Za radionicu u nastavi ppdU formi naucnog radaUvodObjasnjenjeKriticki osvrtPrimjeri

Ve je spomen njegovog imena kod ljudi oduvijek izazivao nelagodu i strah. Vuk je divlji lan porodice pasa i roak najveega ovjekova prijatelja domaega, pripitomljena psa. Ipak, malobrojni bi ga rado vidjeli u svome dvoritu.Ova inteligentna i krvolona ivotinja ljeti ivi osamljeno po umama, a zimi u skupinama od osam do dvadesetak pripadnika obitelji oporima. Svaki vuk dobro zna svoj poloaj na drutvenoj ljestvici unutar opora, kojeg obino predvode najstariji mujak i enka.Kako se vukovi hrane?

Vukovi su mesojedi... to nije osobito dobra vijest za nae domae ivotinje! Vuji opor obilazi svoj teritorij i ubija uglavnom bolesne, ranjene ili stare ivotinje. Iako ponekad zajednikim lovom mogu ubiti ak i vrlo velike ivotinje, veinom su im cilj slabije od njih. Vukovi mogu uiniti ogromne tete na stoci i divljai. U nudi jedu ak i strvine i biljke, a ponekad napadaju i ovjeka. Tko se boji vuka jo...?!? Mislim da to nije samo Crvenkapica...!!!A kako se glasaju?

Da bi lake ostali u meusobnom dodiru, vukovi zavijaju: poinje jedan, a drugi mu se pridruuju. Osim toga, vukovi zavijaju i da bi suparnike opore otjerali od vlastita teritorija. Ma, tko ne bi pobjegao od vujega zavijanja...!Postoji i tajni jezik vukova

Vukovi imaju i svoj vlastiti jezik pokreta. Nainom dranja tijela i ponaanjem prema ostalim lanovima opora vuk pokazuje koliko je vaan u svom oporu. Kako prepoznati vou? Stoji uspravno s podignutim repom i uima, a voli i iskesiti zube! Nije ba ugodno biti u njegovoj blizini... mislim da me ve strah! Vuk koji ima sputenu glavu i klei kao da priznaje svoj podreeni poloaj.Jeste li znali...... da vukovi mogu promijeniti do 17 izraza lica??? Mogli bi biti dobri pantomimiari;... da potomstvo mogu imati samo vodei mujak i enka u oporu? U leglu je obino etvero do sedmero vuje tenadi;.... da vukovi koji ive na krajnjem sjeveru u arktikim predjelima zimi dobivaju bijelo krzno. To im pomae da se lake i neprimjetnije priblie plijenu. Takve vukove nazivamo bijelim vukovima. U ljeto njihovo krzno ipak poprima sivu, smeu ili crnu boju;... da je u Hrvatskoj vuk zadnjih godina postao vrlo ugroena vrsta? Zato je od 1995. i zatien zakonom.Tijelo mu je prekriveno dlakom sive ili ukaste boje. Vrlo je snano. Vuk moe teiti i vie od 60 kg. Mujaci su vei od enki. Vukovi koji ive u najsjevernijim i najhladnijim podrujima imaju debelo krzno s gustim i mekim dlaicama uz kou i duljim dlakama u vanjskom sloju. Krzno im pomae da preive hladnu sjevernu klimu.Velika njuka jakih eljusti sa po 42 otra zuba. Onjaci su u vuka snano razvijeni i zovu se koljai. Budui da je vrlo krvolona ivotinja, i zubi su u slubi ubijanja plijena, vakanja mesa i mrvljenja kostiju.Dugaak i osjetljiv nos, te vrlo osjetljive ui pomau vuku da pohvata mirise i zvukove drugih ivotinja. I Crvenkapica je primijetila da njezina baka ima velike ui!Vukovi imaju duge i jake noge. Hodaju i tre na vrcima prstiju. Mogu trati vrlo brzo. Na prednjim stopalima imaju po pet pandi, dok su na stranjima samo po etiri.

Medvjedii uivaju u igrama

KAKO JE IZRAEN TEDDY BEAR PLIANI MEDVJEDI?

Pliani medo roen je jednog dana 1902. g. kad se Theodore Roosvelt vratio iz neuspjelog lova na medvjede. Da bi ga odobrovoljili, doveli su mu medvjeda na uzici da ga ubije. Roosvelt je izjavio da to nikako ne moe uiniti. Slikali su ga s medvjedom i ta je slika obila Ameriku. Jedan je tvorniar lutaka nainio plianog medvjeda kojeg je nazvao Tedi, ime je ostvario izvanredan uspjeh. Sva djeca svijeta su ga prihvatila i ve gotovo jedno stoljee on ivi s djecom.MINIJATURA U JAZBINI

I danas je tajna kako se u jazbini raa medvjed. Malecki je slijep, gotovo gol, samo ima njenu dlaku, vidi se njegova naranasta koa, a teak je tek nekoliko stotina grama. Tako izgleda kad se raa, a kasnije postaje olienje snage. U proljee ima ve nekoliko kilograma. Do svoje zrelosti teinu uvea tisuu puta.TRAENJE SMJETAJA

Pod kraj jeseni mladi medo teak je dvanaestak kg, est vie nego kad je iziao prvi put iz jazbine. Medvjedica majka i njeni mladi kreu u potragu za sklonitem, koje e ih tititi za grubih mjeseci zime i leda. Mladi sa svojom majkom spavaju zimski san do dvije godine ivota, a mogu zajedniki boravak produiti jo jednu ili dvije godine.

MAJKA MEDVJEDICA JE HRABRA MAJKA

Medvjedica pazi na svoje medvjedie do njihove tree godine. Ponekad je teko razlikovati mlade od njihove majke, jer u toj dobi oni su veliki kao i ona. Ipak, ona je autoritet i ona uvodi disciplinu.Medvjedica brani svoje mlade svom estinom i ne boji se nikoga, a spremna je rtvovati ivot za svoje mlade.ZELENA KOLA ZA SMEE MEDVJEDIE

Medvjedii su vrlo znatieljni i tu osobinu zadre vrlo dugo. Svaki kutak, kamen, snop, svaku travicu, stabljiku, granicu, svakog mrava znatieljno promatraju, ispituju, isprobavaju njuhom, mirisom, grebu, tresu, bacaju, sluaju i neprestano promatraju dranje svoje majke. Na taj nain ue obraniti se od opasnosti koja ih vreba i hraniti se.PREVIE SU RADOZNALI DA BI BILI MIRNI

Izgleda da su medvjedi roeni za spavanje. upoznavanje okolice, za jelo, a naroito za igru. Koturaju se jednipreko drugog, kliu se i tako zabavljaju u beskraj. Majka im slui kao predmet igre. Kad ih poalje dalje od sebe, uskoro se vraaju i ponovo se po njoj veru, kotrljaju. Takve njihove sposobnosti pomau im kad ih koriste u cirkusu. Prema nekim krotiteljima medvjedi su inteligentniji od pasa.NIJE SVAKA BILJICA DOBRA ZA MEDVJEDICA

Slijedei medvjedicu, medvjedii ue koju biljku odabrati i gdje je nai. Medvjedu je eludac stvoren prvenstveno za meso, ne probavlja celulozu i zato mora paziti na biljnu hranu. U proljee medvjed po brdima trai zelene biljke koje imaju malo celuloze i mnogo proteina. Uzdu rijeka on iskopava mlado korijenje, gricka granice, bobice, gura njuku u duplje drveta.MEDO POSTAJE MESODER

Izmeu voa, cvijea, listova i grana medo bira kotunjiavo voe. 15 do 20 % njegove prehrane ine mravi, liinke, jaja, mali glodavci, strvine, a baca se i na velik plijen kao to su lane i mladog jelena. Za njega je najvanije da sakupi to vie rezerve.

MNOGI MEDVJEDI NE ODRASTU

Svaki je medvjed ve na poetku svog ivota izloen mnogim opasnostima. Dvije treine medvjeda umire ve u prvoj godini ivota od gladi, bolesti ili pak zato to potpuno ovise o majci, pa ako se njoj neto dogodi umru od gladi. Najvea opasnost dolazi od mujaka, koji usprkos majinoj okretnosti ipak ubije mladune. To se esto dogaa kod divljih ivotinja.DUGA ZIMA

Jazbina moe biti pilja, udubina na litici ili nanos drvea. Ponekad se nalazi ispod korijenja, gdje ju treba izdubiti u tlo prije leda i zime, podloiti mahovinom, liem i granicama da bi bila topla i udobna. Medvjed se, kao i svi njegovi srodnici sa sjevera, sklupa, a nos stavi izmeu apa. Temperatura tijela mu se snizi, srce uspori rad i on spava, a moda i sanja.Jeste li znali... da je grizli najpoznatiji predstavnik medvjeda;...da medvjedi ive na obalama Arktika, u Americi, Europi i Aziji;... da je medvjed sisavac, visok dva do dva i pol metra. Mujak je teak 250 do 400 kg, a enka od 150 do 200 kg. Boja medvjee dlake kree se od boje meda sve do tamno smee. Vid mu je lo, a sluh i njuh odlini;... da se kree u krugu od 100 do 400 km, to ovisi o obilju hrane koja mu je potrebna;... da ivi u brdovitim umama, strmovitim predjelima, po liticama i u vlanim podrujima. Jede sve, ali je preteno vegetarijanac. Spolno sazrijeva izmeu etvrte i pete godine ivota;... da su mladi teki od 300 do 500 gr.;... da medvjedi ive oko 25 g.;... daje u prolom stoljeu medvjeda bilo mnogo vie. Do 1960. godine broj im se smanjio za 10 puta. Medvjede je najvie unitio lov namijenjen prodaji. Prodaju se njegovi nokti, krzno, zubi i mjehur;... da se u mnogobrojnim zemljama odravaju proslave u ast medvjedu;Zbog njegova dugog zimskog sna i djecu uspavljuju medom.

Oprez! Lukava lisica na vidiku

Teta lija poznati je lik iz basni. Zbog njezine domiljatosti basnopisci su je redovito uvrtavali u mudre prie.

IME LISICA = LUKAVSTVO

Ve ime lisica upuuje na njezinu glavnu osobinu, lukavstvo. Pored toga lisica se odlikuje izotrenim sluhom, dobrim vidom, izvanrednim njuhom, a svemu tome treba dodati nagonski oprez prema ovjeku, koji je potie da se ponaa vrlo mudro i promiljeno.SJETAN, GIBAK, NEUJAN LOVAC

Umije nepomina dugo i strpljivo vrebati plijen pa se onda iznenadnim gipkim skokom baciti na nj. Kad se ulja grmljem, gotovo je nevidljiva i neujna ljudima i ivotinjama. Spretnim apama i iljastom njukom ve e nai naina da se uvue u vrlo zatieni kokoinjac. Lukava lija stoput "promisli" prije nego se na to odlui.

LIJABRINA MAMA I UITELJICA

Vrsta se moe proiriti, ili smanjiti, uglavnom za etiri do pet godina, to ovisi o bogatstvu ili siromatvu plijena, i naravno pojavi bjesnoe. Iz istih razloga enka moe podii tri do osam mladih. Lisica ui svoje mladune kako se lovi. Dok su jo maleni, donosi im iv plijen. Kad poodrastu, vodi ih u lov.PUNA TORBA MUDROLIJA I VRAGOLIJA

Taj usamljeni lovac i skita, majstor u prikrivanju svojih pravih namjera, od davnine je simbol lukavtine i prepredenosti. Lisica doista primjenjuje svakojake mudrolije i vragolstva. Zna se uiniti mrtva pa zaskoiti iznenaena znatieljnika; zna pod vodu zaroniti ako treba zavarati trag progonitelju.NAJUSPJENIJE LISIJE PREVARE

Kad je no zatee daleko od njezina skrovita pa mora prenoiti pod vedrim nebom, lisica se sklupa, a kitnjastim repom prekrije njuku: tako se titi od none studeni.

Je je neranjiv ako se sklupa jer na sve strane stre njegove otre bodljike. Ali ga lukava lija mlazom mokrae primora da se odmota i onda mu zarije zube u nezatien trbuh.Mama lisica brani mladunadLisici, roenu lovcu, nije teko uzverati se uz poloitije stablo i opljakati ptije gnijezdo u kronji. Ona je i spretan ribar: pritaji se uz obalu umskoga potoka dok ne dopliva riba, a onda je - tap! munjevitim udarcem ape izbacuje na suho.Jeste li znali? Lisica ima u Europi i sjevernoj Americi, velikom dijelu Afrike i Azije. U Australiju ju je prenio ovjek. ivi u raznovrsnim predjelima: vlanim podrujima, prerijama, umarcima pa ak i u urbanim zonama. Najrairenije su ute lisice. U velikim kanadskim prostranstvima lisice ive same, a u poluurbanim sredinama ive u drutvu. Mogu se vidjeti nekoliko zajedno, ali izgleda da svaka lovi za sebe (sama).Najmilija hrana:perad, glodavci, janjci, voe.

ivotinjski svijet listopadnih uma

U prolosti je vei dio Hrvatske - Slavonija, sredinja Hrvatska, Lika - bio prekriven inama, danas uma ima puno manje, a ta su podruja ugIavnom pretvorena u oranice.Ispod listopadnog lista netko skae, puzi, pjeva...

uma je poput golema organizma sastavljena od mnogo dijelova: drvea (najzastupljenije su vrste bukva, hrast kitnjak i hrast lunjak), grmlja i niskog bilja u prizemnom sloju. U svakom njezinu dijelu ive stanovnici kojima ona daje hranu i zaklon. Predstavljamo neke od njih.

Divlja svinja

U rodu je s domaom svinjom. Vrlo joj je slina po izgledu i ponaanju. Od domae se svinje razlikuje po gustoj sivkastosmeoj dlaci - ekinjama. Mujak (vepar) samotnjak je, a enka (krmaa) ivi s mladuncima u krdu. Divlja je svinja sveder. Ruje i pretrauje tlo u potrazi za glistama, irom, bukvicom, a pojede i leinu. U normalnim uvjetima nije agresivna, no ako je ranjena i bori se za ivot, moe ovjeka napasti.GatalinkaGatalinka je abica izrazito zelene boje. Osim u doba parenja, cijeli ivot provede na drveu, po kojemu se spretno kree s pomou prianjaljki na nogama. Ondje vreba pauke, muhe, leptire i gusjenice. Vrlo glasno krekee, a u narodu vjeruju da tako navjeuje ("gata") kiu. No ona se tako glasa i za lijepa vremena i u vrijeme parenja.

TvorTvor se ubraja u zvijeri, mesojed je. Hrani se nou, i to abama, mievima, krticama, pticama, puevima, ali i sonim umskim plodovima (kupinama, malinama, umskim jagodama). Odlino pliva i roni. Kad je u opasnosti, iz crijevnog otvora trcne tekuinu vrlo neugodna mirisa. Otuda izreka: Smrdi kao tvor.

Sljepi

Izgleda poput zmije, a zapravo je zmijolik guter bez nogu. Lovi gujavice i pueve golae. Ne lee jaja, nego raa ive mlade u skrovitu, npr. starom panju. Obino se izlee 12 do 20 vitkih, sjajnih mladunaca. Sljepi spava zimski san. lako ga zovu sljepi, dobro vidi.

Uimo latinskiGatalinka latinski: Hyla arboneaSljepi latinski: Anguis fragilisDadevnjak latinski: Salamandra salamandraObini jelenjak latinski: Lucanus cervusVeliki dijetao latinski: Dendrocopus majorKukavica latinski: Cuculus canorusTvor latinski: Mustela putoriusDivlja svinja latinski: Sus scropha

Dadevnjak

Dadevnjak je crni vodozemac velikih naranasto-utih pjega. Svaki primjerak ima drukiji raspored i oblik tih pjega, pa se po njima dadevnjaci mogu lako razlikovati. Jarka boja upozorava protivnike na opasnost. Kad je ugroen, ovaj vodozemac kroz kou lui otrovnu tekuinu. ivi dvadeset i vie godina, uvijek na istom podruju. Ima osjetljivu kou pa se danju skriva u deblima ili pod kamenjem, a u potragu za puevima golaima i gujavicama, svojom hranom, izlazi nou ili poslije kie.Obini jelenjak

To je na najvei kukac kornja. Naraste do veliine dlana. Kornjai imaju tvrdo pokrilje kojim tite njena opnasta krila za let. Jelenjak je ime dobio po velikim klijetima koja podsjeaju na jelenje rogove. Zatiena je vrsta jer je postao vrlo rijedak.Kukavica

Kukavica je ptica pjevica vrlo karakteristinog glasanja (ku-ku-ku-ku...). Kad je ujete, ne moete pogrijeiti i zamijeniti je s nekom drugom pticom. No pjeva samo do kraja lipnja, poslije u godini vie se ne moe uti. enka odlae jaja u gnijezda drugih ptica. Kukavija jaja nalikuju bojom i arama jajima ptice koje je gnijezdo prisvojila, a kad se mlada kukavica izlee, obino iz njega izbaci druge ptie pa njeni "posvojitelji" nastave hraniti samo nju. Hrani se liinkama kukaca, dlakavim gusjenicama, koje druge ptice ne jedu, a budui da su gusjenice tetnici to unitavaju lie drvea, kukavice su vrlo korisne. Zimi se seli u Afriku.

Veliki dijetao

Ta ptica kucka po deblu traei liinke kukaca kornjaa. Kad naie na tunel koji je liinka napravila, izvlai je otud dugakim jezikom. Osim liinki, jede i orahe. Njih stavi u udubinu u deblu pa kljunom izbui rupu u ljusci i tako doe do mekane i jestive jezgre. U deblu bui i duplju u kojoj e sviti gnijezdo..