas sa desne strane,

ali je proma{io gol sa {est me-

tara. Iznerviran proma{ajem,

Vilijam je pesnicom udario u ze-

mqu, ali na op{te iznena|ewe

svih na stadionu, sudija je poka-

zao na centar.

Vilijam i wegovi saigra~i

su ostali u {oku, ali, naravno,

nisu se bunili protiv takve od-

luke arbitra. Po~eli su da sla-

ve, dok su na drugoj strani fud-

baleri Imperija uzaludno prote-

stovali.

Nekada{wi sudija @oze Ro-

berto Rajt, koji je dijelio prav-

du i na Svjetskim prvenstvima,

kritikovao je pona{awe igra~a

Atletika:

- To je potpuno nemoralno.

Niko se nije radovao dok sudija

nije pokazao na centar. ¥

KOTOR VARO[ - Na~elnik

op{tine Kotor Varo{ Radenko

]upi} uputio je zahtjev Podru~-

nom fudbalskom savezu Bawa Lu-

ka da se planira izgradwa jednog

sportskog terena na podru~ju ovog

grada, od tri koje donira Svjetska

fudbalska organizacija.

U dopisu se isti~e da se pri-

hvataju uslovi donacije FIFA

preko Fudbalskih saveza Repu-

blike Srpske i BiH kao i Pod-

ru~nog saveza i navodi da ova

nerazvijena lokalna zajednica

nije u mogu}nosti da sama izgra-

di sportski teren, posebno kada

se ima u vidu da se kotorvaro{ka

op{tina ubraja me|u 10 najo{te-

}enijih u pro{lom ratu na pod-

ru~ju Srpske.

Osim Fudbalskog kluba

Mladost koji se takmi~i u Dru-

goj ligi RS u ovoj op{tini dje-

luje Rukometni klub Kotor Va-

ro{ koji se takmi~i u Prvoj li-

gi, Ko{arka{ki klub Mladost,

zatim Xudo klub Mladost, Kara-

te klub Ipon i Kik - boks klub

Panter.

U svim kategorijama navede-

nih klubova anga`ovano je vi-

{e od 1.000 ~lanova. Ako se na-

vedenom broju dodaju rekreativ-

ci, te 510 u~enika Sredwo{kol-

skog centra "Nikola Tesla# i

2.345 u~enika osnovnih kola, mo-

`e se zakqu~iti da }e sportski

teren biti vi{estruko iskori-

{}en.

¥ D. K.

FUDBALERI PARTIZANA VE^ERAS PROTIV DWEPRA U UKRAJINI NAPADAJU BEOGRADSKIH 2:2

Teoretski doma}in je u prednosti,

ali sa malo vi{e sportske sre}e

mo`emo u osminu finala

Kupa UEFA, ka`e Simon Vuk~evi}

ENTITETSKE DELEGACIJE USAGLASILE STAVOVE ZA NAPREDAK SPORTA

ZAKON DO KRAJA GODINEDosada{wa organizacija sporta na nivou Republike

Srpske i Federacije BiH ne}e biti ugro`ena, jer je tako

predvi|eno Ustavom, isti~e Neboj{a [vraka

NA UTAKMICI BRAZILSKOG PRVENSTVA

Sudija priznao i proma{aj

ZAHTJEV PODRU^NOM SAVEZU BAWA LUKA

Sportisti `ele teren

GRUBJE[I]Mladi napada~ Partizana Nikola

Grubje{i} smatra da wegov tim ima

snage da pro|e u osminu finala i po-

red nerije{enog rezultata u prvom su-

sretu.

- Zbog veoma te{kog terena u Beo-

gradu nismo mogli da poka`emo sve

{to znamo. Ubije|en sam da }emo u

Ukrajini pokazati pravo lice i da }e-

mo eliminisati Dwepar - rekao je Gru-

bje{i}.

NEPRIJATNOSTPograni~ne vlasti Ukrajine odbi-

le su u prvi mah da dozvole ulazak u ze-

mqu trojici tamnoputih fudbalera

Partizana Boji, Oditi i Emeghari.

Tek poslije intervencije generalnog

sekretara @arka Ze~evi}a wima je

ipak odobren ulazak u Ukrajinu. Na

tapeti se bio na{ao i Ju`nokorejac

Kim Vu ̂ u kao i predsjednik "crno-bi-

jelih# Ivan ]urkovi} iako je imao

francuski paso{.

PAROVIU revan{ susretima {esna-

estine finala Kupa UEFA sa-

staju se: - ( ~asova), - (18), - Ahen

(18.30), {o- (19), - (19.45), - , -

(20), - , - (20.30), - , - ks, - (20.45),

- (21), - , - (21.30). Prvi me~: Au-

strija - Atletik Bilbao (19.30).

Mustafa Demir, Neboj{a [vraka i Vladimir Komanovi}: Dogovor ku}u gradi

(Snimio R. OSTOJI])

ZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWAZBOGOM ILI DO VI\EWA

Nikola Grubje{i}:

Utakmica godine

ZBOGOM ILI DO VI\EWA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.SPORT2

PRIJATEQSKE FUDBALSKE UTAKMICE

KOZARSKA DUBICA -

Pionirska ekipa u malom fud-

balu Rudprom iz Prijedora, ko-

ju ve} nekoliko godina amater-

ski vodi veliki qubiteq spor-

ta Rajko Radakovi}, ove zime po-

stigla je sjajne rezultate.

- U~estvovali smo na svim

turnirima u malom fudbalu na

prijedorskom regionu i u kon-

kurenciji pjetli}a, pionira i

kadeta osvojili smo osam prvih,

tri druga i jedno ~etvrto mje-

sto. Sastav ~ine dje~aci ro|e-

ni izme|u 1989. i 1993. godine.

Siguran sam da me|u wima tre-

ba da tra`imo nasqednike po-

znatih imena velikog fudbala

sa prijedorskog regiona, kao {to

su Mladen Zgowanin, Nedo Zdje-

lar, Du{ko Pekija, Nikola ^o-

banovi} - ka`e trener Rajko Ra-

dakovi}.

Ovaj veliki uspjeh ekipe

Rudprom ostvaren je najvi{e za-

hvaquju}i istoimenom privat-

nom preduze}u.

- Direktor Rudproma DOO

Drago Milo{evi} iz Prijedo-

ra nam je uvijek rado pomagao i

pri kotizacijama za takmi~ewe,

ali i kupovini opreme. Nadam se

da su ovi dje~aci postignutim

uspjesima opravdali o~ekivawa.

Za o~ekivati je da }e iz sa-

da{weg pionirskog sastava Rud-

proma za nekoliko godina izra-

sti nekoliko kvalitetnih fud-

balera, koji }e svoje umije}e po-

kazati na terenima {irom Repu-

blike Srpske i BiH.

- Za imena Bobana Zdjelara,

Mile Krivaje, Aleksandra Ba-

bi}a, Mladena Lukaji}a, Neve-

na Laj{i}a, Bojana Podgorca,

Sr|ana Stupara, Marka Kne`e-

vi}a, Branislava Kajteza, te ta-

lentovanog golmana Emanuela

\uri}a sigurno }e se jo{ ~uti -

dodao je Radakovi}.

Jedan od budu}ih fudbalskih

nada svakako je talentovani Bo-

ban Zdjelar.

- Prvo bih rekao da se nadam

da }emo sa dobrim igrama i re-

zultatima nastaviti i na nared-

nim takmi~ewima. Ako smo bi-

li uspje{ni do sada ne vidim

razlog da tako ne bude u vreme-

nu koje dolazi. A {to se ti~e

igra~ke karijere, vjerujem da uz

redovan i kvalitetan rad mogu

puno posti}i u fudbalu - nagla-

sio je Zdjelar. ¥ S. S.

PIONIRI RUDPROMA NEPRIKOSNOVENI

Osam prvih mjesta

\ Ekipa "Rudprom": Uvijek na tronu

BAWA LUKA - Prvo Tre-

biwe, pa Nevesiwe. Zbog lo{ih

vremenskih uslova Nevesiwcu

su obavijestili Takmi~arsku ko-

misiju lige malog fudbala da

nisu u mogu}nosti biti doma}i-

ni turnira. Kao {to je poznato,

me~evi petog i {estog kola tre-

balo je da se odigraju u Nevesi-

wu 26. februara. Od toga sada

ne}e biti ni{ta, jer }e u pome-

nutom terminu doma}in biti

Klub malog fudbala Leotara, a

igra}e se susreti 7. i 8. liga-

{kog kola.

- Bez ikakvih problema po-

stigli smo dogovor sa u~esnici-

ma i donijeli odluku da se iza|e

u susret Nevesiwcima. Tako }e

oni svoje rivale ugostiti 5. mar-

ta, kada }e se odigrani susreti

petog i {estog prvenstvenog ko-

la. Nadamo se da }e se do tada i

vremenske prilike stabilizova-

ti, kako bi bez problema organi-

zovali takmi~ewe u svom gradu -

rekao je predsjednik Takmi~ar-

ske komisije Lige malog fudba-

la Republike Srpske Stojan Kon-

di}.

U redovima Kluba malog

fudbala Nevesiwe isti~u da su

na ovakav potez bili prisiqe-

ni.

- Ve}ina puteva je blokirana

zbog visokog snijega, a i Sport-

ska dvorana, u kojoj je trebalo da

budu odigrane utakmice, nije u

funkciji zbog poplave. Ipak,

drago nam je da je rje{ewe pro-

na|eno i zato ̀ elimo da zahvali-

mo svima na razumijevawu, a na-

ro~ito na{im "kom{ijama# iz

Trebiwa - istakao je kapiten Ne-

vesiwa @eqko Pikula.

Tako }e se, po mnogima, dva

odlu~uju}a kola za rasplet u

{ampionatu Srpske odigrati se-

dam dana ranije. Podsjetimo, u

okviru 8. kola ponovo }e se od-

igrati derbi susret prvoplasi-

ranog Leotara i drugoplasira-

nog sastava Sloga Stolarija

"Zrni}#.

¥ N. DESPOT

PROMJENA TERMINA LIGE MALOG FUDBALA REPUBLIKE SRPSKE

TREBIWE PRIJE NEVESIWATakmi~arska komisija lige malogfudbala prihvatila je molbuNevesiwaca da ne budu doma}iniu ovom kolu

LEOTAR- Iako imamo malo vremena

da sve organizujemo, vjerujem da

}emo u tome uspjeti. Treba da se

pripremimo i za dvije izuzet-

no jake utakmice protiv Sloge

Stolarija "Zrni}# i sve boqe

ekipe Bawe Luke - nagla{ava

kapiten Leotara Mitar Vuka-

novi}.

\Branislav Ivezi} (Nevesiwe): Zahvalnostkom{ijama (Snimio R. [IBAREVI])

PRIJEDOR - Fudbaleri pr-

voliga{a Rudar Prijedora nala-

ze se u zavr{noj fazi priprema

za nastavak proqe}nog dijela pr-

venstva Republike Srpske. O do-

sada{wem radu {ef stru~nog

{taba "rudara# Mihajlo Bo{wak

ka`e:

- Zbog velikog snijega nismo

mogli da odigramo predvi|ene

pripremne utakmice, {to je slu-

~aj i sa ostalim prvoliga{ima.

Upravo, zbog toga smo bili pri-

nu|eni da radimo kombinovano.

Tako smo jedan trening obavqa-

li u Sportskoj dvorani "Mla-

dost#, a drugi na pomo}nom tere-

nu "Suvi Prijedor#. I pored tih

neda}a vjerujem da }e ekipa biti

spremna za proqe}nu premijeru

koju igramo sa Lokomotivom u

Br~kom - ka`e strateg Rudara

Mihajlo Bo{wak.

"@uto-plavi# su jesen zavr-

{ili na desetom mjestu sa 20 osvo-

jenih bodova. U redovima Prije-

dor~ana o~ekuju boqe rezultate

u drugom dijelu liga{ke sezone.

- O~ekujem da }e ekipa igra-

ti mnogo boqe, pogotovo kada se

zna da smo dobili tri zna~ajna

poja~awa Mi{kovi}a i Buji}a iz

Slobode (Novi Grad) i golmana

Jovi}a iz OFK Beograd. To zna-

~i da }emo sezonu zavr{iti na

mnogo povoqnijoj poziciji nego

{to je to bilo u minulom perio-

du - jo{ je istakao kormilar Ru-

dar Prijedora Bo{wak. ¥ L. R.

SA PRIPREMA FUDBALSKOG PRVOLIGA[A SRPSKE RUDAR PRIJEDORA

Utakmice glavni problem

\Igor Mijanovi} (Leotar): Vodili do prekida (Snimio P. MUCOVI])

KI[A OTJERALA IGRA^E

STRIJELAC: Brati} u 8. minutu, igrali{te u Kumboru, gle-

dalaca: 50, sudija: @eqko Vuji~i} (Igalo).

METALAC: @ivanovi}, Barali}, Filipovi}, Ga~i}, Ota-

{evi}, Nikitovi}, Jovanovi}, Sari}, \okovi}, Viri}, Jev|ovi}.

LEOTAR: Berak, Brati}, Vico, Mijanovi}, ^orlija, Janko-

vi}, Sr|an Andri}, Savo Andri}, Joksimovi}, Stupi}, Peceq. Jo{

su igrali: Vuki~evi}, Bo{kovi}, Jovanovi}.

(PREKID U 55. MINUTU)METALAC LEOTAR0:1

STRIJELCI: M. Stjepanovi} u 50. minutu

za Jedinstvo, a @ivanovi} u 87. minutu za Lo-

komotivu, pomo}ni stadion Jedinstva, gledala-

ca: 50, sudija: Goran Laki} (Br~ko).

JEDINSTVO: \okovi}, M. Stjepanovi},

Tomi}, Powevi}, I. Stjepanovi}, Divqanovi},

\uki}, Vasi}, Bu{atli}, Bulaji}, Boji}. Jo{

su igrali: \or|i}, Gatarevi}, Blagojevi}, Ju-

sufovi}, Rami}.

LOKOMOTIVA: Manojlovi}, Obradovi},

Kara}, Gra~anin, Sari}, Nikoli}, D. Gaji},

Mirkovi}, D. Mrdi}, A{kraba, M. Mrdi}. Jo{

su igrali: Bratanovi}, @ivanovi}, Krsti}, M.

Gaji}, Cime{a, Sedlarevi}, Risti}.

JEDINSTVO LOKOMOTIVA1:1STRIJELAC: Lukendi} u 75. minutu, igra-

li{te u "Boriku#, gledalaca: 50, sudije: Du{ko

Mejaki} i Igor \aku{i} (Bawa Luka).

KRILA KRAJINE: Stoji~i}, Boroja, Te-

{i}, Vujinovi}, Slijep~evi}, Markovi}, Da-

mjani}, Stijakovi}, Seni}, Joki}, Prerad. Jo{

su igrali: Peri{i}, Teli}, Tali}, B. Dubra-

vac, G. Dubravac, Popovi}, Babi}, Pani}, Bari-

{i}.

LAKTA[I: Ra~i}, Slijep~evi}, Lovri},

Marinovi}, Zrni}, Radulovi}, [olak, Ga~i},

Barovi}, Novakovi}, Brqi}. Jo{ su igrali: Me-

jaki}, Halilovi}, ]ori}, ^eko, Vi{i}, Luken-

di}, Sekuli}, Savanovi}, Ostoji}, Zdjelar, Ko-

kanovi}.

K. KRAJINE LAKTA[I0:1

KUMBOR - Prijateqski su-

sret izme|u Leotara i Metalca

iz Gorweg Milanovca zbog "pro-

loma oblaka# prekinut je u 55.

minutu. Do tog trenutka tim iz

Trebiwa vodio je sa 1:0.

Igrao se 8. minut kada je Ni-

kola Brati} sna`no {utirao sa

nekih 25 metara. Uz pomo} vje-

tra, kao i nesigurnog golmana

@ivanovi}a, lopta je zavr{ila u

mre`i. Treba ista}i da su igra-

~i Leotara do prekida igrali do-

sta dobro i da polako ulaze u tak-

mi~arsku formu.

¥ M. PIQEVI]

STRIJELCI: Karali} u 85. minutu za Borac, a Ra{i} u 55. mi-

nutu za Slogu, stadion: "Gol#, gledalaca: 50, sudija: Predrag Jefti}

(Doboj).

BORAC: [mawa, Babi}, Ma~ki}, @ari}, \uki}, Raspudi}, Jan-

dri}, Beni}, Urukalo, Vrhovac, Vukli{evi}. Jo{ su igrali: Plisni},

Koji}, Samarxi}, Ili}, Kunovac, Karali}, Bogi~evi}, Tadi}.

SLOGA: Gavrilovi}, Sofi}, Filipovi}, Kr{i}, Pe{i}, Mila-

novi}, Omer~i}, Gavri}, Ra{i}, Stojanovi}, @igi}. Jo{ su igrali:

Gvozdenac, Arsi}, Jovanovi}, Joksimovi}, Simi}.

BORAC SLOGA1:1

STRIJELCI: Kre{talica u 15. i 41. i \eri} u 68. minutu za

Slaviju, a Filipovi} u 55. i Marinkovi} u 88. minutu za @eqezni-

~ar, stadion: FK Mornar, gledalaca: 100, sudija: Davor Ristovi}

(Lukavica).

SLAVIJA: Krstaji}, Kokot, Bjelica, Stankovi}, Papaz, Dobri-

jevi}, Delipara, Iwac, Simi}, Kre{talica, \eri}. Jo{ su igra-

li: Lu~i}, Stefanovi}, @ur`inov, Kosori}, Radowa, Muminovi}.

@EQEZNI^AR: Du{i}, M. @ivkovi}, D. @ivkovi}, Kova~e-

vi}, Vojvodi}, Radovanovi}, Miqkovi}, Filipovi}, Jefti}, Baxa,

Radosavqevi}. Jo{ su igrali: Risti}, Marinkovi}, Savi}, Niko-

li}, Luki}, Vasilijevi}.

SLAVIJA @EQEZNI^AR3:2

ORA[JE - Svoju prvu test

utakmicu fudbaleri Borca su

protiv Sloge odigrali bez po-

bjednika, 1:1.

Prvi su u rezultatsku pred-

nost do{li igra~i prvoliga{a

iz Doboja. Dogodilo se to u 55.

minutu, a strijelac je bio napa-

da~ Ra{i}.

Pet minuta prije kraja vo|a

napada Bawolu~ana Karali} us-

pio je da poravna na kona~nih

1:1. ¥

RUDAR

QUBI]

00

STADION: "Gol# u

Ora{ju, gledalaca: 50, sudi-

ja: Sini{a Jawi} (Ugqe-

vik).

RUDAR: Krsmanovi}, St-

evanovi}, Petri~evi}, Uji},

Kre{talica, @i`ovi}, Si-

miki}, Stani}, Jevti}, Gu-

{i}, \ukanovi}. Jo{ su igra-

li: Jawi}, Komneni}, Mi}i},

Vrawkovi}, Perovi}.

QUBI]: Mehica, V. De-

ket, Prodanovi}, Demowi},

Tatarevi}, Z. Deket, G. De-

ket, Wegomirovi}, Simi},

Gaji}, Zeqkovi}. Jo{ su

igrali: S. Demowi}, Daki},

Kquni}, Milojevi}, Baji},

Milo{evi}.

ORA[JE - Bez pobjednika

okon~an je susret izme|u fudba-

lera Rudara iz Ugqevika i pr-

voliga{a Republike Srpske,

prwavorskog Qubi}a. Iako su

oba rivala imali svoje prili-

ke, mre`e su na kraju ostale ne-

taknute.

Na taj na~in malobrojni

gledaoci u Ora{ju nisu imali

prilike da vide niti jedan po-

godak. ¥

BAR - Proradili golgete-

ri Slavije! U test utakmici

protiv @eqezni~ara iz Smede-

reva igra~i iz Isto~nog Sara-

jeva postigli su tri gola u tri-

jumfu od 3:2. Uz to proma{ili

su jo{ nekoliko povoqnih pri-

lika. ¥

BR^KO - Po snijegom prekrivenom terenu i

nemogu}im uslovima za igru dva br~anska prvoli-

ga{a svoj me~ zavr{ili su miroqubivo, 1:1.

¥ S. G.

BAWA LUKA - Pobjednik u ovom susretu od-

lu~en je u 75. minutu. Poslije jedne dobro smi{qe-

ne akcije prvoliga{a iz Lakta{a, Dejan Lukendi}

rutinski je loptu sproveo u mre`u (0:1). ¥ D. C.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005. SPORT 3GRADI[KA - Kugla{i Ko-

zare ~etiri kola prije kraja pr-

venstva i daqe su prvi na tabe-

li Zajedni~ke lige BiH. Isti

broj bodova (23) ima i najve}i

rival Knin Gagitrans iz Bawa

Luke koji, tako|e, gaji {ampion-

ske ambicije. U ~ije }e vitrine

pobjedni~ki pehar i ko }e pred-

stavqati BiH u Svjetskom kupu

mogao bi odlu~iti me~ izme|u

ove dvije ekipe koji je na progra-

mu u nedjequ u Gradi{ci.

[ef stru~-

nog {taba

Kozare Ne-

nad Balaban

isti~e da su

pripreme za

derbi u pu-

nom jeku:

- Poja~a-

li smo rad

ovih dana jer

o~ekujem te`ak

me~ u kojem bi

mogao presudi-

ti na{ kva-

litet,

ali i prednost doma}eg terena.

Goste smo pobijedili jesenas u

Bawoj Luci sa 6:2 i ne vidim raz-

log da to ponovo ne uradimo. Oni

su optere}eni titulom vi{e od

nas, zimus su doveli poja~awa i

sada moraju opravdati ulo`ena

sredstva. Wihova jedina prednost

je {to imaju pravo postaviti eki-

pu kad saznaju na{ sastav.

Kormilar Kozare daqe navo-

di da ima mawih zdravstvenih

problema u ekipi pred nedjeqni

okr{aj.

- Slavko Stevan~evi} i Qu-

bi{a Kecman imaju grip i neiz-

vjesno je da li }e biti u timu. To

nam ometa planove, ali vjeru-

jem da }e do nedjeqe biti sve u

redu i da }emo u najja~em sa-

stavu do~ekati Knin - nagla-

sio je Balaban.

O kona~nom ishodu me~a

trener Gradi{~ana nije `elio

da govori:

- Naravno da `elim pobjedu,

ali ono {to me ve} sada raduje je

to da su i Knin i Kozara osi-

gurali mjesto koje vodi

na evropsku scenu.

Protiv na{ih

prijateqa iz

Bawe Luke ig-

ra}emo kor-

ektno i u ta-

kvoj igri

o ~ e k u j e m

uspjeh bez

o b z i r a

{to Knin

ima sjajne

k u g l a { e

poput No-

vakovi}a,

Jovi}a i Ka-

lata - istakao je

{ef stru~nog {taba

Kozare Nenad Bala-

ban.

¥ Z. V.

KOZARA VE] OTPISALA KNIN GAGITRANS

Bi}e kao jesenas

MODRI^A - Mladi napada~

Modri~a Maksime Petar Jeli}

ulazi u golgetersku formu. Na

~etiri odigrane test-utakmice

on je postigao dva pogotka. Bio

je strijelac u trijumfu nad mo-

starskim Vele`om, 3:2 dok je dao

gol odluke u okr{aju sa starim

du`nikom ekipom Braniteqa

(eliminisali Modri~ane na star-

tu ovogodi{weg zajedni~kog Kup

ciklusa), 1:0.

- S obzirom na to da je trener

Mitar Luki} na pripremnim su-

sretima {ansu pru`ao svim igra-

~ima onda mogu biti zadovoqan

svojim u~inkom. Isto tako mogu

da ka`em da }e biti jo{ boqe, a

to }e, nadam se, do}i kada krene

borba za prvenstvene bodove u

Zajedni~koj ligi BiH - uvjerava

vo|a navale Modri~a Maksime

Petar Jeli}.

Kada je u pitawu drugi dio

takmi~arske sezone ovaj talen-

tovani fudbaler je optimista.

- U fudbalsko proqe}e ula-

zimo sa ciqem da izborimo pla-

sman na tre}u poziciju. Jesen smo

okon~ali na odli~nom petom mje-

stu, a vjerujem da mo`emo "pre-

sko~iti# Ora{je i [iroki Bri-

jeg koji su trenutno ispred nas i

ponovo zaigrati na me|unarod-

noj fudbalskoj sceni. To je na{

veliki motiv. Za pomak na liga-

{koj tabeli imamo kvalitet po-

gotovo kada se zna da se u na{u

sredinu vratio odli~ni vezista

Bojan Magazin - nagla{ava rasni

napada~ "uqara#.

Ove sezone Modri~ani su ve}

ostali bez pehara kupa BiH koji

su osvojili minule godine kada su

finalu dobili Borac poslije iz-

vo|ewa penala 4:2 (1:1). Ali, oni

su ostali u trci za pobjedni~ki

trofej u na{em najmasovnijem

takmi~ewu.

- Nadamo se da }emo kona~no

uzeti ovaj trofej koji nedostaje

u na{i klupskim vitrinama. Do-

bro je poznato da smo dvije sezo-

ne za redom igrali u zavr{nici,

ali da nijednom nismo slavili.

Prvo smo izgubili od br~anskog

Jedinstva, 0:1, a potom od Leota-

ra ~iji su igra~i bili boqe "pe-

nalxije#, 5:6 (u regularnom vreme-

nu nije bilo golova). O~ekujem da

nam ovog puta niko ne}e stati na

put i da je do{ao red na nas da se

i mi radujemo - ka`e Jeli}.

Naravno, da bi ispunili sve

planirano, a kako sam isti~e mo-

raju se dobro i pripremiti.

- Do sada `estoko se radilo

na treninzima, pa ~ak nam ne sme-

taju ni ovi ote`ani vremenski

uslovi. Nema sumwe da }emo u

sli~nom ritmu nastaviti i do

kraja pripremnog perioda i da

}emo maksimalno spremno u}i u

proqe}na isku{ewa - zavr{io je

svoju pri~u Petar Jeli}.

¥ S. BABI]

PETAR JELI] O^EKUJE USPJE[NO PROQE]E MODRI^A MAKSIME

EVROPA NA[ MOTIVVjerujem da mo`emo izboriti tre}u poziciju koja vodina me|unarodnu scenu, ka`e Petar Jeli}

Petar Jeli}: Forma u usponu

ZAGREB - Doajen sportskog

novinarstva, Mladen Deli} (87)

preminuo je u srijedu u Zagrebu

poslije duge i te{ke bolesti.

Deli} je na radiju i televi-

ziji prenosio vi{e od 1.500

sportskih doga|aja, me|u kojima

{est qetnih i sedam zimskih

Olimpijskih igara, kao i sedam

fudbalskih prvenstava svijeta.

Deli} je ro|en 15. januara

1919. u Siwu, gdje je maturirao.

Apsolvirao je pravo u Beo-

gradu, gdje je zavr{io i {kolu

za fizi~ko vaspitawe 1938. godi-

ne.

Novinarstvom je po~eo da se

bavi poslije Drugog svjetskog ra-

ta. Pisao je za "Narodni sport#

i "Borbu#, a poslije toga je osno-

vao sportsku redakciju u Radio

Zagrebu.

Prvi radijski prenos imao

je 1947. a profesionalni novi-

nar postao je 1950. godine. Mla-

den Deli} }e mnogima ostati u

se}awu po legendarnoj re~enici

"Qudi, ma je li to mogu}e!?# iz-

re~enoj dok je prenosio utakmi-

cu za odlazak na Evropsko prven-

stvo, Jugoslavija-Bugarska, de-

cembra 1983. godine u Splitu. ¥

IN MEMORIAM

Mladen Deli}PRWAVOR - Na ju~era{wem

prijemu, na~elnik prwavorske op-

{tine Vlado @ivkovi} ~estitao je

prwavorskim atleti~arima dese-

to mjesto na nedavno odr`anom Ku-

pu evropskih {ampiona u krosu.

Takmi~ewe u italijanskom gradu

Mantovi iskori{}eno je za novu

afirmaciju prwavorske "kraqice

sportova# i na me|unarodnoj sce-

ni, pa }e, prema rije~ima @ivko-

vi}a, atletski klub Prwavor i ubu-

du}e imati punu podr{ku svih lo-

kalnih struktura.

- Mi smo vjerovatno atletski

klub koji u Republici Srpskoj ima

najlo{ije uslove za rad, jer se tre-

ninzi organizuju na gradskim uli-

cama. Kao svla~ionice koriste se

nadstre{ice tu|ih objekata. Ne-

mamo ni klupske prostorije, ali i

u takvom ambijentu nismo se obru-

kali na prvom klupskom me|una-

rodnom predstavqawu - rekao je

Veselko Popadi}, predsjednik

Skup{tine atletskog kluba Prwa-

vor.

@ivkovi} je ~lanicama `en-

ske ekipe (Nevena Lizdek, \ur|i-

ca Kuzmanovi}, Dijana Kova~evi},

Nata{a Petrovi})

uru~io prigodne poklone, na-

javquju}i da }e lokalna vlast na-

stojati da stvori boqe uslove za ak-

tivnosti kluba koji je osnovan u

qeto 1993. godine, a u poslijerat-

nom periodu je, bez sumwe, najuspje-

{nija prwavorska sportska organi-

zacija.

¥ B. R.

PRIJEM ZA PRWAVORSKE ATLETI^ARKE

Sa ulice u elituPRWAVOR - Novi sastanak

Izvr{nog odbora Op{tinskog

sportskog saveza, na ~ijem ~elu

se nalazi Sini{a Gatari}, utvr-

dio je kriterijume za dodjelu

nov~anih sredstava iz op{tin-

skog buxeta. Ove godine prwa-

vorskom sportu odobreno je 110

hiqada konvertibilnih mara-

ka, ali je unaprijed ukalkuli-

sana mogu}nost podba~aja u pri-

livu sredstava u op{tinsku ka-

su, {to bi se, naravno, negativ-

no odrazilo i na iznos kojim }e

raspolagati postoje}i klubovi.

Na osnovu usvojenih mjeri-

la, sa uva`avawem ranga takmi-

~ewa, ostvarenih rezultata i

masovnosti klubova, po devet

hiqada konvertibilnih maraka

dobi}e Atletski klub Prwavor,

@enski odbojka{ki klub Ukri-

na i Ko{arka{ki klub Mla-

dost. Op{tinski fudbalski sa-

vez, Xudo klub Soko i Karate

klub Ipon ima}e po osam hiqa-

da KM, tekvondoisti i kik-bok-

seri po sedam hiqada KM, dok

}e {ahisti iz Poto~ana i Ruko-

metni klub Sloga godi{we ak-

tivnosti podmirivati sa po

{est hiqada maraka.

Sjednica lokalne "sportske

Vlade# imala je povremeno i

elemente "povi{ene tempera-

ture#, jer su svi korisnici `e-

qeli ve}e iznose, ali je primje-

na novih kriterijuma urazumi-

la pojedine megalomanske za-

htjeve.

I ove godine Op{tinski

sportski savez nema nov~anih

obaveza prema fudbalskom prvo-

liga{u Qubi}u, jer se novac iz

op{tinske kase za fudbalere

izdvaja posebno. Taj kolektiv

ima}e na raspolagawu 165 hiqa-

da konvertibilnih maraka.

¥ B. R.

PODIJEQEN PRWAVORSKI "NOV^ANI KOLA^"

Kriterijumi smirili strasti

NOVI GRAD - [ef stru~-

nog {taba novogradske Slobode

Milorad In|i} otkako je preu-

zeo kormilo znatno je podmla-

dio tim. No u "pogonu# je ostalo

i nekoliko starijih i iskusnijih

fudbalera. Poslije dvije sezone

pauze fudbalu se ponovo vratio

Mladen Bosan~i}.

- Uprava kluba je bila zain-

teresovana za moj anga`man i ve-

oma brzo smo se dogovorili. Sma-

tram da iskustvom koje posjedu-

jem mogu da doprinesem boqim

rezultatima kluba u kojem sam i

proveo najve}i dio igra~ke kari-

jere. Zadovoqan sam onim {to

smo dosada uradili - ka`e fud-

baler Mladen Bosan~i}, koji se

poslije dvogodi{we pauze vra-

tio na zeleni teren.

Iskusni igra~ vjeruje da se

wegova ekipa ne}e boriti za op-

stanak.

- Sloboda u prvom dijelu pr-

venstva nije igrala zapa`enu

ulogu i sa 19 osvojenih bodova je

na 11. mjestu. Kada se baci po-

gled na tabelu izgleda da }emo se

boriti za opstanak. Me|utim, si-

guran sam da ne}e biti tako i da

}emo ve} poslije nekoliko kola

napraviti prodor prema gorwem

dijelu tabele - optimista je Bo-

san~i}.

Jedan iz plejade mladih a ve-

oma talentovanih fudbalera

Slobode je Zoran Popovi}. Br-

zina i dobar dribling wegovi su

osnovni aduti. To je potvrdio i

u jesewem dijelu sezone, kada je

bio prava enigma za protivni~-

ke odbrane. ^esto se upisivao u

listu strijelaca.

- Nadam se da sam se svojim ra-

dom nametnuo treneru In|i}u i

da }u izboriti mjesto u startnoj

postavi. A, ako tako bude odu`i-

}u mu se golovima. [to se ti~e

Slobode siguran sam da }emo bez

problema obezbijediti opstanak

- naglasio je Popovi}. ¥ V. B.

TRENER SLOBODE PODMLADIO TIM

Bez problema do opstanka

BAWA LUKA - Samo pola go-

dine je pro{lo od kada je Slavko

Kova~evi} sjeo u predsjedni~ku

fotequ Knin Gagitransa, a napre-

dak u klubu je vi{e nego o~igle-

dan. Ovaj ugledni privrednik, vla-

snik jedne od najpoznatijih i naj-

priznatijih firmi u Republi-

ci Srpskoj, "Maks Mare#, po

svaku cijenu `eli da osvoji

titulu kugla{kog prvaka

BiH i na najboqem je putu da

to i ostvari.

- Kada sam preuzeo pred-

sjedni~ku funkciju od Ilije

Priji}a, svima u klubu sam ja-

sno stavio do znawa da me sa-

mo titula interesuje. Doveo sam

kvalitetne kugla{e poput Bo-

risa Novakovi}a, ^ede Andri-

}a, a ne{to kasnije i Nikolu

Jovi}a i Faruka Mulali}a. Sa-

da sa Kozarom dijelimo prvo

mjesto i ubije|en sam da }e se

moja `eqa ispuniti. Posli-

je mnogo godina posta, sada

je do{lo vrijeme da

i mi kona~no

osvojimo

jedan od trofeja - pri~a Slavko

Kova~evi}. ?Ve} u nedjequ bi mogla pasti

odluka o {ampionu?

- Da, sastajemo se sa Kozarom

i ko pobijedi u Gradi{ci ima ve-

like {anse da na kraju prvi pro-

|e kroz ciq. Kozara je favorit

jer igra u svojoj kuglani, ali

u ovakvim me~evima se ni-

kad ne zna. Me|utim, na-

ma ni poraz ne}e mnogo

umawiti {anse za kru-

nu jer Kozara ima jo{

dva te{ka gostovawa

do kraja prvenstva -

kod Zrinskog i

@eqezni~ara.

?U slu~a-

ju da iz-

gubite tr-

ku sa Ko-

z a r o m ,

ipak }e te

nastupiti

na me|una-

r o d n o j

sceni?

- Knin Gagitrans nikada nije

u~estvovao u Evropi, ali ove go-

dine ona nam ne}e izma}i. Prvak

ide u Svjetski, a drugoplasirani

u Evropski kup. Oba takmi~ewa

su veoma kvalitetna i nastoja}e-

mo da se poja~amo kako bi premi-

jerni nastup na me|unarodnoj sce-

ni bio uspje{an.

?I Vi ste standardan ~lan prve

postave Knina GT?

- Od svih sportova najvi{e vo-

lim kuglawe. Dok sam `ivio u Za-

dru trenirao sam boks i ko{arku,

a tek po dolasku u Bawu Luku po-

~eo sam kuglati. Ovaj sport me opu-

{ta, a izlazak na stazu mi predsta-

vqa pravo zadovoqstvo - zakqu-

~io je kugla{ i predsjednik Ku-

gla{kog kluba Knin Gagitrans,

Slavko Kova~evi}.

¥ D. PRA[TALO

SLAVKO KOVA^EVI] PREDSJEDNIK KNINA GAGITRANS

TROFEJ NAM NE]E IZMA]IPoslije mnogo godina posta do{lo je vrijeme da kona~noosvojimo pehar, ka`e Kova~evi}

PRIZNAWADugo }e Petar Jeli} pam-

titi minulu 2004. godinu. Ne

samo zbog osvojenog Kupa BiH,

ve} i ~iwenice da je dobio ne-

koliko vrijednih priznawa.

- Na{ao sam se na listi de-

set najuspje{nijih sportista

Republike Srpske, a izabran

sam za najboqeg u Modri~i.

Dok sam `iv pamti}e 2004. go-

dinu koja mi je, bez sumwe, do-

nijela dosta radosti - dodao je

odli~ni napada~ Modri~a

Maksime.

BORAC?

"Maks Mara# je jedna od 12

firmi koje su osnovale

Sportsko-fudbalsko preduze-

}e Borac?

- Ovakav primjer treba da

slijede i drugi sportski ko-

lektivi u Republici Srpskoj.

To je jedini mogu}i na~in da u

dana{we vrijeme klub normal-

no funkcioni{e. U planu je da

napravimo evropski Borac, a

osnivawe ovog preduze}a je pr-

vi korak ka tom ciqu - rekao

je Slavko Kova~evi}.

Slavko Kova~evi}: Samo titula u mislima (Snimio M. [UKALO)

Sa{a Radovi}:Zadr`ati vrhtabele

[TEDWAU ciqu racionalne potro-

{we odobrenih sredstava,

Skup{tina op{tinskog sport-

skog saveza je nedavno odlu~i-

la da se ukine mjesto profesi-

onalnog sektora Saveza, ~ime

}e bez posla ostati Dragomir

^abrilo, koji je godinama ra-

dio kao stalno zaposleno lice.

Uz to, usvojena je i odluka pre-

ma kojoj }e se za finansirawe

vrhunskog sporta izdvojiti 10

hiqada maraka.

BR^KO - U klupskim vitri-

nama je Kup Republike Srpske,

a sad je na radu i - titula. Od-

bojka{ice Jedinstva Mobi'S po-

slije osvajawa pehara u najma-

sovnijem takmi~ewu sve su bli-

`e i {ampionskom slavqu.

Igra~ice ovog kluba ~vrsto su

zaposjele vrh Prve lige Repu-

blike Srpske. U liga{kom dije-

lu takmi~ewa su iz ~etrnaest

kola ostvarile trinaest pobje-

da i do`ivjele jedan poraz (od

Glasinca u Sokocu), uz impo-

zantnu set-razliku 41:9. I u mi-

ni-ligi za prvaka nastavile su

u istom ritmu. Snagu Jedinstva

Mobi'S na startu osjetio je

upravo tim Glasinca iz Sokoca.

- Trenutno imamo ~etiri bo-

da prednosti u odnosu na drugo-

plasirani sastav HE na Drini iz

Vi{egrada. Imaju}i to u vidu, do

kraja mini-lige za prvaka mo`e-

mo sebi dozvoliti luksuz da do-

`ivimo jedan poraz. Ali, bez ob-

zira na ovako ubjedqivu pred-

nost, ne smijemo se opustiti -

rije~i su dugogodi{weg trenera

Jedinstva Mobi'S Gorana Haxi-

}a, koji je je-

dan od najza-

slu`nijih za

uspjehe ovog

kluba.

Naredni

rival {ampi-

ona Republi-

ke Srpske, Je-

dinstva Mo-

bi'S, bi}e vice-

{ampion dr`a-

ve, HE na Drini.

Bi}e to pra-

vi, istin-

ski od-

b o j k a -

{ki derbi. Duel za sla-

dokusce.

- Vi{egra|an-

ke imaju pred-

nost doma}eg

terena, ali to

nas ne}e nima-

lo pokoleba-

ti. Igra}emo

onako kako

znamo i um-

ijemo i vje-

rujem da }e-

mo se pobjed-

ni~ki vratiti

iz Vi{egrada.

Ukoliko sla-

vimo, mini-li-

ga bi za nas bi-

la zavr{ena, mogli bi po~eti

pripreme za plej-of - istakao

je Haxi}.

U zimskom mini-prelaznom

roku tim Jedinstva Mobi'S na-

pustila je najboqa igra~ica Re-

publike Srpske Dijana Vasi},

koja je karijeru nastavila u hr-

vatskom prvoliga{u Rijeci.

- Koga nema, bez wega se mo-

`e i mora. Neophodno je vrije-

me da se novi sastav ekipe ui-

gra, ali mislim da ne bi treba-

lo da bude ve}ih problema oko

toga. Dijana Vasi} je mnogo zna-

~ila za na{ tim, ali nije neza-

mjewiva - dodao je Haxi}. Uo~i

po~etka ovog prvenstva kormi-

lar Jedinstva Mobi'S imao je

problema sa ki~mom pa nekoli-

ko mjeseci nije mogao da radi sa

ekipom.

- Odli~no me zamijenio moj

pomo}nik Drago Davidovi}.

Sjajno je radio i veoma je zaslu-

`an za osvajawe Kupa Republi-

ke. Sada je pred nama i drugi za-

datak - osvajawe duple krune.

Smatram da smo najboqi tim u

Republici Srpskoj. Ukoliko nas

povrede zaobi|u vjerujem da }e-

mo ostvariti zacrtano - rekao

je na kraju trener odbojka{ica

Jedinstva Mobi'S Goran Haxi}.

¥ T. PAPI]-XAKULA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

~etvrtak, 24. februar 2005.SPORT4GORAN HAXI], TRENER JEDINSTVA MOBI'S

Odbojka{ice Jedinstva Mobi'snalaze se na dobrom putu daodbrane i {ampionsku krunu

BAWA LUKA - Ve} dvije go-

dine zaredom stonoteniserke

Prijedora neprikosnoveno vla-

daju u Zajedni~koj ligi BiH. Sa-

mo rad i veliko odricawe su

"dobitna kombinacija# za po-

bjede, smatra Danijela Bali},

jedna od glavnih "krivaca# za

dominaciju prijedorskog "ping-

ponga#. Mlada, talentovana, zna

{ta ho}e, vjeruje i u tre}u ti-

tulu BiH.

- Nismo od ekipa koje budu

uspje{ne samo jednu sezonu, a on-

da vi{e niko ne zna za wih. Pro-

{le godine do titule BiH smo

do{le bez ijednog poraza. I ove

sezone smo na dobrom putu da to

ponovimo po{to imamo sve po-

bjede. Do kraja {ampionata

ostala su jo{ dva kola. Mislim

da iznena|ewa ne}e biti i da

}emo po tre}i put osvojiti kru-

nu BiH - rekla je Danijela Ba-

li}.

?Ovog vikenda o~ekuje vas der-

bi me~ u Prijedoru sa drugo-

plasiranom Krekom iz Tuzle.

- Da. Kreka je dobra ekipa,

ali mislim da je kvalitet na na-

{oj strani. Sigurno je to da }e

se go{}e boriti za bodove i pr-

vo mjesto. Ali, mi igramo na do-

ma}em terenu i od ovog susreta

o~ekujem samo sigurnu pobjedu,

koja }e nam donijeti krunu. U

posqedwem kolu lige BiH sna-

ge }emo odmjeriti sa sarajevskim

@eqezni~arem.

?Poslije zajedni~kog {ampi-

onata BiH, stonoteniserke

Prijedora o~ekuju dva zna~ajna

takmi~ewa?

- Kao ~lanice reprezentaci-

je BiH nastupi}emo na Evrop-

skom prvenstvu, koje }e u apri-

lu biti odr`ano u Danskoj. Po-

slije toga o~ekuje nas i Svjetski

{ampionat u Pekingu. Sve pri-

preme }emo podrediti ovim smo-

trama. Prvo nam je ciq da od-

branimo titulu BiH, koja }e nam

biti veliki motiv u svim nared-

nim ispitima.

?Pro{le godine bila se veoma

uspje{na i u pojedina~noj

konkurenciji. Koje takmi~ewe

ne mo`e{ zaboraviti?

- Balkansko prvenstvo, koje

je odr`ano u Bawoj Luci. U ja-

koj konkurenciji osvojila sam

bronze u dublu i u ekipnoj kon-

kurenciji. To su moje prve meda-

qe sa ovakve smotre i veoma sam

ponosna. Izdvojila bih jo{ i me-

|unarodni turnir "Kup kraqa#

u Beogradu, gdje sam bila najbo-

qa - dodala je na kraju Danijela

Bali}.

¥ J. ^ANAK

STONOTENISERKA DANIJELA BALI] O^EKUJE TRE]U KRUNU

Mislim da iznena|ewa ne}e biti i da }emo ponovo bitinajboqe u BiH, ka`e Danijela Bali}

BAWA LUKA - Tradicija

se nastavqa. @enski rukomet-

ni klub Mladost i ove godine

organizova}e tradicionalni,

27. po redu, "Osmomartovski

turnir#. Smotra posve}ena da-

mama odr`a}e se 6. marta u dvo-

rani bawolu~ke Osnovne

{kole "Borisav Stankovi}#.

- Ve} uveliko smo po~eli

sa pripremama za turnir, koji

je oduvijek bio ponos na{eg

kluba. Ove godine tradicio-

nalna smotra }e imati svoje 27.

izdawe, a mi }emo se potrudi-

ti da traje jo{ dugo, dugo... Svi

smo radosni {to smo i ovog pu-

ta nastvili na{u tradiciju -

rekao je predsjednik @enskog

Rukometnog kluba Mladost

Mladen Ludvig.

Pored doma}ina, ekipe

Mladosti, na tradicionalnom

turniru nastupi}e jo{ tri eki-

pe. To su: pro{logodi{wi po-

bjednik Doboj, Borac Srpske

po{te i Tre{wevka iz Zagre-

ba.

- Sve ekipe su potvrdile

u~e{}e i o~ekujemo kvalitet-

ne partije. Doboj }e ove godi-

ne braniti trofej turnira.

Rukometaice pvog kluba bile

su pro{le godine neprikos-

novene. Favoriti su i ~lanice

Zajedni~ke lige BiH, rukome-

ta{ice Borca Srpske po{te,

a drago nam je {to }emo ugo-

stiti zagreba~ki tim Tre-

{wevku. O~ekujemo i dobro iz-

dawe na{ih mladih igra~ica -

naglasio je Ludvig.

Pred organizatorima "Os-

momartovskog turnira# su pu-

ne ruke posla kako bi sve pro-

{lo bez gre{ke.

- Smotra }e biti odr`ana 6.

marta u dvorani O[ "Borisav

Stankovi}#. Prijepodne pla-

nirani su polufinalni me~evi,

a u poslijepodnevnim ~asovi-

ma na programu bi}e finale,

kao i utakmica za tre}e mjesto.

Najboqu ekipu o~ekuje trofej

i nagrade - rekao je Ludvig.

Kao i pro{le i ove godine

bi}e dodijeqeno nekoliko

priznawa najistaknutijim po-

jedincima "Osmomartovskog

turnira# u Bawoj Luci.

- Nagradu }e dobiti najbo-

qi ~uvar mre`e, najprecizni-

ji strijelac, kao i najuspje{ni-

ja rukometa{ica tradicio-

nalnog turnira. Nadamo se da

}e sve pro}i u najboqem redu

i da }emo i ovog puta biti do-

bri doma}ini na{im gostima -

dodao je predsjednik Ruko-

metnog kluba Mladost Mladen

Ludvig.

¥ J. ^.

TRADICIONALNI "OSMOMARTOVSKI TURNIR" ZA RUKOMETA[ICE

GRADI[KA - Kad nema pa-

ra, nema ni igara. Zbog te{ke

nov~ane situacije u Odbojka-

{kom klubu Gradi{ka odlu~i-

li su da odustanu od daqeg tak-

mi~ewa u Prvoj ligi Republi-

ke Srpske.

- Te{ka srca smo morali da

donesemo ovu odluku. Da budem

iskren, tra`ili smo i najmawu

slamku spasa kako bi prevazi-

{li te{ku materijalnu situa-

ciju. Na`alost, u tome nismo

uspjeli, {to nas je natjeralo na

ovaj nepopularan potez. A da su

op{tinske strukture imale ra-

zumijevawa i daqe bi nastavi-

li takmi~ewe. Od wih smo za

pro{lu godinu dobili samo

2.650 konvertibilnih maraka -

ka`e trener Odbojka{kog klu-

ba Gradi{ka Darko Pepi}.

Prema wegovim rije~ima,

klub se ne}e ugasiti ve} }e i da-

qe nastaviti sa radom.

- Ciq nam je da omasovimo

omladinsku {kolu i vjerujem da

}emo u tome uspjeti. Da nemamo

Upravu na ~elu sa predsjedni-

kom Milanom Ko~i}em, direk-

torom Du{anom Stojni}em i

roditeqima na{ih igra~a, klub

bi se poodavno ugasio. Jer, ne bi

mogli izdr`ati finansirawe

ne samo takmi~ewa, ve} i rad

sa mla|im selekcijama - dopu-

nio je svoju pri~u Darko Pe-

pi}.

Zbog odustajawa iz prvoli-

ga{kog takmi~ewa Gradi{~a-

ni }e biti adekvatno ka`weni

od Odbojka{kog saveza Repu-

blike Srpske.

¥ Z. V.

ODBOJKA[I GRADI[KE ODUSTALI OD PRVENSTVA

"Blok" zbog novca

SARAJEVO - Do po~etka

Evropskog prvenstva u streqa-

{tvu ostalo je jo{ pet dana. Naj-

boqi strijelac Republike Srp-

ske @arko Lazi} bi}e jedan od

dvojice putnika iz BiH za Ta-

lin, gdje }e se odr`avati takmi-

~ewe. Pored wega nastupi}e i

Nexad Fazlija. Oba strijelca na-

laze se u Sarajevu gdje obavqaju

posqedwe pripreme pred odla-

zak u glavni grad Estonije.

- Ovdje imam boqe uslove za

rad jer treniramo na elektron-

skim streli{tima. Ostalo je ma-

lo vremena za pripreme jer pola-

zimo u subotu, 26. februara, ali

trudim se da ga {to boqe isko-

ristim. Operacija ki~me me

sprije~ila da treniram preko zi-

me, tako da sam puno propustio

iako sam bio sve podredio {am-

pionatu Starog kontinenta. Pr-

vo takmi~ewe poslije bolovawa

imao sam pro{log vikenda u li-

gi BiH i nisam razo~aran. Poku-

{a}u da nadoknadim izgubqeno

vrijeme i treninge, te ostvarim

dobar plasman - ka`e Lazi}.

Mladi Tesli}anin i ovog pu-

ta nastupa}e u juniorskoj konku-

renciji.

- Iako bih se mogao takmi-

~iti i me|u seniorima mislim

da je boqe da jo{ ostanem u mla-

|oj konkurenciji gdje mogu po-

sti}i boqi rezultat. Ima vre-

mena kada }u se oku{ati i u eli-

ti. Na turnirima sam se takmi-

~io, pa i pobje|ivao puno isku-

snije strijelce, ali na ovim ve-

likim prvenstvima bi}u sa svo-

jim vr{wacima. Nadam se da ne-

}u razo~arati u Estoniji - ista-

kao je @arko Lazi}.

¥ M. I.

@ARKO LAZI] NA PRIPREMAMA U SARAJEVU

Ne}u razo~arati

BAWA LUKA - Gosti iz

Rogatice slavili su protiv

Nektara u susretu 11. kola Pr-

ve ko{arka{ke lige Republi-

ke Srpske 74:69.

Iako su Rogati~ani va`ili

za favorita i prije me~a mla-

di "pivari# pru`ili su sna`an

otpor. U prvoj ~etvrtini doma-

}in je poveo 22:16 i najavio da

se ne}e predavati bez obzira

na iskusnijeg protivnika. Do

odlaska na odmor gosti su sma-

wili razliku, ali je Nektar i

daqe bio u vo|stvu - 36:34.

Neizvjesno je bilo i u tre-

}oj dionici, a u ~etvrti peri-

od igre u{lo se sa nerije{e-

nim rezultatom - 51:51.

Odluka o pobjedniku pala

je u posqedwih 10 minuta me~a

kada su Rogati~ani poja~ali

tempo i sprije~ili iznena|e-

we. Zaslu`no su osvojili bo-

dove u Bawoj Luci.

¥ M. I.

ROGATI^ANI BOQI OD NEKTARA

Odluka u fini{u

\ Goran Haxi}: Najboqi smo u Srpskoj

TITULI MJESTO UZ KUP

STUDENT?

Student si prve godine Fa-

kulteta za poslovni menax-

ment u Bawoj Luci. Kako uskla-

|uje{ sve obaveze?

- Iako mi pripreme i tak-

mi~ewa oduzimaju dosta vreme-

na uvijek na|em vremena za u~e-

we. Redovno idem na predavawa

i ne zapostavqam obaveze pre-

ma fakultetu. Smatram da do-

bar sportista mora biti i do-

bar student - rekla je Danijela

Bali}.

Poznati sviu~esnici

\ Danijela Bali}: Kreka pada u Prijedoru

DVORANA: O[ "Borisav Stankovi}#, gledalaca: 100, sudi-

je: Babi} i Ze~evi} (Bawa Luka).

NEKTAR: Mi~i} 9, Mileki} 8, Joki} 13, Damjanovi} 3, Pa-

vlovi} 4, Mijovi} 15, Rani} 5, Jani~i} 2, Josipovi} 6, Popovi}

4.

MLADOST VOLF JULEN: Bajevi}, Ogwenovi} 6, Kosori},

Vukoj~i} 17, Krsmanovi} 1, Puhalac, Ne{ovi} 7, Te{evi} 17,

Ani} 20, Popovi}, Sekulovi}, Kova~evi} 6.

NEKTAR MLADOST V. J.69:74

Ekipa Doboja: Pro{logodi{wi pobjednik

ODBOJKA[KI RAZGOVORODBOJKA[KI RAZGOVOR

(22:16, 14:18, 15:17, 18:23)

NA [AMPIONSKOM PUTU

Na osnovu ~l. 119 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#

broj 101/04) i odluke o utvr|ivawu kriterijuma i raspisivawu javnog konkursa za izbor

sekretara Skup{tine op{tine Trebiwe ("Slu`beni glasnik op{tine Trebiwe# broj 4/05),

Skup{tina op{tine Trebiwe, raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor sekretara Skup{tine op{tine Trebiwe

I Opis poslova

Sekretar Skup{tine op{tine rukovodi Stru~nom slu`bom Skup{tine op{tine i

obavqa druge poslove utvr|ene Statutom op{tine i Poslovnikom Skup{tine op{tine

Trebiwe.

II Mandat

Sekretar Skup{tine op{tine Trebiwe bira se na mandatni period od 4 (~etiri) godine.

III Status

Radno-pravni status, plata i druga primawa sekretara po osnovu rada utvr|uju se za-

konom, kolektivnim ugovorom i op{tim aktom.

IV Op{ti uslovi

Op{ti uslovi za kandidate su:

1. da su dr`avqani Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,

2. da su stariji od osamnaest godina,

3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (bilo na nivou

dr`ave ili entiteta), kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Re-

publici Srpskoj u periodu od tri godine prije dana objavqivawa javnog konkursa za iz-

bor sekretara Skup{tine op{tine Trebiwe,

5. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjese-

ci ili za ka`wivo djelo koje ih ~ine nepodobnim za obavqawe poslova sekretara

Skup{tine op{tine,

6. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

7. da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu

pod optu`nicom tog suda, a da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred sudom

V Posebni uslovi i kriterijumi za kandidate su:

1. visoka stru~na sprema, diplomirani pravnik

2. polo`eni stru~ni ispit za rad u organima uprave ili pravosudni ispit,

3. najmawe pet godina radnog iskustva u organima uprave.

VI Sukob interesa

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba interesa, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Re-

publike Srpske.

VII Potrebna dokumenta

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i

posebnih uslova:

1. biografiju o kretawu u slu`bi,

2. uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci),

3. rodni list (ne stariji od {est mjeseci),

4. ovjerenu kopiju li~ne karte,

5. uvjerewe da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak,

6. ovjerenu kopiju fakultetske diplome,

7. uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za rad u organima uprave,

8. potpisanu i od ovla{}enog organa ovjerenu izjavu o ispuwavawu op{tih uslova iz pod-

ta~ki 4 i 7 ta~ke IV konkursa.

Podaci iz kaznene evidencije - uvjerewe o neka`wavawu pribavi}e se slu`benim putem.

Dokaz o zdravstvenoj sposobnosti kandidati }e dostaviti prije kona~nog imenovawa.

Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor sekretara Skup{tine

op{tine i na~elnike odjeqewa }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagov-

remeno obavije{teni.

Rok za podno{ewe prijava je 30 (trideset) dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom

listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku RS#.

Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg ob-

javqivawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no (prijemna kancelarija) ili putem po{te na adresu:

Op{tina Trebiwe, Komisiji za izbor sekretara SO i na~elnike odjeqewa, ulica Vuka

Karaxi}a br. 2.

PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE

AD VETERINARSKA STANICA

SREBRENICA

Broj 02/05

Datum, 22.2.2005. god.

Na osnovu Statuta i Poslovnika o radu i potrebe AD Veterinarska stanica,

Srebrenica raspisuje:

KONKURS

za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme

1. DIPLOMIRANI VETERINAR 1 izvr{ilac

2. VETERINARSKI TEHNI^AR 2 izvr{ioca

USLOVI:

1. Zavr{en veterinarski fakultet,

2. Zavr{ena sredwa veterinarska {kola

Konkurs ostaje otvoren do prijema u radni odnos.

"BELIRA#AD

BAWA LUKA

Na osnovu odluke Upravnog odbora "Belira# AD Bawa Luka, Komisija za

licitaciju, raspisuje

JAVNU LICITACIJU

za prodaju opreme

Predmet prodaje je:

Oprema pogona Polimerizacije i topqewa DMT.

Po~etna cijena opreme je 55000,00 km.

Prodaja navedene opreme obavi}e se u petak, 4.3.2005. god., u 12 ~asova u prostori-

jama "Belira# AD Bawa Luka, Veqka Mla|enovi}a 12.

Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja do 10 ~asova

4.3.2005. na blagajnu dru{tva uplate 10% na ime kaucije od po~etne cijene.

Uplatu izlicitirane cijene kupac je du`an da izvr{i u roku od 5 dana od dana

odr`ane licitacije.

Demonta`u kupqene opreme obavi}e kupac o svom tro{ku.

Ponu|enu opremu zainteresovani mogu razgledati svaki radni dan od 10 do 12

~asova.

Dodatne informacije se mogu dobiti na telefon 051 381 794.

KOMISIJA ZA LICITACIJU

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike

Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj: 41/03) i ~lana 120 Zakona o lokalnoj

samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj: 101/04), na~elnik op{tine Tre-

biwe raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovawe

1. Na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu,

2. Na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti,

3. Na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe,

4. Na~elnika Odjeqewa za finansije,

5. Na~elnika Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove,

6. Na~elnika Odjeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu.

I - Opis poslova:

Na~elnik odjeqewa rukovodi odjeqewem i odgovara za wegov rad, te obavqa i druge poslove

predvi|ene Pravilnikom o organizaciji, sistematizaciji poslova i radnih mjesta op{tinske

administrativne slu`be.

II - Mandat:

Na~elnik odjeqewa se imenuje na mandatni period od ~etiri godine, odnosno na vrijeme

trajawa mandata Skup{tine op{tine.

III - Status

Na~elnik odjeqewa ima status slu`benika op{tinske administrativne slu`be.

IV - Op{ti uslovi:

op{ti uslovi za kandidate su:

1. da su dr`avqani Republike Srpske ili BiH,

2. da su stariji od 18 godina,

3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na bilo kom nivou u vlasti u BiH (bilo na nivou

dr`ave ili entiteta), kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u Repub-

lici Srpskoj u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

5. da nisu osu|ivani za ka`wivo djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjese-

ci ili za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u administrativnoj

slu`bi op{tine Trebiwe,

6. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

V - Posebni uslovi:

Pod rednim borjem 1: VSS dru{tvenog smjera, pet godina radnog iskustva u struci, polo`en

stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi, posjedovawe organizatorskih sposobnos-

ti.

Pod rednim brojem 2: VSS, pet godina radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni ispit za

rad u administrativnoj slu`bi, posjedovawe organizatorskih sposobnosti.

Pod rednim brojem 3: VSS, pet godina radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni ispit za

rad u administrativnoj slu`bi, posjedovawe organizatorskih sposobnosti.

Pod rednim brojem 4: VSS - zavr{en ekonomski fakultet, pet godina radnog iskustva u stru-

ci, polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi, posjedovawe organizatorskih

sposobnosti.

Pod rednim brojem 5: VSS, pet godina radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni ispit za

rad u administrativnoj slu`bi, posjedovawe organizatorskih sposobnosti.

Pod rednim brojem 6: VSS, pet godina radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni ispit za

rad u administrativnoj slu`bi, posjedovawe organizatorskih sposobnosti.

VI - Potrebna dokumenta:

- uvjerewe o dr`avqanstvu,

- rodni list,

- uvjerewe o neka`wavawu,

- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,

- dokaz o zdravstvenoj sposobnosti kandidati }e dostaviti prije kona~nog imenovawa,

- dokaz o zavr{enom fakultetu,

- potvrda o radnom iskustvu i

- uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu.

Prijave sa dokazima o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova dostaviti na adresu: Op{tina

Trebiwe, Vuka Karaxi}a broj 2, sa naznakom "Za konkurs#.

Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske# i "Slu`benom

glasniku Republike Srpske#.

U slu~aju neistovremenog objavqivawa konkursa, rok za podno{ewe prijave ra~una se od

posqedweg objavqivawa.

NA^ELNIK OP[TINE

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 5

Prodajem ku}u u Haxi}ima, tel.

065/528-320

Prodajem polovinu nedovr{enog

dupleksa 4 eta`e P+I+II+P, 220

mŸ prostora, 212 mŸ placa, doku-

mentacija uredna - 60.000,00 evra,

tel. 065/734-608

Prodajem nedovr{enu ku}u (vi-

kendicu) sa 1.400 mŸ oku}nice u

Slatini (Ostruge), dokumen-

tacija uredna, tel. 065/775-533

Prodajem ku}u u B. Luci, ul. Sime

Miki} Jorgi}, cijena 120.000 KM,

tel. 051/308-47; 065/760-790

Prodajem dvije spojene zidane

gara`e po 17 mŸ u B. Luci, J. Du-

~i}a 9, dvori{te do Ambasade

SAD, tel. 065/513-071

Prodajem ku}u u Gradi{ci 10h10

m, (plac 700 mŸ), visoka prizem-

nica u neposrednoj blizini

tranzita za Podgradce. Ku}a ni-

je potpuno dovr{ena, tel. 051/813-

525; 065/663-787

Prodajem vikendicu u Bo{ko-

vi}ima 1,5 dunum zemqe i vo}wa-

ka, povoqno, tel. 051/354-004

Prodajem prizemqe ku}e, dvo-

ri{nu zgradu i gara`u u Srpcu na

putu za Derventu, tel. 051/840-839

Prodajem ku}u, dvori{na ku}a i

767 mŸ zemqe, tel. 051/341-309;

065/630-619

Prodajem kod Trapiskog mosta,

prizemnicu sa dvori{nim objek-

tom i gara`om, plac 535 mŸ -

59.000 KM, tel. 051/310-017

Prodajem uz autoput kod motela

"Nana# prizemnicu sa potkrov-

qem plac 700 mŸ, cijena 160.000

KM, ili mijewam za stan ili

pos. prostor kod bolnice, tel.

051/310-994

Prodajem hitno ku}u u ul. Ilije

Gara{anina - plac 400 mŸ, cijena

72.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem ku}u 1/1 namje{tenu,

odmah useqivu i dunum zemqe u

Prije~anima iza "]evapove#

kafane, cijena 60.000 KM, tel.

065/649-064

Prodajem vikendicu u Pri-

jakovcima sa tri dun. zemqe, tel.

380-586

Prodajem ku}u na tri sprata, u

ulici Vida We`i}a, kod broja

110, tel. 051/483-944

Prodajem - mijewam ku}u 100 mŸ

u Poveli~u - Srbac sa prate}im

objektima 200 mŸ, zemqe obradive

2.060 mŸ za stan u Bawoj Luci, tel.

051/464-665; 051/773-139

Povoqno prodajem ku}u u Prije-

doru, u blizini velike pijace,

ku}a je na sprat, sa poslovnim

prostorom, i zemqom, tel.

065/659-433

Prodajem ku}u 100+50 mŸ, plac

450 mŸ na tranzitu, kod motela

"Kamel#, cijena 150 hiqada evra.

tel. 051-347-326.

Prodajem ku}u na atraktivnoj

lokaciji u Gradi{ci - Brestov-

~ina, i plac 1.000 mŸ, povoqno,

tel. 813-906; 065/512-207

Prodajem ili mijewam ku}u

(stan) u Bijeqini za sli~nu u Ba-

woj Luci ili okolini, tel.

051/370-798

Prodajem povoqno namje{tenu

ku}u, 11h9 sa dvori{nim objek-

tom i dva dunuma zemqe u Ada-

{evcima - Srem, Vojvodina, tel.

065/612-130; 051/282-287

Prodajem ili mijewam ku}u 100

mŸ sa prate}im objektima 2.500 mŸ

zemqe, struja, gradska voda, tele-

fon, 1/1, za stan u Bawoj Luci,

tel. 051/464-665; 051/773-739

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj

varo{i, tel. 065/596-453

Prodajem vikendicu u Tilavi 465,

tel. 057/340-190; 057/340-918

Prodajem ili mijewam imawe

(ku}a, {uma, zemqa) osam kilo-

metara od Gradi{ke za nekret-

ninu u Gradi{ci ili Bawoj Lu-

ci, tel. 051/811-174

Prodajem ku}u povr{ine 90 mŸ sa

1.350 mŸ zemqi{ta, komforno

ure|ena, cijena povoqna, tel.

051/785-654

Prodajem ku}u u u`em centru gra-

da, tel. 051/306-140; 464-294

Prodajem ~etiri dunuma zemqe

uz glavni put (Kla{nice), tel.

051/801-417; 460-591

Prodajem zemqu u Velikom

Bla{ku (Kla{nice), 500 m od

glavnog puta, tel. 065/634-222

Prodajem placeve u Rebrovcu,

gradwa dozvoqena, vl. 1/1, cijena

po dogovoru, tel. 051/429-762

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj

varo{i, tel. 065/596-453

Prodajem plac u Drago~aju,

voda, struja, asfalt, tel. 051/

462-032

Prodajem plac 2.300 mŸ u Kr~ma-

ricama, uz asfalt, struja i voda,

tel. 065/595-497

Prodajem imawe od 116 dunuma

zemqe sa {umom u Gorwoj Mravi-

ci, sedam kilometara od Prwa-

vora, dva kilometra od asfalta,

tel. 051/318-296; 661-165

Prodajem vo}wak, 10 dunuma, u

Velikom Bla{ku, povoqno, tel.

051/318-609

Prodajem u Jakupovcima sedam

dunuma zemqe, 1/1, povoqna za

sve namjene, telefon, asfalt,

struja i voda, tel. 065/650-289;

051/539-006

Prodajem ku}u u centru Mrko-

wi} Grada, cijena povoqna, tel.

461-869

Prodajem dva dunuma zemqe i dva

dunuma {ume u Pavlovcu - ~etiri

kilometra od centra, tel. 282-

106; 065/635-449

Prodajem hitno ku}u kod "Kos-

mosa#, plac 620 mŸ, cijena 115.000

KM, tel. 065/549-687

Prodajem hitno ku}u u centru,

plac 360 mŸ cijena 295.000 KM,

tel. 065/549-687

Prodajem ku}u u Novom Sadu

povoqno ili mijewam za ne-

kretninu u Bawoj Luci, tel.

065/540-257

Prodajem ku}u u Bawoj Luci,

mo`e i zamjena za ku}u ili stan

na Crnogorskom primorju, tel.

065/635-904

Mijewam ku}u sa imawem u oko-

lini Iloka za okolinu Bawe

Luke, tel. 463-890

Prodajem 22 dunuma zemqe sa ne-

dovr{enom vikendicom u [tr-

pcima, sedam kilometara od

Prwavora, tel. 051/62-682

Plac u nasequ Drakuli}, u blizi-

ni "Vo}ar promet#, tel. 051/213-

296; 065/543-037

Prodajem hitno placeve u Trnu u

ul. Mlinska rijeka, cijena 25

KM/mŸ, tel. 065/549-687

Prodajem dva dunuma zemqe na

putu Bawa Luka - Motike, tel.

051/483-944

Prodajem ~etiri dunuma zemqe

kraj glavne ceste Kla{nice

Slatina (obezbije|ene komunal-

ije), mo`e i u placevima, tel.

460-591; 801-417

Prodajem povoqno plac za ku}u

i 1.500 mŸ {ume u Kara|or|evoj

ul. B. Luci, mo`e posebno, tel.

051/317-464

Prodajem plac u Staroj Topoli,

preko puta "Aktrosa#, povoqno

za gradwu, tel. 065/578-178

Prodajem plac 7,5 dunuma pored

puta kod {kole u Mi{kovcima

(Derventa) i {umu 10 dunuma sa

placem pored puta, tel. 065/422-

306; 053/333-037, Preradovi}

Prodajem pet dunuma zemqi{ta

kod Du{anova udaqeno od ceste

Gradi{ka - Bawa Luka 150

metara, struja, put, cijena 15

hiqada maraka, tel. 065/673-066

Prodajem plac u Staroj Topoli

preko puta "Aktrosa#, povoqno

za gradwu, tel. 065/578-178

Prodajem plac 730 mŸ, cijena

10.000 KM, vrlo povoqno, struja

voda, ul. Vida We`i}a 105, Re-

brovac, 1/1 vlasni{tvo, dozvo-

qena gradwa, tel. 051/429-285

Prodajem dva dunuma zemqe u Dra-

go~aju i jedan dunum u Rami}ima,

povoqno, tel. 051/308-202

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko-

madu uz asfalt u [u{warima

vlasni{tvo 1/1, zvati poslije 16

~asova, tel. 051/585-621

Prodajem placeve, gradwa dozvo-

qena, cijena po dogovoru, tel.

051/429-762

Prodajem zemqu u Prijakov-

cima, kraj asfaltnog puta, 500 m

od Prijedorske ceste, tel. 051/

305-054

Prodajem 10 dunuma zemqe u

[u{warima, struja, voda, tele-

fon, asfalt, tel. 051/216-140;

065/310-057

Prodajem zemqu kraj autoputa,

dozvoqena gradwa, stambeno-

poslovni objekat, tel. 065/748-

126; 370-618

Tra`im mawi jednosoban stan do

200 KM (Borik, Obili}evo, No-

va varo{), pla}awe {est mjeseci

ili godinu dana unaprijed tel.

065/832-820

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem jednokrevetnu sobu

mu{karcu nepu{a~u, prvi sprat,

centralno grijawe, tel. 460-260

Izdajem ~etvorosoban stan

u Boriku, cijena 400 KM, tel.

309-718

Izdajem namje{tenu garsoweru u

Lazarevu kod kasarne "Kozara#

u novijem objektu, tel. 065/597627

Izdajem stan na Lau{u, ul. U`i~-

ka 28 A, B. Luka, tel. 051/280-115;

065/978-195

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

ul. Ranka [ipke 17 A, tel.

051/351-548; 065/365-166

Izdajem povoqno djevojka-

ma dvokrevetnu sobu, prednost

imaju zaposlene djevojke, tel.

051/307-408

Izdajem jednosoban stan polu-

namje{ten, povoqno, Kara|or|e-

va 445, B. Luka, tel. 282-106;

065/635-449

Izdajem nenamje{tenu garsoweru

u Lazarevu kod kasarne "Kozara#

u novom objektu, tel. 065/597-627

Izdajem dvori{ni objekat - jed-

nosoban stan, tel. 319-223

Izdajem dva prazna stana pogod-

na za poslovni prostor, tel.

065/568-654

Izdajem dvokrevetnu sobu djevo-

jkama tel. 051/347-855

Izdajem dvosoban i jednosoban

stan u privatnoj ku}i, cijena

150,00 KM, tel. 065/687-960;

051/306-770

Izdajem jednu sobu sa central-

nim grijawem za u~enicu sredwe

{kole, ili `ensku osobu koja je

u radnom odnosu, po povoqnom

dogovoru, zvati do 20 ~asova, tel.

051/308-414

Izdajem trosoban namje{ten stan

na Lau{u, telefon, gara`a, tel.

065/465-099

Izdajem stan za dvije u~enice ili

studentkiwe, komforno nam-

je{ten, 10 minuta od centra gra-

da, tel. 051/213-494

Izdajem dvokrevetnu sobu u cen-

tru grada, tel. 051/300-171

Izdajem gara`u u ul. Cara Lazara,

Obili}evo, tel. 065/668-877

Izdajem sobe blizu fakulteta i

mijewam stan za ku}u, tel. 302-

467; 314-692

Izdajem prazan stan 45 mŸ na

Lau{u, tel. 051/281-186

Izdajem namje{ten jednosoban

stan pod Star~evicom, cijena 300

KM, tel. 065/523-751

Izdajem sobu za dvije studentki-

we sa grijawem u Obili}evu, tel.

469-363

Izdajem, dvosoban nenamje{ten

stan, ul. Bose @ivanovi} 3, tel.

051/281-163, zvati poslije podne

Izdajem namje{tenu sobu za dvi-

je djevojke, povoqno, Nova varo{,

tel. 305-042

Izdajem, prodajem ili mijewam

dvoiposoban stan na Star~evi-

ci, tel. 065/697-802

Izdajem jednosoban namje{ten,

komforan stan, tel. 065/415-097;

065/911-060

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu

sobu |acima ili radnicima, tel.

469-734

Od 1.2.2005. godine izdaje se jed-

nokrevetna ili dvokrevetna so-

ba za studente - mu{karce ili

dvokrevetna soba za studente -

mu{karce (grijawe, upotreba

kuhiwe i kupatila - Borik, tel.

051/350-753; 065/636-393

Izdajem zidanu gara`u u cen-

tru grada - ul. Jevrejska, tel.

065/357-622

Izdajem dvosoban stan u Obi-

li}evu tel. 467-433

Izdajem dvosoban stan u Za-

lu`anima, ul. Blagoja Parovi}a

2 E, tel. 051/386-306

Izdajem djevojkama dvokrevetnu

sobu sa centralnim grijawem.

Poseban ulaz tel. 466-348.

Izdajem dvokrevetne sobe, pose-

ban ulaz, centralno grijawe, ci-

jena povoqna, tel. 065/542-456;

051/465-927; 458-190

Izdajem sobu sa dva le`aja, tel.

065/757-872

Izdajem jednosoban stan tel.

051/341-534

Izdajem dvosoban nenamje{ten

stan na Petri}evcu, u ul. Jovice

Savinovi}a, tel. 065/907-433

Izdaje se dvosoban stan polu-

namje{ten u ulici Vojvode

Sin|eli}a 46, tel. 051/281-575.

Izdajem dvosoban stan u nasequ

Lazarevo, Bawa Luka, tel.

051/465-078

Izdajem stan u Lazarevu povo-

qno, tel. 065/546-654

Izdajem ku}u sa dva stana u Novoj

varo{i, tel. 065/510-230

Izdajem gara`u, ul. Kolo srpskih

sestara br. 1, tel. 051/207-755

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

cijena 250 KM, zvati na tel.

065/573-475

Izdajem namje{ten dvosoban stan

djevojkama ili mla|em bra~nom

paru u Novoj varo{i, ul. Stevana

Mokrawca, informacije na tel.

051/309-362; 065/859-025

Izdajem u~enicama sobu sa dva

le`aja, sa upotrebom kuhiwe,

zgrada, zvati od 7 do 9 i od 20

~asova, tel. 051/313-755

Izdajem trosoban nenamje{ten

stan na Petri}evcu, cijena 300

KM, tel. 051/314-920 zvati posli-

je 15 ~asova

Izdajem garsoweru (dvori{nu

ku}u), poseban ulaz, tel. 051/460-

957; 065/611-359

Izdajem jednosoban i dvosoban

stan u ulici Bo`idara Axije,

tel. 051/281-491

Izdajem nenamje{ten dvoso-

ban stan u Zalu`anima, tel.

065/439-980

Izdajem povoqno sobu u centru

grada dvjema djevojkama, tel.

051/312-133

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem mawu sobu u zgradi dvje-

ma u~enicama, upotreba kuhiwe,

tel. 051/313-755, zvati od 7 do 9 i

od 20 ~asova

Povoqno izdajem mawi namje{-

ten stan bra~nom paru bez djece

ili dvjema `enskim osobama, ul.

Qubice Mrkowi} 8, Bawa Luka

Izdajem u~enicama sobu u zgradi,

grijawe, upotreba kupatila i

kuhiwe, tel. 065/341-157

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487

Izdajem sobu studentima, blizu

Univerziteta, tel. 051/462-032

Izdajem prazan ili polunam-

je{ten stan na Paprikovcu pored

bolnice, tel. 051/212-094

Izdajem jednokrevetnu sobu, ul.

Natalije Jovi} 6, tel. 051/356-780

Izdajem stan u ku}i, 200 KM, ul.

Jovice Savinovi}a br. 93, tel.

051/304-498

Izdajem sobe na Zlatiboru, povo-

qno, mo`e i kompletan apart-

man, strogi centar, tel. 00381 64

137-1255

Izdajem namje{tenu sobu i kuhi-

wu mu{karcima, tre}i sprat, ul.

Stepe Stepanovi}a br. 29, tel.

051/464-991

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487

Izdajem povoqno jednokrevetnu

sobu u~enicama, tel. 051/312-133

Izdajem garsoweru u Novom Sa-

du, od 1.10.2004. godine, tel. 065/

834-753

Izdajem povoqno polunamje{ten

stan dvjema djevojkama, tel.

051/207-711

Izdajem stan jednosoban, tel.

051/306-770

Izdajem namje{ten jednosoban

stan, tel. 051/215-094

Izdajem komforan stan u Lazare-

vu, zvati od 16 ~asova, tel.

051/340-768

Izdajem djevojci namje{tenu

sobu u zgradi, tel. 065/768-847;

051/458-279

Izdajem dvokrevetnu sobu sa

posebnim ulazom, tel. 051/214-472

Izdajem dvosoban stan - ku}a,

prizemqe, tel. 051/461-684

Izdajem namje{tenu ku}u, tel.

051/315-833

Izdajem stan 30 mŸ, ulaz poseban,

tel. 065/974-307

Izdajem jednosoban stan na

Petri}evcu, ul. Jovice Savi-

novi}a 816, tel. 051/347-535;

065/696-676

Tra`im cimerku, soba u strogom

centru grada, tel. 306-467

Mijewam stan na Star~evici (88

mŸ) za dva mawa, tel. 311-305

Prodajem ili mijewam za Sara-

jevo dvoeta`ni stan 103 mŸ kod

Rebrova~ke crkve, tel. 061/510-

142; 051/213-631

Mijewam trosoban stan 74 mŸ u

centru [ipova za Bawu Luku,

Doboj, Bos. Brod i Br~ko, a mo`e

i prodaja, tel. 050/371-683

Mijewam jednosoban stan pod

Star~evicom za isti ili sli-

~an na drugoj lokaciji, tel.

065/613-498

Mijewam dvosoban stan u Obi-

li}evu, za mawi oko stare bol-

nice u B. Luci, tel. 065/974-307

Mijewam jednosoban i dvoso-

ban stan za sli~no ili ku}u na

Makarskoj rivijeri, tel. 065/

974-307

Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ

za ve}i, Tarasa [ev~enka, No-

va varo{, tel. 051/216-140; 065/

310-057

Mijewam stan, gara`u u vlas-

ni{tvu, Sanski Most, za ku}u u

Bawoj Luci, tel. 051/313-399

Kupujem garsoweru ili mawi

jednosoban stan, zvati na tel.

065/591-861

Kupujem jednosoban ili jed-

noiposoban stan na podru~ju gra-

da tel. 065/510-746

Prodajem dvoiposoban stan u

Novom Sadu, (70 mŸ), tel. 311-305

Povoqno prodajem stan u centru

[apca, 50 mŸ, tel. 00381-15-345-

119/ 00381-63-7486894

Prodajem dva trosobna stana u

Gradi{ci, 79 mŸ, ulica Hilan-

darska, i 83 mŸ, ulica Vidovdan-

ska, tel. 051/813-525; 065/663-787

Podajem trosoban stan na

Star~evici - 80 mŸ, kontakt tel.

051/351-944 i 065/730-328 i do 15

na tel. 051/320-061

Prodajem u Obili}evu trosoban

stan, 83 mŸ, 3. sprat, 1.100 KM/mŸ,

tel. 051/310-017

Prodajem u Obili}evu gar-

soweru, 30 mŸ, 1. sprat 44.000 +

porez na promet i jednosoban 36

mŸ, VIII sprat, 43.000 + porez na

promet, tel. 051/310-994

Prodajem u centru dvosoban stan

62 mŸ, prizemqe, dozvoqeno pret-

varawe u pos. prostor 1.500 KM/mŸ

+ porez na promet, tel. 051/

310-994

Prodajem dvosoban stan u ulici

Petra Ra|enovi}a, cijena 103.000

KM + porez na promet, tel.

051/310-017

Prodajem trosoban stan u Bawoj

Luci, P - 71 mŸ u centru, vojne

zgrade od fasadne cigle, tel.

065/638-472

Prodajem gara`u ispod stambene

zgrade u ulici Marka Kraqevi}a,

tel. 051/466-083; 065/597-700

Prodajem ili mijewam imawe

(ku}a, {uma, zemqa) osam kilo-

metara od Gradi{ke za nekret-

ninu u Gradi{ci ili Bawoj Lu-

ci, tel. 051/811-174

Prodajem dvosoban stan preko

puta Univerziteta, Bawa Luka,

tel. 051/304-279

Prodajem trosoban stan u Gra-

di{ci, 80 mŸ, 4. sprat, klima, cen-

tralno, kablovska, gara`a, tel.

051/814-311; 065/682-319

Prodajem stan 34 mŸ u novograd-

wi, cijena 39.000 KM, tel.

065/776-950

Prodajem nov dvosoban stan, use-

qiv u decembru 2004. godine, 54

mŸ, u centru - objekat 1, lamela 4,

prvi sprat sa pripadaju}om os-

tavom, tel. 065/900-282

Izdajem poslovni prostor 120 mŸ

u starom zanatskom centru u Ba-

woj Luci, tel. 065/915-730

Izdajem pod zakup poslovni pros-

tor 230 mŸ u naju`em centru Gra-

di{ke. Mo`e trgovina, ugos-

titeqstvo, filijala banke, pred-

stavni{tvo, kombinovano -

prizemqe i sprat, tel. 051/814-

197; 065/861-770

Izdajem kancelarijski prostor

65 mŸ Rosuqe, Kraqa Petra II, 400

KM, tel. 318-969; 065/902-544

Izdajem poslovni prostor 90 mŸ,

Cetiwska br. 16, vi{enamjenski,

telefon, mogu}nost prilaza ve-

likim kamionima, cijena 600 KM,

tel. 051/218-228; 051/215-091;

065/976-929

Izdajem kancelarijski prostor,

55 mŸ, u strogom centru B. Luke

(Jevrejska 24), tel. 065/902-567

Prodajem prazan poslovni pros-

tor 65 mŸ, u Doboju, @. Mi{i}a

B-2, ispod Gradine, Stari grad,

izlozi na dvije strane, tel.

065/513-071

Prodajem ili mijewam za Bawu

Luku prazan poslovni prostor u

Livnu, Stjepana II Kotromani}a

bb "N4#, iza pijace, povr{ina 52

mŸ, dvije eta`e, tel. 061/329-877

Izdajem poslovni prostor 14 mŸ

u nasequ Nova varo{, od 1.4.2005.

godine - dokumentacija uredna,

tel. 051/315-890; 065/530-861

Izdajem dva prazna stana pogod-

na za poslovni prostor, tel.

065/568-654

Izdaje se kancelarijski pros-

tor, strogi centar, prizemqe

ekstra ure|en, 71 mŸ, sa upotreb-

nom dozvolom, tel. 065/531-545;

065/603-211

Izdaje se kancelarijski prostor,

55 mŸ, u strogom centru B. Luke

(Jevrejska 24), tel. 065/902-567

Izdajem lokal na Hani{tu, tel.

065/936-990

Izdajem poslovni prostor u

Lazarevu 3, tel. 065/311-360

Izdajem poslovni prostor 21 mŸ

Bawa Luka, Aleja Sv. Save, tel.

051/342-817; 065/623-830

Izdajem 28 mŸ poslovnog pros-

tora na prvom spratu zgrade

"Ekvator#, tel. 051/306-406; 065/

673-357

Izdajem poslovno-kancelarijski

prostor 78 mŸ, ul. Kr. Petra I,tel. 065/663-288

Izdajem poslovni prostor 30 mŸ

za sve vrste djelatnosti u ulici

Nikole Pa{i}a 5 (kod Ekonomske

{kole), tel. 051/301-689

Izdaje se poslovni prostor 57 mŸ

u ulici Veselina Masle{e bb,

tel. 065/527-758

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ

u centru grada, tel. 468-077;

Isajija Mitrovi~a 2

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ,

u Integralovoj zgradi kod Tvor-

nice duvana, 065/566-142

Izdajem poslovni prostor 70 mŸ

u Boriku, upotrebna dozvola,

dvije telefonske linije, vlasti-

to centralno grijawe, zvati

poslije 17 ~asova, tel. 302-046;

065/720-472

Izdajem poslovni prostor 90 mŸ,

mo`e bilo koja namjena, tel.

065/680-909

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ

u Novoj varo{i, 400 KM ura~una-

to i grijawe, tel. 065/510-230

Izdajem poslovni prostor -

kancelarije, zasebna ku}a sa

parkingom, ul. Marije Bursa} 8,

tel. 051/466-635; 213-159

Izdajem kiosk sa upotrebnom

dozvolom u ul. Trive Amelice

br. 21, tel. 065/490-365

Izdajem 20 mŸ namje{tenog kance-

larijskog prostora u centru

Bawe Luke (telefon, klima, gri-

jawe, mokri ~vor, ~ajna kuhiwa),

tel. 065/546-272

Izdajem kancelarijski prostor

u centru Bawe Luke, 105 mŸ, gri-

jawe i parking, tel. 065/474-080

Izdajem lokal 52 mŸ, zanatski cen-

tar ̂ elinac, tel. 051/460-147 ili

065/636-473

Izdajem poslovni prostor u cen-

tru grada, 15 mŸ, tel. 065/514-117

Ovla{}eni sudski tuma~ - pre-

vodilac za wema~ki jezik povo-

qno prevodi sve vrste tekstova,

tel. 065/491-152 i 051/218-959

[kola engleskog jezika "Studia#

u biblioteci Obili}evo upi-

suje polaznike za kurseve en-

gleskog jezika, tel. 051/466-993 i

065/604-209

Povoqno i uspje{no terapija an-

ticelulit program, terapeutska

U S L U G E

PP OO SS AA OO

I Z N A J M Q I V A W E

PP OO SS LL OO VV NN IIPP RR OO SS TT OO RR II

P R O D A J A

K U P O V I N A

Z A M J E N A

I Z N A J M Q I V A W E

SS TT AA NN OO VV II

P R O D A J A

ZZ EE MM QQ II [[ TT AA

Z A M J E N A

P R O D A J A

KK UU ]] EE

MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI6

masa`a, relax masa`a, tel.

051/224-662; 051/224-661

Vr{im mjerewe i monta`u sa-

telitskih zemaqskih antena,

tel. 065/832-122

Grn~ari: Molim zanatlije koji

se bave izradom grn~arije da

mi se jave, tel. 065/661-987;

051/660-852

Popravqam sve vrste fotoa-

parata - Miki, tel. 065/573-349

Projektujemo i gradimo mon-

ta`ne ku}e i vikendice po

naruxbi, zima nije prepreka, tel.

065/775-533

Kucam sve vrste tekstova, tel.

469-747; 065/531-239

U va{em vo}waku, obavqam

kwi{ki: rezidbu, |ubrewe i

za{titu vo}a, povoqno, tel.

051/530-832

Tra`im posao, VKV kroja~,

tel. 280-930

Projektujemo i gradimo mon-

ta`ne ku}e i vikendice po

naruxbi, zima nije prepreka, tel.

065/775-533

Vr{im usluge prevoza putnika

i robe luksuznim automobilom

na razne relacije, veoma povo-

qno, tel. 065/834-011

Auto-praonica na tranzitu

tra`i radnike, tel. 065/528-872

"Adria# - hitno potrebni ko-

mercijalisti, plata po dogov-

oru, tel. 065/591-823

Iskusan TV mehani~ar tra`i

posao u struci, mo`e i elek-

troinstalacije, te ku}ni majs-

tor, tel. 065/377-555

Tra`im posao wege bolesni-

ka ili ~i{}ewa prostori-

ja, stubi{ta i ostalo, tel.

051/281-101

Potrebni saradnici za prodaju

uvoznih mebl-{tofova za

tapacirawe namje{taja, po do-

govorenim uslovima, tel. 065/

638-472

Ovla{}eni sudski tuma~ za

engleski jezik, prevod i ovjera

dokumenata, povoqno, tel. 065/

583-266

Usluge hemijskog dubinskog

~i{}ewa automobil luks sje-

di{ta, tapaciranog namje{taja,

tepiha, polirawe automobila,

kvalitetno, povoqno, tel.

065/581-791; 065/641-010

Dimwa~ar vr{i usluge ~i{}ewe

dimwaka, pe}i centralnog gri-

jawa i {amotirawe, tel. 051/313-

477; 065/969-636

Povoqno re`emo i vozimo drva,

tel. 051/207-196; 065/324-114

Posao ~i{}ewa prostorija i

sli~no ili wegu bolesnika, tel.

051/281-101

Dajem ~asove iz engleskog jezi-

ka 2 ~asa 8 KM i prevod tek-

sta, stranica A4/10 KM, tel.

065/938-401

Kucam maturske, diplomske i os-

tale tekstove, cijena 0,60 KM

po stranici, tel. 065/800-210

Prodajem u Gradi{ci veliki

pisa}i sto, tel. 051/814-050

Prodajem 1 cisternu 3.000 l, 1

plamenik za centralno grijawe,

tel. 370-597

Prodajem termoakumulacionu

pe} 2,5 kW, tel. 051/461-108

Prodajem rashladnu vitrinu ko-

ri{}ena samo pet mjeseci,

du`ina 120 cm, ovalna {ajba, ci-

jena 900 KM, tel. 065/649-064

Prodajem vi{e placeva u

Glamo~anima - posqedwi nad-

vo`wak iz B. Luke na putu B.

Luka - Kla{nice, voda, struja,

asfalt, tel. 0657597-627

Prodajem regal i plakar za hod-

nik, tel. 051/304-454

Prodajem dva kau~a, dvije fo-

teqe, dva fri`idera, tel. 051/

303-625

Prodajem u Gradi{ci veliki

pisa}i sto, tel. 051/814-050

Prodajem balirano sijeno, tel.

050/213-382; 065/739-027

Nudim rezervoar, zimske gume i

prtqa`nik za automobil "reno

4 TL#. Sanke dajem besplatno,

tel. 051/302-151

Prodajem grobnicu tricu u

Perduvima, zvati ujutro do 11

(popodne od 15 ~asova), tel.

051/317-719

Prodajem u Gradi{ci veliki

pisa}i sto, tel. 051/814-050

Prodajem polovan zamrziva~

"sandu~ar#, "gorewe# 300 l, ci-

jena 200 KM, tel. 051/350-185;

051/350-196

Prodajem opremu za ro{tiq,

tel. 065/517-351

Prodajem ma{inu za pr`ewe

kafe (skoro nova) sa specijal-

nim zatvorenim poklopcem, tel.

0038512859304

Prodajem pikado, tel. 065/

624-626

Prodajem dje~ija mu{ka kolica

po cijeni od 40 KM, tel. 051/315-

890; 065/530-861

Prodajem lamelu, korpu, druk

le`aj i vodenu pumpu za "opel

askonu 1.600#, zadwa vu~a, tel.

052/333-666

Prodajem rashladnu vitrinu ko-

ri{}enu samo pet mjeseci,

du`ina 120 cm, ovalno staklo,

cijena 900 KM, tel. 065/649-064

Prodajem smederevac polovan,

tel. 469-734

Prodajem rashladnu vitrinu,

dugu dva m, tel. 463-890

Prodajem 12 du`nih metara

ukrasnog zimzelena, tel. 051/

354-549

Prodajem troja invalidska koli-

ca, jedna sa stolicom za WC, jed-

na ru~na, jedna elektri~na, vaz-

du{ni jastuk za sjedewe, sve no-

vo, vrlo povoqno tel. 380-822

Prodajem dva kau~a, vise}u kuhi-

wu du`ine 2,5 m, plakar, ormar

kao ameri~ki plakar du`ine 2,5

m, dje~iji radni sto (kao or-

mari}) povoqno, tel. 065/357-622

Povoqno prodajem nov skuter,

zapremine 125 kubika, pla}eni

i porez i carina, tel. 051/318-376

Prodajem pile}e kosti za ku}-

ne qubimce i profesional-

nu ma{inu za prawe su|a, tel.

051/303-127

Prodajem jedno grobno mjesto u

grobqu "Sveti Pantelija# tel.

051/207-106; zvati poslije 20

~asova.

Prodajem dje~ija kolica, fri-

`ider kombinovani, auto pak-

tregere, hrastove letve, 250h745,

kancelarijski sto 180h90 cm,

tel. 051/461-684

Novo, novo, podno grijawe (is-

pod tepiha, 3h2 mŸ), 50 KM, ku}na

dostava, tel. 065/609-939

Kupujem starine - zidne satove,

kwige, novac, ordewe, namje{taj,

sve starije od 80 godina, ispla-

ta odmah tel. 065/510-766

Vidovita kroz san, {oqu i pa-

suq, skida crnu magiju, rje{a-

va mnoge porodi~ne i poslov-

ne probleme, Medina, tel. 055/

206-715

Loto, doma}i i strani, sistem-

sko igrawe grupe igra~a, tel.

065/416-723

Prodajem teretno vozilo "opel

kombo#, 1995. godina proizvod-

we, 60 ks, motor 1,4, pre|enih

89.000 kilometara, servisiran,

neocariwen, tel. 053/811-303 i

065/966-523

Prodajem "pe`o 305#, god,

proizvodwe 1982, cijena povoq-

na, tel. 065/880-213

Prodajem "jugo 45# '88 g. p, reg-

istrovan do 10.8.2005. godine,

cijena po dogovoru, tel. 065/

988-694

Prodajem "jugo 55# '89. godi{-

te, u odli~nom stawu, tel.

065/683-273

Prodajem "lan~u Y# god. 1997, u

odli~nom stawu, motor 1/1, ben-

zin, tel. 065/565-209

Prodajem TAM 75, registrovan,

cijena povoqna, tel. 051/482-183

Prodajem "opel omegu# 1988. 2,3

kubika - dizel, cijena po dogov-

oru, tel. 065/565-209

Prodajem "nisan primeru# 1993.

2,0 dizel SLH, cijena po dogov-

oru, tel; 065/565-209

Prodajem "ford fijestu# 1.6

dizel, 1987. godina, cijena:

2.500,00 KM, tel. 065/914-252

"Ford orion#, '85 godi{te, reg-

istrovan do 5.5.2005. godine,

povoqno, tel. 051/281-044

Prodajem kamion "mercedes

608#, dobro o~uvan, povoqno,

mo`e i zamjena za mawi "mer-

cedes# uz doplatu, tel. 051/280-

717; 065/575-157

Prodajem "ford {korpion#

dizel, mo`e zamjena za mawe au-

to registrovano, tel. 065/609-939

Povoqno prodajem nov skuter,

zapremine 125 kubika, pla}eni

i porez i carina, tel. 051/318-376

Prodajem GT 4 '89. godi{te, reg-

istrovan do 6. mjeseca, tel.

051/458-126; 065/946-351

Prodajem "ford fijestu 1.3#,

komplet opremqena, god. 2001.

tel. 065/510-203

Prodajem "golf 3#, godina

proizvodwe 1997, benzinac 1.6

petoro vrata, centralna brava,

pre{ao 50.000 kilometara, reg-

istrovan cijena, cijena 13.100

KM, tel. 065/437-967

Prodajem TAM i "trabant# u is-

pravnom stawu, tel. 051/781-202

Prodajem "zastavu 128#,1987. go-

dina proizvodwe, tel. 065/641-

436; 051/219-214 (zvati od 15 do

22 ~asa)

Prodajem kamion "mercedes

508#, ispravan, u voznom stawu

veoma povoqno, tel. 065/687-960;

051/306-770

Prodajem kombi "reno trafik#,

g. p. '86, generalno ura|en, is-

tekla registracija, cijena fik-

sna 1.800 KM, tel. 065/510-766

Sve vrste retrovizora za auto-

buse, kamione i kombi vozila,

xipove, te kriva i rezana

ogledala sa ugradwom za put-

ni~ka kola, farovi za "golf# i

"mercedes# - majstor minuta, tel.

065/538-048

AA UU TT OO MM OO BB II LL II

RR AA ZZ NN OO

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mmail adresu: marketing@glassrpske.com

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

MM AA LL II OO GG LL AA SS II

KK UU PP OO NN ZA BESPLATNE MALE OGLASE

REPUBLIKA SRPSKA

SKUP[TINA OP[TINE ^AJNI^E

Komisija za izbor

Broj: 01/1-02-42/05

^ajni~e, 21.2.2005.

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske# br. 41/03) i ~lana 4 Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe or-

gana upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine ̂ ajni~e ("Slu`beni

glasnik op{tine ^ajni~e# br. 3/04 Komisija za izbor, raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovawe

I - Direktora Doma zdravqa "Vaso Pelagi}# ^ajni~e,

II - Direktora Doma kulture "Filip Vi{wi}# ^ajni~e,

III - Direktor Narodne biblioteke "Branko ]opi}# ^ajni~e,

IV - Direktora Dje~ijeg obdani{ta ^ajni~e,

V - Direktora Centra za socijalni rad ^ajni~e,

VI - Pet ~lanova Upravnog odbora Veterinarske stanice ^ajni~e, od kojih dva ~lana iz reda za-

poslenih,

VII - Tri ~lana Nadzornog odbora Veterinarske stanice ^ajni~e, od kojih jedan ~lan iz reda za-

poslenih,

VIII - Pet ~lanova Upravnog odbora Doma zdravqa "Vaso Pelagi}# ^ajni~e, od kojih dva ~lana iz

reda zaposlenih,

IX - Tri ~lana Nadzornog odbora Doma zdravqa "Vaso Pelagi}# ^ajni~e, od koji jedan ~lan iz re-

da zaposlenih,

X - Pet ~lanova Upravnog odbora Doma kulture "Filip Vi{wi}# ^ajni~e, od kojih dva ~lana iz

reda zaposlenih,

XI - Tri ~lana Nadzornog odbora Doma kulture "Filip Vi{wi}# ^ajni~e, od kojih jedan ~lan iz

reda zaposlenih,

XII - Pet ~lanova Upravnog odbora Narodne biblioteke "Branko ]opi}# ̂ ajni~e, od kojih dva ~lana

iz reda zaposlenih radnika,

XIII - Tri ~lana Nadzornog odbora Narodne biblioteke "Branko ]opi}# ^ajni~e, od kojih jedan

~lan iz reda zaposlenih radnika,

XIV - Pet ~lanova Upravnog odbora Dje~ijeg obdani{ta ̂ ajni~e, od kojih dva ~lana iz reda zaposlenih

radnika,

XV - Tri ~lana Nadzornog odbora Dje~ijeg obdani{ta ^ajni~e, od kojih jedan ~lan iz reda za-

poslenih radnika,

XVI - Pet ~lanova Upravnog odbora Centra za socijalni rad ^ajni~e, od kojih dva ~lana iz reda

zaposlenih radnika,

XVII - Tri ~lana Nadzornog odbora Centra za socijalni rad ^ajni~e, od kojih jedan ~lan iz reda

zaposlenih radnika.

OPIS POSLOVA

Direktor, Upravni i Nadzorni odbor ustanove obavqaju poslove u skladu sa zakonom i op{tim

aktima istih.

OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

- da su dr`avqani Republike Srpske ili BiH,

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be po osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti

u BiH i Republici Srpskoj u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

- da nisu pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan 9, ta~ka 1

Ustava BiH),

- da nisu na funkciji u politi~koj stranci ili organu zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti,

- da nemaju privatni (finansijski) interes u instituciji u koju se kandiduju,

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i za prekr{aje nespojive sa du`no{}u za koju se kandiduju.

POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE

1. Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke I konkursa su:

- visoka stru~na sprema medicinskog, stomatolo{kog ili farmaceutskog smjera,

- polo`en stru~ni ispit,

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

- posjedovawe organizacionih sposobnosti i uspje{nosti na prethodnom radu,

- program rada.

2. Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke II konkursa su:

- visoka ili vi{a stru~na sprema ekonomskog, pravnog i dru{tvenog smjera,

- najmawe tri godine radnog iskustva u struci,

- posjedovawe organizacionih sposobnosti i uspje{nosti u prethodnom radu,

- program rada.

3. Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke III konkursa su:

- visoka ili vi{a stru~na sprema u oblasti bibliotekarstva,

- najmawe tri godine radnog iskustva u struci,

- posjedovawe organizacionih sposobnosti i uspje{nosti na prethodnom radu,

- program rada.

4. Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke IV konkursa su:

- da ima visoku ili vi{u stru~nu spremu pedago{kog ili nastavni~kog smjera, ili visoku ili vi{u

stru~nu spremu zdravstvenog ili socijalnog smjera,

- da ima najmawe tri godine radnog iskustva u struci,

- posjedovawe organizacionih sposobnosti i uspje{nosti na prethodnom radu,

- program rada.

5. Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke V konkursa su:

- da ima visoku ili vi{u stru~nu spremu - fakultet politi~kih nauka, smjer socijalni rad i so-

cijalna politika, pravni fakultet, filozofski fakultet - grupa za pedagogiju, psihologiju i so-

ciologiju,

- da ima najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

- posjedovawe organizacionih sposobnosti i uspje{nosti na prethodnom radu,

- program rada.

6. Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke VI, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, XIV, XV, XVI i XVIIkonkursa su:

- visoka, vi{a i sredwa stru~na sprema,

- poznavawe djelatnosti koju ustanova obavqa i sposobnost u obavqawu istih,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada upravnih i nadzornih odbora.

SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti i aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba

interesa kako je propisano Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske# br. 34/02).

POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih

uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi, ovjerenu kopiju diplome i li~ne karte kao i dokaz o radnom iskustvu,

- uvjerewe o dr`avqanstvu koje nije starije od {est mjeseci,

- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak koje nije starije od tri mjeseca i uvjerewe o neka`wavawu.

Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor obavi}e intervju o ~emu }e kandidati

biti blagovremeno obavije{teni. Kona~no imenovawe kandidata sa rang-liste Komisije za izbor

vr{i}e Skup{tina op{tine ^ajni~e na period od ~etiri godine.

ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava za direktore je 15 dana, a za ~lanove upravnih i nadzornih odbora 15 dana

od dana objavqivawa konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu:

Skup{tina op{tine ^ajni~e, ul. "Igumana Vasilija# br. 11 sa naznakom Komisiji za izbor.

OBJAVQIVAWE KONKURSA

Konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas

Srpske#.

PREDSJEDNIK KOMISIJE

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 7

JMDP "ELEKTROPRIVREDA# Republike Srpske sa p.o.

Zavisno dr`avno preduze}e "RUDNIK I TERMOELEKTRANA UGQEVIK,

sa potpunom odgovorno{}u

Broj: 1763/05

Dana, 21.2.2005.

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srp-

skoj ("Slu`beni glasnik RS# br. 41/03), i ~lana 42, stav 1, ta~ka 1 Statuta, Skup{tina JP "Rud-

nik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik na sjednici odr`anoj dana 16.2.2005. donosi:

ODLUKU

o utvr|ivawu uslova i kriterijuma za izbor ~lanova Nadzornog odbora

JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik ispred dr`avnog kapitala

^lan 1.

Ovom odlukom se bli`e utvr|uju kriterijumi i uslovi za izbor i imenovawe 3 (tri) ~lana Nad-

zornog odbora JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD , Ugqevik ispred dr`avnog kapi-

tala.

Pod kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora smatraju se stepen obrazovawa, stru~no

zvawe, radno iskustvo kao i drugi uslovi utvr|eni ovom odlukom.

^lan 2.

Kandidati za izbor i imenovawe iz ~lana 1 ove odluke, pored op{tih uslova propisanih zakonom,

moraju ispuwavati i posebne uslove.

Op{ti uslovi za izbor ~lanova Nadzornog odbora JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD

Ugqevik ispred dr`avnog kapitala su:

- da su dr`avqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,

- da su stariji od 18 godina,

- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti

u BiH ili entitetima, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa oglasa,

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u naveden-

im organima,

- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

- da se na wega ne odnosi ~lan IX - 1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Posebni uslovi za ~lanove Nadzornog odbora JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqe-

vik ispred dr`avnog kapitala su:

1. visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{tvenog smjera,

2. poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

- dokazane rezultate na ranijim poslovima,

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci.

^lan 3.

^lanove Nadzornog odbora JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik na osnovu

sprovedenog konkursa i prijedloga Konkursne komisije imenuje Skup{tina akcionara.

Od pet ~lanova Nadzornog odbora, tri ~lana su predstavnici dr`avnog kapitala ~iji se izbor

vr{i putem javnog konkursa.

^lan 4.

Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a objavi}e se u "Slu`benom glasniku Republike

Srpske#, "Slu`benom biltenu Elektroprivreda Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas

Srpske#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE AKCIONARA

U skladu sa ~lanom 4, stav 1 Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik

RS, broj 64/02-II dio), Zoran (Mila) [olaja, Svetosavska bb, kao ponudilac, objavquje

JAVNU PONUDU

ZA PREUZIMAWE AKCIONARIMA "IMPES# AD FO^A

1. ZORAN (MILA) [OLAJA, na dan objavqivawa ove ponude vlasnik je 527,471 akcija emitenta

"IMPES# AD Fo~a, Kraji{ka bb, Fo~a, koje su redovne, pojedina~ne nominalne vrijednosti

1,00 KM, {to predstavqa 527.471 glasova u Skup{tini emitenta ili 41,3426% od ukupnog broja

glasova.

2. Ponudilac u postupku objavqivawa javne ponude za preuzimawe djeluje samostalno.

3. Osnovni kapital emitenta iznosi 1.275.853 KM, podijeqen je na 1.275.853 redovnih akcija nom-

inalne vrijednosti 1,00 KM.

4. Ova ponuda daje se svim akcionarima "IMPES# AD FO^A, Kraji{ka bb, Fo~a koji su vlas-

nici akcija koje daju pravo glasa u Skup{tini Dru{tva.

Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini Dru{tva,

pod propisanim uslovima i uslovima utvr|enim u ovoj ponudi.

5. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od 0,10

KM.

6. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane akcije

u roku od 14 (~etrnaest) dana od dana isteka roka va`ewa ove ponude.

Pla}awe }e se izvr{iti preko "Nove banke# AD Bijeqina, Filijala Fo~a, [anti}eva bb,

prenosom nov~anih sredstava sa posebnog ra~una ponudioca, otvorenog kod ove banke, na ra~une

ili {tedne kwi`ice akcionara koji su deponovali akcije.

7. Depozitar je Centralni registar hartija od vrijednosti, Bawa Luka, Bana Milosavqevi}a 6.

8. Rok va`ewa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u

"Glasu Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, s tim da rok po~iwe te}i od dana

posqedweg objavqivawa.

9. Akcionar koji `eli prihvatiti ovu ponudu du`an je akcije koje su predmet ove ponude deponovati

kod depozitara, do isteka roka va`ewa ponude.

Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe

sa hartijama od vrijednosti Filijali za poslovawe sa hartijama od vrijednosti "Broker nova#

Bijeqina, Kwaza Milo{a 15, 78000 Bawa Luka daje pisani nalog za prihvatawe ove ponude ko-

ji sadr`i podatke o: ponudi za preuzimawe, akcionaru, akcijama koje se deponuju, bankarskom

ra~unu ili {tednoj kwi`ici akcionara i potpis akcionara.

Akcionar ne mo`e raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude.

Istekom roka va`ewa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prihvatio

ovu ponudu.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe sa

hartijama od vrijednosti daje pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadr`i iste podatke

kao i nalog za prihvatawe ponude.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije do isteka roka va`ewa ponude ili ako ponudilac ne

plati akcije u roku za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa konkurentske

ponude za preuzimawe.

Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ove ponude.

Akcionar se ne mo`e odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija.

10. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi sa dru{tvom koje preuzima u slu~aju uspjeha

ponude su rad i razvoj preduze}a.

11. Ponudilac ne}e kupiti akcije s pravom glasa na kojima je zasnovan teret (zalo`no pravo,

pravo plodou`ivawa, zabrana raspolagawa i drugi teret).

Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve ostale

tro{kove koji proiza|u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa.

Ponudilac:

Zoran [olaja s.r.

JMDP "ELEKTROPRIVREDA# Republike Srpske sa p.o.

Zavisno dr`avno preduze}e "RUDNIK I TERMOELEKTRANA UGQEVIK#,

sa potpunom odgovorno{}u

Broj: 1764/05.

Dana, 21.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 6 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04), ~lana 8 Za-

kona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik

RS# broj 41/03), ~lana 42 Statuta JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik i od-

luke Skup{tine JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik broj: 1762 od 21.2.2005.

godine, raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora

JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik ispred dr`avnog kapitala

I - OSNOV

JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik bira i imenuje tri ~lana Nadzornog odb-

ora ispred dr`avnog kapitala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik

RS# broj 72/04) i Statutom JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik, broj: 1759, od

21.2.2005. godine.

II - OPIS POSLOVA

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su odred-

bama ~lana 40-51 Statuta JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD Ugqevik.

III - MANDAT

Mandat ~lanova Nadzornog odbora je period od ~etiri godine.

IV - STATUS

Aktom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova Nadzornog odbora, naknada za

rad u Nadzornom odboru i druga prava po osnovu rada u Nadzornom odboru.

V - OP[TI USLOVI

1. da su dr`avqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,

2. da su stariji od 18 godina,

3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

5. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom

odboru,

6. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

7. da se na wih ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH.

VI - POSEBNI USLOVI

1. visoka stru~na sprema (VII stepen) dru{tvenog ili tehni~kog smjera,

2. poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede,

3. poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

4. dokazani rezultati na ranijim poslovima,

5. posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

6. najmawe pet godina radnog iskustva u struci.

VII - SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba

interesa, kako je to popisano odredbama:

¹ ~lana 5 Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik RS# broj 34/02),

¹ ~lana 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 72/04),

¹ ~lana 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni

glasnik RS# broj 41/03).

VIII - POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih

uslova:

¹ izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

¹ uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

¹ ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

¹ uvjerewe o radnom sta`u,

¹ biografiju o kretawu u slu`bi,

¹ uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Za dokaze iz ta~ke 2 i 5 op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu, kao i izjavu o

nepostojawu sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, Komisija za imenovawe ~lanova Nad-

zornog odbora obavi}e intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX - OBJAVQIVAWE KONKURSA

Ovaj konkurs bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas

Srpske#.

X - ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedweg objavqivawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol ili na adresu JP "Rudnik i Termoelektrana Ugqe-

vik# AD Ugqevik sa naznakom "Komisija za imenovawe ~lanova Nadzornog odbora ispred

dr`avnog kapitala#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE AKCIONARA

Na osnovu ~lana 79 Zakona o univerzitetu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#

broj 12/93 i 14/94) i ~lana 108 Statuta Fakulteta, dekan Pravnog fakulteta Uni-

verziteta u Isto~nom Sarajevu - Pale, raspisuje

KONKURS

1. za izbor nastavnika u zvawe vanrednog profesora za nastavni predmet

- Gra|ansko procesno pravo 1 izvr{ilac

Kandidat treba da ispuwava uslove iz ~lana 72 alineja 2 Zakona o univerzitetu

("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 12/94 i 14/94).

Uz prijavu prilo`iti: biografiju, original ili ovjerenu kopiju dokumenata koji-

ma se dokazuje ispuwavawe uslova za izbor u zvawe vanrednog profesora.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa.

Prijave slati po{tom ili li~no dostaviti na adresu:

Pravni fakultet Isto~no Sarajevo - Pale

Magistralni put 41

71420 Pale

Kontakt telefon: 057/226-609 i 226-892.

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI8

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 9

BAWALU^KA BERZA AD BAWA LUKA

Petra Ko~i}a bb.

78000 Bawa Luka

www.blberza.comtel. +387 51 326040, 326041

faks +387 51 326056 e-mail: blberza@blic.net

OGLAS

Na osnovu ~lanova 141 i 142 Pravila Bawalu~ke berze ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 20/02 i 92/03), Dru{tvo za upravqawe PIF "BLB-INVEST# a.d. Bawa Luka, a koje

djeluje u ime i za ra~un PIF "BLB-PROFIT# a.d. Bawa Luka nudi na prodaju pakete akcija sqede}ih preduze}a:

Aukcija }e se odr`ati na Bawalu~koj berzi a.d. Bawa Luka, dana 2.3.2005. godine prema rasporedu odre|enim ~lanom 143 Pravila Bawalu~ke berze.

U slu~aju neuspjele prve prodaje, aukcije }e se odr`avati svake naredne srijede u navedenim terminima: 9.3.2005, 16.3.2005. i 23.3.2005. godine, a prema rasporedu odre|enom ~lanom 143

Pravila Bawalu~ke berze.

Sredstvo pla}awa je novac.

Rok pla}awa je tri dana od dana zakqu~ivawa posla na Berzi.

SKUP[TINA

JP "ELEKTRO DOBOJ# a. d.

Broj 389/05

Datum: 21.2.2005. god.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici

Srpskoj ("Slu`beni glasnik RS# br. 41/03) i ~lana 42. stav 1. ta~ka 1. Statuta, Skup{tina

JP "Elektro Doboj# a. d., na sjednici odr`anoj dana 21.2.2005. god. donosi

ODLUKU

o utvr|ivawu uslova, standarda i kriterijuma za izbor ~lanova

Nadzornog odbora JP "Elektro Doboj# a. d. ispred dr`avnog kapitala

^lan 1.

Ovom odlukom se bli`e utvr|uju kriterijumi i uslovi za izbor i imenovawe ~lanova Nad-

zornog odbora JP "Elektro Doboj# a. d. ispred dr`avnog kapitala.

Pod kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora smatraju se stepen obrazovawa,

stru~no zvawe, radno iskustvo kao i drugi uslovi utvr|eni ovom odlukom.

^lan 2.

Kandidati za izbor i imenovawe iz ~lana 1. ove odluke, pored op{tih uslova propisanih

Zakonom, moraju ispuwavati i posebne uslove.

Op{ti uslovi za izbor ~lanova Nadzornog odbora JP "Elektro Doboj# a. d. ispred dr`avnog

kapitala su:

- da su dr`avqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine;

- da su stariji od 18 godina:

- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entitetima, u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa oglasa;

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u nave-

denim organima;

- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak;

- da se na wega ne odnosi ~lan IX-1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Posebni uslovi za ~lanove Nadzornog odbora JP "Elektro Doboj# a. d. ispred dr`avnog kap-

itala su;

- visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{tvenog smjera;

- poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede;

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa;

- dokazane rezultate na ranijim poslovima;

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti;

- najmawe 5 godina radnog iskustva u struci;

^lan 3.

^lanove Nadzornog odbora JP "Elektro Doboj# a. d. na osnovu sprovedenog konkursa i pri-

jedloga konkursne komisije imenuje Skup{tina akcionara.

Od 5 ~lanova Nadzornog odbora, 4 ~lana su predstavnici dr`avnog kapitala ~iji se izbor

vr{i putem javnog konkursa.

^lan 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a objavi}e se u "Slu`benom glasniku Repub-

like Srpske#, "Slu`benom biltenu Elektroprivrede Republike Srpske# i dnevnom listu

"Glas Srpske#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

COOPER DOOKwaza Milo{a 83

51000 Bawa Luka

OGLAS

- kojim se ogla{ava slobodna prodaja putni~kog vozila marke VW "golf IV# 1.9 TDI, 81kw, 1896 cm, metalik plavi, god. proiz. 1998, havarisan

- po~etna cijena vozila je 2900 KM

- licitacija }e se odr`ati 3.3.2005. godine u prostorijama preduze}a u ulici Kwaza Mi-

lo{a 83 u Bawoj Luci u 15.30

- vozilo se mo`e pogledati na dan licitacije od 15 ~asova

- na licitaciji mogu u~estvovati svi koji uplate 10% od po~etne cijene vozila3116 BP

JP ZAVOD ZA UXBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA

I. SARAJEVO

ISPRAVKA JAVNOG NADMETAWA

za prikupqawe ponuda i najpovoqnijeg ponu|a~a

papira za {tampu i kopir papira

U javnom nadmetawu za prikupqawe ponuda i najpovoqnijeg ponu|a~a papira za

{tampu i kopir papira objavqenom dana 22.2.2005. godine, u ta~ki I - PREDMET

POSTUPKA ta~ka 2. KOPIR PAPIR... lot 2,

umjesto "Bijeli 80 gr, format A1# treba da stoji "Bijeli 80 gr, format A4#.

Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04), ~lana

8. Zakona o ministarskim, vladnim i drugim imenovawa Republike Srpske ("Slu`beni

glasnik RS# broj 41/04), ~lana 42. Statuta JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj i odluke Skup{tine

JP "Elektro Doboj# a. d., broj 394/05 od 21.2.2005. godine, raspisuje se

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora

JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj ispred dr`avnog kapitala

I OSNOV

JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj bira i imenuje (4) ~etiri ~lana Nadzornog odbora ispred

dr`avnog kapitala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj

72/04) i Statutom JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj, broj 1/1-388/05 od 21.2.2005. godine.

II OPIS POSLOVA

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su

odredbama ~lana 44 - 50. Statuta JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj.

III MANDAT

Mandat ~lanova Nadzornog odbora je period od ~etiri godine.

IV STATUS

Aktom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova Nadzornog odbora, nakna-

da za rad u Nadzornom odboru druga prava po osnovu rada u Nadzornom odboru.

V OP[TI USLOVI

1. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

2. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nad-

zornom odboru,

4. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak,

5. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH.

VI POSEBNI USLOVI

Posebni uslovi za ~lanove Nadzornog odbora JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj ispred dr`avnog

kapitala su:

1. VSS (VII), dru{tvenog ili tehni~kog smjera,

2. poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede,

3. poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

4. dokazni rezultati na ranijim poslovima,

5. posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

6. najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba interesa, kako je to propisano odredbama:

- ~lana 5. Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik RS# broj 34/02),

- ~lana 13. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04),

- ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik RS# broj 41/03).

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

- ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

- uvjerewe o radnom sta`u,

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Za dokaze iz ta~ke 2. i 5. op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu

o nepostojawu sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, komisija za nominovawe ~lano-

va Nadzornog odbora }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavi-

je{teni.

IX OBJAVQIVAWE KONKURSA

Ovaj konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

X ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedwe objave.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol ili na adresu JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj,

ulica Nikole Pa{i}a 77, sa naznakom "Komisija za nominovawe ~lanova Nadzornog odbo-

ra JP "Elektro Doboj# a. d. Doboj ispred dr`avnog kapitala#.

Broj 395/05.

Datum, 21.2.2005. god.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

1.#Mebo{# a.d. [amac MEBO-R-A 1.250.070 18,17% 0,20 243.014 0,01

2. Fabrika obu}e a.d. Tesli} FOTS-R-A 1.679.828 29,45% 0,12 201,759 0,01

3.#Blik# a.d. Bawa Luka BLIK-R-A 1.609,722 18,44% 0,12 193.171 0,01

Red. br. Naziv i sjedi{te preduze}a Oznaka hartije od vrijednosti

Predmet prodaje (paket) Po~etna prodajna cijena u KM

Minimalni standard

pove}awa cijene po akcijiBroj

akcija

%od ukupnog

broja akcija

Jedne

akcija

Paketa

akcija

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Trebiweumjesto

Nevesiwa

KUGLAWE

Kozara `eli

reprizu

STK PRIJEDOR

Blizu tre}e krune

Strana 4.Strana 3.Strana 2.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Sini{a

MulinaDanijela

Bali}

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

MALI FUDBAL

Dragan Trkuqa

PRVI ME^EVI OSMINE FINALA FUDBALSKE LIGE [AMPIONA

MADRID - Derbi prvog da-

na osmine finala Lige {ampi-

ona pripao je "kraqevskom#

klubu - Real je u Madridu pobi-

jedio Juventus sa 1:0, pogotkom

Ivana Elgere u 31. minutu

utakmice. Pouzdani defan-

zivac je u {esnaestercu bio

najspretniji i poslije cen-

tar{uta Dejvida Bekama iz

slobodnog udarca glavom sa-

vladao \anlui|ija Bufona.

Real je tokom cijelog me-

~a potpuno dominirao i na-

pravio nekoliko izglednih

prilika, pa gosti mogu biti za-

dovoqni minimalnim porazom.

Madri|ani su po jednom pogodi-

li pre~ku i stativu, a veoma za-

pa`enu ulogu imao je Danac To-

mas Gravesen, koji je dobro po-

punio do sada najslabiju ta~ku

Luksemburgovog tima - zadweg

veznog igra~a

Prvu stopostotnu priliku

na utakmici propustio je naj-

boqi strijelac u istoriji Li-

ge {ampiona - Raul. Zi-

dan i Roberto Karlos od-

igrali su odli~nu akciju,

stvorili dobru poziciju za

sjajnog napada~a, koji je

pogodio pre~ku. Samo

ne-

k o -

liko minuta kasnije

doma}in je stigao do

vo|stva.

Emerson je pred od-

lazak na odmor probao

{ut sa distance, ali se

Kasiqas nije dao izne-

naditi.

U nastavku Juventus

je igrao prili~no re-

zervisano, a Real pravio {an-

su za {ansom. Bufon je spasao

Italijane ubjedqivog poraza.

Najprije je sjajnom paradom za-

ustavio {ut Ronalda, a zatim

je kao i pobjednik iza{ao i iz

duela sa Zidanom. U fini{u je

Valter Samjuel pogodio sta-

tivu, zatim je i Majkl Oven

imao {ansu da pove}a prednost,

ali je ostalo 1:0. Osam mi-

nuta prije kraja, umalo da

Juventus do|e do ne ba{ za-

slu`enog izjedna~ewa. Zlatan

Ibrahimovi} je iza{ao pred

Kasiqasa, ali je {utirao pra-

vo u golmana Reala.

Utakmicu su obiqe`ile i

dvije povrede - Mi~el Salgado

je iza{ao ve} poslije devet mi-

nuta zbog povrede ~lanka, a Pa-

vel Nedved je, ne{to kasnije,

poslije sudara glavama sa Ro-

naldom, tako|e morao u svla~i-

onicu. ¥

DAMA SE POKLONILA KRAQUReal zahvaquju}i Ivanu Elgeri stekao minimalnuprednost pred revan{ u Torinu

Ivan Elge-ra: Strije-lac jedi-nog gola

STRIJELAC: Elgera u 31. minutu, stadion: "Santjago

Bernabeu#, gledalaca: 72.500, sudija: Lubo{ Mihel (Slova~-

ka), `uti kartoni: Roberto Karlos, Gravesen, Samjuel (Real

Madrid), Tiram, Olivera, Blazi, Del Pjero, Takinardi.

REAL MADRID: Kasiqas, Salgado (od 9. minuta Raul Bra-

vo), Elgera, Samjuel, Roberto Karlos, Bekam, Gravesen, Figo,

Zidan, Raul, Ronaldo (od 76. minuta Oven).

JUVENTUS: Bufon, Zebina, Tiram, Kanavaro, Zambrota,

Kamoranezi, Blazi (od 69. minuta Takinardi 69), Emerson, Ne-

dved (od 37. minuta Olivera), Del Pjero (od 81. minuta Zala-

jeta), Ibrahimovi}.

REAL JUVENTUS1:0

RIJE^ AKTERAVanderlej Luksemburgo,

trener Reala:

- Zadovoqan sam prikaza-

nim. Bila je to vrhunska parti-

ja mojih igra~a, a trebalo je da

pobijedimo i sa tri gola razli-

ke. Na zatvorenom treningu smo

uvje`bavali tridesetak vari-

janti iz prekida, a jedna od wih

donijela nam je i jedini gol.

Fabio Kapelo, strateg Ju-

ventusa:

- Rezultat nije lo{, iako

smo izgubili. Igrali smo do-

bro, ali mi se nije dopao na~in

na koji smo primili gol. U pre-

kidu ne smijete dozvoliti pro-

tivniku priliku da sko~i.

AJNDHOVEN - Prvi na-

stup u proqe}noj fazi Lige

{ampiona pro{ao je uspje{no

za PSV. [ampioni Evrope iz

1988, koji su godinama bili po-

znati po slabim nastupima u

prvoj fazi, ovoga puta ne samo

da su do{li do osmine finala,

nego su u prvom me~u pobijedi-

li vice{ampiona kontinenta

Monako sa 1:0.

^vrsta odbrana holandskog

kluba potpuno je zaustavila trio

Adebajor - Saviola - Kalon, ko-

ji je lako gubio duele i ostavio

doma}eg golmana Gomeza potpuno

nezaposlenog u svih 90 minuta.

Jedini gol za veliku nadu pred re-

van{ na Azurnoj obali postigao

je Brazilac Aleks u devetom mi-

nutu utakmice. Korner za "Fi-

lipsovce# izveo je Mark van Bo-

mel, a Aleks je neometano gla-

vom pogodio mre`u. ¥

PSV AJNDHOVEN BOQI OD MONAKA

Park (PSV) i Kalon (Monako): Minimalac doma}ina

Aleks za nadu

STRIJELAC: Aleks u 8. minutu, stadion: "Filips#, gledala-

ca: 32.500, sudija: Luis Medina Kantaqeho ([panija), `uti kar-

toni: Fogel (PSV), Rodrigez (Monako).

PSV AJNDHOVEN: Gomez, Ojer, Aleks, Bouma, Li Jong-pio,

Van Bomel, Fogel, Koku, Ji-sung Park, Venegor of Heselink,

Farfan (od 52. minuta Bizli).

MONAKO: Roma, Maikon, Rodrigez, @ive, Evra, Zikos, Ber-

nardi, Kalon, Pla{il, Saviola, Adebajor (od 82. minuta Nonda).

PSV MONAKO1:0

LIVERPUL - Poslije odli~-

ne partije u prvom me~u osmine fi-

nala Lige {ampiona, Liverpul u

Wema~ku nosi samo solidnih 3:1.

Izabranici Rafaela Beniteza su

na "Enfildu# pobijedili Bajer Le-

verkuzen sa 3:1, a nadu "farmaceu-

tima# poklonio je Jir`i Dudek, ko-

ji je asistirao Fransi duboko u su-

dijskoj nadoknadi vremena za jedi-

ni gol gostiju.

Liverpul je u utakmicu u{ao

znatno oslabqen, bez Fernanda Mo-

rijentesa i Stivena Xerarda, dok

su kod gostiju nedostajali defan-

zivci Jens Novotni i Roke @uni-

or. Poslije dvadeset pet minuta

igre Liverpul je poveo. Igor Bi-

{}an je poslao dugu loptu, Luis

Garsija je sjajno utr~ao u {esnae-

sterac, i savladao Hans-Jerga Bu-

ta. Deset minuta prije odlaska na

odmor doma}in je udvostru~io vo|-

stvo. Slobodan udarac sa desne

strane precizno je izveo Rise i po

drugi put savladao gostuju}eg ~u-

vara mre`e. Kako je vreme odmica-

lo gosti su lagano gubili snagu, pa

su se pred Butom re|ali igra~i Li-

verpula, neuspje{ni u poku{ajima

da postignu i tre}i gol. Baro{ je

{utirao preko gola, Kjuel pored,

novi udarac Baro{a But je izbio u

korner, a poslije tog udarca iz ugla

Karaherov {ut je izbijen sa lini-

je.

I kada su svi samo ~ekali da

sudija poka`e ka svla~ionici, vi-

|ena su jo{ dva gola na "Enfil-

du#. Haman je majstorski izveo

"slobodwak#, prebacio `ivi zid

i pogodio nebraweni dio Butove

mre`e. Nedugo zatim, Berbatov

je poku{ao iz o~aja, lopta je zbu-

nila Dudeka, koji je samo odbio

prema Fransi, a Brazilac pogo-

dio mre`u, pa }e revan{ biti ve-

oma uzbudqiv. ¥

LIVERPUL SLAVIO NA "ENFILD ROUDU"

Dudek pokvario slavqe STRIJELCI: Luis Garsija u 15, Rise u 35. i Haman u 90. mi-

nutu za Liverpul, a Franka u 90. minutu za Bajer Leverkuzen, sta-

dion: "Enfild Roud#, gledalaca: 40.942, sudija: Kiros Vasaras

(Gr~ka), `uti kartoni: Dudek, Haman (Liverpul), Ponte, Frajer

(Bajer Leverkuzen).

LIVERPUL: Dudek, Finan, Hipija, Karager, Traore, Rise (od

90. minuta [micer), Bi{}an, Haman, Luis Garsija, Kjuel (od 77.

minuta Le Talek), Baro{ (od 86. minuta Poter).

BAJER LEVERKUZEN: But, [najder, Kalsen-Braker, Huan,

Plasente, Ramelov, Frajer (od 83. minuta Birofka), Ponte (od 69.

minuta Donovan), Kr`inovek, Berbatov, Vorowin (od 69. minuta

Franka).

LIVERPUL BAJER L.3:1

MINHEN - Fudbaleri Ba-

jerna napravili su veliki ko-

rak ka plasmanu u ~etvrtfina-

le Lige {ampiona, pobjedom nad

ekipom Arsenala od 3:1. Bavar-

ci su u svemu nadigrali goste iz

Londona, a kqu~ takve igre je

bio u odli~no postavqenoj tak-

tici Feliksa Magata.

Oslabqeni Ar-

senal iza{ao je na

teren bez Sola Kem-

bela i sa E{lijem

Kolom na klupi, a sa

problemima se suo-

~io ve} na startu,

kada je poslije ~eti-

ri minuta Kolo Tu-

re te{ko pogrije-

{io, a Klaudio Pi-

zaro iskoristio

priliku da savlada

zbuwenog Jensa Le-

mana.

^iwenica da su

u odbrani igrali

Kli{i i Sigan ne

mo`e opravdati ve-

zni red gostiju, koji

je potpuno podbacio,

pa londonska ekipa

nije stvorila prak-

ti~no nijednu prili-

ku sve do samog fini-

{a.

Bajern je na po~etku drugog

poluvremena izvr{io op{ti na-

pad ka Lemanovom golu. Ve} po-

slije {est minuta golman "tob-

xija# briqantno je interveni-

sao nakon sjajnog centar{uta Ze

Roberta i udarca Roja Makaja.

Sedam minuta kasnije Pizaro je

iskoristio novu gre{ku Kolo

Turea i neometan glavom udvo-

stru~io prednost doma}ih.

Igrao se 64. minut, kada je Le-

man samo odbio loptu poslije

centar{uta Demikelisa, a Sa-

lihamixi} pogodio mre`u. Tada

je izgledalo da londonskom klu-

bu prijeti debakl. Frings je

imao priliku da potpuno poni-

zi goste, ali je proma{io iz sto-

postotne situacije. Ipak, u sa-

mom fini{u Patrik Vijera je

nakon prekida pogodio stativu,

a Kolo Ture preciznim udarcem

uspio da se donekle iskupi za

dvije velike gre{ke i ostavi na-

du pred me~ na Hajberiju. ¥

FUDBALERI MINHENSKOG BAJERNA SAVLADALI ARSENAL

MAGAT NADMUDRIO VENGERABavarci su lako iza{li na kraj sa

"tobxijama", najvi{e

zahvaquju}i odli~noj taktici wihovog stratega

Fudbaleri Bajerna: Korak ka ~etvrtfinalu

STRIJELCI: Pizaro u 4. i 58. i Salihamixi} u 64. minutu za

Bajern, a Kolo Ture u 89. minutu za Arsenal, stadion: Olimpij-

ski, gledalaca: 59.000, sudija: Kim Milton Nilsen (Danska), `u-

ti kartoni: Demikelis, Kova~ (Bajern), Viera, Lauren (Arsenal).

BAJERN: Kan, Sawol, Lusio, Kova~, Lizarazu, Salihamixi}

(od 75. minuta Hargrivs), Frings, Demikelis, Ze Roberto (od 57.

minuta [ol), Makaj, Pizaro (od 68. minuta Gerero).

ARSENAL: Leman, Lauren, Kolo Ture, Sigan, Kli{i (od 83.

minuta Kol), Qungberg (od 76. minuta Van Persi), Viera, Edu (od

36. minuta Flamini), Pires, Rejes, Anri.

BAJERN ARSENAL3:1

RIJE^ AKTERAFeliks Magat, kormilar

Bajerna:

- Moji igra~i su propusti-

li dovoqno prilika da postig-

nu ~etvrti gol i tako rije{e

pitawe ko }e u ~etvrtfinale.

Onda smo jo{ i primili gol u

samom fini{u. To nije dobro

jer je Arsenal u stawu da nam

da nekoliko golova na svom te-

renu.

Arsen Venger, menaxer Ar-

senala:

- Jedina dobra stvar iz ovog

me~a je {to smo jo{ u igri.

Ovo je najgora partija Arse-

nala u istoriji. Ipak, i daqe

vjerujem u svoje igra~e.

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI

JP "ELEKTRO-BIJEQINA# AD

BIJEQINA

SKUP[TINA AKCIONARA

Broj 138/2005-SA/I - bb

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srp-

skoj ("Slu`beni glasnik RS# broj 41/03), ~lana 50. stav 1. ta~ka 1. Statuta, JP "Elektro-Bije-

qina# a. d. Bijeqina i ~lana 24. stav 1. Poslovnika o radu, Skup{tina akcionara Preduze}a na

prvoj sjednici od 9.2.2005. godine, donosi

ODLUKU

o utvr|ivawu uslova i kriterijuma za izbor ~lanova Nadzornog odbora

JP "Elektro-Bijeqina# a. d. Bijeqina ispred dr`avnog kapitala

^lan 1.

Ovom odlukom se bli`e utvr|uju kriterijumi i uslovi za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog

odbora JP "Elektro-Bijeqina# a. d. Bijeqina ispred dr`avnog kapitala.

Pod kriterijima za izbor ~lanova Nadzornog odbora smatraju se stepen obrazovawa, stru~no zvawe,

radno iskustvo kao i drugi uslovi utvr|eni ovom olukom.

^lan 2.

Kandidati za izbor i imenovawe iz ~lana 1. ove odluke, pored op{tih uslova propisanih Za-

konom, moraju ispuwavati i posebne uslove.

Op{ti uslovi za izbor ~lanova Nadzornog odbora JP "Elektro-Bijeqina# a. d. Bijeqina is-

pred dr`avnog kapitala su:

- da su dr`avqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti

u BiH ili entitetima, u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa oglasa,

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u naveden-

im organima,

- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

- da se na wega ne odnosi ~lan IX - 1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Posebni uslovi za ~lanove Nadzornog odbora JP "Elektro-Bijeqina# a. . Bijeqina ispred

dr`avnog kapitala su:

- visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{tvenog smjera,

- poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede.

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

- dokazane rezultate na ranijim poslovima,

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

- najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.

^lan 3.

Od pet ~lanova Nadzornog odbora JP "Elektro-Bijeqina# a. . Bijeqina, tri ~lana su pred-

stavnici dr`avnog kapitala ~iji se izbor vr{i putem javnog konkursa.

^lanove Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala na osnovu sprovedenog konkursa i prijedloga

konkursne komisije imenuje Skup{tina akcionara.

^lan 4.

Odluka stupa na snagu danom dono{ewa i ~ini sastavni dio zapisnika sjednice, a bi}e objavqena

u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04), ~lana 8. Zakona o

ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik RS# broj 41/04),

~lana 50. ta~ka 3. Statuta JP "Elektro-Bijeqina# AD Bijeqina i odluke Skup{tine akcionara broj:

138/2005-SA/I- ba od 9.2.2005. godine, raspisuje se

JAVNI KONKURSza izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora

JP "Elektro-Bijeqina# AD Bijeqina ispred dr`avnog kapitala

I OSNOV

JP "Elektro-Bijeqina# AD Bijeqina bira i imenuje 3 ~lana Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapi-

tala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04) i Statutom JP "Elek-

tro-Bijeqina# AD Bijeqina, broj: 138/2005-SA/I-3 od 9.2.2005. godine.

II OPIS POSLOVA

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su odredbama ~lana

48 - 59 Statuta JP "Elektro-Bijeqina# AD Bijeqina.

III MANDAT

Mandat ~lanova Nadzornog odbora je period od ~etiri godine.

IV STATUS

Aktom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova Nadzornog odbora, naknada za rad u

Nadzornom odboru i druga prava po osnovu rada u Nadzornom odboru.

V OP[TI USLOVI

1. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost

2. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH

ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom odboru,

4. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak,

5. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH

VI POSEBNI USLOVI

1. VSS, dru{tvenog ili tehni~kog smjera

2. najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa,

kako je to propisano odredbama:

- ~lan 5. Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik RS# broj 34/02)

- ~lan 13. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04),

- ~lan 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glas-

nik RS# broj 41/03).

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih

- uvjerewe o op{toj i zdravstvenoj sposobnosti,

- ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

- uvjerewe o radnom sta`u,

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Za dokaze iz ta~ke 2. i 5. op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu o nepostojawu

sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, komisija za imenovawe ~lanova Nadzornog

odbora }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX OBJAVQIVAWE KONKURSA

Ovaj konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

X ROK ZA DONO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedwe objave.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol ili na adresu JP "Elektro-Bijeqina# AD Bijeqina, uli-

ca Majevi~ka broj 97 sa naznakom "Komisija za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapi-

tala#.

Broj 138/2005-SA/I- ba

Datum 9.2.2005. godine PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03) i Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za

izbor i imenovawa organa u javnim preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina

op{tine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj 5/03), Skup{tina op{tine Bijeqi-

na raspisuje

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA

I Direktora Doma zdravqa Bijeqina

II ^lanova Upravnog odbora Doma zdravqa Bijeqina

U Upravni odbor bira se 5 ~lanova, od ~ega 2 ~lana iz reda zaposlenih

III ^lanova Nadzornog odbora Doma zdravqa Bijeqina

U Nadzorni odbor biraju se 3 ~lana, od ~ega jedan ~lan iz reda zaposlenih

IV OPIS POSLOVA

1. Direktor

Direktor ustanove organizuje i rukovodi procesom rada i vodi poslovawe ustanove; zastu-

pa ustanovu; odgovara za zakonitost rada ustanove; predla`e osnove poslovne politike, pro-

grame i planove rada, predla`e akta koja donosi Upravni odbor; donosi akt o organizaci-

ji i sistematizaciji radnih mjesta; obavqa i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i

op{tim aktima ustanove i Upravnog odbora.

2. Upravni odbor

Upravni odbor utvr|uje poslovnu politiku ustanove; donosi Statut, usvaja izvje{taje o poslo-

vawu i godi{wi obra~un; odlu~uje o kori{}ewu sredstava u skladu sa zakonom; donosi

poslovnik o radu i obavqa i druge poslove koji su utvr|eni zakonom i Statutom.

3. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor vr{i nadzor nad zakonitosti rada i poslovawa; donosi poslovnik o svom

radu; vr{i uvid u sprovo|ewe odluka Upravnog odbora, materijalno-finansijskog poslova

i obavqa druge poslove utvr|ene zakonom, osniva~kim aktom i Statutom.

V MANDAT

Direktor iz ta~ke I imenuje se na period od ~etiri (4) godine.

^lanovi Upravnog odbora iz ta~ke II imenuju se na period od ~etiri (4) godine.

^lanovi Nadzornog odbora iz ta~ke III imenuju se na period od ~etiri (4) godine.

VI STATUS

Ugovorom o me|usobnim pravima i obavezama koji zakqu~uje direktor sa Upravnim odborom,

utvr|uje se radno-pravni status, plata i druga primawa direktora po osnovu rada.

Aktom o imenovawu, ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora ne zasnivaju radni odnos.

^lanovi Upravnog i Nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu u skladu sa Odlukom o

naknadama za rad ~lanova upravnih i nadzornih odbora u dr`avnim preduze}ima od lokalnog

interesa ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj 3/96 i 2/98).

VII OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

Op{ti uslovi za kandidate na mjestima iz ta~ke I, II i III su:

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa,

- da ne slu`e kaznu, izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju, i da nisu

pod optu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~lan IX1. Ustava BiH),

- da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak,

- da kandidat nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za vr{ewe du`nos-

ti.

VIII POSEBNI USLOVI I KRITERIJI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke I su:

visoka stru~na sprema (VII/1 stepen) zavr{en medicinski fakultet sa zvawem doktor med-

icine, specijalista ili doktor stomatologije - specijalista ili specijalista medicinske

biohemije, najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

dokazni rezultati i uspjesi u obavqawu ranijih poslova

program rada.

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke II su:

- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili SSS za kandidate iz reda

zaposlenih,

- poznavawe problematike u djelatnosti kojom se bavi pravni subjekat, poznavawe sadr`aja

i na~ina rada organa upravqawa,

- dokazni rezultati rada na ranijim poslovima.

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke III su:

- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili SSS za kandidate iz reda

zaposlenih,

- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora,

- dokazni rezultati rada na ranijim poslovima.

IX SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba interesa, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub-

like Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 34/02).

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.

X POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi, ovjerenu kopiju diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte, dokaz

o radnom sta`u, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak i uvjerewe da kandidat nije

osu|ivan, a kandidati za direktora i program rada.

Sa svim kandidatima, koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

XI ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE

Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas

Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostavi-

ti li~no ili putem po{te, na adresu:

Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa Petra IKara|or|evi}a br. 1 sa naznakom "Komisiji za izbor#.

XII OBJAVA KONKURSA

Javni konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

Broj: 01.111-10/05 PREDSJEDNIK

Bijeqina SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Datum: 11.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladnim i drugim imenovawima ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske#, broj 41/03) i ~lana 120. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske#, broj 101/04) i Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o spro-

vo|ewu postupka za popuwavawe upra`wenih mjesta na~elnika Odjeqewa broj 01.022-9/05

od 10.2.2005. godine, na~elnik op{tine Bijeqina raspisuje

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA

I 1. Na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu 1 izvr{ilac

2. Na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti 1 izvr{ilac

3. Na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe 1 izvr{ilac

4. Na~elnika Odjeqewa za finansije 1 izvr{ilac

5. Na~elnika Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove 1 izvr{ilac

6. Na~elnika Odjeqewa za bora~ko invalidsku za{titu 1 izvr{ilac

II OPIS POSLOVA

1. Na~elnika Odjeqewa

Organizuje i rukovodi radom Odjeqewa i odgovoran je za zakonitost i izvr{ewe poslova

Odjeqewa; uskla|uje rad Odjeqewa sa drugim odjeqewima u administrativnoj slu`bi, sa

nadle`nim dr`avnim organima, organizacijama i institucijama u okviru ovla{}ewa;

izra|uje planove, programe rada i i izvje{taje o radu Odjeqewa i odgovoran je za pripremu

i obradu materijale koji se predla`e Skup{tini op{tine; odgovoran je za izvr{ewe od-

luka i zakqu~aka Skup{tine op{tine koji se odnose na Odjeqewe; u~estvuje u izradi op{tih

i pojedina~nih akata po nalogu na~elnika op{tine; predla`e na~elniku op{tine raspored

radnika u Odjeqewu; predla`e pokretawe disciplinskog postupka protiv radnika u Odje-

qewu; odobrava i ovjerava trebovawe potro{nog materijala za Odjeqewe; potpisuje putne

naloge za radnike Odjeqewa; obavqa i druge poslove po nalogu na~elnika op{tine

III MANDAT

Na~elnici Odjeqewa iz ta~ke I biraju se i imenuju na vrijeme trajawa mandata

Skup{tine.

IV STATUS

Na~elnici Odjeqewa iz ta~ke I imaju status slu`benika u administrativnoj slu`bi i

prava iz radnog odnosa ostvaruju u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

V OP[TI USLOVI

Op{ti uslovi za kandidate iz ta~ke I su:

- da su dr`avqani Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine;

- da su stariji od 18 godina;

- da nisu osu|ivani za krivi~na djela na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjese-

ci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u administra-

tivnoj slu`bi;

- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;

- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kom nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije obavqawa konkursa;

- da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu

pod optu`bom tog suda, a da se nije povinovao da se pojavi pred sudom;

VI POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke I su:

1. Na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu

- VII/1 pravni fakultet ili drugi fakultet dru{tvenog smjera;

- 5 godina radnog iskustva u struci;

- polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi;

2. Na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti

- VII/1 ekonomski fakultet ili drugi fakultet dru{tvenog smjera ili tehni~ki fakul-

tet;

- 5 godina radnog iskustva u struci;

- polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi;

3. Na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe

- VII/1 arhitektonski ili gra|evinski fakultet ili fakultet dru{tvenog ili tehni~kog

smjera;

- 5 godina radnog iskustva u struci;

- polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi;

4. Na~elnika Odjeqewa za finansije

- VII/1 ekonomski fakultet;

- 5 godina radnog iskustva u struci;

- polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi;

5. Na~elnika Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove

- VII/1 arhitektonski ili gra|evinski fakultet ili fakultet dru{tvenog; ili

tehni~kog smjera;

- 5 godina radnog iskustva u struci;

- polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi;

6. Na~elnika Odjeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu

- VII/1 Pravni fakultet ili drugi fakultet dru{tvenog smjera;

- 5 godina radnog iskustva u struci;

- polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi;

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih;

- uvjerewe o dr`avqanstvu;

- ovjerenu kopiju diplome;

- uvjerewe o polo`enom stru~nom ili pravosudnom ispitu;

- uvjerewe o radnom iskustvu;

- uvjerewe da nisu osu|ivani za krivi~no djelo;

- biografiju o kretawu u slu`bi;

Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE

Rok za podno{ewe prijave je 30 dana od dana objavqivawa. Nepotpune i neblagovremene

prijave ne}e biti uzete u razmatrawe. O rezultatima konkursa kandidati }e biti pis-

meno obavije{teni.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: NA^ELNIK OP[TINE BI-

JEQINA, Trg Kraqa Petra I Kara|or|evi}a br. 1., sa naznakom "Komisija za izbor#.

X OBJAVA KONKURSA

Javni konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#. Ako konkurs ne bude istovremeno objavqen, rok }e se ra~unati od dana

posqedweg.

Broj: 02.111-26/05 NA^ELNIK

Bijeqina OP[TINE BIJEQINA

Datum: 17.2.2005 godine

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI2

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 3Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike

Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03) i Odluke o utvr|ivawu kriter-

ijuma za izbor i imenovawa organa u javnim preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~

Skup{tina op{tine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj: 5/03), Skup{tina op{tine

Bijeqina raspisuje

ponovni

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA

I ^lanova Upravnog odbora Turisti~ke organizacije Bijeqina

U Upravni odbor imenuju se 3 (tri) ~lana.

II OPIS POSLOVA

1. Upravni odbor

Upravni odbor donosi akta, odlu~uje o poslovawu, usvaja periodi~ne izvje{taje o poslovawu

i godi{wem obra~unu, donosi programe rada, odlu~uje o kori{}ewu sredstava u skladu sa

zakonom, donosi poslovnik o radu i obavqa i druge poslove koji su utvr|eni zakonom i statu-

tom.

III MANDAT

^lanovi Upravnog odbora iz ta~ke I imenuju se na period od 4 (~etiri) godine.

IV STATUS

Aktom o imenovawu, ~lanovi Upravnog odbora ne zasnivaju radni odnos. ^lanovi Upravnog

odbora ostvaruju pravo na naknadu u skladu sa Odlukom o naknadama za rad ~lanova upravnih

i nadzornih odbora u dr`avnim preduze}ima od lokalnog interesa ("Slu`beni glasnik

op{tine Bijeqina#, broj: 3/96, 2/98).

V OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

Op{ti uslovi za kandidate su:

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa,

- da ne slu`e kaznu, izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju, i da nisu

pod optu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~lan IX 1.

Ustava BiH),

- da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak,

- da kandidat nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za vr{ewe du`nosti.

VI POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate:

visoka (VII stepen) vi{a (VI stepen), sredwa stru~na sprema za ~lanove Upravnog, obora iz

reda zaposlenih, poznavawe problematike u djelatnosti kojom se bavi pravni subjekt,

poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

dokazani rezultati rada na ranijim poslovima.

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do

sukoba interesa, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Re-

publike Srpske.

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi, ovjerenu kopiju diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte,

dokaz o radnom sta`u i program rada.

Sa svim kandidatima, koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e

kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE

Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas

Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostavi-

ti li~no ili putem po{te, na adresu:

Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa Petra IKara|or|evi}a br. 1. sa naznakom "Komisiji za izbor#.

X OBJAVA KONKURSA

Javni konkurs }e se objaviti u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu

"Glas Srpske#.

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

Broj 01.111-20/05 PREDSJEDNIK

Bijeqina SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Datum, 11. februar 2005. godine

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03) i Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za

izbor i imenovawe organa u javnim preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina

op{tine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj 5/03), Skup{tina op{tine Bijeqi-

na raspisuje

ponovni

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENOG MJESTA

I Direktora Galerije "Milenko Atanackovi}# Bijeqina

II OPIS POSLOVA

1. Direktor

Direktor zastupa preduze}e, odgovara za zakonitost rada, organizuje i rukovodi procesom

rada i vodi poslovawe, predla`e osnove poslovne politike, programe rada i planove razvo-

ja, predla`e akta koja donosi Upravni odbor, izvr{ava odluke Upravnog odbora, potpisu-

je kolektivni ugovor, donosi akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, odlu~uje

o pojedina~nim pravima i obavezama, obavqa i druge poslove u skladu sa zakonom, op{tim

aktima i odlukama Upravnog odbora.

III MANDAT

Direktor iz ta~ke I imenuje se na period od ~etiri (4) godine.

IV STATUS

Ugovorom o me|usobnim pravima i obavezama koji zakqu~uje direktor sa Upravnim odborom,

utvr|uje se radno-pravni status, plata i druga primawa direktora po osnovu rada.

V OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

Op{ti uslovi za kandidate su:

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa,

- da ne slu`e kaznu, izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu

pod optu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~lan IX1. Ustava BiH),

- da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak,

- da kandidat nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za vr{ewe du`nosti.

VI POSEBNI USLOVI I KRITERIJI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate:

- visoka stru~na sprema (VII/1 stepen)

- potrebno stru~no znawe iz djelatnosti kojom se bavi pravni subjekt

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti

- dokazni rezultati i uspjesi u obavqawu ranijih poslova

- program rada

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu da obavqaju du`nosti, aktivnosti ili budu na polo`aju koji dovodi do

sukoba interesa, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Re-

publike Srpske.

Kandidati ne mogu da budu lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni da dostave dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi, ovjerenu kopiju diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte, dokaz

o radnom sta`u, program rada, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak i uvjerewe nadle`nog

organa da kandidat nije osu|ivan.

Sa svim kandidatima, koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE

Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas

Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostavi-

ti li~no ili putem po{te, na adresu:

Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa Petra IKara|or|evi}a br. 1, sa naznakom "Komisiji za izbor#.

X OBJAVA KONKURSA

Javni konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

Broj 01.111-18/05 PREDSJEDNIK

Bijeqina SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Datum, 11. februar 2005. godine

I PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe pismenih ponuda i

izbor najpovoqnijeg dobavqa~a za 2005. godinu za sqede}u

robu:

1. Roba za potrebe restorana Fabrike duvana

- svje`e meso i mesne prera|evine,

- svje`e i konzervirano povr}e,

- mlijeko i mlije~ni proizvodi,

- hqeb i pekarski proizvodi,

- zamrznuta riba i povr}e,

- svje`i pili}i,

- uqe, jaja, tjestenina, ri`a, palenta, konzerve i za~ini,

- sokovi, kafa, mineralna voda, ~aj,

- PVC ~a{e i ka{i~ice.

2. Kancelarijski materijal

- sve vrste papira za pisawe,

- pribor za pisawe i ostali prate}i kancelarijski materi-

jal (spajalice, puwewe za klamerice, korektori, selotejp i

sl.),

- razne vrste koverti,

- fascikli od razli~itog materijala, registratori i sl.,

- potro{ni materijal za ra~unarsku opremu,

- razne vrste obrazaca, blokovske robe i trgova~ke kwige na

malo i veliko,

- karton za qepqewe {kartnih markica,

- umeci za automarkse pe~ate.

3. Sredstva za odr`avawe higijene i ~i{}ewe

- razli~iti deterxnti, sanitari i sapuni,

- toalet papir, papirni ru~nici i salvete,

- metle, xogeri i doma}inske rukavice,

- truleks krpe, magi~ne i ostale krpe.

Detaqna specifikacija i opis robe koja je predmet nadmetawa

sadr`ana je u tenderskoj dokumentaciji.

II PRAVO NA NADMETAWE

U nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i koji ispuwavaju

uslove propisane Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i

ustupawu radova, koji su registrovani za obavqawe predmetne

djelatnosti.

III SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadr`i:

1. naziv i ta~nu adresu ponu|a~a,

2. cijenu ponu|ene robe,

3. rok isporuke,

4. uslove i na~in pla}awa,

5. Rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerenu kopiju),

6. JIB (jedinstven identifikacioni broj).

IV DOSTAVA PODATAKA

Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude sa naznakom "NE

OTVARAJ - PONUDA# treba da dostave na adresu AD Fab-

rika duvana Bawa Luka, ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a br.

82. Rok za dostavu ponuda je 7 dana od dana objavqivawa ponude.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

V OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda izvr{i}e komisija 5 dana od dana zatvarawa

javnog oglasa u prostorijama Fabrike duvana.

VI KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA

Kriterijumi za ocjenu ponuda i izbor najpovoqnijeg

ponu|a~a su:

1. kvalitet robe,

2. dosada{we iskustvo i poslovnost,

3. ponu|ene cijene,

4. uslovi i na~in pla}awa,

5. rok isporuke.

Komisija }e pristupiti procjeni ponuda ako utvrdi da su pod-

nesene najmawe tri ponude.

VII NAKNADA ZA TENDERSKU DOKUMENTACIJU

Tendersku dokumentaciju za javno nadmetawe zainteresovani

ponu|a~i mogu otkupiti uz nepovratnu uplatu u visini od

50,00 KM na `iro ra~un 564-100-80000070-30 LHB banka Bawa

Luka.

VIII TRO[KOVI PONUDE

AD Fabrika duvana Bawa Luka ne snosi tro{kove nadmetawa,

te zadr`ava pravo da prihvati u potpunosti ili djelimi~no

ponudu, poni{ti nadmetawe u potpunosti ili djelimi~no

prije sklapawa ugovora i pri tome ne snosi nikakvu odgov-

ornost prema ponu|a~u.

IX OSTALE ODREDBE

Sve informacije u vezi sa javnim nadmetawem mogu se dobiti

u vremenu od 8 do 15 ~asova svakog radnog dana u AD Fabri-

ci duvana Bawa Luka, ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a br.

82 ili putem telefona 051/302-130, lokal 116.

AD FABRIKA DUVANA

BAWA LUKA

Broj 706

Dana, 22.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. glasnik RS# br. 20/01) i ~lana 7. i 8. Pravilnika o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova,

AD Fabrika duvana Bawa Luka, AD Fabrika duvana Bawa Luka objavquje:

JAVNO NADMETAWEza prikupqawe ponuda za najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku robe za 2005. godinu

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI4Na osnovu ~lana 8. Zakona. o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03) i Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za

izbor i imenovawa organa u javnim preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina

op{tine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj 5/03), Skup{tina op{tine Bijeqi-

na raspisuje

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA

I Direktora Dje~iji vrti} "^ika Jova Zmaj#, Bijeqina

II ^lanova Upravnog odbora Dje~ijeg vrti}a "^ika Jova Zmaj# Bijeqina

U Upravni odbor bira se 5 ~lanova, od ~ega 2 iz reda ostalih, 2 ~lana iz reda zaposlenih i

1 ~lan iz reda roditeqa

III ^lanova Nadzornog odbora Dje~ijeg vrti}a "^ika Jova Zmaj# Bijeqina

U Nadzorni odbor biraju se 3 ~lana, od ~ega jedan iz reda ostalih, jedan iz reda zaposlenih

i jedan iz reda roditeqa 4

IV OPIS POSLOVA

1. Direktor

Direktor zastupa preduze}e, odgovara za zakonitost rada, organizuje i rukovodi procesom

rada i vodi poslovawe, predla`e osnove poslovne politike, programe rada i planove razvo-

ja, predla`e akta koja donosi Upravni odbor, izvr{ava odluke Upravnog odbora, potpisu-

je kolektivni ugovor, donosi akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, odlu~uje

o pojedina~nim pravima i obavezama, obavqa i druge poslove u skladu sa zakonom, op{tim

aktima i odlukama Upravnog odbora.

2. Upravni odbor

Upravni odbor donosi akta, odlu~uje o poslovawu, usvaja periodi~ne izvje{taje o poslo-

vawu i godi{wem obra~unu, donosi programe rada, odlu~uje o kori{}ewu sredstava u skladu

sa zakonom, donosi poslovnik o radu i obavqa i druge poslove koji su utvr|eni zakonom i

Statutom.

3. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor vr{i nadzor nad zakonitosti rada i poslovawa; donosi poslovnik o svom

radu; vr{i uvid u sprovo|ewe odluka Upravnog odbora, materijalno-finansijskog poslova

i obavqa druge poslove utvr|ene zakonom, osniva~kim aktom i Statutom.

V MANDAT

Direktor iz ta~ke I imenuje se na period od ~etiri (4) godine.

^lanovi Upravnog odbora iz ta~ke II imenuju se na period od ~etiri (4) godine.

^lanovi Nadzornog odbora iz ta~ke III imenuju se na period od ~etiri (4) godine.

VI STATUS

Ugovorom o me|usobnim pravima i obavezama koji zakqu~uje direktor sa Upravnim odborom,

utvr|uje se radno-pravni status, plata i druga primawa direktora po osnovu rada.

Aktom o imenovawu, ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora ne zasnivaju radni odnos.

^lanovi Upravnog i Nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu u skladu sa Odlukom o

naknadama za rad ~lanova upravnih i nadzornih odbora u dr`avnim preduze}ima od lokalnog

interesa ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj 3/96 i 2/98).

VII OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

Op{ti uslovi za kandidate na mjestima iz ta~ke I, II i III su:

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa,

- da ne slu`e kaznu, izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju, i da nisu

pod optu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~lan IX1. Ustava BiH),

- da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak,

- da kandidat nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za vr{ewe du`nos-

ti.

VIII POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke I su:

Za direktora ustanove za decu mo`e biti imenovano lice koje ima visoku ili vi{u stru~nu

spremu prosvetno-pedago{kog, psiholo{kog, sociolo{kog, socijalnog ili zdravstvenog

smjera, polo`en stru~ni ispit i najmawe tri godine uspje{nog radnog iskustva u vaspitno-

obrazovnom radu, da nije osu|ivan za krivi~na djela za koja ga ~ine nepodobnim za vr{ewe

funkcije

direktora.

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke II su:

- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili SSS za kandidate iz reda

zaposlenih,

- poznavawe problematike u djelatnosti kojom se bavi pravni subjekt,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

- dokazni rezultati rada na ranijim poslovima.

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke III su:

- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili SSS za kandidate iz reda

zaposlenih,

- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora,

- dokazni rezultati rada na ranijim poslovima.

IX SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba interesa, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub-

like Srpske.

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.

X POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi, ovjerenu kopiju diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte, dokaz

o radnom sta`u, a kandidati za direktora i program rada, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni

postupak i uvjerewe nadle`nog da kandidat nije osu|ivan.

Sa svim kandidatima, koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

XI ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE

Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas

Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostavi-

ti li~no ili putem po{te, na adresu:

Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa Petra IKara|or|evi}a br. 1 sa naznakom "Komisiji za izbor#.

XII OBJAVA KONKURSA

Javni konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

Broj 01.111-16/05 PREDSJEDNIK

Bijeqina SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Datum, 11. februar 2005.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik RS#, broj 41/03), ~lana 34. i 119. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni

glasnik RS#, broj 101/04) i ~lana 11. Statuta op{tine Bijeqina ("Slu`beni glasnik op{tine Bi-

jeqina#, broj 3/00), Skup{tina op{tine Bijeqina na sjednici odr`anoj 10. i 11. februara 2005. go-

dine odlu~ila je da bude raspisan

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENOG MJESTA SEKRETARA SKUP[TINE

OP[TINE BIJEQINA

I - POSLOVI:

Sekretar Skup{tine op{tine rukovodi Stru~nom slu`bom Skup{tine i obavqa poslove utvr|ene

zakonom, Statutom op{tine, Poslovnikom Skup{tine op{tine i drugim propisima. E

II - MANDAT:

Sekretar Skup{tine op{tine se bira i imenuje na vrijeme trajawa mandata Skup{tine op{tine.

III - STATUS:

Sekretar Skup{tine op{tine ima status slu`benika i prava iz radnog odnosa ostvaruje u skladu

sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

IV - OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE:

1. daje dr`avqanin RS, odnosno BiH,

2. daje stariji od 18 godina,

3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na bilo kom nivou vlasti u BiH, kao rezultat disci-

plinske mjere, u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa,

5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za

krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova upra`wenog mjesta,

6. da ne slu`i kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nije pod op-

tu`bom tog Suda, a da se nije povinovao nalogu da se pojavi pred Sudom.

V - POSEBNI USLOVI ZA KANDIDATE:

1. VSS - diplomirani pravnik sa odgovaraju}im radnim iskustvom,

2. polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi ili polo`en pravosudni ispit.

VI - SUKOB INTERESA:

Kandidat ne mo`e da obavqa du`nost ni aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba

interesa ili nespojivosti u skladu sa Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH,

Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima RS i drugim zakonima.

VII - POTREBNA DOKUMENTA:

Uz prijavu kandidati dostavqaju dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova, u originalu ili

ovjerenoj kopiji.

Tako|e, uz prijavu kandidati dostavqaju i biografiju o kretawu u slu`bi i ovjerenu kopiju li~ne

karte.

Uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti dostavi}e kandidat koji bude imenovan na du`nost.

Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e kan-

didati biti blagovremeno obavije{teni.

VIII - ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA:

Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa. Nepotpune i neblagovremene prijave

ne}e biti uzete u razmatrawe. O rezultatima konkursa kandidati }e biti pismeno obavije{teni.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: SKUP[TINA OP[TINE BIJE-

QINA, Trg Kraqa Petra I Kara|or|evi}a broj 1. sa naznakom "Komisija za izbor#.

IX - OBJAVQIVAWE:

Konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske# i "Slu`benom glasniku RS#. Ako konkurs

ne bude istovremeno objavqen, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa.

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

Broj 01.111-4/05 PREDSJEDNIK

Bijeqina SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Datum, 11. februar 2005. godine

Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glas-

nik BiH#, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04 i 37/04), Agencija za dr`avnu slu`bu, u ime Agencije za un-

apre|ewe inostranih investicija u Bosni Hercegovini, raspisuje

JAVNI OGLAS

za popuwavawe radnih mjesta rukovode}ih dr`avnih slu`benika

u Agenciji za unapre|ewe inostranih investicija u BiH

1/01 Zamjenik direktora

1/02 Sekretar

1/01 Zamjenik direktora

Opis poslova i radnih zadataka: Sara|uje sa direktorom Agencije u rukovo|ewu Agencijom, te obavqa

poslove u skladu sa Zakonom o Agenciji za unapre|ewe stranih investicija, drugim

relevantnim zakonima i Pravilnikom o sistematizaciji.

Posebni uslovi: VSS dru{tvenog smjera, osam godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima,

aktivno poznavawe engleskog jezika, poznavawe najmawe dva kompjuterska programa,

poznavawe savremenih komunikacijskih tehnologija (Internet, elektronska po{ta itd.).

Broj izvr{ilaca: jedan (1)

Status: dr`avni slu`benik na polo`aju sekretara sa posebnim zadatkom

1/02 Sekretar

Opis poslova i radnih zadataka: Sara|uje sa direktorom u rukovo|ewu Agencijom, rukovodi odsjekom

op{tih poslova, te obavqa i druge poslove u skladu sa zakonom.

Posebni uslovi: VSS pravnog ili ekonomskog smjera, osam godina radnog iskustva na istim ili sli~nim

poslovima, aktivno poznavawe engleskog jezika, poznavawe najmawe dva kompjuterska programa, poz-

navawe savremenih komunikacijskih tehnologija.

Broj izvr{ilaca: jedan (1)

Status: dr`avni slu`benik na polo`aju sekretara

Napomena za sve kandidate:

- Pored posebnih uslova navedenih u javnom oglasu, a koji se razlikuju zavisno od pozicije na koju kan-

didat konkuri{e, svi kandidati moraju zadovoqavati i op{te uslove propisane ~lanom 22.

Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine (dr`avqanin BiH, stariji od 18 godi-

na, univerzitetska diploma ili druge akademske kvalifikacije VII stepena stru~ne spreme, zdravstve-

na sposobnost, regulisana vojna obaveza, da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske

mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u roku od tri godine prije dana objavqivawa upra`wenog radnog

mjesta u "Slu`benom glasniku BiH#, da se ne vodi krivi~ni postupak i da nije obuhva}en ~lanom IX. 1

Ustava BiH).

- Dr`avni slu`benik ne smije obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba interesa sa wegovim slu`benim du`nostima, kako je navedeno ~lanom 16. stav 1. Zakona o dr`avnoj

slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine.

- Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke {kolske spreme.

Potrebni dokumenti:

Ovjerene kopije: fakultetske diplome, uvjerewa da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne

starije od 3 mjeseca), uvjerewa o dr`avqanstvu (ne starije od 6 mjeseci), dokaza o aktivnom poznavawu

engleskog jezika tra`enog javnim oglasom, uvjerewa o polo`enom stru~nom (upravnom) ispitu s ciqem

osloba|awa od javnog ispita, popuwen obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu koji se mo`e dobiti u pros-

torijama Agencije za dr`avnu slu`bu ili na web stranici Agencije www.ads.gov.ba,

Javni konkurs se sprovodi u skladu sa Odlukom o na~inu i programu polagawa javnog i stru~nog ispita

za lica koja se postavqaju za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glas-

nik BiH#, broj 20/03).

Javno testirawe }e biti odr`ano najranije 30 dana nakon isteka krajweg roka za prijave, a o datumu i

mjestu javnog testirawa kandidati }e biti posebno obavije{teni.

Gradivo i pravni izvori odnosno literatura za polagawe javnog ispita utvr|eni su Programom pola-

gawa javnog ispita za lica koja se postavqaju za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Herce-

govine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 24/03).

Sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije 30 dana od dana objave oglasa u "Slu`benom glasniku

BiH#, putem po{te preporu~eno na adresu:

Agencija za dr`avnu slu`bu BiH "Javni konkurs za popuwavawe radnih mjesta rukovode}ih dr`avnih

slu`benika u Agenciji za unapre|ewe inostranih investicija u BiH", 71 000 Sarajevo, Trg Bosne i

Hercegovine broj 1.

Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 5

ELEMENTI [ifra predmeta

1941577

[ifra predmeta

1780719

[ifra predmeta

1943243

[ifra predmeta

1353594

[ifra predmeta

1466151

Naziv preduze}a ODP "DIMITOR#

Mrkowi} Grad

ODVP

"GORWA BOSNA#

S. Sarajevo

PJ VI[EGRAD

ODP "VU^KOVAC#

SRPSKI KUPRES

"LOGOS# DD u

mje{ovitoj svojini

BAWA LUKA

ODP

POQOPRIVREDNIK

SOKOLAC

Sjedi{te preduze}a Pavla Xevera 3

Mrkowi} Grad

Koza~ka 8,

VI[EGRAD

NOVO SELO BB,

KUPRES

Jovana Du~i}a 23. A

Bawa Luka

Glasina~ka 11,

Sokolac

[ifra i naziv prete`ne djelatnosti

02020

usluge u uzgoju i

iskori{}avawu {uma

04100

pre~i{}avawe

industrijskih voda

02020

usluge u uzgoju i

iskori{}avawu {uma

011729

proizvodwa ostalih

aparata

020110

gajewe `ita

Po~etna cijena dr`avnog kapitala

izra`eno u KM 22.335 31.209 290.566 40.118 163.108

Standard pove}awa cijene u KM 2.000 3.000 5.000 4.000 5.000

Standard sni`ewa cijene u KM 2.000 3.000 5.000 4.000 5.000

Procenat u~e{}a dr`avnog kapitala

koji se prodaje na licitaciji u

ukupnom kapitalu preduze}a

100% 100% 100% 71.62% 100%

Procenat u~e{}a dr`avnog kapitala

koji se prodaje na licitaciji u

ukupnom dr`avnom kapitalu

preduze}a

100% 100% 100% 100% 100%

Ukupna vrijednost kapitala

preduze}a u KM 22.335 31.209 290.566 56.018 163.108

Ukupna vrednost dr`avnog kapitala

preduze}a u KM 22.335 31.209 290.566 40.118 163.108

Ukupan broj zaposlenih u preduze}u

na dan 30.06.1998. 64 10 55 15

22

Broj radnika na ~ekawu 0 0 0 0

0

Stepen

samofinansirawa - - - - 73.60

Bonitet

poslovawa

preduze}a

na dan

30.6.1998. god.

u (%)

Stepen

otpisanosti

opreme

-

- - - 96.54

Napomena

u toku razgrani~ewe

zemqi{ta sa AD

Mawa~a i [G Lisina

- - nerije{eni imovinsko

pravni odnosi

imovinsko pravna

dokumentacija nije

dostavqena

Zemqi{te

nerije{eni imovinsko

pravni odnosi po

diobenom bilansu

- vodi se kao

op{tenarodna imovina

izgra|eno gradsko

gra|evinsko zemqi{te

sa trajnim pravom

kori{}ewa

-

Poslovni prostor po specifikaciji iz

programa

- objekti privremenog

karaktera - monta`no

demonta`nog karaktera

status posl. prostora

nedefinisan

dio posl. objekata

prenesen na SO Sokolac

nakon 30.6.1998. god.

Ostali

relevantni

podaci

Stawe objekta ~vrsta gradwa

- - - ~vrsta gradwa

Datum, vrijeme i mjesto obilaska

preduze}a ~iji se dr`avni kapital

prodaje na licitaciji

14.3 - 18.3.2005.

9 - 14 ~asova

14.3 - 8.3.2005

9 - 14 ~asova

14.3 - 18.3.2005.

9 - 14 ~asova

14.3 - 18.3.2005.

9 - 14 ~asova

14.3 - 18.3.2005.

9 - 14 ~asova

Iznos depozita za u~e{}e na

licitaciji u KM

2.000 3.000 10.000 4.000 5.000

Iznos naknade za u~e{}e na

licitaciji u KM 22 31 290 40 163

Na osnovu ~l. 13. Pravila licitacije i specijalne licitacije ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# br. 8/2002. i 44/2002) objavquje:

POZIVZA U^E[]E NA LICITACIJI

BL 025 (oznaka licitacije)

koja }e se odr`ati u Centru za licitaciju BAWA LUKA, PRIVREDNA KOMORA REGIONA BAWA LUKA - Dom solidarnosti,\ure Dani~i}a br. 1 dana 28.3.2005. god sa po~etkom u 10 ~asova

Obrazac Prijave za u~e{}e na licitaciji zainteresovana lica mogu besplatno dobiti na sqede}im mjestima:- Direkcija za privatizaciju u Republici Srpskoj, ul. Mladena Stojanovi}a 7, Bawa Luka,- Direkcija za privatizaciju (odsjek Bijeqina ), ul. Kozara~ka 14, Bijeqina,- Direkcija za privatizaciju (odsjek Trebiwe ), ul. , Svatovska 1, Trebiwe,- Internet stranica: www.rsprivatizacija.comPrijava se podnosi za svaki predmet za koji je lice zainteresovano, zakqu~no sa 23.3.2005. god. neposredno u Direkciji za privatizaciju, ul. Mladena Stojanovi}a 7, Bawa Luka.Uz Prijavu za u~e{}e na licitaciji, doma}a fizi~ka i pravna lica obavezna su da dostave dokaz o izmirenim poreskim obavezama (~lan 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pri-vatizaciji dr`avnog kapitala u preduze}ima "Sl. glasnik RS#, 65/03).Registracija u~esnika po~iwe u 8 ~asova na dan odr`avawa licitacije, na gore nazna~enoj adresi Centra za licitaciju. Na licitaciju se nude sqede}i predmeti:

Tro{kove prenosa depozita snosi u~esnik licitacije.

Pla}awe u devizama za depozit i naknadu va`i samo za uplate iz inostranstva prema Zakonu o deviznom poslovawu ("Sl. glasnik RS# - br. 96/03)

Za dodatne informacije mo`ete se obratiti Direkciji za privatizaciju.Telefoni: (051) 308-311, faks: (051) 311-245, ili E-mail: dip@inecco.net

Depozit se upla}uje gotovinski na sqede}e ra~une:1. u KM 562-099-00010773-88 Kod Razvojne banke za jugoisto~nu Evropu AD Bawa Luka2. u devizama 541000-1901346-1 Kod LHB banke AD Bawa Luka

Naknada se upla}uje gotovinski na sqede}e ra~une:1. u KM 562-099-0000122326 kod Razvojne banke za Jugoisto~nu Evropu AD Bawa Luka2. u devizama 541000-1901346 kod LHB banke AD Bawa Luka

Dru{tvo za upravqawe privatizacionim investicionim fondom "Jahorina Konseko pro-

gres# AD Pale

OBAVJE[TEWE

o neto vrijednosti imovine PIF "Jahorina Konseko invest# AD Srpsko Sarajevo - Pale

za period jul - decembar 2004. godine.

Obavje{tavamo akcionare PIF "Jahorina Konseko invest# AD Srpsko Sarajevo - Pale da

su izvje{taji o utvr|ivawu vrijednosti imovine i obaveza i izra~unavawu neto vrijednos-

ti imovine fonda za period jul - decembar 2004. godine, sa~iweni od Centralnog registra

hartija od vrijednosti AD Bawa Luka - Sektor depozitarnih poslova, dostupni u sjedi{tu

Dru{tva za upravqawe PIF "Jahorina Konseko progres# AD Pale, ul. Milana Simovi}a

14, Pale, telefon 057/227-346.

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA UGQEVIK

Odjeqewe za prostorno ure|ewe

i stambeno-komunalne poslove

Broj 06-475-6/05.

Datum, 22.2.2005. godine

Odjeqewe za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove op{tine Ugqevik, na os-

novu ~lana 2. Odluke o davawu nepokretnosti u zakup ("Sl. bilten op{tine Ugqevik# br.

1/05), raspisuje

KONKURS

za dodjelu ostalog neplodnog zemqi{ta u zakup

putem javnog nadmetawa

1. RASPISUJE SE konkurs za dodjelu ostalog neplodnog zemqi{ta u zakup na vrijeme do

pet godina i to dio parcele ozna~ene kao k. ~. br. 1119/2 upisana u PL br. 155 KO Mezgra-

ja u povr{ini od 10 ha vlasni{tvo Skup{tine op{tine Ugqevik.

2. Godi{wa cijena zakupa iznosi 2.400 KM.

3. Pravo u~e{}a na konkursu imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka licitacije

uplate na blagajni Op{tine 10% od po~etne godi{we zakupnine.

U slu~aju da zakupac u ostavqenom roku ne zakqu~i ugovor o zakupu, gubi pravo na vra}awe

upla}ene kaucije.

4. Javno nadmetawe obavi}e se dana 4.3.2005. godine sa po~etkom u 11 ~asova u sobi br. 17.

Op{tine.

5. Informacije o predmetu zakupa mogu se dobiti u sobi br. 17 Op{tine.

jul 63.003.914,33 31,99 87.782.091,63 44,57

avgust 62.835,205,72 31,90 86.843.249,86 44,09

septembar 62.806.484,76 31,89 85.963.248,16 43,65

oktobar 62.487.827,83 31,73 84.796.564,22 43,05

novembar 62.229.371,07 31,59 84.936.032,52 43,12

decembar 62.194.112,10 31,58 83.769.237,70 42,53

mjesec

neto sredstva

(KM)

neto sredstva

po akciji (KM)

neto sredstva

(KM)

neto sredstva

po akciji (KM)

2004. godina 2003. godina

SKUP[TINA JAVNOG PREDUZE]A

"HIDROELEKTRANE NA TREBI[WICI#

AKCIONARSKO DRU[TVO

TREBIWE

Broj OSA 345-7/05.

Datum, 9.2.2005. god.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srpskoj

("Slu`beni glasnik RS# br. 41/03) i ~lana 42. stav 1. ta~ka 1. Statuta, Skup{tina Javnog preduze}a

"Hidroelektrane na Trebi{wici#, akcionarsko dru{tvo, na sjednici odr`anoj dana 9.2.2005. go-

dine, donosi

O D L U K U

o utvr|ivawu uslova, standarda i kriterijuma za izbor ~lanova Nadzornog odbora Javnog

preduze}a "Hidroelektrane na Trebi{wici# akcionarsko dru{tvo ispred dr`avnog kapitala

^lan 1.

Ovom Odlukom se bli`e utvr|uju kriterijumi i uslovi za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog

odbora Javnog preduze}a "Hidroelektrane na Trebi{wici#, akcionarsko dru{tvo ispred dr`avnog

kapitala.

Pod kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora smatraju se stepen obrazovawa, stru~no zvawe,

radno iskustvo kao i drugi uslovi utvr|eni ovom odlukom.

^lan 2.

Kandidati za izbor i imenovawe iz ~lana 1. ove Odluke, pored op{tih uslova propisanih zakonom,

moraju ispuwavati i posebne uslove.

Op{ti uslovi za izbor ~lanova Nadzornog odbora Javnog preduze}a "Hidroelektrane na Tre-

bi{wici# akcionarsko dru{tvo ispred dr`avnog kapitala su:

- da su dr`avqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine;

- da su stariji od 18 godina;

- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti

u BiH ili entitetima, u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa oglasa;

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u navedenim

organima;

- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak;

- da se na wega ne odnosi ~lan IX-1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Posebni uslovi za ~lanove Nadzornog odbora Javnog preduze}a "Hidroelektrane na Trebi{wici#

akcionarsko dru{tvo ispred dr`avnog kapitala su:

- visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{tvenog smjera;

- poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede:

- poznavawe sadr`aja i na~in rada organa upravqawa;

- dokazane rezultate na ranijim poslovima;

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti;

- najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.

^lan 3.

^lanove Nadzornog odbora Javnog preduze}a "Hidroelektrane na Trebi{wici# akcionarsko

dru{tvo na osnovu sprovedenog konkursa i prijedloga konkursne komisije imenuje Skup{tina ak-

cionara.

Od 5 ~lanova Nadzornog odbora, 4 ~lana su predstavnici dr`avnog kapitala ~iji se izbor vr{i

putem javnog konkursa.

^lan 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a objavi}e se u "Slu`benom glasniku Republike

Srpske#, "Slu`benom biltenu Elektroprivrede Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

SKUP[TINA JAVNOG PREDUZE]A

"HIDROELEKTRANE NA TREBI[WICI#

AKCIONARSKO DRU[TVO

TREBIWE

Broj OSA: 345-6/05.

Datum, 9.2.2005. god.

Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS# br. 75/04), ~lana 8. Za-

kona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl. glasnik RS#

br. 41/03), ~lana 42 stav 1 ta~ka 3. Statuta Javnog preduze}a "Hidroelektrane na Tre-

bi{wici# akcionarsko dru{tvo i Odluke Skup{tine Javnog preduze}a "Hidroelektrane

na Trebi{wici#, akcionarsko dru{tvo, raspisuje se

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora Javnog preduze}a "Hidroelektrane na

Trebi{wici# akcionarsko dru{tvo ispred dr`avnog kapitala

I OSNOV

Javno preduze}e"Hiroelektrane na Trebi{wici# akcionarsko dru{tvo bira i imenuje

~lanove Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima

("Sl. glasnik RS# br. 75/04) i Statutom javnog preduze}a "Hidroelektrane na Trebi{wici#

akcionarsko dru{tvo, broj: OSA:345-2/05 od 9.2.2005. godine.

II OPIS POSLOVA

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su

odredbama ~lana 40 - 51 Statuta Javnog preduze}a "Hidroelektrane na Trebi{wici# ak-

cionarsko dru{tvo.

III MANDAT

Mandat ~lanova Nadzornog odbora je period od ~etiri godine.

IV STATUS

Aktom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova Nadzornog odbora, nakna-

da za rad u Nadzornom odboru i druga prava po osnovu rada u Nadzornom odboru.

V OP[TI USLOVI

1. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

2. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nad-

zornom odboru,

4. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak,

5. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH.

VI POSEBNI USLOVI

1. VSS, dru{tvenog ili tehni~kog smjera

2. najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba interesa, kako je to propisano odredbama:

- ~lan 5. Zakona o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS# br. 34/02),

- ~lan 13. Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS# br. 75/04),

- ~lan 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl.

glasnik RS# br. 41/03).

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

- ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

- uvjerewe o radnom sta`u,

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Za dokaze iz ta~ke 2. i 5. op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu

o nepostojawu sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, komisija za nominovawe ~lano-

va Nadzornog odbora }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavi-

je{teni.

IX OBJAVQIVAWE KONKURSA

Ovaj konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

X ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedwe objave.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol ili na adresu Javno preduze}e "Hidroelek-

trane na Trebi{wici#, akcionarsko dru{tvo, Obala Luke Vukalovi}a 2, sa naznakom

"Komisija za nominovawe ~lanova Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

DOO PROFARM GRADI[KA

APOTEKA #

DIVNA#, GRADI[KA

Ul. Patrijarha G. Do`i}a br. 1

Tel. 051/813-204; 815-257

JAVNI KONKURS

Zbog {irewa poslovnih aktivnosti otvaraju se radna mjesta i to:

1. diplomirani farmaceut (2 izvr{ioca)

2. farmaceutski tehni~ar (2 izvr{ioca)

USLOVI:

1. VSS - diplomirani farmaceut, polo`en stru~ni ispit ili pripravnik

2. SSS - farmaceutski tehni~ar, polo`en stru~ni ispit ili pripravnik

Molimo vas da prijave i radne biografije po{aqete u roku 7 dana od dana objave

na adresu: Apoteka #

Divna#, ul. Patrijarha G. Do`i}a br. 1, Gradi{ka ili na faks

051/815-257. Samo sa kandidatima koji u|u u u`i izbor stupi}emo u kontakt.

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO

POQOPRIVREDE, [UMARSTVA I VODOPRIVREDE

Bijeqina

Broj 01-33-1116/05

Datum 23.2.2005. god.

Na osnovu ~l. 8 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i istupawu radova ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske#, broj 20/01), Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede,

objavquje

OGLAS

o javnom nadmetawu za prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku

robe i usluga za 2005. godinu

I PREDMET JAVNOG NADMETAWA

1. Nabavka goriva za vozni park u Bijeqini

2. Nabavka goriva za vozila koja bi se snabdijevala gorivom na teritoriji cijele Repub-

like Srpske.

3. Nabavka kancelarijskog i higijenskog materijala

4. [tamparske usluge

II - PRAVO U^ESTVOVAWA

Pravo u~estvovawa imaju sva pravna lica registrovana za obavqawe djelatnosti koja je pred-

met javnog nadmetawa.

III - SADR@AJ PONUDE

- naziv i ta~na adresa ponu|a~a,

- cijena ponu|ene robe i usluge sa porezom na promet,

- rok i na~in pla}awa

- rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerena kopija)

IV - KRITERIJUM ZA IZBOR

- Kvalitet ponu|ene robe i usluga

- Dosada{we iskustvo i poslovnost

- Ponu|ena cijena, rok i na~in pla}awa

- Rok i mjesto isporuke (sukcesivno prema potrebama naru~ioca u mjestu naru~ioca)

Za robu pod ta~kom 2. prednost }e imati oni ponu|a~i koji imaju benzinske pumpe na ci-

jeloj teritoriji Republike Srpske.

V - DOSTAVA PONUDA

Ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti sa punom adresom ponu|a~a i naznakom "PONU-

DA NA JAVNI OGLAS ZA NABAVKU ROBE# NE OTVARAJ - na adresu: Ministarstvo

poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Bijeqina, Milo{a Obili}a 51.

Rok za dostavu ponude je 8 dana od dana objavqivawa oglasa.

Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e se uzimati u razmatrawe prilikom utvr|ivawa

najpovoqnijeg ponu|a~a.

Otvarawe ponuda izvr{i}e se dana 7.3.2005. godine u 11 ~asova u prostorijama Ministarstva

poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede u Bijeqini.

Ponu|a~i imaju pravo da prisustvuju otvarawu ponuda.

VI - OSTALE ODREDBE

Detaqna specifikacija i opis robe koja je predmet javnog oglasa sadr`ana je u tenderskoj

dokumentaciji koja se mo`e dobiti u Ministarstvu poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede.

Naru~ilac ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a u postupku nadmetawa.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon 055/203-367.

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI6

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 7Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Republike Srpske

na osnovu ~lana 61 stav 2 i ~lana 62 Zakona o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni

glasnik RS# broj 53/02) objavquje

OGLAS

o sprovo|ewu javne rasprave o Studiji uticaja na `ivotnu sredinu objekta

asfaltna baza na lokalitetu "PLANINA#, op{tina Bawa Luka

Javna rasprava o Studiji uticaja na ̀ ivotnu sredinu objekta asfaltna baza na lokalite-

tu "PLANINA# op{tina Bawa Luka, odr`a}e se u ~etvrtak, 3. marta 2005. godine,

u prostorijama MZ Karanovac sa po~etkom u 17 ~asova.

Pozivaju se svi zainteresovani da prisustvuju javnoj raspravi o Studiji koja }e biti

izlo`ena u toku radnog vremena od 1. do 3. marta 2005. godine u prostorijama MZ Kara-

novac (kontak-osoba Obrenko Glavi}) i da iska`u svoje stavove, primjedbe, sugesti-

je i mi{qewa.

Pismene primjedbe dostaviti nadle`nom ministarstvu u roku 30 dana po zavr{etku

javne rasprave.

Broj: 01-92-451/04

Datum, 22.2.2005. godine SEKRETAR MINISTARSTVA

Na osnovu ~lana 28. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik Re-

publike Srpske# br. 64/02-II), Upravni odbor Preduze}a za eksploataciju nemetalnih min-

erala "Nemetali# a. d. Prijedor, objavquje

MI[QEWE

o javnoj ponudi za preuzimawe

1. Upravni odbor upoznat je sa sadr`ajem javne ponude za preuzimawe svih akcija "Nemet-

ali# a. d. Prijedor (u daqem tekstu: Emitent) koju je objavio ponudilac Adam Vitarigov (u

daqem tekstu: Ponudilac).

2. Ponuda za preuzimawe objavqena je u "Glasu Srpske# od 1.2.2005. i "Slu`benom glasniku

Republike Srpske# br. 9 od 2.2.2005. godine.

3. Ponudilac se obavezao da }e kupiti sve redovne akcije s pravom glasa, a na kojima nije

zasnovan bilo kakav teret, te da }e za svaku deponovanu akciju platiti iznos od 0,10 KM.

4. Ponudilac je objavio da je ciq sticawa akcija obezbje|ivawe osnovnih pretpostavki za

obavqawe osnovne djelatnosti Emitenta, uvo|ewe asortimana u skladu sa neophodnim stan-

dardima, uspostavqawe poslovne saradwe sa stranim partnerima, optimizacija tro{kova

i modernizacija poslovawa.

5. U skladu sa svojom obavezom, Upravni odbor iznosi mi{qewe da je objavqena ponuda u

cjelini u skladu sa odredbama zakona, da je ponu|ena cijena primjerena, da su ciqevi i nam-

jere ponudioca u interesu Emitenta, te izra`ava pozitivno mi{qewe o javnoj ponudi za

preuzimawe.

6. U skladu sa navedenim odredbama zakona, ovo mi{qewe }e biti objavqeno u "Glasu

Srpske# i "Slu`benom glasniku Republike Srpske#.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA

"NEMETALI# AD PRIJEDOR

Na osnovu ~lana 217 Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS# br. 24/98, "Sl. gl. RS# 30/01,

62/02 i 38/03) te ~lana 69 Statuta Dru{tva kupac dr`avnog kapitala u iznosu od 30% ukupnog

kapitala Dru{tva iz razloga promjene vlasni~ke strukture kapitala koja analogno povla~i

promjenu u upravqawu Dru{tvom i razloga trenutno lo{eg finansijskog stawa Dru{tva

SAZIVA

Skup{tinu akcionara AD "CIGLANA GRADI[KA# za dan 21.3.2005. godine sa po~etkom

u 12 ~asova u prostorijama sjedi{ta Dru{tva u Gradi{ci.

Za Skup{tinu predla`em sqede}i dnevni red:

1. Utvr|ivawe kvoruma, shodno izmjenama i dopunama Zakona o preduze}ima ("Sl. gl. RS#

br. 38/03)

2. Izbor verifikacione i kandidacione komisije te zapisni~ara;

3. Usvajawe zapisnika s a prethodne sjednice Skup{tine akcionara;

4. Dono{ewe odluke o usvajawu prijedloga pre~i{}enog teksta statuta Dru{tva i Poslovni-

ka o radu AD Skup{tine shodno izmjenama i dopunama Zakona o preduze}ima ("Sl. Glasnik

RS# br. 62/02 i "Sl. gl. RS# 38/03)';

5. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara.

6. Razmatrawe izvje{taja Upravnog odbora Dru{tva za poslovnu 2004. godinu;

7. Razmatrawe izvje{taja Nadzornog odbora Dru{tva za poslovnu 2004. god;

8. Usvajawe finansijskog izvje{taja za 2004. godinu;

9. Razmatrawe i dono{ewe odluke iz kog razloga je dru{tvo dovedeno u lo{e finansijsko

stawe;

10. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora te razrje{ewe ~lanova i pred-

sjednika Nadzornog odbora;

11. Dono{ewe odluke o izboru i imenovawu ~lanova Upravnog odbora, predsjednika i ~lano-

va Nadzornog odbora;

12. Izbor i imenovawe komisije za primopredaju poslova izme|u postoje}ih i novoizabranih

organa uprave Dru{tva;

13. Izbor i imenovawe komisije za popis imovine Dru{tva;

14. Dono{ewe odluke o anga`ovawu revizorske ku}e za pregled poslovawa;

15. Dono{ewe odluke o anga`ovawu lica ovla{}enog za zastupawe pred nadle`nim su-

dovima;

16. Dono{ewe odluke o raskidawu svih zakqu~enih {tetnih ugovora;

17. Razno.

U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma ponovqena }e

se odr`ati dana 24.3.2005. u isto vrijeme i na istom mjestu. Pravo da u~estvuje u radu

Skup{tine zakazane za 21.3.2005. god. imaju svi akcionari li~no ili zastupani po

punomo}nicima, ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora, predsjednik Sindikata u Dru{tvu

i predsjednik Savjeta radnika u Dru{tvu.

Prijedlog materijala za dnevni red Skup{tine akcionara objavqen u listu "Glas Srpske#

dat je na uvid svakog radnog dana od dana objavqivawa ovog poziva do odr`avawa Skup{tine

u terminu od 7 do 14 ~asova u sjedi{tu Dru{tva AD CIGLANA Gradi{ka. Pozivaju se svi

akcionari (fizi~ka i pravna lica) da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu

Skup{tine akcionara AD "CIGLANA# Gradi{ka.

Akcionar

Radivoje Jankovi}

OBAVJE[TENJEza sve advokate/odvjetnike u Bosni i Hercegovini

Obavje{tavaju se svi advokati/odvjetnici u Bosni i Hercegovini da Vije}e/Savjet Evrope, u okviru zajedni~kogprograma sa Evropskom komisijom organizuje seminare na temu "Aspekti Evropske konvencije o ljudskimpravima i njene primjene u Bosni i Hercegovini#. Seminari }e biti odr`ani u sljede}im terminima:�� 3. do 5. mart 2005. godine u JU "Dom penzionera#, Zenica;�� 24. do 26. marta 2005. godine u RRC "Reumal#, Fojnica�� 7. do 9. april 2005. godine u RRC "Reumal#, Fojnica

Svrha seminara je da advokatima/odvjetnicima pru`i osnovno znanje o tome kako primijeniti i direktno im-plementirati Evropsku konvenciju i pravnu praksu Suda u Starsbourgu u skladu sa principima o ljudskim prav-ima i vladavinom prava.Sve tro{kove u~e{}a u seminarima snosi Vije}e Evrope. Izlaganja na seminarima bi}e na doma}em jeziku.Pravo u~e{}a imaju svi advokati/odvjetnici registrovani na podru~ju Bosne i Hercegovine koji ranije nisu pris-ustvovali seminarima na pomenutu temu.U~e{}e na seminaru u jednom od ponu|enih termina mo`ete prijaviti najkasnije 5 dana prije po~etka semi-nara na sljede}e brojeve telefona ili faxa:033-233 936; (lok 119), Sanel Kara|uz 033- 233 936 (lok 112); Tarik Kova~ili na broj faxa: 033 233 937

Council of EuropeEuropean Commission

THE JOINT COUNCIL OF EUROPE - EUROPEAN COMMISSION PROGRAMME

Coseil de l’ EuropeCommission europeenne

"GLAS SRPSKE# AD

BAWA LUKA

Datum, 23. februar 2004.

Broj AD-422/05

Na osnovu ~lana 5 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. glasnik

RS# br. 20/01) "Glas Srpske# AD objavquje

PONOVQENI OGLAS ZA JAVNO NADMETAWE

za prikupqawe ponuda za osvjetqavawe filmova, roto plo~a i ostalih grafi~kih usluga

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe ponuda za osvjetqavawe filmova i roto plo~a za

period do 30. juna 2005. godine i ostale grafi~ke usluge za period 2005. godine

Roto plo~e dimenzija:

��312 h 512 h 0.30 - 30.000 komada

��627 h 512 h 0.30 - 1.000 komada

Ostale grafi~ke usluge:

��izrada korica za ~asopise

��obrezivawe novina i drugih proizvoda

��povezivawe ~asopisa i sli~nih proizvoda

��izrada reklamnog materijala

NAPOMENA: Koli~ine su date okvirno u tenderskoj dokumentaciji i za pojedina~ne

poslove.

2. PRAVO U^E[]A

Pravo u~e{}a imaju sva pravna lica i preduzetnici koji su registrovani za obavqawe dje-

latnosti koja je predmet nadmetawa i koja ispuwavaju uslove prema Zakonu o postupku

nabavke robe, usluga i ustupawa radova.

Ponu|a~ mora dostaviti dokaze:

��rje{ewe o upisu u sudski registar sa svim prilozima

��potvrdu ndle`nog organa o pla}enim porezima i doprinosima sa 30.12.2004

��bilans stawa i uspjeha sa 30.6.2004.

��potvrdu o pla}enoj tenderskoj dokumentaciji

��popisne liste sredstava i opreme za vr{ewe djelatnosti iz tendera

��referenc listu

3. SADR@AJ I USLOVI PONUDE

Ponuda mora da sadr`i:

��naziv i adresu ponu|a~a

��rokove sukcesivnog vr{ewa usluge (dinamika)

��cijena

��kvalitet

��izjave o tehni~koj opremqenosti, opremi, ure|ajima i sredstvima

4. ROK DOSTAVQAWA PONUDE

Ponude dostaviti u zape~a}enoj koverti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt osobe

i sa naznakom "Javno nadmetawe, ne otvaraj#.

Ponude dostaviti do 4.3.2005. do 12 ~asova na adresu "Glas Srpske# AD Skendera Kulen-

ovi}a 93, Bawa Luka.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

5. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se u sjedi{tu "Glasa Srpske# AD dana 4.3.2005. u 12.30 ~asova.

Pismeno ovla{}eni zastupnici ponu|a~a imaju pravo da prisustvuju otvarawu ponuda.

Komisija }e obavijestiti sve u~esnike javnog nadmetawa o rezultatima izbora u zakonom

predvi|enom roku.

6. KRITERIJUMI ODRE\IVAWA NAJPOVOQNIJE PONUDE

��kra}i rok (dinamika)

��kvalitet

��ni`a cijena vr{ewa usluga

��referenc lista (iskustvo u dosada{woj praksi)

��tehni~ka opremqenost

7. PREUZIMAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Tendersku dokumentaciju za davawe ponuda mo`e se podi}i svaki radni dan od 9 do 15 ~aso-

va na adresu: "Glas Srpske# AD, Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka.

Kontakt osoba Dragoqub Bjeqac, telefon: 051/212-263; 065/539 739.

Za preuzimawe tenderske dokumentacije ponu|a~ je du`an da uplati nepovratnu naknadu u

iznosu od 100 KM na `iro ra~un br. 551001-00016019-84 kod Nove Bawalu~ke banke.

"GLAS SRPSKE# AD

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI8Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glas-

nik BiH#, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04 i 37/04), Agencija za dr`avnu slu`bu u ime Ministarstva spo-

qne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, raspisuje

JAVNI OGLAS

za popuwavawe radnih mjesta rukovode}ih dr`avnih slu`benika u Institutu za standardizaciju, In-

stitutu za metrologiju i Institutu za intelektualno vlasni{tvo

1/01 Direktor Instituta za standardizaciju

1/02 Direktor Instituta za metrologiju

1/03 Direktor Instituta za intelektualno vlasni{tvo

2/01 Zamjenik direktora Instituta za standardizaciju

2/02 Zamjenik direktora Instituta za metrologiju

2/03 Zamjenik direktora Instituta za intelektualno vlasni{tvo

Direktori Instituta

1/01, 1/02 i 1/03

Opis radnih zadataka: neposredno rukovodi Institutom ~iji je direktor i odgovoran je za stawe u In-

stitutu; utvr|uje politiku i strategiju rada Instituta; predstavqa i zastupa Institut; odgovoran je za

obavqawe posebnih zadataka utvr|enih odlukama Savjeta ministara BiH; organizuje i obezbje|uje za-

konito i efikasno obavqawe poslova, donosi propise kada je na to zakonom ovla{}en, izdaje druge ak-

te za koje je ovla{}en i poduzima druge mjere iz nadle`nosti Instituta; odlu~uje u skladu sa Zakonom

o pravima, obavezama i odgovornostima dr`avnih slu`benika i zaposlenih u vr{ewu slu`be; neposred-

no izvr{ava najslo`enije poslove i Institutu organizuje odgovaraju}i oblik saradwe sa drugim srod-

nim institucijama i me|unarodnim organizacijama priprema prijedloge za razmatrawe i u~estvuje u

radu Savjeta za standardizaciju odnosno Savjeta za metrologiju odnosno Savjeta za intelektualno vlas-

ni{tvo (zavisno od toga na ~elu kojeg instituta se nalazi navedeni direktor); priprema, organizuje,

koordinira i u~estvuje u procesu edukacije kadrova u podru~ju koje je u nadle`nosti Instituta kojim

rukovodi; neposredno u~estvuje u radu tijela me|unarodnih organizacija za standardizaciju, odnosno za

intelektualno vlasni{tvo, odnosno za metrologiju (zavisno od toga na ~elu kojeg instituta se nalazi

navedeni direktor).

Zamjenici direktora Instituta

2/01, 2/02 i 2/03

Opis radnih zadataka: mijewa direktora Instituta ukoliko nije u mogu}nosti da izvr{ava svoja ovla{}ewa

i obaveze i u wegovoj odsutnosti; poma`e u radu direktoru Instituta; neposredno izvr{ava najslo`eni-

je poslove u Institutu.

Uslovi: pored op{tih uslova propisanih ~lanom 22. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne

i Hercegovine, kandidati za sva ogla{ena radna mjesta rukovode}ih dr`avnih slu`benika u navedenim

institutima treba da ispuwavaju i sqede}e posebne uslove:

- zavr{en fakultet biotehni~kog, tehni~kog, pravnog ili ekonomskog smjera;

- najmawe pet (5) godina radnog iskustva u dr`avnim organima;

- polo`en stru~ni (upravni) ispit;

- poznavawe jednog svjetskog jezika,

- osposobqenost za kori{}ewe personalnog ra~unara.

Broj izvr{ilaca: Za svaku od navedenih pozicija tra`i se po jedan (1) izvr{ilac.

Napomena za sve kandidate:

- Pod radnim iskustvom podrazumijeva se iskqu~ivo radno iskustvo nakon ste~ene visoke {kolske

spreme.

- Javni konkurs se sprovodi u skladu sa Odlukom o na~inu i programu polagawa javnog i stru~nog ispi-

ta za lica koja se postavqaju za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni

glasnik BiH#, broj 20/03).

Javno testirawe }e biti odr`ano najranije 30 dana nakon isteka krajweg roka za prijave, a o datumu i

mjestu javnog testirawa kandidati }e biti posebno obavije{teni.

Gradivo i pravni izvori odnosno literatura za polagawe javnog ispita utvr|eni su Programom pola-

gawa javnog ispita za lica koja se postavqaju za dr`avne slu`benike u institucijama Bosna i Herce-

govina ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 24/03).

Potrebni dokumenti:

Ovjerene kopije: fakultetske diplome, uvjerewa da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak ( ne

starije od 3 mjeseca), uvjerewa o dr`avqanstvu ( ne starije od 6 mjeseci), uvjerewa o polo`enom stru~nom

(upravnom) ispitu - s ciqem osloba|awa od javnog ispita, dokaza o poznavawu jezika tra`enih ovim javn-

im oglasom, dokaza o tra`enom radnom iskustvu (radne kwi`ice), popuwen obrazac Agencije za dr`avnu

slu`bu koji se mo`e dobiti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu ili na web stranici Agencije

www.ads.gov.ba.Sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije 30 dana od dana objave javnog oglasa u "Slu`benom

glasniku BiH#, putem po{te preporu~eno na adresu:

Agencija za dr`avnu slu`bu

"Javni konkurs za popuwavawe radnih mjesta rukovode}ih dr`avnih slu`benika u Institutu za stan-

dardizaciju, Institutu za metrologiju i Institutu za intelektualno vlasni{tvo#

Trg Bosne i Hercegovine broj 1.

71000 Sarajevo.

Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Januara 2005. godine RUKOVODILAC AGENCIJE

Sarajevo Jakob Finci

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA LAKTA[I

Na~elnik op{tine

Broj 08-022-44/04

Datum, 23.2.2005. godine

OBAVJE[TEWE

"Obavje{tavaju se gra|ani i pravna lica da }e nacrt izmjene Regulacionog

plana za prostor izme|u ulice Kara|or|eve, planiranog prikqu~ka na au-

toput, ulice Mladena Stojanovi}a i Jeli}a brda u Lakta{ima biti izlo`en

na javni uvid u vremenu od 3.3.2005. godini do 1.4.2005. godine, 9 - 11 ~asova

svakim radnim danom (osim subote i nedjeqe), u zgradi Op{tine Lakta{i,

na drugom spratu - kancelarija br. 49, radi izja{wavawa i podno{ewa pis-

menih primjedbi#.

NA^ELNIK

NA^ELNIK OP[TINE DERVENTA

PONI[TAVA

Javni konkurs za izbor i imenovawe na~elnika Odjeqewa u Administrativnoj

slu`bi op{tine Derventa, koji je objavqen u "Glasu Srpske# od 19. januara 2005.

godine i "Derventskom listu# od 20. januara 2005. godine, iz razloga {to je u pripre-

mi dono{ewe novog pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta

op{tinske Administrativne slu`be.

NA^ELNIK OP[TINE

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA

"SRPSKE [UME#

REPUBLIKE SRPSKE - SOKOLAC

[G "BORJA# - TESLI]

Ul. Svetog Save br. 93, 053-430-067

Broj 409/05

Dana, 22.2.2005.

Na osnovu ~lana 46. Zakona o {umama ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 13/94, 10/97, 23/98,

43/02) i ~lana 6. Pravilnika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem,

direktor {umskog gazdinstva "Borja# Tesli} objavquje:

OGLAS

ZA PRVO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA

U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

GJ "Dowa Velika Usora# Odjeqewe 198/1

sje~a izrada drvnih sortimenata 210 m¿ 5,57 KM/m¿ (zim. sez.)

sje~a izrada drvnih sortimenata 1261 m¿ 11,00 KM/m¿ (qet. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 210 m¿ 18,72 KM/m¿ (zim. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 1261 m¿ 10,97 KM/m¿ (qet. sez.)

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. godine dnevnom dinamikom 20 m¿ rok zavr{etka izvo|ewa radova 30.6.2005.

ZA DRUGO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA

U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

GJ "Gorwa Velika Usora# Odjeqewe 16

sje~a izrada drvnih sortimenata 300 m¿ 8,15 KM/m¿ (zim. sez.)

sje~a izrada drvnih sortimenata 2875 m¿ 7,60 KM/m¿ (qet. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 300 m¿ 17,45 KM/m¿ (zim. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 2875 m¿ 15,90 KM/m¿ (qet. sez.)

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. dnevnom dinamikom 30 m¿ rk zavr{etka izvo|ewa radova 20.8.2005.

GJ "Gorwa Velika Usora# Odjeqewe 78

sje~a izrada drvnih sortimenata 280 m¿ 6,25 KM/m¿ (zim. sez.)

sje~a i izrada drvnih sortimenata 2457 m¿ 5,80 KM/m¿ (qet. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 280 m¿ 19,85 KM/m¿ (zim. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 2457 m¿ 16,71 KM/m¿ (qet. sez.)

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. dnevnom dinamikom 25 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.8.2005.

GJ "Gorwa Velika Usora# Odjeqewe 94/1

sje~a izrada drvnih sortimenata 220 m¿ 9,86 m¿ (zim. sez.)

sje~a izrada drvnih sortimenata 1483 10,24 m¿ (qet. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 220 m¿ 16,24 KM/m¿ (zim. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 1483 m¿ 13,56 KM/m¿ (qet. sez.)

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. dnevnom dinamikom 20 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.7.2005.

GJ. "Mala Ukrina# Odjeqewe 94

sje~a izrada drvnih sortimenata 220 m¿ 13,42 KM/m¿ (zim. sez.)

sje~a izrada drvnih sortimenata 1407 m¿ 13,40 KM/m¿ (qet. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 220 m¿ 12,13 KM/m¿ (zim. sez.)

izvoz i iznos drv. sortimenata do kam. puta 1407 m¿ 10,70 KM/m¿ (qet. sez.)

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. dnevnom dinamikom 20 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.7.2005.

ZA PRVO JAVNO NADMETAWE ZA IZGRADWU [UMSKIH TRAKTORSKIH VLAKA

GJ "Dowa Velika Usora# Odjeqewe 198/1

Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji.

Vrijednost radova: 1450,00 KM.

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.4.2005.

ZA DRUGO JAVNO NADMETAWE ZA IZGRADWU [UMSKIH TRAKTORSKIH VLAKA

GJ "Gorwa Velika Usora# Odjeqewe 16

Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji.

Vrijednost radova: 12409,00 KM.

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 29.4.2005.

GJ "Gorwa Velika Usora# Odjeqewe 78

Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji.

Vrijednost radova: 5284,00 KM.

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.4.2005.

GJ "Gorwa Velika Usora# Odjeqewe 94/1

Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji,

Vrijednost radova: 4933,10 KM.

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 29.4.2005.

GJ "Mala Ukrina# Odjeqewe 94

Izgradwa {umskih traktorskih vlaka prema projektnoj dokumentaciji. Vrijednost radova: 2737,00 KM.

Po~etak izvo|ewa radova 15.3.2005. rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.4.2005.

IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:

- Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3. iz sudskog regis-

tra);

- Da imaju Re{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra za

poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske;

- Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa

(popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kvali-

fikacione strukture (obrazac M-1);

- Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od predra~unske vri-

jednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na `iro ra~un

5550080001159067 "Nova banka#, filijala Doboj ili na blagajnu naru~ioca (peti primjerak ili uplat-

nica);

- Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske {ume#

RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske (referenca);

IIIPonude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed nave-

denih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu:

[G "Borja# Tesli}, ul. Svetog Save br. 93 - komisija za otvarawe ponuda, sa naznakom ponuda za oglas

broj 409/05 vrstom radova i napomenom NE OTVARATI.

Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca.

Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa, a najdaqe do 4.3.2005. godine.

IVOtvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 8.3.2005. u 10 ~asova

u prostorijama [G "Borja# Tesli}, ulica Svetog Save br. 93

VNeblagovremene, kao i ponude uz koje nije prilo`ena tra`ena dokumentacija ili koje odstupaju od

utvr|enih uslova nadmetawa ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.

VIKriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:

- najpovoqnija ukupna bruto cijena ni`a od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smiju prih-

vatiti ve}e cijene, ili cijene iste kao u oglasu

- referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima s JP[ "Srpske {ume#

RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske,

- kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika,

- tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost,

- dinamika i rok zavr{etka.

VIIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od predra~unske

vrijednosti radova preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objekte rada na terenu

u dane 2 i 3.3.2005. god.

Tenderska dokumentacija se preuzima od 7 do 15 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|en-

im predstavnikom naru~ioca.

Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je tehni~ki di-

rektor, broj telefona 053/430-067.

AKTIVA Ukupan iznos EUR Ostale valute

1 Devizna aktiva 3.451.414.222 3.446.898.487 4.515.735 1.1 Gotovina 40.236.449 40.223.922 12.527 1.2 Kratkoro~ni depoziti 3.408.837.434 3.406.674.565 2.162.869 1.3 SDR u MMF-u 2.340.339 0 2.340.339 2 Ostala aktiva 82.414.294

UKUPNA AKTIVA ( 1 + 2 ) 3.533.828.516

PASIVA Ukupan iznos 3

Monetarna pasiva 3.276.226.514 3.1 Valuta u opticaju 1.789.273.572 3.2 Kreditni bilans rezidentnih banaka 1.413.031.942 3.3 Kreditni bilans ostalih rezidenata 73.921.000 4 Obaveze prema nerezidentima 1.008.771 5 Ostala pasiva 7.963.628 6 Kapital i rezerve 248.629.603

UKUPNA PASIVA ( 3+4+5+6 ) 3.533.828.516

Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva ( 1 - 3 - 4 ) 174.178.937

Obja{wewa

Mjese~ni bilans stawa se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu

Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i

da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Central-

noj banci Bosne i Hercegovine.

Neke posebne karakteristike bilansa stawa od 31. januara su:

Na dan 31. januara Banka je zadovoqila obaveze pravila currency boardakako to navodi ~lan 31. Zakona. Stawe neto strane aktive prevazilazi wenu

monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 174.178.937 KM.

Ovo je prikazano u stavki neto devizna aktiva minus monetarna pasiva.

Devizna aktiva je sa~iwena uglavnom od depozita koji se dr`e kod ino-

banaka.

Bilans stawa tako|e prikazuje kompoziciju dr`awa valuta tako {to ih

diferencira u EUR i ostale valute.

Ban~ini devizni depoziti donose prihod od kamata za Banku.

Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavqala obavezu Banke za KM

novac u opticaju (1.789.273.572 KM) i depozite rezidentnih banaka

(1.413.031.942 KM).

Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i aku-

mulirane dobiti Banke od po~etka wenog rada 11. avgusta 1997.

Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazu-

je u bilansu stawa MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vri-

jednosne papire Vlade Bosne i Hercegovine vezane za ~lanstvo. Is-

tovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vlade u wenim odnosima

sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vlade vezane za ~lanst-

vo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stawa.

Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u

MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 158.973.732 KM.

Banka tako|e vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma

izme|u Vlade Bosne i Hercegovine i stranih vlada i finansijskih orga-

nizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Ban-

ka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CB

BiH, oni nisu ukqu~eni u gore navedeni bilans stawa. Ukupni iznos sred-

stava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 158.720.893 KM.

Daqa pitawa koja se ti~u Mjese~nog bilansa stawa mogu se uputiti Odje-

qewu za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, faks

(33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s

javno{}u na tel. (33) 27 81 23, faks (33) 27 82 96.

Centralna banka Bosne i Hercegovine je nezavisna monetarna institu-

cija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom

bankom.

CENTRALNA BANKABOSNE I HERCEGOVINE

CENTRALNA BANKABOSNE I HERCEGOVINE

(iznosi u KM ekvivalentima)

Mjese~ni bilans stawa (privremeni) od 31. januara 2005.

"ENERGOINVEST#

RASKLOPNA OPREMA a. d.

SARAJEVO - LUKAVICA

Na osnovu ~lana 29. Statuta i Odluke o dodjeli stipendija na fakultetima br. 2534 od 13.12.2004.

godine, "Energoinvest# Rasklopna oprema a. d. Sarajevo - Lukavica, raspisuje:

KONKURS

za dodjelu stipendija redovnim studentima za {kolsku 2004/2005. godinu

I Stipendije se dodjequju redovnim studentima po smjerovima i fakultetima i to:

1. Elektrotehni~ki fakultet

a) energetski smjer - 4 stipendije

- 2 stipendije za IV godinu studija

- 2 stipendije za V godinu studija

b) smjer informatike - 1 stipendija

- za V godinu studija

c) smjer automatika - 1 stipendija

- za V godinu studija

2. Ma{inski fakultet

a) smjer proizvodni - 3 stipendije

- 1 stipendija za III godinu studija

- 2 stipendije za IV godinu studija

3. Tehnolo{ki fakultet

- smjer hemijski - 1 stipendija

- 1 stipendija za IV godinu studija

4. Ekonomski fakultet

- 1 stipendija za III godinu studija

- 1 stipendija za IV godinu studija

5. Pravni fakultet

- 1 stipendija za III godinu studija

II Visina stipendije iznosi:

- za III godinu studija 90,00 KM

- za IV godinu studija 100,00 KM

- za V godinu studija 110,00 KM

III Pravo konkursa imaju redovni studenti koji nisu obnavqali nijednu godinu studija.

IV Prioritet pri dodjeli stipendija imaju studenti sa boqim prosjekom ocjena.

V Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti:

- uvjerewe o upisanoj godini studija na fakultetu

- uvjerewe o polo`enim ispitima (prosjek ocjena)

- potvrda o zaposlewu roditeqa i prosjek primawa ili dokaz o penziji ili potvrda od Biroa za

zapo{qavawe za roditeqe.

Za pale borce potvrda kao i potvrda o invaliditetu.

VI Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavqivawa u sredstvima informisawa ("Glas

Srpske#).

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol dru{tva ili putem po{te sa naznakom "za konkurs#

na adresu:

"Energoinvest#

Rasklopna oprema a. d.

Sarajevo - Lukavica

Vuka Karaxi}a br. 17.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

"ENERGOINVEST#

RASKLOPNA OPREMA a. d.

SARAJEVO - LUKAVICA

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni

glasnik RS#, br. 41/03) i ~lana 22 Statuta "Energoinvest# Rasklopna oprema a. d. Sarajevo - Lukavica,

Skup{tina akcionara na osnovu odluke 201/05 od 7.2.2005. godine raspisuje:

JAVNI KONKURSza izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju

I - Skup{tina Dru{tva od ukupno pet ~lanova Nadzornog odbora, imenova}e tri ~lana kao predstavnike

dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju.

II - Nadle`nost Nadzornog odbora propisana je ~lanom 7 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glas-

nik RS#, br. 75/04) i ~lanom 20 Statuta Dru{tva.

III - Mandat ~lanova Nadzornog odbora je ~etiri godine, uz mogu}nost ponovnog izbora

IV - Op{ti uslovi:

1. da su stariji od 18 godina,

2. da su dr`avqani BiH,

3. da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH

ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa.

4. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom odboru,

5. da se na wih ne odnosi ~lana IX 1. Ustava BiH.

V - Posebni uslovi:

1. visoka stru~na sprema (VII stepen stru~ne spreme),

2. najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

3. posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa i sposobnosti za obavqawe poslova nadzornog odbora,

4. poznavawe sadr`aja i na~ina rada nadzornog odbora,

5. poznavawe djelatnosti koje Dru{tvo obavqa.

VI - Sukob interesa:

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa,

kako je to propisano odredbama:

- ~lan 5 Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik RS#, br. 34/02),

- ~lan 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS#, br. 75/04),

- ~lan 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik

RS#, br. 41/03).

VII - Potrebna dokumenta:

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

- biografiju sa podacima o kretawu u slu`bi,

- ovjerenu kopiju li~ne karte (ne stariju od 3 mjeseca),

- ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

- dokaz o radnom iskustvu

- uvjerewe da nisu osu|ivani odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjese-

ca),

- uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od 6 mjeseci).

Za dokaze iz ta~ke 4 op{tih uslova i ta~ke 5 posebnih uslova, kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao

i izjavu o nepostojawu sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa komisija za nominovawe ~lanova Nadzornog odb-

ora }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

VIII - Objavqivawe konkursa

Ovaj konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

IX - Rok za podno{ewe prijava

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti uzete u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol:

"Energoinvest# Rasklopna oprema a. d. Sarajevo - Lukavica ili putem po{te na adresu:

"Energoinvest# Rasklopna oprema a. d.

Sarajevo - Lukavica, ul. Vuka Karaxi}a br. 17, sa naznakom "Komisija za izbor ~lanova Nadzornog

odbora#.

Broj: 201

Datum: 7.2.2005. godine Predsjednik Skup{tine

Sarajevo - Lukavica

~etvrtak, 24. februar 2005. OGLASI 9

tel: 051/211-968tel/faks: 051/212-004

MM AA RR KK EE TT II NN GG

E-mail: marketing@glassrpske.com

~etvrtak, 24. februar 2005.OGLASI

JP[ "SRPSKE [UME# RS SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "MAJEVICA#

LOPARE

Broj 105/2005.

Datum, 23.2.2005.

U skladu sa Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl. glasnik RS# broj 20/2001.

godine) JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac [G "Majevica# Lopare objavquje

DRUGO JAVNO NADMETAWE - TENDER

Za prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za period januar 2005/januar 2006.

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

- Roba za potrebe kafe-kuhiwe i sredstva za odr`avawe sanitarija,

- Advokatske usluge.

Detaqna specifikacija i opis robe koja je predmet tendera sadr`ani su u tenderskoj doku-

mentaciji.

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju pravna i fizi~ka lica koja ispuwavaju uslove propisane

Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova i koja su registrovana za obavqawe pred-

metne djelatnosti.

3. PONUDA mora sadr`ati naziv i ta~nu adresu ponu|a~a, cijenu ponu|ene robe, rok isporuke, uslove

i na~in pla}awa, rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerena kopija) i potvrda o kvalitetu robe.

4. ZAINTERESOVANI ponu|a~i mogu podnijeti pojedina~no ponude za navedene stavke, koje su pred-

met wegove djelatnosti.

5. SVI ZAINTERESOVANI ponu|a~i svoje zatvorene ponude treba da dostave na adresu JP[

"Srpske {ume# RS Sokolac, [G "Majevica# Lopare, ul. Cara Du{ana br. 65. Rok za dostavqawe ponu-

da je 10 (deset) dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e se razmatrati.

6. OTVARAWE ponuda obavi}e se 10.3.2005. godine u prostorijama [G "Majevica# Lopare u 10

~asova.

7. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A SU:

- Ponu|ena cijena,

- Kvalitet ponu|ene robe,

- Dosada{we iskustvo i poslovnost,

- Uslovi i na~in pla}awa,

- Rok i isporuka.

8. NAKNADA ZA TENDERSKU DOKUMENTACIJU:

Tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti na navedenoj adresi uz prethodnu nepovratnu uplatu od

20,00 KM na ̀ iro ra~un br. 555-001-0000012094 ili na blagajni naru~ioca za svaku stavku pojedina~no.

9. TRO[KOVI PONUDE:

[G "Majevica# Lopare ne snosi tro{kove nadmetawa za ponu|a~e, te zadr`ava pravo da ponudu u pot-

punosti ili djelimi~no prihvati, poni{ti nadmetawe u potpunosti ili djelimi~no prije sklapawa

ugovora i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~ima.

10. OSTALE ODREDBE:

Sve potrebe informacije u vezi sa javnim nadmetawem mogu se dobiti u vremenu od 7 do 14 ~asova u

[G "Majevica# Lopare putem telefona 055/650-209 i 650-375.

Na osnovu ~lana 36. Statuta preduze}a "Podriwe# AD - Bratunac, Upravni odbor

je na svojoj sjednici odr`anoj 9.2.2005. god. donio odluku o sazivawu

SKUP[TINE

akcionara preduze}a "Podriwe# AD - Bratunac

za koju je predvi|en sqede}i

DNEVNI RED:

1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice UO

2. Izvje{taj o radu izme|u dvije sjednice.

3. Usvajawe zavr{nog ra~una za 2004. godinu

4. Plan aktivnosti na revitalizaciji Preduze}a

5. Razno.

Skup{tina }e biti odr`ana dana 24.3.2005. god. sa po~etkom u 12 ~asova u prostorijama

hotela "Fontana#.

U slu~aju neodr`avawa Skup{tine, zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica

}e biti odr`ana 28.3.2005. god. u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim

redom.

UPRAVNI ODBOR

Broj 01-7-0716/05

Doboj, 21.2.2005. god.

Na osnovu ~lana 69. Statuta DALEKOVOD Tvornica konstrukcija i stubova a. d. Doboj i

~lana 9. Poslovnika o radu Skup{tine akcionara, Upravni odbor saziva

VII SKUP[TINU AKCIONARA

DALEKOVOD TKS a. d. DOBOJ

Koja }e se odr`ati 16.3.2005. godine (SRIJEDA) u kancelariji zamjenika direktora

DALEKOVOD TKS a. d. Doboj, Rudanka 28, sa po~etkom u 11 ~asova.

Za sjednicu se predla`e sqede}i

DNEVNI RED:

1. Usvajawe zapisnika sa VI Skup{tine akcionara

2. Usvajawe finansijskog izvje{taja sa stawem na dan 31.12.2004. god.

3. Usvajawe izvje{taja o poslovawu za 2004. godinu

4. Dono{ewe odluke o smawewu kapitala

5. Utvr|ivawe godi{we poslovne politike za 2005. godinu

6. Izbor revizora za 2005. godinu

7. Izmjena Odluke o naknadama za rad predsjednika i ~lanova Upravnog i Nadzornog odbo-

ra i predsjednika Skup{tine akcionara.

Materijali po objavqenim ta~kama dnevnog reda dostupni su ~lanovima Skup{tine na

oglasnoj tabli Dru{tva i u Slu`bi za pravne, kadrovske i op{te poslove Dru{tva.

U slu~aju da Skup{tina ne bude odr`ana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica

Skup{tine bi}e odr`ana istog datuma u 12 ~asova, na istom mjestu i sa istim dnevnim

redom.

UPRAVNI ODBOR

MD PRES

(centar Modri~e)

Kontakt telefon:

065/549-430.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima u Modri~i

mo`ete predati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MMOODDRRII^̂II