z njemacki osnovegramatike

Upload: muhedin-karalic

Post on 04-Apr-2018

253 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    1/54

    OSNOVE NJEMAKE GRAMATIKE

    GRUNDLAGEN DER DEUTSCHEN GRAMMATIK

    Varadin, 2011.

    2011./2012.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    2/54

    Odabrao i priredio:dr. sc. Tihomir Engler

    Recenzenti:dr. sc. Ana Petravi

    mr. sc. Vladimir Legac

    Grafiki oblikovao:dr. sc. Tihomir Engler

    Lektorica:Ana Tustonji Dombaj, prof.

    UDK:

    Tisak:

    CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebupod brojem 761134

    ISBN: 978-953-95000-5-2

    Objavljivanje ove skripte odobrilo je Struno vijee Veleuilitau Varadinu na svojoj 29. sjednici, odranoj 16. prosinca 2010.,klasa: 602-04/10-07/24 i ur. broj: 2186-0231-10-09-1.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    3/54

    Predgovor 1

    Skripte Osnove njemake gramatike namijenjene su studenticama i studentima Veleuilita u

    Varadinu u svrhu to lakeg savladavanja znanja s podruja poznavanja temeljnih

    morfolokih i sintaktikih kategorija njemakog jezika. Potreba za oblikovanjem takve skripte

    proistekla je iz neposrednog rada sa studenticama i studentima koji su tijekom

    osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja stekli razliite vie ili manje uspjeno

    primjenjive kompetencije iz njemakog jezika. Kako bi studentice i studenti s jedne strane

    obnovili ili nadoknadili proputeno znanje s podruja tvorbe pojedinih gramatikih kategorija,

    a s druge uslijed toga to lake pristupili radu na strunim tekstovima na njemakom jeziku,

    ukazala se potreba za oblikovanjem skripte s podruja gramatike njemakog jezika u kojoj bi

    progresija obrade pojedinih morfolokih i sintaktikih cjelina slijedila njihovu praktinu

    primjenu u sklopu rada na strunim tekstovima. Skripte, dodue, obuhvaaju sve temeljne

    morfoloke i sintaktike cjeline, da bi se, meutim, predmetnom nastavniku prepustilo izbor

    onih cjelina za koje se ini da su najprimjerenije steenim znanjima studentica i studenata,

    odnosno, potrebi uspjene prorade pojedinih strunih tekstova. Pritom se kao glotodidaktiki

    cilj rada pomou skripte namee zaokruivanje poznavanja gramatikih kategorija njemakog

    jezika koje je na visokokolskoj razini uenja njemakog jezika mogue, a ini se i

    preporuljivo, obaviti na temelju to dubljeg kognitivnog zahvaanja u ustroj pojedinih

    gramatikih kategorija.

    U Varadinu, 10. travnja 2010.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    4/54

    Kazalo 2

    Predgovor 1

    MORPHOLOGIE 4

    1. Wortarten 5

    2. Wortfolge 8

    3. Prsens 9

    4. Prteritum 10

    5. Perfekt 11

    6. Plusquamperfekt 12

    7. Futur I und II 13

    8. Modi der Verben 14

    9. Passivbildung 16

    10. Artikel 18

    11. Personal- und Possessivpronomina 19

    12. Rektion der Prpositionen 20

    13. Substantivdeklination 21

    14. Adjektivdeklination 24

    15. Komparation der Adjektive 26

    16. Partizipien als Attribute 27

    17. Pronominal- und Frageadverbien 28

    18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina 29

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    5/54

    Kazalo 3

    SYNTAX 31

    1. Satzglieder 32

    2. Satzarten 34

    3. Subjektsatz 37

    4. Objektsatz 38

    5. Attributsatz 39

    6. Lokalsatz 40

    7. Temporalsatz 41

    8. Konditionalsatz 42

    9. Modalsatz 43

    10. Finalsatz 44

    11. Konsekutivsatz 45

    12. Konzessivsatz 46

    13. Kausalsatz 47

    14. Komparativsatz 48

    15. Direkte und indirekte Rede 49

    LITERATUR 51

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    6/54

    MORPHOLOGIE 4

    Adverbien

    Konjunktionen

    Verben

    Substantive

    Artikel

    Adjektive

    Pronomina

    Numeralien

    Deklination

    Konjugation

    Prpositionen

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    7/54

    1. Wortarten 5

    1. Das Substantiv: - imenuje bia, stvari i pojave, deklinira se

    a. Geschlecht - mnnliches = Maskulinum (m.) der Tisch, -(e)s, -eweibliches = Femininum (f.) die Tafel, -, -nschliches = Neutrum (n.) das Buch, -(e)s, -er

    b.Zahl - Singular (Sg.) , Plural (Pl.), Singularetantum (Durst, Dank), Pluraletantum (Leute)- Pluralendungen: 1. - (die Mtter, die Fenster)

    2. -e (die Blle, die Tage)3. -en (die Frauen, die Blusen)4. -er (die Wlder, die Felder)5. -s (die Autos, die Kinos)

    c.Kasus - Nominativ (N.)- Genitiv (G.)- Dativ (D.)- Akkusativ (A.)

    2. Das Adjektiv: - iskazuje svojstvo imenica (kakvo je to), deklinira se

    Der Studentist fleiig. Thomas istein fleiigerStudent. (mjeovita deklinacija pridjeva)Der fleiigeStudent bekommt gute Noten. (slaba deklinacija pridjeva)Thomas alsfleiigerStudent bekommt gute Noten. (jaka deklinacija pridjeva)

    predikatna uporaba pridjeva atributna uporaba pridjeva

    3. Das Pronomen: - vrsta rijei pomou koje zamjenjujemo imenice, deklinira se

    Die Studentin ist zu Hause.Sieist zu Hause.

    a. Personalpronomina (ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie)b. Possessivpronomina (mein, dein, sein, ihr, sein, unser, euer, ihr, Ihr)c. Demonstrativpronomina (der, die, das / dieser, diese, dieses / jener, jene, jenes /

    solcher, solche, solches / derjenige, diejenige, dasjenige /derselbe, dieselbe, dasselbe)

    d. Interrogativpronomina (wer, was / welcher, welche, welches / was fr ein, eine, ein)e. Reflexivpronomen (sich)f. Relativpronomina (der, die, das / welcher, welche, welches / wer, was)g. Indefinitpronomina (man, jemand, niemand, jedermann, kein, jeder, mancher, alle,

    einige, etwas, nichts)

    4. Das Numerale: a. Grundzahlen fnfb. Ordnungszahlen (der, die, das) Fnftec. Bruchzahlen (der, die, das) Fnftel

    5. Der Artikel: a. bestimmter Artikel (der, die, das)b. unbestimmter Artikel (ein, eine, ein)c. Nullartikel () Ich habe Hunger.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    8/54

    1. Wortarten 6

    6. Das Verb: - izrie radnju koju neki subjekt obavlja, konjugira se

    A.Konjugation:

    1. dreiPersonen - lice (1. Person = ich, wir; 2. Person = du, ihr; 3 Person = er/sie/es, sie)2. zweiZahlen - broj (Singular, Plural)3. sechsZeiten - vrijeme - einfache (Prsens, Prteritum)

    -zusammengesetzte (Perfekt, Plusquamperfekt, Futur I i Futur II)4. zwei Genera (der Genus) - stanje - Aktiv, Passiv5. dreiModi(das Modus) - nain - Indikativ (stvarnost)

    - Konjunktiv (nestvarnost, mogunost, elja,uporaba u neupravnom govoru)

    - Imperativ (zapovjedni nain)

    B.Einteilung der Verben:

    1. nach Bedeutung:

    a. transitive Verben (prelazni glagoli) Ich kaufe ein Buch. mogu imati objekt u akuzativu i radnja prelazi na objektintransitive Verben (neprelazni glagoli) Ich gehe ein Buch/nach Hause. ne mogu imati objekt u akuzativureflexive Verben (povratni glagoli) Ich wasche mich. glagoli koji stoje s povratnom-posvojnom zamjenicom se

    b. persnliche Verben (osobni glagoli) Ich gehe zu ihm.Du gehstzu ihm... mogu imati sva tri lica jednine i mnoineunpersnliche Verben (bezlini glagoli) Es regnetdrauen. imaju oblik samo za 3. lice jednine, a subjekt je es

    2. nach Form (des Prteritums und Partizip Perfekts):

    a. schwache Verben (slabi glagoli) lernen, lernte, habe gelernt ne dolazi do promjene osnovnog vokala

    b. starke Verben (jaki glagoli) gehen,ging, bin gegangen dolazi do promjene osnovnog vokala ili cijele osnove glagola

    c. unregelmige Verben nennen, nannte, habe genannt dolazi do promjene osnovnog vokala, a dodaju se nastavci slabih glagola

    d. Hilfsverben (pomoni glagoli) haben, sein, werden slue za tvorbu sloenih vremena i tada gube svoje znaenje

    Ich habeein Buch. Ich habeein Buchgekauft.

    e. Modalverben (modalni glagoli) drfen, knnen, mgen, mssen, sollen, wollen+wissen

    izraavaju mogunost ili modalnost neke radnje, a nenjenustvarnostIch kaufeein Buch. Ich sollteein Buch kaufen.

    3. nach Entstehung:

    a. einfache Verben (jednostavni glagoli) fangen, rumen, stehen sastoje se samo od osnove glagola i nastavaka

    b. zusammengesetzte Verben (sloeni glagoli)1. trennbare Verben (djeljivi glagoli) anfangen, aufrumen, aufstehen sastoje se od jednostavnih glagola i naglaenog i odvojivog predmetka

    (naglaeni predmeci: auf-,an-,zu-,um-,ab-...)2. untrennbare Verben (nedjeljivi glagoli) bestehen, erzhlen, entwerfen

    sastoje se od jednostavnih glagola i nenaglaenog i neodvojivog predmetka(nenaglaeni predmeci: be-,emp-,ent-,er-,ge-,ver-,miss-,zer-...)

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    9/54

    1. Wortarten 7

    7. Das Adverb: - vrsta rijei koja poblie oznaava glagolsku radnju- komparira se (bald,eher,am ehesten)

    a. lokale Adverbien (prilozi mjesta) - dort, hierb. temporale Adverbien (prilozi vremena) -jetzt, heute

    c. modale Adverbien (prilozi naina) - gern, schlecht, gut

    8. Die Prposition: - vrsta rijei koja uspostavlja vezu izmeu pojedinih dijelova reenice- rekcija - sposobnost glagola, imenice i pridjeva da odreuju pade rijei

    u reenici koja ovisi o njima

    a. Rektion der Verben (rekcija glagola):

    Pitamza Ulicu Nikola Tesle. pitati +za + A.Ich frage nach der Nikola-Tesla-Strae. fragen +nach + D.

    Ich spreche mitmeiner Freundin. sprechen + mit+ D.

    Ich spreche berdie Reise nach Amerika. sprechen + ber+ A.b. Rektion der Substantive (rekcija imenica):

    Es stellt sich die Frage nach derHerkunft der gestohlenen Ware. Frage + nach + D.Postavlja sepitanje podrijetla ukradene robe. pitanje + + G.

    c. Rektion der Adjektive (rekcija pridjeva):

    Das Land istreich anBodenschtzen. reich + an + D.Zemlja je bogatarudnim bogatstvima. bogat + + I.

    9. Die Konjunktion: - vrsta rijei koja povezuje dvije rijei ili reenicea. koordinierende Konjunktionen (povezuju dvije glavne reenice):

    aber, also, auch, dann, denn, doch, nur, oder, sondern, und, entweder oder, weder noch

    Monika bleibt zu Hause undPeter geht ins Kino.

    b. subordinierende Konjunktionen (povezuju zavisnu reenicu s glavnom): dass, ob, als, wenn, nachdem, bevor, falls, indem, ohne dass, damit, so dass, obwohl, weil...

    Ich verspte mich immer, wenn ich zur Arbeit zu Fu gehe.

    10. Die Interjektion: -vrsta rijei kojom se izraava neki osjeaj, raspoloenje, doziv ili uzvikAh, htte ich dich schon gestern angerufen!

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    10/54

    2. Wortfolge 8

    1. Vrste rijei i sluba u reenici (Wortarten und Satzglieder):

    a. Wortarten: Substantiv, Adjektiv, Pronomen, Numerale, Artikel, Verb, Adverb, Prposition,Konjunktion, Interjektion

    b. Satzglieder: Subjekt, Prdikat, Objekt, Attribut, Adverbialbestimmung

    2. Uvodni primjeri:

    Studenti ue njemaki. / svaki dan / kod kue / marljivoDie Studentenlernen Deutsch.Deutschlernendie Studenten jeden Tag.Zu Hauselernen die Studenten Deutsch.Fleiiglernen die Studenten Deutsch.

    Wenn die Studenten fleiig lernen, bekommen sie eine gute Note.Wrden die Studenten fleiig lernen, bekmen sie eine gute Note.

    Wannlernen die Studenten Deutsch?Lernendie Studenten Deutsch?

    LernenSie doch jeden Tag Deutsch!

    3. Poredak rijei u reenici:U njemakom jeziku moramo paziti na poredak rijei u reenici budui da je mjesto glagolskih oblikaodreeno vrstim pravilima.

    1. Na prvom mjestu u reenici mogu stajati:- subjekt- objekt- prilona oznaka- upitna rije- itava zavisna reenica.

    Na drugom mjestu mora stajati predikat. U sluaju sloenih glagolskih oblika prvi dio predikata

    (glagol koji se konjugira) dolazi na drugo mjesto, a drugi dio predikata na kraj reenice.2. Glagol koji se konjugira dolazi na kraj reenice samo ako je rije o zavisnoj reenici koja je

    uvedena veznikom ili odnosnom zamjenicom.

    3. Glagol koji se konjugira dolazi na poetak reenice ukoliko je rije o upitnoj reenici bez upitnerijei, zapovjednoj reenici ili o zavisnoj reenici koja nije uvedena veznikom.

    Das konjugierte Verb:- Spitzenstellung: Gibstdu mir das Buch?- Zweitstellung: Dugibstmir morgen das Buch.- Endstellung: Falls du mir das Buchgibst, komme ich zu dir.

    Neutralni poredak rijei u jednostavnoj reenici:

    Ich fahre morgen nach Zagreb.Ich will morgen nach Zagreb fahren. (infinitiv)Ich bin gestern nach Zagreb gefahren. (particip perfekt)Ich rume das Zimmer morgen auf. (predmetak)

    4. Poredak prilonih oznaka u reenici:

    Er hat das Mdchengesternauf der Strae kennen gelernt.

    Er konnte wegen seiner Erkltung auf keinen Fallbleiben.

    Poredak je prilonih oznaka u istoj reenici prilino slobodan, no kod neutralnog poretka rijei ureenici vremenske i uzrone prilone oznake dolaze prije mjesnih i nainskih prilonih oznaka.

    subjekt 1. dio predikata prilone oznake/objekti 2. dio predikata

    predikatni okvir

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    11/54

    3. Prsens 9

    1. Tvorba i uporaba prezenta:

    Prezent je sadanje jednostavno vrijeme koje se tvori pomou osnove i nastavaka.

    Prezentom se moe izraziti:

    a. sadanjost: Ich suche meine Tasche.

    b. vremenski neodreena radnja: Die Erde dreht sich um die Sonne.

    c. budunost: Ichgehe mit dir.

    d. prolost (historijski prezent): Ich hatte Holz gefllt, da kommtein Br undfrisstmein Essen auf.

    e. naredba ili zabrana: Dugehstund Inge bleibt!

    2. Oblici prezenta:

    Pomoni glagoli Modalni glagoli Slabi gl. Jaki glagoli

    haben sein werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    ich habe bin werde darf kann mag muss will soll wei spiele fahre nehme

    du hast bist wirst darfst kannst magst musst willst sollst weit spielst fhrst nimmst

    er

    sie

    es

    hat ist wird darf kann mag muss will soll wei spielt fhrt nimmt

    wir haben sind werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    ihr habt seid werdet drft knnt mgt msst wollt sollt wisst spielt fahrt nehmt

    sie haben sind werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    Sie haben sind werden drfen knnen mgen mssen wollen sollen wissen spielen fahren nehmen

    a e i/ie

    3. Pravila u vezi s tvorbom prezenta:

    a.Prezent pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet.

    b.Prezent modalnih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent modalnih glagola-,-st,-,-en,-t,-en, pri emu u jednini dolazi do promjene osnove, osim kodwolleni sollen.

    c. Prezent jakih i slabih glagola tvori se od osnove glagola i nastavaka za prezent:-e,-st,-t,-en,-t,-en ili-e, -est, -et, -en, -et, -en kod glagola ija osnova zavrava nad,t,suglasnikom (osim l, r) + n i

    suglasnikom (osim l, r) + m(reden,retten,rechnen,atmen).

    Kod nekih jakih glagola koji u svojoj osnovi imaju osnovni vokala, taj vokal u 2. i 3. licu jednineprelazi u , a kod nekih jakih glagola koji imaju osnovni vokale, taj vokal u 2. i 3. licu jednineprelazi u iili uie.

    Kod nekih je jakih glagola u 2. i 3. licu jednine mogue uoiti daljnju promjenu osnovnog vokala:

    auu saufen ich saufe, du sufst, er sufto stoen ich stoe, du stt, er stt ie gebren ich gebre, du gebierst, sie gebiert i erlschen es erlischt

    d. Glagoli koji zavravaju na-elngube u 1. licu jednine-e (sammeln ich sammle).

    e. Glagoli ija osnova zavrava na-s,-,-z,-schimaju u 2. licu jednine veinom nastavak-t(lesen du liest).

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    12/54

    4. Prteritum 10

    1. Tvorba i uporaba preterita:

    Preterit je prolo jednostavno vrijeme koje se tvori od osnove i nastavaka.

    Preterit se upotrebljava kako bi se izrazila prola radnja ili neko stanje u prolosti, naroito uizvjeima ili prilikom pripovijedanja, i to kod glagola koji se esto upotrebljavaju prilikom

    prepriavanja neke radnje iz prolosti (pomoni i modalni glagoli).Njemaki preterit odgovara hrvatskom aoristu ili imperfektu, pri emu se u njemakom jeziku nerazlikuje svrenost i nesvrenost radnje.

    2. Oblici preterita:

    Pomoni glagoli Modalni g. Slabi glagoli Jaki glagoli Nepravilni gl.

    haben sein werden drfen sagen arbeiten schreiben bringen

    ich hatte war wurde durfte -(e)te sagte arbeitete - schrieb brachte

    du hattest warst wurdest durftest -(e)test sagtest arbeitetest -(e)st schriebst brachtest

    er

    sie

    es

    hatte war wurde durfte -(e)te sagte arbeitete - schrieb brachte

    wir hatten waren wurden durften -(e)ten sagten arbeiteten -en schrieben brachten

    ihr hattet wart wurdet durftet -(e)tet sagtet arbeitetet -(e)t schriebt brachtet

    sie hatten waren wurden durften -(e)ten sagten arbeiteten -en schrieben brachten

    Sie hatten waren wurden durften -(e)ten sagten arbeiteten -en schrieben brachten

    osnova/ osnovni vokal - prijevoj

    3. Pravila u vezi s tvorbom preterita:

    a. Preterit pomonih glagola je nepravilan, pa ga se mora nauiti napamet.b. Preterit modalnih glagolatvori se pomou osnove glagola i nastavaka-te,-test,-te,-ten,-tet,-ten,

    pri emu nestaje prijeglas(Umlaut)iz infinitiva onih modalnih glagola koji ga imaju.

    c. Preterit slabih glagolatvori se pomou osnove glagola i nastavaka -te,-test,-te,-ten,-tet,-ten.

    d. Preterit jakih glagolatvori se pomou osnove glagola i nastavaka-, -st, -,-en,-t,-en, pri emuu osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala(Ablaut).

    e. Preterit nepravilnih glagolatvori se pomou osnove glagola i nastavaka-te,-test,-te,-ten,-tet,-ten, pri emu u osnovi glagola dolazi i do promjene osnovnog vokala.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    13/54

    5. Perfekt 11

    1. Tvorba i uporaba perfekta:

    Perfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezentapomonog glagola haben ili sein iparticipa perfektaglagola koji se konjugira.

    Perfektom se moe izraziti:

    a. dovrena sadanja radnja ilineko dovreno stanje u sadanjosti:

    Otto ist gekommen. (Er ist da.)Der Kranke ist eingeschlafen. (Er schlft jetzt.)

    b. radnja koja se odvija u prolosti: Ich habe den ganzen Tag im Gartengearbeitet.c. budua radnja (umjesto futura II.):

    Wenn du in zwei Wochen zurckkommst, werde ich schon nach Pula abgefahren sein.Wenn du in zwei Wochen zurckkommst, bin ich schon nach Pula abgefahren.

    2. Razlika u uporabi preterita i perfekta:

    Ich ffnete mein Geschft in der Schillerstrae. Das Geschft ist heute zu.Ich habe mein Geschft in der Schillerstraegeffnet. Das Geschft ist heute noch offen.

    Preterit je vremenski oblik glagola koji se upotrebljava za izraavanje prole radnje koja je dovrena ine stoji vie ni u kakvoj vezi s govornikom. Perfekt se nasuprot tome upotrebljava kako bi se izrazila

    prola radnja koja je sa stanovita govornika jo uvijek aktualna, tj. prola je radnja i u sadanjosti jood znaaja. Uz to se perfekt upotrebljava mnogo ee od preterita u razgovoru i u pojedinanimizjavama u prolosti, osim kada je rije o pomonim i modalnim glagolima.

    3. Oblici perfekta:

    Ich habe heute das Bettgemacht. Du hastdas Haus aufgerumt.Ich bin heute zu dirgekommen. Dann sindwir nach Zagrebgefahren.

    a. Uporaba pomonih glagola:

    s HABEN sa SEIN

    1. svi tranzitivni gl. (kaufen) 1. intr. gl.koji oznaavaju promjenu mjesta

    2. svi povratni gl. (sich waschen) (Verben der Bewegung) (kommen)3. svi bezlini gl. (es regnet) intr. gl.koji oznaavaju promjenu stanja4. svi modalni gl. (drfen) (Verben der Zustandsvernderung) (einschlafen)5. mnogi intr. gl. (stehen) 2. glagoli sein, werden, bleiben

    b. Tvorba participa perfekta:

    Slabi glagoli Jaki glagoli Nepravilni glagoli

    (infinitiv) (machen) (gehen, ging, bin gegangen) (bringen, brachte, habe gebracht)

    Jednostavni gl. ge mach t ge gang en ge brach t

    Djeljivi glagoli ein ge kauf t aus ge gang en mit ge brach t

    Nedjeljivi gl. ver kauf t ent gang en ver brach tGl. na -ieren telefonier t

    c. Pravila u vezi s tvorbom participa perfekta:

    1. Particip perfekta jednostavnih slabih glagola tvori se tako da se predmetne predmetakge- i dometnenastavak -t, a kod jednostavnih jakih glagola tako da se predmetne predmetakge- i dometne nastavak-en, pri emu kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove.

    2. Particip perfekta nepravilnih glagola tvori se tako da se predmetne predmetakge- i dometne nastavak -t,pri emu kao i kod jakih glagola dolazi do promjene osnovnog vokala ili itave osnove.

    3. Particip perfekta djeljivih glagola tvori se tako da se izmeu naglaenog predmetka i osnove rijeiumetne predmetakge-.

    4. Particip perfekta nedjeljivih glagola tvori se bez predmetka ge- tako da se nenaglaeni predmetak neodvaja od osnove rijei.

    5. Particip perfekta glagola koji zavravaju na -ieren tvori se bez predmetkage-, a domee se nastavak -t.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    14/54

    6. Plusquamperfekt 12

    1. Tvorba i uporaba pluskvamperfekta:

    Pluskvamperfekt je prolo sloeno vrijeme koje se tvori pomoupreterita pomonog glagola haben ilisein iparticipa perfekta glagola koji se konjugira.

    Particip perfekta dolazi na kraj jednostavne ili glavne reenice (kao i u perfektu). Prilikom uporabe

    pomonih glagola haben ili sein vrijede ista pravila kao i kod tvorbe perfekta.Pluskvamperfektom se izraava prola radnja koja se desila prije neke druge prole radnje (tzv.

    pretprola radnja):

    Monika kam, als Paul schon nach Zagreb abgefahren war.

    2. Oblici pluskvamperfekta:

    Ich warden ganzen Abend in der Discogeblieben.

    Ich hatte gestern den ganzen Tag vielgearbeitet.

    haben sein

    ich hatte war

    du hattest warst

    er

    sie

    es

    hatte gefragt war geblieben

    wir hatten waren

    ihr hattet wart

    sie hatten waren

    Sie hatten waren

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    15/54

    7. Futur I und II 13

    F U T U R I .

    1. Tvorba i uporaba futura I.:

    Ich werdemorgen schnell nach Hause kommen.

    Futur I. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden iinfinitiva prezenta glagola koji se konjugira. Infinitiv prezenta dolazi na kraj reenice.

    Futurom I. se moe izraziti:

    a. pretpostavka u vezi sa sadanjou:

    Erwirdim Garten arbeiten. Erarbeitet(jetzt) wohlim Garten.

    b. zbivanje u budunosti, iako se za budunost sve vie upotrebljava prezent:

    Die Studenten werden(morgen) ins Kinogehen. Die Studentengehen morgen ins Kino.

    1. vrsta namjera:

    Wirwerdenuns kurzfassen. Es ist unsere Absicht, uns kurz zu fassen.

    2. naredba:

    Du wirstjetzt das Zimmeraufrumen. Rume jetzt das Zimmerauf!

    2. Oblici futura I.:

    ich werde wir werden

    du wirst ihr werdet

    ersiees

    wird fahren sie werden fahren

    Sie werden

    F U T U R I I .

    1. Tvorba i uporaba futura II.:Erwirddie Hausaufgabegeschrieben haben.

    Futur II. je budue sloeno vrijeme koje se tvori pomou prezenta pomonog glagola werden iinfinitiva perfekta glagola koji se konjugira. Infinitiv perfekta dolazi na kraj reenice.

    Futurom II. se moe izraziti:

    a. u pravilu pretpostavka u vezi s prolou:Jeder Student wird(gestern)gelernt haben. Jeder Student hatgestern wohlgelernt.

    b. ponekad radnju koja e s velikom sigurnou biti dovrena u nekom trenutku u budunosti(u tu se svrhu ee rabi perfekt):

    Wirwerdenbis morgen in Paris angekommen sein. Bis morgen sindwir in Paris angekommen.

    c. rijetko buduu radnju koja e biti dovrena prije neke druge budue radnje (u tu se svrhu ee rabi perfekt):Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgabengeschrieben haben wirst. Wir werden spielen, nachdem du die Hausaufgabengeschrieben hast.

    2. Oblici futura II.:

    ich werde ich werde

    du wirst du wirst

    ersiees

    wird gelesen habenersiees

    wird gefahren sein

    wir werden wir werden

    ihr werdet ihr werdet

    sie werden sie werden

    Sie werden Sie werden

    Ich werde nach Hausegehen.

    Infinitiv prezenta:

    osnova glagola + nastavak-en

    Er wird das Buchgelesen haben.Er wird mit dem Autogefahren sein.

    Infinitiv perfekta:

    particip perfekta + infinitiv haben/sein

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    16/54

    8. Modi der Verben 14

    I M P E R A T I V 1. Oblici imperativa:

    Hrvatski Slabi gl. Nastavci Jaki glagoli Djeljivi glagoli Povratni glagoli sein

    ich - - - - - - - -

    du Pitaj! Frag! -/-(e) Fahr! Nimm! Ruf... an! Wasch dich! Sei!er - - - - - - - -

    wir Pitajmo! Fragen wir! -en wir Fahren wir! Nehmen wir! Rufen wir... an! Waschen wiruns! Seien wir!

    ihr Pitajte! Fragt! -t/-(e)t Fahrt! Nehmt! Ruft... an! Wascht euch! Seid!

    sie - - - - - - - -

    Sie Pitajte! Fragen Sie! -en Sie Fahren Sie! Nehmen Sie! Rufen Sie... an! Waschen Sie sich! Seien Sie!

    a. nastavak -e/-et: - kod glagola ija osnova zavrava na d, t, konsonant (osim l, r) + n, konsonant (osim l, r) + m - kod jakih glagola osnovni vokal ane prelaziu kao u prezentu, a ti glagoli mogu dobiti nastavke

    -e/-et, ali i ne moraju- kod nekih jakih glagola osnovni vokal eprelaziu i/ie i ti glagoli ne smiju dobiti nastavak -e/-et

    b. glagoli na -eln: - gube obino -e iz infinitivnog nastavka (sammeln Sammle!)

    I N D I K A T I V I KO N J U N K T I V

    1. Uvodni primjeri:

    Man sagte mir, erseijetzt ein guter Schler. (konjunktiv prezenta)Ich wre jetzt gern zu Hause, aber ich bin leider noch immer in der Schule. (konjunktiv preterita)Ich httegestern ein Buchgekauft, aber ich hatte kein Geld. (konjunktiv pluskvamperfekta)

    2. Uporaba indikativa i konjunktiva:

    a. Indikativ se upotrebljava kada elimo istaknuti stvarnost neke radnje.

    b. Konjunktiv se upotrebljava u nekim zavisnim reenicama, ponajprije u neupravnom govoru i upogodbenim reenicama, ali i u pojedinim oblicima jednostavne i glavne reenice.Pritom je potrebno razlikovati uporabukonjunktiva prezenta,konjunktiva preteritaikonjunktiva

    pluskvamperfekta:

    1. konjunktiv prezenta:- esto umjesto imperativa u 3. licu jed. (Es lebedie Freiheit! ivjela sloboda!)- esto uz neodreenu zamjenicu man (Man achte auf Folgendes: ... Obratite pozornost na sljedee: ...)- u neupravnom govoru (za sadanjost) (Max behauptet, dass er gut schwimme.)

    2. konjunktiv preterita:

    - za izricanje neostvarive elje (Htte sie doch mehr Zeit!

    Kad bi bar imala vie vremena!)- za izricanje mogunosti (Erknnte morgen kommen. Mogao bi doi sutra.)- u neupravnom govoru (za sadanjost) (Moritz meint, dass er schon lange zur Schuleginge.)

    3. konjunktiv pluskvamperfekta:- za izricanje elje koja se nije ostvarila (Htte sie das nurgesagt! Da je to bar rekla!)- za izricanje mogunosti (Du httestmir helfen knnen. Ti si mi mogao pomoi.)- u neupravnom govoru (za prolost) (Die Lehrerin dachte, dass wir die bungen zu Hausegelsthtten.)

    4. konjunktiv perfekta i konjunktiv futura:- samo u neupravnom govoru (Ich frage ihn, ob er gestern alles in der Stadtgekauft habe.)

    (Er sagt mir, dass er morgen nach Bonn abreisen werde.)

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    17/54

    8. Modi der Verben 15

    3. Oblici konjunktiva prezenta:

    Pomoni glagoli Modalni glagoli Slabi glagoli Jaki glagoli

    ich sei habe werde drfe frage fahredu seiest habest werdest drfest fragest fahrester sei habe werde drfe frage fahrewir seien haben werden drfen fragen fahrenihr seiet habet werdet drfet fraget fahretsie seien haben werden drfen fragen fahrenSie seien haben werden drfen fragen fahren

    4. Oblici konjunktiva preterita:

    Pomoni glagoli Modalni glagoli Slabi glagoli Jaki glagoli

    ich wre htte wrde drfte sagte ginge fhredu wrest httest wrdest drftest sagtest gingest fhrester wre htte wrde drfte sagte ginge fhrewir wren htten wrden drften sagten gingen fhrenihr wret httet wrdet drftet sagtet ginget fhret

    sie wren htten wrden drften sagten gingen fhrenSie wren htten wrden drften sagten gingen fhrena, o, u

    5. Oblici konjunktiva pluskvamperfekta:s pomonim glagolom haben s pomonim glagolom sein

    ich htte wir htten ich wre wir wrendu httest gefragt ihr httet gefragt du wrest geblieben ihr wret gebliebener htte sie htten er wre sie wren

    Sie htten Sie wren

    KO N D I C I O N A L I . I I I .1. Uvodni primjer:

    Ich wrde mit dir gern einen Ausflug nach Wien machen.Wirwrden ihm sichergeholfen haben, htte er uns darum gebeten.

    2. Uporaba kondicionala I. i kondicionala II.:

    a. Kondicional I. upotrebljava se u zavisnim reenicama i u neupravnom govoru kao i konjunktiv preterita.b. Kondicional I. upotrebljava se u jednostavnoj reenici umjesto konjunktiva preterita:

    1. za izricanje neostvarive elje: Wrde er sich doch rasieren!2. u uljudnim pitanjima i opreznim izjavama: Wrden Sie mirhelfen?

    c. Kondicional II. moe se upotrijebiti u jednostavnoj reenici umjesto konjunktiva perfekta i pluskvamperfekta(u suvremenom je njemakom jeziku to meutim rijedak sluaj):

    Das neue Auto wrde mir bessergefallen haben. Das neue Auto htte mir bessergefallen.

    d. Konditional I. i II. obino se ne upotrebljava s infinitivommodalnih glagola i glagola sein i haben.3. Pravila u vezi s tvorbom kondicionala:

    Kondicional I. tvori se pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva prezenta glagolakoji se konjugira, a kondicional II. pomou konjunktiva preterita glagola werden i infinitiva perfektaglagola koji se konjugira.

    4. Oblici kondicionala I. i II.:

    Kondicional I. Kondicional II.

    ich wrde wrdedu wrdest wrdester wrde wrdewir wrden tanzen wrden getanzt habenihr wrdet wrdetsie wrden wrdenSie wrden wrden

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    18/54

    9. Passivbildung 16

    1. Uporaba aktiva i pasiva:

    Die Studentinnen besuchen die neu geffnete Bibliothek. (indikativ prezenta, aktiv)

    Die neu geffnete Bibliothekwirdvon den Studentinnen besucht. (indikativ prezenta, pasiv)

    U njemakom jeziku postoje dva oblika glagola koji iskazuju stanje radnje:

    -aktivni (tvorni) oblik: sam vritelj radnje obavlja neku radnju, tj. istie se subjekt aktivnereenice ili vritelj radnje

    -pasivni (trpni) oblik: netko drugi obavlja radnju na subjektu pasivne reenice tj. subjekt osjeana sebi uinak neije radnje, istie se sam akt radnje ili predmet radnje, azanemaruje se stvarni vritelj radnje budui da je nebitan ili nepoznat.

    pluskv. pefekt preterit prezent futur I. futur II. pasiv

    pluskv. pefekt preterit prezent futur I. futur II. aktiv

    2. Transformacija aktiva u pasiv:

    Aktiv PasivDer Schler kauft das Buch. Das Buch wird (vom Schler) gekauft.

    Obj.(A.) Subjekt

    Subjekt usputna obavijest (von + D.)

    Man kauft das Buch. Das Buch wird gekauft.

    Bezlini sub.

    Man arbeitet im Hof. Es wird im Hof gearbeitet.

    Bomben zerstrten das Haus. Das Haus wurde (durch Bomben) zerstrt.

    Subjekt usputna obavijest (durch + A.)

    3. Oblici pasiva:

    Die Studentinnen lesen das Buch.

    Oblik pasiva: Tvorba pasivnih oblika

    Das Buch wird gelesen. prezent pasiva prezent glagola werden

    Das Buch wurde gelesen. preterit pasiva preterit glagola werden

    Das Buch ist gelesen worden. perfekt pasiva perfekt glagola werden

    Das Buch war gelesen worden. pluskv. pasiva pluskv. glagola werden

    Das Buch wird gelesen werden. futur I. pasiva futur I. glagola werden

    Das Buch wird gelesen wordensein. futur II. pasiva futur II. glagola werden

    + particip perfekta

    4. Uporaba modalnih glagola u pasivnim reenicama:

    Der Student mussdie Prfungen bald bestehen. Die Prfungen mssenbald bestanden werden.

    3.l. jd. indikativ prezenta, aktiv + infinitiv aktiva 3l. l. mn. indikativ prezenta, aktiv + infinitiv pasiva

    Uz modalne glagole na kraju reenice uvijek stoji infinitiv. Ako je reenica pasivna, tada na krajureenice stoji infinitiv pasiva koji se tvoripomou infinitiva pomonog glagola werden iparticipa

    perfekta glagola koji se konjugira (kaufen gekauft werden).

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    19/54

    9. Passivbildung 17

    5. Transformacija u pasiv:

    a. nije mogua kod: Aktivna reenica: Nedozvoljene pasivne reenice:

    1. modalnih i pomonih glagola Er kann sie besuchen. Sie wird besuchen gekonnt.

    2. glagola s infinitivom bez zu Er sieht sie kommen. Sie wird kommen gesehen.

    3. povratnih glagola Er wscht sich. Er wird von sich gewaschen.

    4. glagola koji izraavaju odnosposjedovanja

    Er bekam den Brief. Der Brief wird von ihm bekommen.

    5. imenica uz glagol oznaava iznosili sadraj

    Das Buch kostet 3 Mark. 3 Mark werden von dem Buch gekostet.

    6. imenica oznaava netopostojeeg iza fraze es gibt

    Im Laden gibt es viele Bcher. Viele Bcher werden im Laden gegeben.

    7. neprelaznih glagola koji perfekttvore pomou glagola sein

    Er ist seinem Freund begegnet. Seinem Freund wird begegnet.

    b. nije uobiajena ni ako: Aktivna reenica: Neuobiajene pasivne reenice:

    1. imenica uz glagol oznaavamisaoni sadraj

    Er kannte das Buch nicht. Das Buch wurde nicht gekannt.

    2. imenica uz glagol oznaava diotijela ili odjeu

    Die Zuhrer schttelten denKopf.

    Der Kopf wurde geschttelt.

    3. imenica uz glagol sastavni je diosemantike jedinice

    Er treibt Sport. Sport wird von ihm getrieben.

    4. imenica uz glagol predstavlja

    akuzativ sadraja

    Er kmpfte einen schweren

    Kampf.

    Ein schwerer Kampf wurde von ihm

    gekmpft.5. imenica uz glagol oznaava

    aktivnog inioca, a ne relacijuEr hnelt seinem Vater. Seinem Vater wird von ihm gehnelt.

    c. Ope pravilo u vezi transformacije aktivne reenice u pasiv:

    Aktivna se reenica moe pretvoriti u pasivnu, ako se u njoj upotrebljavaprijelazni glagol, priemu postoje tzv. srednji glagoli(Mittelverben) koji uz sebe, dodue, imaju objekt u akuzativu, alise taj objekt prilikom transformacije reenice u pasiv ne moe pretvoriti u subjekt (behalten,

    bekommen, erhalten, es gibt, enthalten, umfassen). Transformacija u pasiv je mogua i kodneprelaznihglagola koji perfekt tvore pomoupomonog glagolahaben.

    Transformacija u pasivVrsta glagola

    je mogua: nije mogua:

    Modalni i pomoni glagoli

    Povratni glagoli

    Prijelazni glagoli

    Srednji glagoli (Mittelverben)

    Neprelazni glagoli + sein

    Neprelazni glagoli + haben

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    20/54

    10. Artikel 18

    1. Uvodni primjeri:

    derTisch, -(e)s, -e Ich kaufe in diesem Geschft einen modernen Tisch.die Lampe, -, -n Wir stellen ins Wohnzimmereine neue Lampe.das Buch, -(e)s, -er Du liest ein spannendes Buch.

    2. Uporaba lana:

    lan stoji u pravilu ispred imenice, a oznaava rod, broj i pade imenice.

    3. Vrste lanova:

    a. der unbestimmte Artikel(neodreeni lan) (ein, eine, ein)

    - oznaava bia i stvari koja se po prvi put spominju, te su kao takva nepoznata ili neodreena

    Ein Mann setzte sich im Restaurant zu uns. Der Mann hie Mayer.

    b. der bestimmte Artikel(odreeni lan) (der, die, das)

    - oznaava bia i stvari koja su ve spomenuta ili pak na neki drugi nain poznata ili odreena

    - stoji uz imena mora (die Adria), rijeka (die Donau),jezera (der Bodensee), brda (der Triglav),kao i ispred imena zemaljau mukom i enskom rodu (die Schweiz, der Irak), uz superlative

    pridjeva(die schnste Stadt) i uz redne brojeve (der dritte Stock)

    c. der Nullartikel (nulti lan) (): bez lana su:

    - osobna imena (Nataa), imena mjesta (Augsburg), imena zemalja srednjeg roda (Kroatien) iimena kontinenata (Europa)

    - gradivne imenice, kada oznaavaju neodreeni dio tvarii kada dolaze iza neke mjere(Gib mir bitte Brot! Der Tisch ist aus Holz. Ich brauche zwei Liter Milch.)

    - imenicekoje uz sebe imaju ve neku drugu odreujuu rije(mein Papagei)- naslovi(Kleine deutsche Grammatik)titule (Direktor Huber),pozdravi(Guten Tag!)

    - u frazama koje se tvore pomou imenica u akuzativu (Klavier spielen)

    - mnoina imenica koje u jednini imaju neodreeni lan(Der Hund ist einHaustier. Hunde und Katzen sindHaustiere.)

    4. Deklinacija lana:

    Odreeni lan Neodreeni lan

    m. r. . r. s. r. mn. m. r. . r. s. r. mn.

    N. der die das die ein eine ein

    G. des der des der eines einer eines

    D. dem der dem den einem einer einem

    A. den die das die einen eine ein

    Pade Padena pitanja Vrsta padea Primjeri

    Nominativ Wer - was? Tko - to? Pade imenovanja Ich bin ein Schler.

    Genitiv Wessen? iji? Pade pripadanja Das Haus des Lehrers brannte.

    Dativ Wem - was? Komu - emu? Pade namjere ili cilja Ich bringe dem Schler das Buch.

    Akuzativ Wen - was? Koga - to? Pade predmeta radnje Monika isst den Apfel.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    21/54

    11. Personal- und Possessivpronomina 19

    1. Pojedine vrste zamjenica:

    a. osobne zamjenice (ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie)b. posvojne zamjenice (mein, dein, sein, ihr, sein, unser, euer, ihr, Ihr)c. pokazne zamjenice (der, dieser, jener, solcher, derjenige, derselbe)d. upitne zamjenice (wer, was, welcher, was fr ein)

    e. povratno-posvojna zamjenica (sich)f. odnosne zamjenice (der, die, das, welcher, wer, was)g. neodreene zamjenice (man, jemand, niemand, jedermann, kein, jeder, mancher, alle,

    einiger, etwas, nichts)

    O S O B N E Z A M J E N I C E

    1. Deklinacija osobnih zamjenica:

    Jednina Mnoina

    3. lice1. lice 2. lice

    m. r. . r. s. r.1. lice 2. lice 3. lice

    Oblik izpotovanja

    N. ich du er sie es wir ihr sie Sie

    G. meiner deiner seiner ihrer seiner unser euer ihrer IhrerD. mir dir ihm ihr ihm uns euch ihnen Ihnen

    A. mich dich ihn sie es uns euch sie Sie

    - povratno-posvojna zamjenica sich: - upotrebljava se samo s povratnim glagolima u dativu i akuzativu- odnosi se na subjekt (Er/Sie/Es wscht sich. Sie waschen sich.)

    2. Poredak objekata u reenici:

    dvije imenice (dativ - akuzativ) Anja schenkt der Tante einen Blumenstrau.

    zamjenica - imenica Anja schenkt ihr einen Blumenstrau.

    zamjenica - zamjenica (akuzativ - dativ) Anja schenkt ihn ihr.

    P O S V O J N E Z A M J E N I C E

    1. Deklinacija posvojne zamjenice u nominativu jednine:

    m. r. . r. s. r.

    ich Das ist... mein meine mein

    du dein deine dein

    er sein seine sein

    sie ihr Schlssel ihre Tasche ihr Hausjednina

    es sein seine sein

    wir Das ist... unser unsere unser

    ihr euer euere euermnoina

    sie ihr ihre ihr

    Sie Ihr Ihre Ihr

    2. Deklinacija posvojne zamjenice u svim padeima:

    m. r. . r. s. r. mn.

    N. mein meine mein meine

    G. meines meiner meines meiner

    D. meinem meiner meinem meinenA. meinen meine mein meine

    Posvojna se zamjenica u jednini deklinira kao neodreeni lan, a u mnoini dobiva nastavke odreenog lana.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    22/54

    12. Rektion der Prpositionen 20

    1. Uvodni primjeri:

    Pitamza Ulicu Nikole Tesle.

    Ichfrage nach derNikola-Tesla-Strae.

    2. Rekcija glagola i prijedloga:

    fragen + nach + Dativ

    Prijedlozi su vrste rijei ija je funkcija u reenici da uspostavi vezu izmeu predikata i objekta.Prijedlogpreteno stoji ispred imenice ili zamjenice, ali u svojoj rekciji ovisi o glagolu, dok padeimenice koja slijedi iza njega ovisi o prijedlogu. Kada se pitamo za pade prijedlonog objekta, tada

    pitamo pomou prijedloga i padenog pitanja.

    3. Grupe prijedloga s obzirom na pade imenice koja dolazi iza prijedloga:

    PADE: PRIJEDLOZI:

    Genitiv

    abseits, anfangs, anhand, angesichts, anlsslich, anstelle, aufgrund, diesseits, halber,

    hinsichtlich, infolge, inmitten, jenseits, kraft, oberhalb, seitens, ungeachtet, unterhalb,unweit, zeit...

    Dativ aus, auer, bei, entgegen, entsprechend, gegenber, gem, mit, nach, nebst, samt, seit,von, zu, zuliebe...

    Akuzativ bis, durch, fr, gegen, ohne, um, wider

    Dativ/akuzativ an, auf, hinter, in, neben, ber, unter, vor, zwischen

    Ich binin derSchule.(Wo? Ortsangabe = uvijek dativ)

    Ich gehein dieSchule.(Wohin? Richtungsangabe = uvijek akuzativ)

    4. Uporaba veeg broja prijedloga ispred imenice:Sie suchte nach dem Hemd in und unterdem Schrank.

    Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s istom rekcijom, tada se pade imenice ravna premazajednikoj rekciji navedenih prijedloga.

    Kommt ihr zu uns mitoderohneeuereKinder?

    Bis vor einemMonat haben wir uns nicht gekannt.

    Kada ispred imenice stoji vei broj prijedloga s razliitom rekcijom, tada sepade imenice ravnaprema posljednje navedenom prijedlogu.

    5. Stapanje prijedloga s odreenim lanom:

    Dativ (m./s. r.) Akuzativ (s. r.) Dativ (. r.)

    an ambei beimin +dem imvon vom

    zu zum

    an ansauf aufsdurch +das durchs

    fr frsin insum ums

    zu +der zur

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    23/54

    13. Substantivdeklination 21

    1. Rod imenica:

    mu

    kirod

    1.

    2.

    3.

    4.

    imenice koje oznaavajubia mukog roda (der Mann)

    imena dana(der Montag), mjeseca(der Juli),godinjih doba(der Frhling)

    imena strana svijeta(Osten),padalina(Regen)

    premazavretku: sve na -ig, -ling(Honig, Jngling)veina na -er, -el, -en (Walzer, Himmel, Hafen)

    tuice na -an, -ant, -ist, -us (Vulkan, Konsonant, Tourist, Realismus).

    enskirod

    1.

    2.

    3.

    imenice koje oznaavajubia enskog roda (Mutter) - izuzetak: das Weib, das Mdchen

    imenice oblikovane od brojeva(Eins) - izuzetak: das Hundert, das Tausend

    premazavretku: sve na -ei, -heit, -in, -keit, -schaft, -ung

    (Spielerei, Einheit, Schlerin, Brderlichkeit, Mannschaft, bung)

    tuice na -age, -anz, -t, -enz, -ie, -ik, -tt, -ur

    (Massage, Substanz, Dit, Intelligenz, Industrie, Familie, Fabrik, Qualitt, Kultur)

    - izuzetak: das Genie

    srednjirod

    1.

    2.

    3.

    4.

    veina tvarnih imenica(Silber, Eisen, Holz)

    nazivi mjesta,veina imena zemaljai imena kontinenata

    imenice koje su oblikovane od drugih vrsta rijei(Blau, Essen, Gestern)

    izuzetak: imenice oblikovane od pridjeva (der/die/das Alte)

    premazavretku: umanjenicena -chen, -lein (Stdtchen, Mdchen, Tischlein)

    razlomcina-l(Drittel)

    tuice na -ett, -ment, -um (Parkett, Element, Datum)

    veina na -nis, -sal, - tum (Erlebnis, Schicksal, Eigentum)

    - izuzetak: neke na -nis, -salsu enskog roda (Finsternis, Trbsal)

    - izuzetak: dvije imenice na -tumsu mukog roda (Reichtum, Irrtum)

    2. Sloenice:

    Rod sloenica odreuje se prema osnovnoj rijei (derKlassenlehrerderLehrer).

    3. Dvostruki rod:

    a. s istim znaenjem: der/ das Bereichder/ das Bonbondas / der Meterder/ das Radar

    b. s razliitim znaenjem: der Band - svezak das Band - vrpcader Hut - eir die Hut - oprez, zatitader Leiter - rukovoditelj die Leiter - ljestveder Schild - tit das Schild - natpisder See - jezero die See - more

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    24/54

    13. Substantivdeklination 22

    4. Opa deklinacija imenica:

    Imenice se u njemakom jeziku dekliniraju u dva broja i etiri padea.Umjesto vokativa upotrebljava se nominativ.

    der Polizist, -en, -endie Tante, -, -ndas Kind, -(e)s, -er

    S obzirom na nastavke koje imenica dobiva u genitivu jednine i nominativu mnoine razlikujemo:

    a. jaku deklinaciju imenicab. slabu deklinaciju imenicac. mjeovitu deklinaciju imenica

    Vrste deklinacija imenica

    a. jaka

    1 2 3b. slaba c. mjeovita

    m./s. r. . r. m./s. r. . r. m./s. r. m. r. m./s. r. . r.N. - - - - - - - -

    G. -s - -s - -s -en -s -

    D. - - - - - -en - -jednina

    A. - - - - - -en - -

    N. - -e -er -en -en

    G. - -e -er -en -en

    D. -n -en -ern -en -enmnoina

    A. - -e -er -en -en

    (") - (") -e (") -er -en jd. -/mn. -en

    Bruder Gebirge Fu Jahr Haus

    Mann

    Mensch SchmerzAuge

    Tante

    Schlerin

    5. Pravila u vezi s deklinacijom imenica:

    a. Imenice ugenitivu jednine mukog i srednjeg roda jake deklinacije dobivaju nastavak -s/-es.

    b. Imenice u dativu mnoine sva tri roda dobivaju nastavak -n ukoliko u nominativu mnoine nezavravaju na -(e)n.

    c. Kad se imenice deklinirajuprema jakoj deklinaciji, tada u jednini ne dobivaju nastavak (-), osim

    u genitivu mukog i srednjeg roda, a u mnoini ili ne dobivaju nastavak (-), ili dobivaju nastavak-e, ili -er.

    d. Kad se imenice dekliniraju prema slaboj deklinaciji, tada u svim padeima osim nominativajednine dobivaju nastavak -en.

    e. Kad se imenice dekliniraju prema mjeovitoj deklinaciji, tada u jednini dobivaju nastavke jakedeklinacije, a u mnoini nastavke slabe deklinacije.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    25/54

    13. Substantivdeklination 23

    6. Deklinacija tuica:

    N. jd. N. mn. Primjeri

    - -s das Auto die Autos

    -um -en das Zentrum die Zentren

    -ium -en das Gymnasium die Gymnasien-um -a das Femininum die Feminina

    -us -en der Zyklus Zyklen

    -on/us ... -a das Lexikon die Lexika

    das Genus die Genera

    das Tempus die Tempora

    das Pronomen die Pronomina

    -us -i der Modus die Modi

    - -ien das Adverb die Adverbien

    das Material die Materialien

    das Prinzip die Prinzipien

    7. Deklinacija poimenienih pridjeva i participa:

    Mnogi pridjevi i participi mogu se upotrebljavati kao imenice. U tom sluaju ti pridjevi i participimorfoloki ostaju pridjevi, tj. dekliniraju se prema deklinaciji pridjeva.

    m. r. . r. s. r. m. r. . r. s. r.

    N. der Neue die Neue das Neue N. ein Neuer eine Neue ein Neues

    G. des Neuen der Neuen des Neuen G. eines Neuen einer Neuen eines Neuen

    D. dem Neuen der Neuen dem Neuen D. einem Neuen einer Neuen einem Neuenjedn

    ina

    A. den Neuen die Neue das Neue A. einen Neuen eine Neue ein Neues

    N. die Neuen N. Neue

    G. der Neuen G. Neuer

    D. den Neuen D. Neuenmnoina

    A. die Neuen A. Neue

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    26/54

    14. Adjektivdeklination 24

    1. Uporaba pridjeva:

    Das Kind istgut. predikatna uporaba pridjeva (pridjev se ne deklinira)Ich kenne das gute Kind.Ich kenne ein gutes Kind. atributna uporaba pridjeva (pridjev se deklinira)Gutes Kind kommt zu mir.

    2. Vrste pridjevskih deklinacija:

    a. jaka: pridjev se sklanja prema jakoj deklinaciji, ako pred njim ne stoji ni lan, ni bilo kojadruga rije s nastavcima lana (ili ako ispred pridjeva stoji neka od neodreenihzamjenica)

    warmer Tee

    b. slaba: pridjev se sklanja prema slaboj deklinaciji, ako ispred njega stoji odreeni lan ilizamjenica s nastavcima odreenog lana

    der warme Tee dieser warme Tee

    c. mjeovita: pridjev se sklanja prema mjeovitoj deklinaciji ako ispred njega stoji neodreeni lan,posvojna zamjenica ili zamjenica kein

    ein warmer Tee mein warmer Tee kein warmer Tee

    a. Jaka deklinacija pridjeva:

    Pridjev koji se sklanja prema jakoj deklinaciji dobiva nastavke odreenog lana u svim padeimaosim ugenitivu jednine mukog i srednjeg roda koji imaju nastavak-en.

    m. r. . r. s. r.

    N. kleiner Schuh groe Wohnung dickes Buch

    G. kleinen Schuhes groer Wohnung dicken Buches

    D. kleinem Schuh groer Wohnung dickem Buchjedn

    ina

    A. kleinen Schuh groe Wohnung dickes Buch

    N. kleine Schuhe groe Wohnungen dicke Bcher

    G. kleiner Schuhe groer Wohnungen dicker Bcher

    D. kleinen Schuhen groen Wohnungen dicken Bchernmnoina

    A. kleine Schuhe groe Wohnungen dicke Bcher

    b. Slaba deklinacija pridjeva:

    Pridjev koji se sklanja prema slaboj deklinaciji u nominativu jednine sva tri roda i u akuzativu

    jednine enskog i srednjeg roda dobiva nastavak -e, a u svim ostalim padeima nastavak -en.m. r. . r. s. r.

    N. der groe Dichter diese groe Stadt welches groe Haus

    G. des groen Dichters dieser groen Stadt welches groen Hauses

    D. dem groen Dichter dieser groen Stadt welchem groen Hausjednina

    A. den groen Dichter diese groe Stadt welches groe Haus

    N. die groen Dichter diese groen Stdte welche groen Huser

    G. der groen Dichter dieser groen Stdte welcher groen Huser

    D. den groen Dichtern diesen groen Stdten welchen groen Husernmnoina

    A. die groen Dichter diese groen Stdte welche groen Huser

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    27/54

    14. Adjektivdeklination 25

    c. Mjeovita deklinacija pridjeva:

    Pridjev koji se deklinira prema mjeovitoj deklinaciji u nominativu i akuzativu jednine dobivanastavke jake deklinacije, a u svim drugim padeimanastavke slabe deklinacije pridjeva.Budui da neodreeni lan nema mnoine, pridjev pred kojim u jednini stoji neodreeni landeklinira se u mnoini prema jakoj deklinaciji.

    m. r. . r. s. r.

    N. mein kleiner Tisch keine schne Schwester ein neues Land

    G. meines kleinen Tisches keiner schnen Schwester eines neuen Landes

    D. meinem kleinen Tisch keiner schnen Schwester einem neuen LandJednina

    A. meinen kleinen Tisch keine schne Schwester ein neues Land

    N. meine kleinen Tische keine schnen Schwestern neue Lnder

    G. meiner kleinen Tische keiner schnen Schwestern neuer Lnder

    D. meinen kleinen Tischen keinen schnen Schwestern neuen LndernMnoina

    A. meine kleinen Tische keine schnen Schwestern neue Lnder

    3. Kratki pregled deklinacije pridjeva:

    Ispred pridjeva stoji: Nastavci pridjeva:

    Jaka

    deklinacija pridjeva

    - nastavci odreenog lana

    - nastavak-en(G. jd. m./s. r.)

    Slaba

    deklinacija pridjeva

    der, die, das

    dieser, jener, solcher, welcher

    -e(N. jd. m././s. r.; A. jd.. ./s. r.)

    -en(G./D. jd..; mn.)

    Mjeovita

    deklinacija pridjeva

    ein, eine, ein

    mein, meine, mein...

    kein, keine, kein

    - nastavci jake (N./A. jd.)

    - nastavci slabe (G./D. jd.; mn.)

    4. Pregled uporabe pridjevskih deklinacija s obzirom na pojedine vrste zamjenica:

    Jaka Slaba Mjeovita

    Neodreene zamjenice:

    einige

    Neodreene zamjenice:

    jeder,jede, jedes

    mancher, manche, manches

    alle (mn.)

    Neodreene zamjenice:

    kein

    Upitne zamjenice:

    welcher, welche, welches

    Upitne zamjenice:

    was fr ein

    Pridjevi:

    mehrere

    viele

    wenige

    Pokazne zamjenice:

    dieser, diese, dieses

    jener, jene, jenes

    solcher, solche, solches

    derjenige, diejenige, dasjenige

    derselbe, dieselbe, dasselbe

    Posvojne zamjenice:

    mein, dein, sein, ihr, sein

    unser, euer, ihr, Ihr

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    28/54

    15. Komparation der Adjektive 26

    1. Uvodni primjeri:

    Ich binfleiig. Mein Bruder istfleiigerals ich. Er ist meinfleiigererBruder.Er ist derfleiigste Schler in der Klasse. Er ist amfleiigsten in der Deutschstunde.

    2. Stupnjevi komparacije i tvorba komparativa i superlativa:

    Pozitiv: fleiig

    Komparativ: pozitiv + -er fleiiger

    Superlativ - atributni oblik: (der) + pozitiv +-(e)st + nastavci pridjeva derfleiigste Schler

    -predikatni oblik: (am) + pozitiv +-(e)sten am fleiigsten

    - nastavak -estupotrebljava se u superlativu kod jednoslonih pridjeva ija osnova zavrava na -s, -, -x, -z(stolz)ili-d, -t(alt).

    3. Deklinacija komparativa i superlativa:

    Komparativ i superlativ pridjeva u atributnoj uporabi deklinira se kao i pozitiv pridjeva.

    Jakadeklinacija pridjeva

    Slabadeklinacija pridjeva

    Mjeovitadeklinacija pridjeva

    Komparativ besseres Bier das bessere Bier unser besseres Bier

    Superlativ bestes Bier das beste Bier unser bestes Bier

    4. Nepravilna komparacija:

    a. Kod nekih jednoslonih pridjeva u komparativu i superlativu dolazi do prijeglasa:

    jung jnger am jngstenalt lter am ltestenkurz krzer am krzesten

    kalt klter am kltestenwarm wrmer am wrmstenstark strker am strkstendumm dmmer am dmmstenklug klger am klgstenschwach schwcher am schwchsten

    b. Kod nekih je pridjeva komparacija posve nepravilna:

    gut besser am bestenviel mehr am meistengern lieber am liebsten

    nah nher am nchstenhoch hher am hchstengro grer am grtenwenig weniger am wenigsten

    minder am mindestenzum mindestennicht im mindesten

    c. Kod nekih pridjeva dolazi u komparativu do kraenja zavrnog -e:

    dunkel dunkler am dunkelstenteuer teurer am teuersten

    5. Uporaba poredbenih estica:Toni ist nicht so fleiig wieHeinz. so + pozitiv + wie (tako kao)

    Heinz istfleiiger alsToni. komparativ + als (od)

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    29/54

    16. Partizipien als Attribute 27

    1. Uvodni primjeri u vezi s tvorbom participa:

    Das Kind weint. Dort ist ein weinen-d-es Kind.Der Schlerlernt. Dort ist derlernen-d-e Schler.

    Der Lehrerstellte eine Frage. Der Schler konnte diege-stell-t-e Frage nicht beantworten.

    Der Junge kaufte dem Mdchen einen Ring.

    Der Junge gibt dem Mdchen denge-kauf-t-en Ring.2. Pravila u vezi s tvorbom participa:

    U njemakom jeziku postoje dva participa: particip prezenta i particip perfekta.

    Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu prezenta glagola doda nastavak -d.

    Particip perfektatvori se u skladu s nie prikazanom tablicom:

    Slabi glagoli Jaki glagoli Nepravilni glagoli

    (infinitiv) (machen) (gehen, ging, bin gegangen) (bringen, brachte, habe gebracht)

    Jednostavni gl. ge mach t ge gang en ge brach tDjeljivi glagoli ein ge kauf t aus ge gang en mit ge brach t

    Nedjeljivi gl. ver kauf t ent gang en ver brach t

    Gl. na -ieren telefonier t

    3. Uporaba participa kao atributa:

    Kada se particip u reenici upotrebljava kao atribut, tada se participu dodaju nastavci pridjeva:

    Ispred pridjeva stoji: Nastavci pridjeva:

    Jaka

    deklinacija pridjeva

    - nastavci odreenog lana

    - nastavak-en(G. jd. m./s. r.)

    Slaba

    deklinacija pridjeva

    der, die, das

    dieser, jener, solcher, welcher

    -e(N. jd. m././s. r.; A. jd.. ./s. r.)

    -en(G./D. jd..; mn.)

    Mjeovita

    deklinacija pridjeva

    ein, eine, ein

    mein, meine, mein...

    kein, keine, kein

    - nastavci jake (N./A. jd.)

    - nastavci slabe (G./D. jd.; mn.)

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    30/54

    17. Pronominal- und Frageadverbien 28

    1. Tvorba zamjenikih i upitnih priloga:

    Zamjeniki i upitni prilozi nastaju spajanjem prijedloga i upitnih, pokaznih ili osobnih zamjenica.

    Fhrst du mit dem Bus?

    Ja, ich fahre damit. stvar ili pojam: da +prijedlog

    Ich fahre abermit dem Zug.

    Womitfhrst du? stvar ili pojam: wo +prijedlog

    Fhrst du mit deinem Bruder?

    Ja, ich fahre mit ihm. osoba:prijedlog+ osobna zamjenica

    Ich fahre abermit meiner Schwester.

    Mit wem fhrst du? osoba:prijedlog+padeno pitanje prijedloga

    STVAR (POJAM) OSOBA

    PITANJE ODGOVOR PITANJE ODGOVORWomit? damit Mit wem? mit ihm, ihr...

    Wofr? dafr Fr wen? fr ihn, sie...

    Worber? darber ber wen? ber ihn, sie...

    Worauf? darauf Auf wen? auf ihn, sie...

    Sache/Begriff

    Person

    AntwortFrage

    Womit?

    Mit wem?

    damit

    mit ihr

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    31/54

    18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina 29

    P O K A Z N E Z A M J E N I C E

    1. Pregled pokaznih zamjenica:

    Nain dekliniranja:

    der, die, das kao odreeni landieser, diese, dieses kao odreeni lan

    jener, jene, jenes kao odreeni lansolcher, solche, solchesein solcher, eine solche, ein solches

    kao odreeni lanprema mjeovitoj deklinaciji pridjeva

    derjenige, diejenige, dasjenige prema slaboj deklinaciji pridjevaderselbe, dieselbe, dasselbe prema slaboj deklinaciji pridjevaselbst, selber ne deklinira se, stoji iza rijei na koju se odnosi

    2. Deklinacija pokaznih zamjenica:

    der, die das (bez imenice) dieser, diese, dieses, jener, jene, jenes

    m. r. . r. s. r. mn. m. r. . r. s. r. mn.N. der die das die dieser diese dieses diese

    G. dessen deren dessen deren dieses dieser dieses dieserD. dem der dem denen diesem dieser diesem diesenA. den die das die diesen diese dieses diese

    solcher, solche, solches

    m. r. . r. s. r. mn. m. r. . r. s. r. mn.N. solcher solche solches solche ein solcher eine solche ein solches solcheG. solches solcher solches solcher eines solchen einer solchen eines solchen solcherD. solchem solcher solchem solchen einem solchen einer solchen einem solchen solchenA. solchen solche solches solche einen solchen eine solche ein solches solche

    derjenige, diejenige, dasjenige, derselbe, dieselbe, dasselbe

    m. r. . r. s. r. mn.N. derjenige diejenige dasjenige diejenigenG. desjenigen derjenigen desjenigen derjenigenD. demjenigen derjenigen demjenigen denjenigenA. denjenigen diejenige dasjenige diejenigen

    U P I T N E Z A M J E N I C E 1. Uvodni primjeri:

    Das ist Franz. Werist das? (Tko je to?)Das ist ein Tisch. Wasist das? (to je to?)Dieser Anzug gefllt mir. WelcherAnzug gefllt dir? (Kojeti se odijelo svia?)Der neue Anzug gefllt mir. Was fr ein Anzug gefllt dir? (Kakvoti se odijelo svia?)

    2. Deklinacija upitnih zamjenica:

    welcher, welche, welcheswer, wasm. r. . r. s. r. mn.

    N. wer was welcher welche welches welcheG. wessen wessen welches welcher welches welcherD. wem - welchem welcher welchem welchenA. wen was welchen welche welches welche

    was fr ein, was fr eine, was fr ein

    m. r. . r. s. r. mn.N. was fr ein was fr eine was fr ein was fr (welche)

    G. was fr eines was fr einer was fr eines was fr (welcher)D. was fr einem was fr einer was fr einem was fr (welchen)A. was fr einen was fr eine was fr ein was fr (welche)

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    32/54

    18. Demonstrativ-, Frage-, Indefinit- und Relativpronomina 30

    NEODREENE ZAMJENICE

    1. Pregled neodreenih zamjenica:

    Nain dekliniranja:

    man

    jemand, niemand, jedermann deklinacija imenica (u dativu i akuzativu moe dobiti nastavak odreenog lana)

    ein, eine, ein kao neodreeni lan

    kein, keine, kein jednina kao neodreeni lan, mnoina kao odreeni lan

    jeder, mancher kao odreeni lan

    alle, einige prema jakoj deklinaciji pridjeva (uporaba samo u mnoini)

    etwas, nichts ne deklinira se

    2. Deklinacija neodreenih zamjenica:

    man jemand, niemand,jedermann

    jeder, jede, jedes (mn. = alle)mancher, manche, manches

    einige

    m. r. . r. s. r. mn. mn.

    N. man jemand jedermann jeder jede jedes alle manche einige

    G. eines jemands jedermanns jedes jeder jedes aller mancher einiger

    D. einem jemand(em) jedermann jedem jeder jedem allen manchen einigen

    A. einen jemand(en) jedermann jeden jede jedes alle manche einige

    ODNOSNE ZAMJENICE

    1. Uvodni primjeri:

    rod pade

    Das ist der Junge, dermit mir in die Klasse geht.

    dessen Aufgabe du immer abschreibst.

    dem ich dafr mein Pausenbrot gebe.

    den alle Mdchen hbsch finden.

    Das ist die Schlerin, bei derdu jeden Tag lernst.

    2. Deklinacija odnosne zamjenice:

    m. r. . r. s. r. mn.

    N. der die das dieG. dessen deren dessen deren

    D. dem der dem denen

    A. den die das die

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    33/54

    SYNTAX 31

    Atr.Atr.Atr.

    Subjekt Predikat Objekt Prilona oznaka

    glagolski p. imenski p.

    konj. oblik infinit. oblik kopula imen. dio p.

    obj. u akuzativuobj. u dativu

    obj. u genitivu

    prijedloni obj.

    mjesta

    vremena

    poredbe

    naina

    namjere

    posljedice

    uzroka

    doputenjapogodbe

    Reenica

    jednostavna reenica sloena reenica

    nezavisno-sloena r.izjavnaupitna

    zahtjevna

    eljna

    zavisno-sloena r.

    uvedena:- koord. veznik- pokazna zamjenica- prilog

    neuvedena: uvedena:- subord. veznik- odnosna zamjenica- odnosni prilog- zamjeniki prilog- upitna rije

    neuvedena:

    vrste zavisnih reenica:- subjektna - prilona:- objektna - mjesna- predikatna - vremenska- atributna - nainska

    - poredbena- namjerna- posljedina- uzrona- dopusna- pogodbena

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    34/54

    1. Satzglieder 32

    1. Pravila u vezi sa sintaksom:

    Sintaksa je grana gramatike koja se bavi postupcima i nainima na koje se od jezinih elemenata gradejezine cjeline (poredak rijei u reenici, vrste reenica, povezivanje reenica).

    2. Dijelovi reenice:

    1. Subjekt: kazuje tko vri radnju, tko je nositelj stanja ili zbivanja, stoji u nominativu

    Hans liest.Die Studenten lernen Deutsch.

    2. Prdikat: kazuje radnju, stanje ili zbivanje

    a. das verbale Prdikat(glagolski predikat) - sastoji se samo od glagola

    - einfache Zeit(jednostavni glagolski oblik) Hans las.

    Predikatni okvir

    -zusammengesetzte Zeit(sloeni glagolski oblik) Hans hatdas Buchgelesen.

    konjugirani glagolski oblik infinitni glagolski oblik

    b. das nominale Prdikat(imenski predikat) - glagol s nekom imenskom rijei

    Hans istnoch ein Schler.

    -Kopula (povezuje subjekt s drugim dijelom predikata)- Prdikatsnomen (drugi dio predikata u obliku imenice, pridjeva, participa itd.)

    3. Objekt: izrie predmet radnjea.Akkusativobjekt(objekt u akuzativu): Hans liest ein Buch. (Wen - was?)

    b.Dativobjekt(objekt u dativu): Hans liest der Muttereinen Artikel vor. (Wem - was?)

    c. Genitivobjekt(objekt u genitivu): Hans bedient sich beim Lesen des Wrterbuchs. (Wessen?)

    d.Prpositionalobjekt(prijedloni objekt):Hans freut sich ber das geschenkte Buch. (Worber?)

    4. Attribut:poblie oznaava imenicu, imeniku zamjenicu ili poimenieni pridjev

    Hans liest ein neues Buch. (Was fr ein/Welches Buch?)

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    35/54

    1. Satzglieder 33

    5. Adverbialbestimmung (prilona oznaka): dopunjuje glagol okolnostima u kojima se radnja zbiva

    a. lokale (mjesta) Hans liest in der Schule ein Buch. (Wo?)

    b. temporale (vremena) Gestern las Hans ein Buch. (Wann?)

    c. komparative (poredbe) Hans liestgenau so gutwie sein Lehrer. (Wie?)

    d. modale (naina) Hans liest den Textgenau. (Wie?)

    e. finale (namjere) Hans liest das Buchzum Zeitvertreib. (Wozu?)

    f. konsekutive (posljedice) Das Wasser ist zu kaltzum Baden. (Mit welcher Folge?)

    g. kausale (uzroka) Hans liest wegen der Note in Deutsch. (Warum?)

    h. konzessive (doputanja) Trotz des Geschreis liest Hans konzentriert. (Trotz welches Umstandes?)

    i. konditionale (pogodbe) Bei etwas Glckverbessert Hans seine Note. (In welchem Fall?)

    6. Razlika izmeu prilonih oznaka i objekata:

    a. Razlike s obzirom na postupak transformacije prilone oznake i objekta:

    Er las den ganzen Roman. Er las ihn. objekt osobna zamjenica

    Er las den ganzen Tag. Er las damals. prilona oznaka prilog

    b. Razlike s obzirom na ovisnost prilone oznake/objekta od glagola:

    Er wartet auf seinen Freund. prijedlog ovisi o konjugiranom glagolskom obliku

    Er wartet auf / hinter / neben dem Bahnhof. prijedlog ne ovisi o konjugiranom glagolskom obliku

    3. Sintaktiki ustroj jednostavne reenice:

    Atr.Atr.Atr.

    Subjekt Predikat Objekt Prilona oznaka

    glagolski p. imenski p.

    konj. oblik infinit. oblik kopula imen. dio p.

    obj. u akuzativu

    obj. u dativu

    obj. u genitivu

    prijedloni obj.

    mjesta

    vremena

    poredbe

    naina

    namjere

    posljedice

    uzroka

    doputenja

    pogodbe

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    36/54

    2. Satzarten 34

    1. Einfacher Satz (jednostavna reenica):

    1. Behauptungssatz(izjavna reenica) Wir kaufen ein Haus. Wir renovieren es.

    2. Fragesatz(upitna reenica) Liest Hans?

    - Wortfrage (s upitnom rijei) Was liest Hans?

    - propituju se pojedini dijelovi reenice (Satzglieder) Hans liest ein Buch.

    -Satzfrage(bez upitne rijei) LiestHans?

    - zahtijeva samo negaciju ili potvrdu sadraja reenice Ja, Hans liest.Nein, Hans liest nicht.

    3. Aufforderungssatz(zahtjevna reenica) Lies das Buch!

    4. Wunschsatz(eljna reenica) Wre Hans doch ein guter Schler!

    2. Zusammengesetzter Satz (sloena reenica):

    A.Satzreihe (nezavisno sloena reenica):

    - sastoji se od dviju ili vie jednostavnih reenica

    Der Soldat kam vom Urlaub zurck und er meldete sich gleich beim Offizier.

    1. eingeleiteter Hauptsatz(uvedena glavna reenica):

    a. mit koordinierenden Konjunktionen (s koordinarajuim veznicima):

    1. kopulative(sastavni): und,sowohl - als auch,weder - noch,nicht nur - sondern auch

    2. disjunktive(rastavni): oder,entweder - oder,sonst,andernfalls

    3. adversative(suprotni): sondern,aber,doch,jedoch,dagegen,hingegen,indessen,vielmehr

    4. konzessive(dopusni): trotzdem,gleichwohl,nichtsdestoweniger,dessungeachtet5. kausale(uzroni): denn,nmlich

    6. konsekutive(posljedini): also,folglich,daher,darum,demnach,deshalb,deswegen,mithin

    b. mit Demonstrativpronomina oder Adverbien (s pokaznim zamjenicama ili prilozima):

    Es war einmal ein Junge, dieserlas ein interessantes Buch.

    Sie tranken zuerst Cola, dannaen sie eine Pizza.

    2. uneingeleiteter Hauptsatz(neuvedena glavna reenica):

    Es ist noch frh, wir knnen noch schlafen.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    37/54

    2. Satzarten 35

    Relativsatz(odnosna re.)

    B.Satzgefge (zavisno sloena reenica):

    - sastoji se od jedne glavne i jedne ili vie zavisnih reenica

    Ich fahre das Auto, das du mir geschenkt hast, nach Varadin, wo ich es verkaufe.

    1. eingeleiteter Nebensatz(uvedena zavisna reenica):a. mit subordinierenden Konjunktionen(sa subordinirajuim veznicima):

    1. lokale(mjesni): wo,woher,wohin

    2. temporale(vremenski): wenn,als,whrend,nachdem,solange,seit,sobald,ehe,bis,bevor

    3. komparative(poredbeni): wie,so - wie,als,je - desto,als ob,als wenn

    4. modale(nainski): indem,ohne dass,statt dass,anstatt dass

    5. finale(namjerni): damit,dass

    6. konsekutive(posljedini): dass,so - dass,so dass,als dass

    7. kausale(uzroni): weil,da8. konzessive(dopusni): obgleich,obwohl,obzwar,obschon,trotzdem,wenn auch

    9. konditionale(pogodbeni): wenn,falls

    10. deklarative(izjavni): dass,ob

    b. mit Relativpronomina, Relativadverb, Pronominaladverbien oder Fragewrtern(s odnosnim zamjenicama, odnosnim prilozima, zamjenikim prilozima ili upitnim rijeima):

    1.Relativpronomen: Ich zeige dir das Buch, dasHans liest.

    2.Relativadverb: Du trgst eine Tasche, wiees keine mehr in der Welt gibt.

    3.Pronominaladverb: Er gab mir den Zettel, woraufer seinen Namen geschrieben hat.4.Fragewort: Er fragte, wannich nach Hause gekommen bin.

    2. uneingeleiteter Nebensatz(neuvedena zavisna reenica):

    a. mit Spitzenstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na poetku reenice):

    Seidie Arbeit auch schwer, muss sie bis morgen erledigt werden.

    Wenn die Arbeit auch schwerist, muss sie bis morgen erledigt werden.

    Htte ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben, msste ich sie jetzt nicht schreiben.

    Wenn ich die Seminararbeit im Vorsemester abgegeben htte, msste ich sie jetzt nicht schreiben.

    b. mit Zweitstellung des finiten Verbs (s konjugiranim glagolskim oblikom na drugom mjestu):Ich dachte, erhatseine Prfung abgelegt.

    Ich dachte, dasserseine Prfung abgelegthat.

    Es scheint so, als schliefe sie fest.

    Es scheint so, als ob sie fest schliefe.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    38/54

    2. Satzarten 36

    3. Semantike vrste zavisnih reenica:

    Zavisna reenica predstavlja proireni dioglavne reenice tako da razlikujemo sljedee zavisnereenice:

    1. Subjektsatz(subjektna reenica)

    2. Objektsatz(objektna reenica)3. Prdikatsatz(predikatna reenica)

    4. Attributsatz(atributna reenica)

    5. Adverbialsatz(prilona reenica)

    a. Lokalsatz(mjesna reenica)

    b. Temporalsatz(vremenska reenica)

    c. Modalsatz(nainska reenica)

    d. Komparativsatz(poredbena reenica)

    e. Finalsatz(namjerna reenica)

    f. Konsekutivsatz(posljedina reenica)g. Kausalsatz(uzrona reenica)

    h. Konzessivsatz(dopusna reenica)

    i. Konditionalsatz(pogodbena reenica)

    4. Pregled svih vrsta reenica:

    Reenica

    jednostavna reenica sloena reenica

    nezavisno-sloena r.izjavna

    upitna

    zahtjevna

    eljna

    zavisno-sloena r.

    uvedena:- koord. veznik- pokazna zamjenica- prilog

    neuvedena: uvedena:- subord. veznik- odnosna zamjenica- odnosni prilog- zamjeniki prilog- upitna rijei

    neuvedena:

    vrste zavisnih reenica:- subjektna - prilona:- objektna - mjesna- predikatna - vremenska- atributna - nainska

    - poredbena- namjerna- posljedina- uzrona- dopusna

    - pogodbena

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    39/54

    3. Subjektsatz 37

    1. Uvodni primjeri:

    Dass wir den Zoo besucht haben, freut uns sehr. (Was freut uns sehr?)

    Der Besuch im Zoofreut uns sehr.

    Ob er rechtzeitig nach Hause kommt, ist fragwrdig. (Was ist fragwrdig?)

    Wer gut liest, lernt gut. (Wer lernt gut?)Was ich nicht brauche, das kaufe ich nicht. (Was kaufe ich nicht?)

    2. Pravila za uporabu subjektnih reenica:

    Subjektna reenica dolazi umjesto subjekta glavne reenice. Subjektne reenice odgovaraju na pitanje:wer - was? Subjektne reenice mogu zapoeti veznicimadass, obili upitnim zamjenicamawer,was.

    3. Transformacija subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Subjektne se reenica esto izraavaju pomou infinitivne grupe u obliku infinitiva s prijedlogom zu(Infinitivgruppe=Infinitiv mit zu):

    Es ist ein Glck, dass maneine interessante Arbeit hat.

    Es ist ein Glck, eine interessante Arbeitzu haben.

    Prilikom pretvorbe subjektne reenice u infinitivnu konstrukciju otpadaju veznik i subjekt, a predikatse iz konjugiranog glagolskog oblika transformira u infinitivni glagolski oblik(zu + infinitiv).

    Es freut ihn, dass er das Spielgewinnt. (prezent)

    Es freute ihn, dass er das Spielgewann. (preterit)

    Es freute ihn, dass er das Spielgewinnen wird. (futur I.)

    Es freut ihn, dass er das Spielgewonnen hat. (perfekt)Es freute ihn, dass er das Spielgewonnen hatte.(pluskvamperfekt)

    Subjekte reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je:a. subjekt subjektne reenice identian sobjektom glavne reenice:

    Es tut ihm leid, dass ermit seiner Freundin heute nicht ins Kinogehen kann.

    Es tut ihm leid, heute mit seiner Freundin nicht ins Kinogehen zu knnen.

    b. subjekt subjektne reeniceneodreena zamjenicaman:Es ist ratsam, dass man pnktlich kommt.

    Es ist ratsam, pnktlichzu kommen.

    4. Uporaba korelata es:

    Dass er so spt kommt, berrascht mich. Es berrascht mich, dass er so spt kommt.Mich berrascht (es), dass er so spt kommt.

    Kada subjektna reenica stoji iza glavne reenice, tada kao korelat u glavnoj reenici stoji es.

    ..., das Spielgewonnen zu haben.

    (infinitiv perfekt)

    particip perfekt + infinitiv haben/sein

    ..., das Spielzu gewinnen.(infinitiv prezent)

    osnova + -en

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    40/54

    4. Objektsatz 38

    1. Uvodni primjeri:

    Er will nicht einsehen, dass das Ziel nicht erreichbar ist. (Was will er nicht einsehen?)

    Er will die Unerreichbarkeit des Zieles nicht einsehen.

    Wir sahen, wieder Wagen gegen den Baum schlug. (Was sahen wir?)

    Die Arbeiter fragen, obsie mit der Arbeit beginnen knnen. (Was fragen die Arbeiter?)Denich suche, den finde ich auch. (Wen finde ich?)

    Wemnicht zu raten ist, dem ist nicht zu helfen. (Wem ist nicht zu helfen?)

    Ich kann mich nicht daraufverlassen, dass er kommt. (Worauf kann ich mich nicht verlassen?)

    2. Pravila za uporabu objektnih reenica:

    Objektna reenica dolazi umjesto nekog objekta iz glavne reenice. Objektne reenice odgovaraju napadena pitanja za objekte (was, wem, wen?), odnosno, napadena pitanja s prijedlozima.Objektnereenice mogu zapoeti veznicimadass, wie, ob,odnosnom zamjenicomiliupitnom rijeju.

    3. Neuvedena objektna reenica:Ich hoffe, dass ich dich bald wiedertreffe.

    Ich hoffe, ich treffe dich bald wieder.

    U neuvedenoj objektnoj reenici poredak je rijei kao i u glavnoj reenici (predikat na drugom mjestu).Takve objektne reenice dolaze nakon glagola kazivanja, miljenja i osjeanja (sagen, denken, fhlen).

    4. Transformacija objektne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Objektne reenice uvedene veznikom dass mogue je pretvoriti u infinitivnu konstrukciju ako je:a. subjekt objektne reenice identian sasubjektom glavne reenice:

    Erfreut sich, dass erendlich in Urlaub fhrt.Erfreut sich, endlich in Urlaubzu fahren.

    b. subjekt objektne reenice identian sobjektom glavne reenice:

    Wir bittenSie, dassSie uns morgen besuchen.

    Wir bitten Sie, uns morgenzu besuchen.

    5. Uporaba korelata es, das izamjenikih priloga (Pronominaladverbien):

    Ich verspreche es, dass ich meinen nchsten Urlaub auf der Insel Hvar verbringe.

    Dasbedauert sie, dass sie ihn nicht geheiratet hat.

    Er entschliet sich (dazu), dass er bald abreist.Dass er bald abreist, dazu entschliet er sich.

    Kada objektna reenica stoji iza glavne reenice, tada u glavnoj reenici kao korelat moe stajati:a. u sluaju 'istoga' padea (genitiv, dativ, akuzativ) korelat es, koji dolazi uvijek nakon predikata,

    ili korelat das,koji dolazi uvijek na poetak glavne reenice;

    b. u sluajuprijedlonog padeazamjeniki prilog, ija uporaba ovisi o rekciji glagola.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    41/54

    5. Attributsatz 39

    1. Uvodni primjeri:

    Das Auto, das er im Vorjahr gekauft hat, war sehr teuer. (Welches Auto war sehr teuer?)

    Das im Vorjahr gekaufte Auto war sehr teuer.

    Er trumte von der Frau, die er in der Disco kennen lernte. (Von welcher Frau trumte er?)

    Eine solche Freundin, wie es Monika ist, kannst du nicht mehr finden. (Was fr eine Freundin?)Meine Ausrede, dass ich krank war, halft mir beim Lehrer nicht. (Welche Ausrede half mir nicht?)

    2. Pravila za uporabu atributnih reenica:

    Atributna reenica dolazi umjesto nekog atributa iz glavne reenice, pa utoliko predstavlja bliuodredbu neke imenice. Atributne reenice odgovaraju na pitanje: welcher, was fr ein? Atributnereenice veinom zapoinju odnosnom zamjenicom,odnosnim prilogom, a rjee veznikomdass.

    3. Transformacija atributne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Atributne reenice uvedeneveznikom dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju ako je:

    a. subjekt atributne reeniceidentian sasubjektom glavnereenice:Meine Eltern haben die Absicht, dass sie ein neues Haus kaufen. Meine Eltern haben die Absicht, ein neues Hauszu kaufen.

    b. subjekt atributne reeniceidentian sobjektom glavnereenice:Ich werde dirdie Gewohnheit, dass du immer zu spt kommst, schon abgewhnen. Ich werde dir die Gewohnheit, immer zu sptzu kommen, schon abgewhnen.

    c. subjekt atributne reeniceidentian satributom glavnereenice:Meine Bemerkung, dass ich mich in der Stunde gelangweilt hatte, war dem Lehrer gegenber unkorrekt. Meine Bemerkung, mich in der Stundegelangweilt zu haben, war dem Lehrer gegenber unkorrekt.

    4. Deklinacija i uporaba odnosne zamjenice:

    m. r. . r. s. r. mn.

    N. der die das die

    G. dessen deren dessen deren

    D. dem der dem denen

    A. den die das die

    rod pade

    Das ist der Junge, dermit mir in die Klasse geht.dessen Aufgabe du immer abschreibst.

    dem ich dafr mein Pausenbrot gebe.

    den alle Mdchen hbsch finden.

    Das ist die Schlerin, bei derdu jeden Tag lernst.

    5. Transformacija atributne reenice u svojstvu odnosne reenice u participnu skupinu:

    Atribut se u reenici umjesto odnosnom reenicom moe izraziti i participnom skupinom (pomouparticipa prezenta ili participa perfekta).

    Die Autos, die an unserem Haus vorbeifahren, bremsen gerade vor unserem Eingangstor.

    Die an unserem Haus vorbeifahrendenAutos bremsen gerade vor unserem Eingangstor.Das Buch, das sie neulichgeschrieben hat, war sehr interessant.Das von ihr neulichgeschriebene Buch war sehr interessant.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    42/54

    6. Lokalsatz 40

    1. Uvodni primjeri:

    Wo man hinschaut, liegt Schnee. (Wo liegt Schnee?)

    berallliegt Schnee.

    Er reist wieder dahin, woher er gekommen ist. (Wohin reist er?)

    Wir gehen, wohin Sie uns geschickt haben. (Wohin gehen wir?)2. Pravila za uporabu mjesnih reenica:

    Mjesna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake mjesta. Mjesna reenica odgovara na pitanje:wo, woher, wohin i sl. Mjesne reenice ne zapoinju veznicima ve prilozima mjesta wo, woher,wohinitd.

    3. Uporaba korelata:

    Ich habe sie dortgetroffen, wo ich sie berhaupt nicht erwartet htte.

    Alle rannten dorthin, woherder Schrei kam.

    U glavnoj reenici esto stoji korelat koji je takoer prilog mjesta.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    43/54

    7. Temporalsatz 41

    1. Uvodni primjeri:

    Nachdem es gelutet hatte, a ich noch die Wurstsemmel. (Wann a ich die Wurstsemmel?)

    Nach dem Lutena ich noch die Wurstsemmel.

    Wir wissen viel mehr, seitdem wir den Kurs besuchen. (Seit wann wissen wir mehr?)

    Es regnete, bis wir nach Hause kamen. (Bis wann regnete es?)2. Pravila za uporabu vremenskih reenica:

    Vremenska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake vremena. Vremenske reenice odgovaraju napitanje:wann, seit wann, bis wann, wie lange, wie ofti sl.Obzirom na vremenski odnos izmeu glavne i zavisne reenice, radnja se vremenske reenice moeodvijati istovremeno s radnjom glavne reenice ili se zbiva prije, odnosno, kasnije nego li radnja uglavnoj reenici. S obzirom na to razlikujemo istovremenost,prijevremenostiposlijevremenostradnjiu glavnoj i zavisnoj reenici.

    a. Gleichzeitigkeit(istovremenost zbivanja radnji u glavnoj i zavisnoj reenici):Als Otto zur Bahnging, regnete es.Wenn du Liebeskummerhattest, hastdu bitterlichgeweint.WhrendSabine im Zimmerlernte, telefonierte sie mit ihrem Freund.Solange du deine Hausaufgaben machst, rumeich das Geschirr in der Kche ab.

    Veznici koji ukazuju na istovremenost radnje su: als, wenn, whrend, solange itd.

    b. Vorzeitigkeit(prijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):

    Nachdem wir nach Zagreb umgesiedelt sind,fhle ich mich besser.Seitdem ich an Krebs erkannt war, liege ich im Krankenhaus.

    Sobaldich den Wagengewaschen habe, mhe ich den Rasen.

    Veznici koji ukazuju na prijevremenost radnje su: nachdem, seitdem, sobalditd.

    c.Nachzeitigkeit(poslijevremenost zbivanja radnje u zavisnoj reenici):

    Ich werde noch lange warten mssen, ehe ich eine solche Mitarbeiterin wiederfinde.Bis der Zug ankommt, trinken wir noch einen Kaffee.Wasch dir die Hnde, bevordu dich an den Tisch setzt.

    Veznici koji ukazuju na poslijevremenost radnje su: ehe, bis, bevoritd.

    3. Razlika u uporabi wenn, als i wann:

    a.als: vremenski veznikkoji oznaavajednokratnu radnju u prolosti(Einmal) als Otto zur Bahn ging, regnete es.

    b.wenn: vremenski veznikkoji oznaavaponovljenu radnju u prolosti,jednokratnu ili ponovljenu radnju ubudunostiiliponovljenu vremenski neodreenu radnju

    (Immer) wenn Otto zur Bahn ging, regnete es. (ponovljena radnja u prolosti)

    Wenn Sie uns (nchstesJahr) besuchen, ist das Haus fertig. (radnja u budunosti)

    (Jedes Mal) wenn Otto zur Bahn geht, darf ihn niemand begleiten. (vremenski neodreena radnja)- ponekad posjeduje i vremensko ipogodbeno znaenje:

    Ich komme, wenn ich mit der Arbeit fertig bin.

    Dolazim kada u dovriti posao. Dolazim ako u dovriti posao.c. wann: upitna rijeWann spielst du mit den Kindern? - Ich spielte mit ihnen, wenn ich dazu Zeit habe.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    44/54

    8. Konditionalsatz 42

    1. Uvodni primjeri:

    Wenn man sich versptet, rgert sich der Produktionsleiter sehr. (In welchem Falle rgert sich...?)

    Im Falle einer Versptungrgert sich der Produktionsleiter sehr.

    Falls dich die Nachbarin bei der Renovierung braucht, hilfst du ihr gern. (In welchem Falle hilfst du...?)

    ImFalle,dass es regnet, bleiben wir zu Hause. (In welchem Falle bleiben wir...?)Sofernman ihn whlt, erneuert er die Partei. (Unter welcher Bedingung...?)

    2. Pravila za uporabu pogodbenih reenica:

    Pogodbena reenica dolazi umjesto neke prilone oznake uvjeta i odgovara na pitanje: unterwelcherBedingung, in welchem Fall? Pogodbene reenice veinom zapoinju veznicima wenn,falls, imFalle, dassilisofern.

    3. Vrste pogodbenih reenica:

    a. realer Konditionalsatz(realna pogodbena reenica):

    - izrie stvarni uvjet neke radnje (upotrebljava se indikativ)

    Wenn das Wetter schn bleibt, machen wir einen Ausflug ins Gebirge.

    b. potentialer Konditionalsatz(potencijalna pogodbena reenica):

    - izrie mogui uvjetneke radnje u sadanjosti (upotrebljava se konjunktiv preterita/kondicional)

    Wenn er fleiigerwre, knnte er ein groer Knstler werden.

    c. irrealer Konditionalsatz(irealna potencijalna reenica):

    - izrie neostvarivi uvjetneke radnje u prolosti (upotrebljava se konjunktiv pluskvamperfekta)

    Wenn unsere Mannschaft nur noch ein Torgeschossenhtte, wren wir Weltmeistergeworden.

    4 Neuvedena pogodbena reenica:

    Wenn ich mehr Geld htte, (so) wrde ich mir ein Fahrrad kaufen.

    Htte ich mehr Geld, (so) wrde ich mir ein Fahrrad kaufen.

    Pogodbene reenice esto se koriste bez veznika. Tada predikat dolazi na poetak reenice.

    5. Uporaba kondicionala u pogodbenim reenicama:

    Der Ausfluggefiele mir besser, wenn alle Mitarbeitermitfhren.

    Der Ausflug wrde mir bessergefallen, wenn alle Mitarbeitermitfahren wrden.

    Ich arbeitete in dieser Firma nicht, wenn ich genug Geld frs Leben htte. Ich wrde in dieser Firma nicht arbeiten, wenn ich genug Geld frs Leben htte.

    U pogodbenim reenicama esto umjesto konjunktiva preterita (naroito slabih i nekih jakih glagola)stoji kondicional I. (konjunktiv preterita pomonog glagolawerden+ infinitiv). Kondicional eestoji u glavnim nego u zavisnim reenicama. Pomoni i modalni glagoli ne upotrebljavaju se ukondicionalu.

    6. Uporaba korelata dann ili so:

    Wennam Sonntag schnes Wetter ist, (dann) machen wir einen Ausflug.

    Falls es regnet, (so) bleiben wir zu Hause.esto iza pogodbene reenice u glavnoj reenici dolazi prilog dannili so.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    45/54

    9. Modalsatz 43

    1. Uvodni primjeri:

    Indem man tglich krperlich trainiert, wird man ein guter Sportler. (Wie wird man ein guter Sportler?)

    Durch tgliches krperliches Trainingwird man ein guter Sportler.

    Man wird ein guter Sportlerdadurch, dass man tglich krperlich trainiert.

    Man wird kein guter Sportler,ohne dass man tglich krperlich trainiert.Du siehst den ganzen Tag fern,statt dass du trainierst.

    Anstatt dass du trainierst,siehst du den ganzen Tag fern.

    2. Pravila za uporabu nainskih reenica:

    Nainska reenica dolazi umjesto neke prilone oznake naina i odgovara na pitanje: wie? Nainskereenice veinom zapoinju veznicima dass, indem, ohnedass ili(an)stattdass, pri emu veznikohnedass oznaava okolnost koja nije nastupila, a veznik(an)statt dassoznaava okolnost koja je nastupilaumjesto neke druge okolnosti.

    3. Transformacija nainske reenice u infinitivnu konstrukciju:Nainske reenice uvedene veznicima ohne dass i (an)stattdass mogue je transformirati u infinitivnukonstrukciju ako je subjekt nainske reeniceidentian sa subjektom glavne reenice:

    Maxschiet oft, ohne dass erdas Tor trifft.

    Max schiet oft, ohnedas Torzu treffen.

    Inge war spazieren gegangen, (an)statt dass sie Deutsch gelernt hatte.

    Inge war spazieren gegangen, (an)stattDeutschgelernt zu haben.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    46/54

    10. Finalsatz 44

    1. Uvodni primjeri:

    Man baut Autos,damit man sich schneller fortbewegt. (Wozu baut man Autos?)

    Man baut Autoszur schnelleren Fortbewegung.

    Jetzt musst du dich beeilen, dass die Gromutter nicht wartet. (Wozu musst du dich beeilen?)

    2. Pravila za uporabu namjernih reenica:

    Namjerna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake namjere i odgovara na pitanje: wozu?Namjerne reenice veinom zapoinju veznikomdamit, a rjee veznikomdass.Glagol u namjernoj reenici dolazi najee u indikativu, ali je mogu i konjunktiv, naroito ako seradnja glavne reenice zbiva u prolosti.

    Der Vater schickte Helene auf den Markt, damitsie Gemse und Obst kaufe.

    3. Transformacija namjerne reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Namjerne reenice mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju u obliku um zu + infinitivakoje subjekt namjerne reeniceidentian sa subjektom glavne reenice:

    Ich fahre nach Makarska, damit ich dort bade.

    Ich fahre nach Makarska, um dortzubaden.

    Uwe eilt, dass erden Zug noch erreicht.

    Uwe eilt, um den Zug nochzuerreichen.

    4. Uporaba korelata:

    Wir investierendeshalbviel Geld in Kroatien, damit wir groe Gewinne erzielen.

    Akoglavna reenica stoji ispred namjerne, tada u njoj mogu stajati korelati deshalb, darum,zu demZweckili in der Absicht.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    47/54

    11. Konsekutivsatz 45

    1. Uvodni primjeri:

    Ich arbeitete die ganze Nacht,so dass ich vllig erschpft bin. (Mit welcher Folge arbeitete ich?) Ich arbeitete tief in die Nachtbis zur vlligen Erschpfung.Der Zug warso voll, dass wir die ganze Nacht stehen mussten. (Mit welcher Folge war der Zug voll?)Der Sturm wtete derart, dass kein Schiff den Hafen verlies. (Mit welcher Folge wtete der Sturm?)

    2. Pravila za uporabu posljedinih reenica:

    Posljedina reenica dolazi umjesto neke prilone oznake posljedice i odgovara na pitanjemit welcherFolge? Posljedine reenice veinom zapoinju veznicimaso dass,dassilials dass.

    3. Irrealer Konsekutivsatz (irealna posljedina reenica):

    Es istzu kalt, als dass wir baden knnten.Das Auto standzu weitvon mir entfernt, als dass ich es erkannt htte.

    Irealna posljedina reenica zapoinje veznikom alsdass, a u glavnoj reenici stoji korelat u oblikuzu

    s pridjevom(kalt)iliprilogom(weit)u pozitivu.Das Bieristzu warm, als dass man es gleich trinken knnte/kann.Das Zimmeristzu schmutzig, als dass wir darin wohnten/wohnen.

    U irealnoj se posljedinoj reenici za sadanjost upotrebljava konjunktiv preterita (uz maluvjerojatnost za realizaciju radnje) ili indikativ prezenta (neto vea vjerojatnost za realizaciju radnje),a u glavnoj reenici stoji indikativ prezenta.

    Das Bierwarzu warm, als dass man es gleich htte trinken knnen/trinken konnte.Das Zimmerwarzu schmutzig, als dass wir daringewohnt htten/wohnten.

    U irealnoj se posljedinoj reenici za prolost upotrebljava konjunktiv pluskvamperfekta iliindikativpreterita (bez realizacije radnje), a u glavnoj reenici stoji indikativ preterita.

    4. Transformacija posljedine reenice u infinitivnu konstrukciju:

    Posljedine reenice uvedene veznikom als dass mogue je transformirati u infinitivnu konstrukciju uobliku um zu + infinitiv ako je:

    a. subjekt posljedine reeniceidentian sa subjektom glavne reenice:

    Ich bin zu mde, als dass ich zur Party meines Freundes gehen knnte. Ich bin zu mde, um zur Party meines Freundes gehenzu knnen.

    b. subjekt posljedine reeniceneodreena zamjenicaman:

    Das Zimmerist zu klein, als dass man alle Gste dort unterbringen knnte. Das Zimmer ist zu klein, um alle Gste dort unterbringen zu knnen.

    5. Uporaba korelata:

    Der Film warso gut, dass wir alle begeistert waren.

    Kada posljedina reenica zapoinje veznikom dass, tada u glavnoj reenici veinom stoji korelat so,derartili neki drugi tome slini prilog.

  • 7/30/2019 Z Njemacki OsnoveGramatike

    48/54

    12. Konzessivsatz 46

    1. Uvodni primjeri:

    Obwohl der Student erkltet ist, nimmt er an der Prfung teil. (Trotz welches Umstandes...?)

    Trotz seiner Erkltungnimmt der Student an der Prfung teil.

    Obschon der Schauspieler weltbekannt ist, bekommt er keine neue Rolle.

    Trotzdem er hart gearbeitet hatte, blieb er ohne seine Arbeitsstelle.2. Pravila za uporabu dopusnih reenica:

    Dopusna reenica dolazi umjesto neke prilone oznake koja navodi moguu zapreku ili proturaz