KAZALO

1—3 Hoće li obala opet gorjeti?

4—6 Požari se gase već zimi

26—27 Hobiji naših djelatnika: Motorku zamijenio kistom

• • • • •

8

9

10

11

23

1 6 - 1 9 Nova mehanizacija na pragu Spačvanskih šuma

Šumarija Vrgorac: Glavnina posla pošumljavanje

Više pozornosti mehanizaciji i objektima

šumarija Daruvar: Problem s etatom Šumarija Ivanska: Zakašnjeli snijeg otežao radove

Priskaču u pomoć i drugim Upravama

Dan planeta Zemlja -Maratonska utrka Hrvatskim nacionalnim parkovima

14—15 Usuglasiti se sa zahtjevima vremena

7 Riječ ima: Ing. Mladen Sertić, Uprava šuma Nova Gradiška

20—22 Lice i naličje Parka prirode Kopački rit

2 8 - 2 9 Prebrojavanje tetrijeba gluhana

30—32 Vijesti i događaji iz naših Uprava

12—13 Međunarodni dan voda: Važnost vode za šumsku zajednicu

ŠUME Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik; Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.

" Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Mirosla

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol. Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije; Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Hrvatska tiskara d.d. Zagreb Naklada: 5000

u SUSRET POŽARNOJ SEZONI

Hoće li obala opet oorieti

Novi ustroj vatrogastva mora hiti transparen-tan našim specifičnim potrebama: Miljenko Bukovac na savjetovanju o protupožarnoj

preventivi u Makarskoj

Prošle godine u Hrvatskoj je zabi­lježeno 442 požara u kojima je gorjelo preko 32.000 ha šuma i

šumskog zemljišta. To je najveća opo-žarcna površina u jednoj godini od ute­meljenja Republike Hrvatske. A od 1955. godine, otkada se sustavno prate i bilježe šumski požari, samo je 1985. u onoj ve­likoj vatrenoj stihiji na Makarskom pri­morju opožarena veća površina. Tada je izgorjelo 42.790 ha šuma i šumskog zemljišta.

Proteklu godinu dakle valja shvatiti kao upozoravajuću. Jer unatoč pozama­šnoj preventivi i pripremama »koje nikad nisu bile tako temeljite« te uznapre-dovaloj opremi i tehnici gašenja, lanijc u požarima na Korčuli, Pelješcu i Lastovu (i nekim drugim mjestima), osim izgo­rjelih šuma, gospodarskih zgrada i druge opreme, bilo i ljudskih žrtava. Šumarstvo kao struku brine što je prošle godine izgorjelo 6.000 ha visokih šuma - kao ni­kad dotad - uglavnom alepskog bora (samo na Korčuli 3.458 ha). Nepovoljna je sa stručnog stajališta i činjenica što se najveća opožarna površina nalazi na relativno malom prostoru gdje jc gorjela (I izgorjela) trećina svih stradalih

»Hrvatske šume« ove godine planiraju u

protupožarnu preventivu uložiti više od 50

milijuna kuna

sezona, svi odgovorni u Republici Hrva­tskoj za organiziranje požarne preventive ali i kurative, MUP, Hrvatska vatrogasna zajednica, županije te javna i državna poduzeća koja su najuže vezana za organiziranje protupožarne preventive, krenuli su već ove zime u sveobuhvatnu akciju kako bi ovogodišnju požarnu se­zonu dočekali što spremniji.

Svjedoci požara iz 1985. god. iznad Makarske

površina. A to pak za to područje može imati dugotrajne posljedice.

Podsjećajući na još neke činjenice nelijepe protekle sezone, važno je istaći da su u većoj mjeri stradale privatne šu­me. To ništa ne iznenađuje, budući da njima u najvećem dijelu nitko ne go­spodari, ne provode se nikakve uzgojne mjere niti mjere zaštite od požara. Jedna od zagonetki prošlogodišnjega vrućeg ljeta je i podatak da je u Dalmaciji, u moglo bi se reći u istim ili bar sličnim klimatskim uvjetima, zabilježen daleko veći broj požara nego u Hrvatskom pri­morju i Istri. Pitanje je dakle, hoće li obala i otoci i ovog ljeta plamtjeti, hoće li biti najvažnijom viješću TV dnevnika i na naslovnim stranicama novina i hoće li, konačno, na taj način odmagati hrvatskoj gospodarskoj uzdanici, turizmu.

Na zajedničkom poslu Da ova i druga slična pitanja ne bi

ostala bez odgovora, a kako bi se izbjegla još jedna požarima neželjeno rekordna

Hrvatska vatrogasna zajednica, koja objedinjava sva dobrovoljna vatrogasna društva, i Ministarstvo unutarnjih poslo­va pod čijom ingerencijom djeluju profesionalne vatrogasne postrojbe orga­nizirali su tokom veljače i ožujka tri istovjetna savjetovanja o zaštiti od požara za područja Slavonije i Baranje (u Osijeku), za područje središnje Hrvatske na Bjelolasici te za sedam priobalnih županija u Makarskoj. Savjetovanjima su osim predstavnika MUP-a i vatrogasnih zajednica prisustvovali i predstavnici županija i gradova te javnih poduzeća Hrvatske šume. Hrvatske ceste. Hrvatske željeznice, HEP-a, Hrvatske vodoprivre­de. Državnog ureda za razminiranje. Državnog ureda za zaštitu okoliša te Državnog hidrometeorološkog zavoda. Bila je to prilika da se progovori i o organizaciji vatrogastva u svjetlu novog Zakona o vatrogastvu koji je u pripremi kao i o osposobljavanju i usavršavanju vatrogasaca koji stupaju na scenu i

Časopis Hrvatske šume I 1

Ostaci požara iz 1985. g. u predjelu Vučja Dubrava, ostali su vidljivi i nekoliko godina poslije

postaju važan čimbenik sigurnosnog si­stema onda kad preventiva zakaže, ili j ed ­nostavno, nije dovoljna.

Tako j e u Makarskoj, govoreći o sta­nju i predstojećim zadacima, pomoćnik ministra Penića, Miljenko Bukovac poželio da se ne ponovi prošlogodišnja ljetna sezona te da bi u tome moglo pomoći i šest protupožarnih zrakoplova canadera koje će vatrogastvo ove godine imati na raspolaganju, od čega će dva biti iznajm­ljena. O n misli da su brojnim lanjskim požarima u Dalmaciji pripomogli i nedo­statna briga lokalne uprave i samouprave, nedovoljan broj protupožarnih cesta te neprimjerena briga oko organizacije pro­matranja. Stoga i novi Zakon o vatro­gastvu u prvi plan stavlja lokalnu upravu i samoupravu, a novi ustroj vatrogastva »treba biti transparentan našim speci­fičnim potrebama«. U okviru ovo­godišnjih priprema zato, rekao je Buko­vac, ne smije biti nikakvih odstupanja od zadataka ni M U P - a ni Hrvatske va­trogasne zajednice.

N a neke prošlogodišnje upozora-vajuće brojke podsjetio je načelnik odjela zaštite od požara i eksploziva R H Branko Šimara istakavši da j e prošle godine u I Irvatskoj zabilježeno ukupno 5408 požara na otvorenom prostoru čime je obuhvaćeno ukupno 94000 ha površina. Nastala šteta procijenjena j e na 502 milijuna kuna. U 60-70 posto uzroci požara bili su nehat i nepažnja te dječja igra. Namjerno izazivanje požara prošle j e godine smanjeno na 1,5 posto - od ra­nijih 7,7 posto. Odnosno , na »faktor čovjek« kao uzrok požara otpada 72 posto

dok su se za ostale uzroke pobrinule pri­rodne pojave.

Os im zrakoplova canadera hrvatskoj

vatrogasnoj operativi ove će godine biti na raspolaganju i pet helikoptera. N o »tanki« smo u zemaljskoj protupožarnoj opremi i morat ćemo ponovo, ako bude potrebno, prebacivati opremu iz kontinentalnog dijela u priobalje, a posebno otoke, upozorio je na moguće probleme i ovogodišnje sezone glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske Mladen Jurin. O n je obznanio i novost da je već u tijeku priprema intervcntno desantnih skupina vatrogasaca koje će biti locirane u dvije baze u priobalju a otud će ipak biti dislocirani prema potrebi (na otoke). Koristit će se posebno u uvjetima kada zbog vremenskih neprilika (vjetra) zrakoplovi neće moći letjeti. Bit će to profesionalni vatrogasci kojima će u pomoć po potrebi uskakati isto tako obučeni pripadnici 1IV. D o ljeta se, istaknuo je Jurin, planira nabaviti još pet vatrogasnih vozila. M U P i Ministarstvo obrane surađivat će i kada je u pitanju Ictačko osoblje. Ipak, zaključio je Jur in, nedostatak financijskih sredstava one­mogućava nas da sve obavimo onako kako bi trebalo.

Pristup požarištima na Biokovu iznad 100 metara bio je gotovo nedostupan

2 I Časopis Hrvatske sume

Petar Jurjević:

269 KILOMETARA NOVIH PROSJEKA - Najveći dio od predviđenih

50 milijuna kuna utrošit će se u iz­gradnju protupožarnih prosjeka s elementima cesta gdje se planira napraviti novih 269 kilometara. Od toga u Istarskoj županiji 17 km, u Ličko-senjskoj 101 km, u Goran-sko-primorskoj 4,5 km te u četiri dalmatinske županije 138,5 km...

Treba reći da jedan kilometar takve prosjeke stoji oko 93 000 kuna. Za sve ove ceste radi se projektna dokumentacija i radi se po kriterijima Svjetske banke. Po­red izgradnje novih, značajna sred­stva izdvajaju se i za održavanje postojećih prosjeka pa je ove godi­ne predviđeno održavanje 208 km postojećih prosjeka za što će se izdvojiti četiri milijuna kuna.

Na području šumarija Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik vrše se pripreme za izgradnju novih osmatračnica, a isto se planira i u Buzetu i Gospiću. Sredstvima veze, a Hrvatske šume su se opredijelile za mobilne telefone, ove će godine biti pokriveno cijelo područje. Pla­nirano je 38 247 dana motrenja tijekom sezone, što bi prema dosadašnjim iskustvima trebalo biti dovoljno, no ako se ukaže potreba, osmatrat će se koliko to budu zahtijevale prilike.

Pored svega ovoga obavljat će se redovni uzgojni radovi (prorede, kresanje grana).

U ljetnim mjesecima na zaštiti šuma od požara bit će angažiran i dio zaposlenika, razvojačenih hrva­tskih branitelja koji su programom Vlade Republike Hrvatske zaposle­ni na pošumljavanju krša. Mislim da ne treba posebno ni isticati da

sve šumarije imaju planove zaštite od požara.

Značajna sredstva uložit će se i u promidžbu zaštite od požara pu­tem velikih plakata, letaka, a u pri­premi je i novi TV spot. U konti­nentalnom dijelu Hrvatskih šuma ovih se dana krenulo i s obavijesti­ma o opasnostima od požara pu­tem lokalnih radio postaja.

Sve ove mjere trebale bi dati rezultate. Međutim, njih značajno može umanjiti nebriga o zapu­štenim poljoprivrednim površina­ma i privatnim šumama gdje na­staje oko 60 posto požara koji ka­snije prelaze u šumske. Tome bi problemu sve strukture, gradovi, općine, županije. Ministarstvo, tre­bali pokloniti više brige. Isto tako, trebalo bi oštrije postupiti s onima koji izazovu požar, odnosno kaz­nene mjere za počinitelje trebale bi biti primjerene posljedicama koje nastaju poslije požara.

šume su prema pozitivnim zakonskim propisima, Zakonu o šumama, Zakonu o požarima i drugim podzakonskim aktima dužne provoditi mjere zaštite od požara u državnim šumama koje su im dodijeljene. Mr. Jurjević posebno je na­glasio ovo »državnim« budući da višegodišnje iskustvo, a posebno lanjski događaji, ukazuju da se požari događaju, odnosno začinju mahom na (zapušte­nim) poljoprivrednim površinama ili pak u privatnim šumama. Preventivno djelo­vanje Hrvatskih šuma, kazao je Jurjević, ogleda se u uspostavi promatračkih i dojavnih službi, izgradnji šumskih pro­sjeka, provođenju uzgojnih mjera u fu­nkciji zaštite od požara kao što je kre­sanje grana uz javne saobraćajnicc, pro-rjeđivanjc sastojina ugroženih od požara te nizom drugih mjera koje će pridonijeti težem nastajanju i širenju požara.

Najveća opasnost od požara prijeti dakako priobalnim šumama. Pokazuju to i podaci o broju požara u sedam priobal­nih županija. Istarskoj, Primorsko-go-ranskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-knin-skoj. Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj na kojima je pet šumskih uprava: Buzet, Delnice, Senj, Gospić i Split. Lani je na tom području zabilježeno 303 požara, najviše,

I dok se ukupno 2.008 dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zaje­dnica u Hrvatskoj priprema za obavljanje svojih zadataka ovog ljeta pokušavajući se uklopiti u zadane financijske okvire, suočavajući se istovremeno s nekim svojim unutarnjim nesporazumima na relaciji profesionalni dobrovoljni vatrogasci (a i njih ne nedostaje), i Hrvatske šume kao javno poduzeće koje po prirodi svoga posla usko surađuje s

vatrogasnim postrojbama, i samo se priprema za ljetnu (požarnu) sezonu.

50 milijuna kuna za preventivu

- Hrvatske šume ove godine plani­raju u protupožarnu preventivu uložiti više od 50 milijuna kuna, rekao je ruko­voditelj Službe za zaštitu i ekologiju u poduzeću mr. Petar Jurjević. Tojc i više od trenutnih mogućnosti, no Hrvatske

214, u najvećoj upravi, onoj splitskoj. Upozoravajući je podatak da od ukupno 27059 ha opožarene površine, 15646 ha otpada na privatne šume (58 posto), a manji dio od 11413 ha na državne. To znači, zaključuje mr. Jurjević, da se više pažnje mora pokloniti neobrađenim poljoprivrednim površinama i privatnim šumama, jer kako sada stvati stoje, o tim površinama ne brine nitko.

^ ^ Tekst i snimci: Miroslav l\/lrl<obrad

Časopis Hrvatske šume I 3

ŠUMARIJA MAKARSKA

Za probijanje nove trase u kamenu potrebni su snažni strojevi

S ciljem preventive, već ove veljače

krenulo se u izgradnju

protupožarnih prilaznih cesta

Požar se gasi zimi, stara je (šumarska) istina do koje se u šumariji Makarska i te kako drži. Lanjskog »vrućeg« ljeta bez požara, u Makar-

skoj priželjkuju da i ovogodišnja sezona bude bar slična. Zato su prionuli poslu već ove zime.

- N e treba se hvaliti sezonom bez požara, nikad se ne zna što se može dogoditi i uz najbolje pripreme i provedenu preventivu, govori upravitelj makarske šumarije ing. Boris Šabić. N o mi smo lani učinili sve što smo mogli u organizaciji motrenja i dojavljivanja te suradnje s našim vatrogascima, a radit ćemo tako i ove godine.

Makarska je svoj trenutak istine doživjela sad već daleke 1985. godine kada je veliki požar nošen jakim vjetrom za samo nekoliko sati nezaustavljivo opusto­šio cijelo područje. Izgorjela je borova šuma na Bio-kovu. Gasiti se nije moglo i zbog vremenskih prilika i zbog nedostatne opreme ali i poradi nedovoljnog broja šumskih prosjeka. Otada je šumarija izgradila gustu mrežu protupožarnih cesta, osmatračnice, ljeti se danonoćno dežura. N o Šabić će reći:

- Ni danas, kad su vatrogasne postrojbe oprem­ljenije i kad postoji velik broj prilaznih cesta, požar

4 / Časopis Hrvatske šume

^ % • 1

Dioiiiai Kaiiicndom duga je 1554 m

i

nije lako obuzdati. Lanjska nam je sezona svjedok. A kad se podudare tri nepovoljna elementa, dugo sušno razdoblje, velike vrućine i jak vjetar, požar je iznimno teško, da ne kažem nemoguće u nekom kraćem vre­menu ugasiti.

U okviru preventive u Makarskoj se već tijekom veljače krenulo u izgradnju novih protupožarnih pro­sjeka. Iz programa Svjetske banke u šumariji se radi nova prometnica koja se sastoji iz dva dijela. Promet­nica kamenolom duga je 1554 m a lokalitet Pogano-vac 889 m. Cijela trasa koja se nalazi u predjelu Staza prolazi kroz sastojinu crnog i primorskog bora staro­sti preko 50 godina. Trasa je postavljena tako da omogućava lak pristup sa svih strana. Za izradu donjeg stroja u pravom živom kamenu Biokovskog masiva koriste se teški strojevi tipa Caterpilar. (m)

Šuma crnog hora na Biokovu, gdje se radi nova protupožarna prosjeka

Časopis Hrvatske šume / 5

PRENOSIMO

Program obnove i zaštite obalnih šuma

Svjetska banka kreditira obnovu Dalmatinskih šuma

N a području Uprave šuma Split, koja gospodari šumama i šumskim zemljištem četi­

riju dalmatinskih županija, počeo se ostvarivati program obnove i zaštite obalnih šuma stradalih u Domovin­skom ratu, a njihov veći dio financira se kreditom Svjetske banke.

U pet godina uložit će se 67,2 milijuna dolara za sadnju novih i čišćenje postojećih šuma, prorjeđi-vanje, uređenje protupožarnih pro­sjeka i gradnju promatračnica s opremom. Dio novca dat će Hrva­tske šume i Republika Hrvatska iz proračuna. U planu je proširenje rasadnika, obnova arboretuma u Trstenu pokraj Dubrovnika i

istraživanje šumskih ekosustava. U sklopu programa pošumit će se pet tisuća hektara krša (500 ha je u pri­vatnom vlasništvu) i prorjediti dvije tisuće hektara borovih šuma.

Trenutačno probijamo protu­požarne prosjeke u dužini od 60 ki­lometara na području Zadra, Šibe­nika, Makarske, Drvenika i Sinja. Započeli smo s pošumljavanjem te prorjedivanjem šuma - obavješćuje upravitelj Uprave šuma Split ing. Ivan Leko. U prošloj godini prema redovitom je programu pošumljeno 1013 ha, te 20 ha prema posebnom programu. Za ovogodišnje po­šumljavanje, koje kasni zbog hladne zime, pripremljeno je tlo, na čemu

u sklopu projekta hrvatske Vlade, rade i nezaposlene osobe s popisa dalmatinskih zavoda za zapošlja­vanje.

- Tijekom ožujka i travnja ostvarit ćemo proljetni dio sadnje, što je gotovo trećina ovogodišnjeg plana - rekao je ing. Leko. Planom je predviđeno i pošumljavanje i 200 ha lani opožarenog područja. Donacijom Zagrebačke banke već je pošumljeno pet hektara na oto­ku Hvaru. S bankom se pregovara da se toliko opožarene površine sanira i na poluotoku Pelješcu te otoku Lastovu. (Jutarnji list, 16. ožujka)

6 / Časopis Hrvatske šume

RAZGOVOR S UPRAVITELJEM NOVOGRADISKE UPRAVE SUMA

Naši problemi ^ 1 * 1 j

Na području ove Uprave

nerazminirano je i nedostupno još

12.000 ha šumskih površina na kojima

se nalazi oko 130.000 m3 drvne mase, govori ing.

Mladen Sertić

N akon vojno-rcdarstvenc akcije »Bljesak« formirana je polovicom svibnja 1995. godine Uprava šuma

Nova Gradiška. Početak njena rada značio je ujedno i reintegriranjc do tada privre­meno okupiranih šumskili površina. Nai­me, šumarija Okučani bila je okupirana u cijelosti, a djelomice su okupirane šumarije Novska, Jasenovac i Nova Gradiška. Nave­deno područje oslobođeno je poslije četiri godine strpljivog čekanja, a nakon toga je započeo mukotrpan i složen posao nužne obnove šuma, kojima se za vrijeme okupa­cije nije gospodarilo po propisanim osno­vama gospodarenja. Tijekom Domovin­skoga rata ovo područje bilo je izvan go­spodarskih kretanja, a stanovništvo zaoku­pljeno obranom te se nije ulagalo u gospo­darstvo.

O sadašnjem poslovanju novogradiške Uprave šuma razgovaramo s ing. Mladenom Sertićem, koji je dužnost upravitelja preu­zeo u listopadu 1995. godine Od 202.265 m-* planiranog etata za prošlu godinu posječeno je 91 posto ili 183. 936 m^ stoje neznatni podbačaj.

Manjak kapaciteta na privlačenju

- Razlog tome su poplave u nizinskim šumama na području gospodarske jedinice »Grede-Kamare« odnosno šuinarije Jase-

Ing. Mladen Sertić, upravitelj Snimio: I. TOMIĆ

novac - naglašava upravitelj Sertić te napo­minje da su na sječi bila uposlena 34 .sjekača, a u pomoć su priskočili i sjekački iz požeške Uprave. - U fazi privlačenja nismo imali vlastite kapacitete, a i sada smo u tome slabo opremljeni, pa smo koristili usluge vinkovačkog »Sumatransa«, »Tran­sporta i mehanizacije« Kutina te »Mehani­zacije, transporta i graditeljstva« Nova Gradiška d.o.o. Poseban problem imamo na privlačenju u brdskom dijelu, s LKT-traktorima. Ove godine raspolažemo s jed­nom STEYR ekipažom, jednim traktorom ECOTRACOM i sa četiri traktora »TOR­PEDO«, a ostala mehanizacija za privlače­nje drvne mase nalazi se u novogradiškom d.o.o. »Mehanizacija, transport i graditelj­stvo« - objašnjava ing. Sertić.

Od novogradiškog upravitelja doznali smo da su radovi unutar jednostavne biološke reprodukcije izvršeni s 87 posto, a na proširenoj reprodukciji sa svega 65 po­sto od planiranog zadatka. Naime, najveći podbačaj je na pošumljavanju zbog loših vremenskih uvjeta potkraj prošle godine, no neposađene sadnice bit će posađene u sklopu proljetnog pošumljavanja.

Nerazminiran teren i dalje problem

Od 1995-1998. godine, ističe ing. Ser­tić, prisutno je stalno povećanje proizvo­

dnje i financijskog prihoda, što će se na­staviti i tijekom ove godine. Uz to treba naglasiti daje riječ o vrlo mladoj Upravi šuma, koja je po starosnoj dobi zaposle­nih medu najmlađim Upravama u »Hr­vatskim šumama«. Stalno prisutan pro­blem na ovom području je još uvijek nerazminiran teren, jer se radi o 12.000 ha takvih površina i 130.000 m^ drvne mase, koja nije dostupna. Nedostupni su dijelovi gospodarskih jedinica »Gradiška Brda«, »Psunj«, »Okučanska brda« i »No­vska brda«, a potpuno je nedostupna go­spodarska jedinica »Prašnik«. - Nije se gotovo ništa poduzelo na razminiranju i to je osobit problem, koji mi šumari ne možemo samostalno riješiti, već se mora rješavati na višoj razini - napominje novogradiški upravitelj.

Dobra suradnja s drvarcima

Na pitanje o odnosima s drvnom in­dustrijom, ing. Sertić ističe dobru surad­nju s ugovornim kupcima: novskim »Tro­kutom«, novogradiškim »Sekulićem«, sla-vonskobrodskom »Slavonijom« Dl, ple-terničkim »Oropletom« i požeškim »Spin Valisom«. Ovi kupci uglavnom redovito plaćaju, a novogradiška Uprava je jedna od rijetkih koja unutar »Hrvatskih šuma« nema većih nenaplaćenih potraživanja.

Ovogodišnje uzgojne radove novo­gradiški šumari obavit će pretežito vla­stitom radnom snagom, medu kojom je i pedesetak radnika, koji nemaju potpunu radnu sposobnost te su često na bolo­vanju, stoje osobit problem. U 1999. go­dini treba posjeći 236.800 m^ neto drvne mase, a tijekom siječnja i veljače posječe­no je oko 320.000 m .̂ Zbog sniježnih nepogoda u siječnju odrađuje se do dalj­njeg svim subotama, a kao jamac izvr­šenju sječe su i 23 nedavno primljena sje­kača na sedam šumarija.

Od ing. Sertiča doznali smo da otvo­renost šuma na novogradiškom području iznosi oko 10 km/100 ha, što je mala otvorenost. Stoga se pozornost ove godi­ne mora usmjeriti na gradnju novih šumskih prometnica i bolje održavanje postojećih, u suradnji s požeškom i na-šičkom Upravom. - ^ j ^ I. Tomić

Časopis Hrvatske šume 17

ŠUMARIJA VRGORAC

Glavnina posla pošumljavanje umarija Vrgorac najjužnija je šumarija Dalmatinske zagore sa sjedištem u istoimenom gradu. U

samom nazivu ovoga grada možemo saz­nati daje smješten »povrh gore« na brdo­vitom i krševitom terenu jugoistočnih padina blokovskog planinskog masiva. Ova šumarija s površinom od 18.770 ha graniči sa šumarijama Makarska, Metko­vić, Imotski i Ljubuški. Šumarija Vrgorac posjeduje sve značajke šumarije na kršu. Osnovna vegetacijska značajka je 13460 ha obraslih površina, 4553 ha neobraslih površina i 577 ha neplodne površine. Tko malo bolje poznaje prilike znat će da su površine ove šumarije svoju degrada-cijsku kulminaciju doživjele krajem 60-ih. U to vrijeme dolazi do naglog napuštanja tih prostora od strane seoskog stanovništva čime je uveliko smanjen pri­tisak ekstenzivnog seoskog gospodarstva na makiju i šikaru. Uz dodatne napore šumarskih radnika, na području Šumarije Vrgorac vegetacijske prilike se uveliko mijenjaju na bolje.

Ing. Davor Lalić, upravitelj Šuma­rije Vrgorac, upoznaje nas s tri šumarska tehničara, šest čuvara šume i jednim eko­nomskim tehničarom koji čine okosnicu proizvodnje. U šumariji su raspoređena i tri mlada šumarska tehničara pripravnika. Tako se može reći kako šumarstvo u

Od uspostave Hrvatske države

Šumarija Vrgorac pošumila je više od 170 hektara

neobraslog ili napuštenog zemljišta

ovom kraju siromašnom visokim šumama, ima uravnotežen pristup razvoju, odgajajući usporedno šumu i kadrove. Ova šumarija je od uspostave hrvatske države i od osnivanja »Hrvatskih šuma« d.o.o. Zagreb do ove godine pošumila 170 ha, obavljena je njega sa­stojine na 370 ha, napravljeno je 10 km šumskih prosjeka s elementima šumskog puta.

Svake godine se obavi zaštita od štetnika na oko 10 ha, a do sada je ostva­reno i preko 2000 n/dana protupožarne zaštite. Također, ova šumarija gospodari lovištem Šibenik-Vrgorac površine 2819 ha u kojem trenutno obitava oko 50-ak divokaza, 20-ak divljih svinja i znatan fond zečeva i jarebica. Upravitelj Lalić nas upoznaje i s aktivnostima i planovima za ovu godmu. Trenutno je u Šumariji

VRGORAC

u prošloj godini na pošumljavanju najviše su radili razvojačeni hranitelji

Upravitelj ing.

Davor Lalić

zaposleno 30 razvojačenih branitelja, od ukupno 40 radnika, čime se realizira ugovor s Vladom o sufinanciranju ra­dova biološke reprodukcije šuma. Obilazeći radilišta posebno ono na Velikom Šibeniku koje se nalazi na preko 1000 metara nadmorske visine imali smo prilike upoznati Ivana Radića, koji sa svojom grupom po prilično hladnom i burnom danu obavlja pošumljavanje crnim borom jedne površine pseudogariga. U razgovoru s radnicima kroz pitanja i komentare osjeti se zanimanje za šumarsku struku i za rezultate ovih radova. Iz toga možemo zaključiti da se pošumljavanje ovog predjela obavlja dosta savjesno što nam pri odlasku daje potpuno zadovoljstvo.

U ovoj šumariji je u 1998. planira­no 13 ha čišćenja šuma, 24.5 ha pošumljavanja, 20 ha zaštite 13 ha i popunjavanja 23 ha. Ne treba uopće sumnjati da će svi ti poslovi biti oba­vljeni u najboljem redu. »Znalo je ovdje šumarstvo živjeti i preživjeti kad su sredstva bila osuđena na proračun siromašne općine Vrgorac, a kamoli neće sada«, riječi su revirnika Z. Pri­morca koji je djelatnik ove šumarije skoro 20 godina. Zbog svega navede­nog, ova šumarija i njeni ljudi su vrlo kvalitetan i nezaobilazan subjekt kako u Upravi šuma Split tako i u rodnom gradu Augustina Ujevića!

8 / Časopis Hrvatske sume

POSLOVANJE RASADNIKA CERNIK

Godišnje se u rasadniku proizvede 2,5-3 milijuna sadnica, uglavnom hrasta lužnjaka i kitnjaka

N a ulazu u Cernik, u podnožju Psunja, idući cestom od Požege nailazimo na šumsko-hortikulturni rasadnik Cernik,

koji posluje u sastavu Uprave šuma Nova Gradiška. Površina rasadnika je 19,5 ha, od čega na produktivni dio površine otpada 17 ha. Osnovan prije 38 godna u ondašnjem novogradiškom Šumskom gospodarstvu, rasa­dnik se u početku protezao na neznatnoj površi­ni od nepuna 3 ha, a bio je isključivo namijenjen proizvodnji crnogoričnih vrsta. Postupno se proširuje da bi izrastao u rasadnik koji može za­dovoljiti potrebe šumarstva ovoga kraja. Od cjelokupne rasadničarske površine na rastilište otpada 10 ha, sjemenište zauzima oko 10 ari, hortikulturni dio 7 ha, a neproduktivna površina je 2,5 ha. Godišnje se u rasadniku proizvede 2,5-3 milijuna svih vrsta sadnica među kojima dominiraju hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen. Od navedene količine lužnjaka se proizve­de oko 1,5 mil. sadnica, 800.000 kitnjakovih i 500.000 sadnica poljskoga jasena.

Smanjena proizvodnja sadnica

- Potkraj prošle godine u rastilištu smo imali gotovo 3 milijuna lužnjakovih, kitnjakovih i sadnica poljskoga jasena, a za potrebe pro­ljetnog pošumljavanja bit če na područje novo-gradiške Uprave šimia otpremljeno oko milijun sadnica - ističe revirnik rasadnika Stanko Matija­šević te napominje da će iz rasadnika biti isporu­čeno za Upravu šuma Sisak i 110.000 sadnica poljskoga jasena. U rastilištu se nalazi i oko

ise pozortiosu •#

^ 4 V ^ i 4- *̂%r ^'S % ili t omektima 170.000 sadnica obične smreke, crnoga bora, ari­ša i duglazije, namijenjenih za pikiranjc i za pro­daju.

Prema riječima revirnika, u ovoj godini bit će proizvedeno oko 600.000 sadnica kitnjaka, 200.000 lužnjaka i oko 200.000 crnogoričnih sadnica, stoje tek polovica od običajene godišnje proizvodnje. Uzrok tome je, kaže Matijašević, slab otkup i urod šumskog sjemena prošle jeseni. U tijeku su radovi na vađenju sadnica kitnjaka, lužnjaka za pošumljavanje te obične smreke (oko 8000) za maloprodaju.

Nedostaju priključni strojevi

u razgovoru sa Stankom Matijaševićcm doznali smo daje u rasadniku 10 stalno zapo­slenih radnika, a tijekom kampanjskih radova u pomoć priskaču šumskouzgojni radnici s pojedi­nih šumarija. Naglašava problem rasadničarske mehanizacije, jer u rasadnikvt raspolažu samo s dva traktora i vadilicom (»treskalicom«) za sadni­ce, a nedostaju priključni strojevi za obradu tla: tanjuračc, plug, odrczivač sadnica. Stoga se nerijetko improvizira, a posljedica toga je nepo­tpuna obrada tla i problem tijekom pikiranja. Tlo postaje sve više skeletno, rijetko se unosi stajnjak, a zelena gnojidba nije dovoljna. Ipak, dobra osobina tla je njegova izražena propu­snost. Prije šest godina za potrebe navodnjavanja izgrađen je bazen obujma 3500 m^. Bazen je povezan sa stalnim izvorom vode, a uz jedan postojeći trebalo bi nabaviti još jedan agregat. Naime, obližnji potok Sumetlica, na rubu rasad­nika, u ljetnim mjesecima nema vode i stoga ba-zenska voda dobro dođe.

- Od objekata rasadnik ima dotrajali plastenik i nedovršeni staklenik, što nam stvara nemale teškoće - objašnjava Stanko Matijašević.

n

»- t * * j

Dvadesetak godina stan plastenik treba obnoviti

Sadnice hrasta lužnjaka spremne su za vađenje - ističe revirnik Stanko Matijašević

- Naime, plastenik je izgrađen prije dvadese­tak godina, njegova konstrukcija je sve slabija, a zbog pohabane i i oštećene plastike ne propušta dovoljno svjetlosti. Posljedica toga je dugo oživljavanje reznica, što produžuje proizvodni proces. Betonska konstrukcija za staklenik, namijenjena za šumske i hortikul-turne sadnice, načinjena je prije 7 godina, no zbog manjka novca ovaj objekt još uvijek nije završen - ističe voditelj rasadnika.

Zanimanje za hortikulturne vrste

u cemičkom rasadniku smješten je ar-boretum za proizvodnju sjemena, a gotovo 60 vrsta crnogorice, među kojima prevlada­vaju tuje, čempresi, borovi, borovice, jele, smreke, Pančićeva omorika i dr. Od listača su dominantne vrste lipa, platana, breza. U rasadniku naglašavaju da se ne bi smjelo zanemariti proizvodnju hortikulturnih vrsta, budući da je veliko zanimanje građana za kupnju ovih sadnica, koje donose određeni prihod. Ipak, proizvodnja hortikulturnih sadnica podređena je proizvodnji šumskih sa­dnica. Treba istaknuti da rasadniku nedostaje komposište za proizvodnju kvalitetnog sup­strata. Stručnjaci ističu nepovoljan položaj ra­sadnika, jer je smješten u mrazištu, u pod­nožju Psunja s kojega puše hladan vjetar, a po­sljedica toga su za 4—5 stupnjeva niže tempera­ture od okolnoga područja. ^ ^ ^

^ P ' I. Tomić

V ^ i ' *

Časopis Hrvatske šume / 9

ŠUMARIJA DARUVAR

Problemi s etatom

Prije obamnja mora se očistiti snijeg oko stabla Mladenu Ožegoviću snijeg nije smetao da stablo obori na pravo mjesto

Vremenske nepogode tijekom veljače još više su otežale probleme šumarije Daruvar s etatom. Nije (samo) u pitanju izvršenje naturalnog plana proizvo­

dnje, »jer on će se nekako realizirati«, već u prvom redu financijski efekti koji će se polučiti. Jer daruvarska šumarija po vrijednosti šuma, njihovom razmještaju, rascjepkanosti i otvorenosti spada među one u bjelovarskoj upravi koje teško zatvaraju financijsku konstrukciju. Čak i u vremeni­ma koja su bila daleko naklonjenija šumarima i u zimama kad se moglo nesmetano raditi. A ove veljače, spominje i tu nezgodu sa vremenom upravitelj daruvarske šumarije ing. Ivan Jamhreković, šest dana nismo mogli u šumu.

U Daruvaru nema glavnog prihoda, odnosno i ono malo vrijednih šuma gospodarskoj jedinici Daruvarske pri-gorske šume je nedostupno, kaže Jambreković. Čak i kada se snijeg otopi u neke odjele neće se moći. Radi se o nizin­skom dijelu u kojem će se voda još dugo zadržati.

Zbog ovih zimskih nepogoda u šumariji je došlo do malih korekcija plana pa će neke dostupne površine u dovršni sijek. N o ono što muči ovu šumariju jest problem

prostornog drveta koji trajno može zagorčati život daruvar­skim šumarima. Nekadašnji veliki kupci Belišće i Česma okrenuli su se drugim (bližim) izvorima, a novih nema. U šumariji se stoga pitaju kamo će s drvnom masom iz pro­reda iz druge velike gospodarske jedinice, Vranog kamena. Ovdje čak nitko neće ni u samoizradu a na nepristupačno planinsko područje teško se daju čak i poduzetnici. Pro­blem etata i krajnji financijski efekti realizacije takvog etata, misle u šumariji, kompleksno je pitanje kojim će se morati pozabaviti na višoj razini.

Svojevrstan problem su i latentni nesporazumi s mještanima nekih sela na području daruvarskih prigorskih šuma. Ovdje su šume rascjepkane, usitnjene, nema dovolj­no vlaka. Zbog toga se ponekad koriste prijelazi preko pri­vatnih posjeda na što mještani reagiraju. Sve to dakako utječe na uspješnost poslovanja šumarije.

Dane kad se nije moglo raditi u šumariji su koristili za čišćenje putova. Osim toga jedna je mehanizirana grupa radnika s četiri traktora priskočila u pomoć i radi u šumariji Grubišno Polje, (m) -J^

10 / Časopis Hrvatske šume

Ni traktorima i traktoristima nije bilo lako

ŠUMARIJA iVANSKA

Zakašnjeli snijeg otežao radove D rugi snježni val polovicom

veljače te još jedno kratko­trajno pogoršanje s padavina-

ma u drugom dijelu našeg naj-ćudljivijeg mjeseca uveliko su otežali radove u šumariji Ivanskoj. Neko­

liko dana se stajalo, a onda su sjekači krenuli u šumu.

No, dobili su još jedan dodatni posao - prije svakog obaranja trebalo je lopatom razgrnuti snijeg oko sta­bla.

Preuzimanje, mjerenje, označavanje: stovarište u Maloj Ivanskoj

- Godišnje siječemo 25.600 ku­bika od čega blizu 25.000 kubika gla­vnog prihoda, kaže upravitelj šuma­rije ing. Josip Bartolčić. Plan je »našpanan« i gubitak svakog radnog dana itekako osjetimo i moramo ga nekako nadoknaditi. U prvom kvar­talu siječemo 5.600 kubika najvrjed-nije mase pa je za nas to i najvažnije razdoblje.

U vrijeme kada zbog snijega nisu mogli raditi, u šumariji su čistili pu­tove. Tako su se probili i do Male Ivanske, odnosno do jednog odjela u gospodarskoj jedinici »Dugački gaj -Jasenova - Drljež«. Grupa od 10 rad­nika s dvojicom poslovođa (Ivica Herceg i Zeljko Erdec) ovdje, usprkos teškim uvjetima, pokušava nadoknaditi izgubljene dane. Tu su četiri sjekača, četiri traktora i dva ra­dnika na stovarištu.

- Ne možemo po dubokom snijegu, no ne valja ni kada se naglo otopi, kaže Herceg. Najbolje je kad snijeg još »drži« traktore pa drvni sortiment mogu izvlačiti, bez dubo­kog propadanja u blato.

Svi se boje naglog otopljenja i poplava koje bi opet nakratko mogle prouzročiti zastoj, (m) "^m-

Časopis Hrvatske šume / 11

DAN VODA

U povodu 22. ožujka, Svjetskoga dana voda

Važnost vode za šumsku zajednicu

u proljeće vode, pa čak i one koje preliju svoje vodotoke te se izliju u šumu, imaju svoju značajnu ulogu, prije svega u hrastovim šumama

FOTO: ŽELJKO GUBIJAN

Među svim ekološkim činiocima voda ima najveći utjecaj, na izgled, strukturu i životne procese u biljci

Zbog porasta broja stanovnika i in­tenzivnoga industrijskog i turist­ičkog razvitka, sve više su u po­

sljednje vrijeme ugroženi kvalitativni i kvantitativni aspekti prirodnih sustava. U okviru ovoga značajnog problema go­spodarenje vodama i zaštita voda temelj­ne su komponente za svaku strategiju zaštite okoliša. Voda kao značajan ekolo­ški činilac utječe s ostalim ekološkim činiocima, posebice s toplinom, na iz­gled, sastav i rasprostranjenost biljnog pokrova pa i na šumu, koja može us­pijevati samo unutar određenoga raspo­na vlažnosti. Navedenu vlažnost uglav­nom omeđuje stepska i močvarna grani­ca šume. Prema nekim istraživačima, šuma ne može opstati tamo gdje za četiri mjeseca vegetacijskoga razdoblja (od svi­bnja do kolovoza) padne manje od 50 mm oborina, a vlaga zraka je veća od 50 posto, ili gdje je manje od 100 mm obo-nna, a vlaga zraka manja od 50 posto.

Šuma - regulator hidro-grafskih pojava

Nedvojbeno je daje voda fiziološki prijeko potrebna za život, a jedan je od osnovnih sastojaka žive stanice s kojim ulaze u korijen i stablo važne mineralne tvari iz tla. Bez vode ne bi bilo premje­štanja različitih spojeva u biljkama na koje djeluje oborinama, vodom tla i zračnom vlagom. Medu svim ekološ­kim čimbenicima, voda ima najveći utjecaj na izgled, strukturu i životne procese u biljci, jer poznato je da biljka vene ako nema dovoljno vlage te se suši i ugiba. Hidrografske pojave nekoga po­dručja poglavito su usko povezane s op­stankom velikih zatvorenih šumskih prostora, buduči da je šuma snažan re­gulator svih hidrografskih pojava neko­ga kraja. Oborinske vode, kada padnu na zatvorenu šumsku površinu, većim dijelom neko vrijeme ostaju na lišću, a od te vode veći dio ispari a manji dio pada na tlo. Pod zaštitom šume voda dospjela na tlo se dijelom ispari a cije­lom zalazi u unutrašnjost tla u obliku vode cjednice. Voda u tlu otapa na sv-

Proljetno ogledanje hrastovih ljepotana FOTC5: ZELJKO GUBIJAN

12 / Časopis Hrvatske šume

Svako šumsko stanište ima svoj specifičan vodni režim, koji udružen s drugim

ekološkim činiteljima određuje vrstu i uspijevanje šumske vegetacije, što se posebice

odnosi na sastojine hrasta lužnjaka FOTO: ŽELJKO GUBIJAN

om putu raznovrsne mineralne čestice i dolazi do nepropusnih slojeva, gdje se skuplja u obliku vode podzemnice koja opskrbljuje pojedine izvore odnosno potoke i rijeke. Nasuprot tome, djelo­vanje vode na nešumovitim ili rijetko šumovitim površinama odvija se na drugi način. Naime, oborine s ovih površina naglo utječu po tlu prema po­tocima i rijekama, zaostala površinska vlaga naglo se isparuje, a u unutrašnjost tla ulazi neznatna ili nikakva količina oborinske vode. Ogoljene površine bez šuma negativno utječu na hidrografske prilike nekoga kraja, a sječa šumskih površina znatno povećava razornu sna­gu oborinskih voda. Naime, one na go­loj površini na padinama odnose sa so­bom humus i mekane čestice tla, stva­rajući od gorskih potoka gorske bujice, koje nerijetko odnose plodnu zemlju, zamuljujuči polja i oranice. Za kišnih razdoblja na strmijim obroncima dolazi i do klizanja tla, jer je neracionalnom sječom šume tlo nezaštićeno od djelo­vanja oborinskih voda.

Prošlo je sedam godina od odluke Generalne skupštine UN 0 uspostavi Svjetskog dana voda - 22. ožujka. Ovogodišnji motto koji je taj dan obilježio bio je: »Svi živimo nizvodno«! On ujedno upozorava ali istovremeno i obvezuje. Upozorava na to da unatoč razvijanju svijesti 0 nezamjenjivosti vode - tog prirodnog resursa i dalje vodi ne pridajemo ono mjesto koje joj pripada. Još uvijek nismo svjesni sa svim realnim predviđanjima da će se, baš kao i nekada, davno u prošlosti, zbog vode i oko vode voditi ratovi...

Posljedice poplava Izraženo je da svako šumsko staniš­

te ima svoj specifičan vodni režim, koji udružen s drugim ekološkim čimbeni­cima određuje vrstu i uspijevanje šums­ke vegetacije. Činjenica je da šuma vrlo povoljno djeluje na vodni režim nekoga kraja, a šumsko tlo može apsorbirati veliku količinu vode. Tako primjerice, hrastov listinac može upiti devet puta veću količinu vode od njegove težine, listinac bukve osmerostruku, a bora pe-terostruku količinu vode. Treba istak­nuti da listinac šumskoga drveća uspo-ruje otjecanje vode, što pozitivno utječe na zaštitu tla od erozije, bujice i popla­va. Zbog površinskih donjih voda, uz stalne vodotoke, potoke, rječice i rijeke formiraju se posebne šumske zajednice. Na takve šumske površine nailazimo na području Posavine, Podravine i Podu­navlja, gdje poplave traju od nekoliko dana do više mjeseci. U ovim šumama poplavna voda dosegne visinu i do 4 metra, ali prekomjerno vlažcnje tla mijenja u tlu fizikalna, kemijska i biološka svojstva. Dugotrajne poplave uzrokuju trulež korijenja i fiziološko slabljenje stabala, a posljedica tog je pojava različitih štetnika. Osim toga, izostaje prirodno i umjetno pomlađi­vanje šuma, te pravovremeno izvođenje šumskouzgojnih i eksploatacijskih ra­dova. U vlažnijim sredinama jače sječe mogu izazvati suvišno nagomilavanje vode u tlu te dovesti do zamočvarivanja, što je nerijetka pojava u našim nizin­skim šumama. Kada u velikim količina­ma zaostane u krošnjama drveća, snijeg nanosi štete jer suviše optereti grane, koje se pod teretom lome, a stabla

izvaljuju. Slično je i negativno djelo­vanje leda.

Suša slabi vitalnost stabala Ako duže potraje, manjak vode u

tlu prouzrokuje sušu, koja najsretnije djeluje na šumsko drveće. Fiziološki manjak vođe posebice je izražen kod drveća s vrlo plitkim korijenjem, kada se površinski sloj tla isuši. Opadanje prirasta drveća, uski godovi, kržljavost izbojaka, fiziološko slabljenje stabala, sušenje i opadanje lišća ljeti, odnosno sušenje grana i vrhova stabala su pojave koje nastaju kao posljedica nedostatka vlage u tlu. Uopće, može se reći da suša slabi vitalnost stabala te smanjuje njiho­vu otpornost prema napadu štetnih glji­va i insekata. Premda se štetne posljedi­ce suše ne mogu ukloniti, racionalnim uzgajanjem šuma mogu se barem uma­njiti. Na ugroženim položajima potreb­no je uzgajati mješovite, raznodobne i preborne sastojine, a tijekom umjetnoga pošumljavanja biljke treba saditi u po-stranoj zasjeni starih sastojina.

Pretežit broj vrsta šumskoga drveća su mezofiti, jer ne podnose ni veoma vlažna ni veoma suha staništa, odnosno tropofiti (na relativno suhim staništima i kao mezofiti). U.sporedo s plođnošču i vlažnošću tla, deficitom zasićenja zraka, napadom parazitskih gljiva i dr. varira potreba pojedinih vrsta za vodom. Valja istaknuti da prirodni pridolazak pojedi­ne biljne odnosno šumske vrste obja­šnjava nerijetko samo njezina sposob­nost tolerancije i prilagodbe na suhu ili vlažnu sredinu.

k^ Tekst: I. Tomić I r - Snimio: Ž. GUBIJAN

Časopis Hrvatske šume / 13

UREĐIVANJE SUMA

Usuglasiti se sa zahtjevima vremena Da li je na kršu nužno

trošiti toliko velike novce za čišćenje šikara i je li u

kontinentalnom dijelu nužno propisivati uzgojne zahvate u proredama kad ogrjev ne ide, a tvornice

celuloze ne traže prostorno drvo. Izvanrednim

revizijama treba hitro reagirati i na promjene u

šumi i na promjene u gospodarskim odnosima,

na tržištu

Piravilnik o uređivanju šuma postao je problem - i to ne bilo kakav, već takav da u pojedinim segmentima

postaje neprovediv. Slažu se s tim i oni koji moraju raditi po njemu, šumari, ali i odgovorni ljudi iz Ministarstva poljopri­vrede i šumarstva, koje gaje i donijelo. I premda nije popularno često mijenjati akte, a ovaj datira iz 1993. godine, neke odredbe Pravilnika, nakon što se pisme­no usaglase prijedlozi i dostave Ministar­stvu, ipak će se morati mijenjati. Dogo­voreno je to na posljednjem sastanku predstavnika Ministarstva s uredivačima iz »Hrvatskih šuma«.

Stoje sporno? Najprije to daje pro­teklo vrijeme, ma koliko malo godina prošlo do donošenja ovog akta, pregazilo neke odredbe. Doduše, već i prije samog donošenja Pravilnika bilo je upozorenja na njihovu neprovedivost.

Članak 46. (»Gospodarsko-finan-cijska osnova izrađuje se za vrijeme od 20 godina i orijentacijski za daljnjih 20 godi­na...«) traži uravnoteženje uzgojnih ra­dova što je u »direktnom srazu« s današnjim zahtjevima - kad nema sred­stava - da se ne treba njegovati površine za koje se izvjesno zna da od njih u bližoj i daljoj budućnosti neće biti nikakve ko­risti. Odredbe o osiguranju sredstava za gospodarenja privatnim šumama u živo­tu »ne žive«, jer sredstava nema dovoljno ni za državne. Iznimka je područje Gor­skog kotara gdje se s privatnim šumama

tradicionalno dugo bave. Jasno je također, zaključio je definiranje osnovnih problema pomoćnik direktora u Hrva­tskim šumama ing. Tomislav Starčević, da se danas mora uvažiti »kategorija tržišta i da naše radove moramo prilagoditi ono­me što tržište traži - uz puno poštivanje propisa«.

Poticaja za promjene je dosta, slaže se i doministar u Ministarstvu poljopri­vrede i šumarstva ing. Robert Laginja. Pro­blemi se gomilaju, novaca nema. Neke članke u Pravilniku treba mijenjati, to se može brzo napraviti, no ima stvari koje treba rješavati i na terenu.

Od katastra do katastra Ovo na terenu znači u šumarijama,

na katastru, u upravama, a tu šumari moraju učiniti ono što - moraju. Radi se o rješavanju brojnih problema imovinsko pravnih odnosa, o tome kako vrijednova-ti općekorisne funkcije šume, o razvrsta­vanju šuma, pobrojio je karakteristična pitanja i najčešće nedoumice rukovodi­telj uređivačke službe u Hrvatskim šumama ing. Ivica Milković. Rok za rješavanje imovinsko pravnih odnosa je pet godina, a godina je već prošla. Bez­broj sitnih čestica, nesuglasje između onog što je u katastru i na terenu prijeti »zagušenjem« redovnog posla. Iz pojedi­nih Uprava upozoravaju na konkretne probleme na terenu koji se teško daju svrstati u bilo koje propise. Bjelovarčani

tako spominju 10000 ha državnih šuma u Garjevici i oko 1000 sitnih čestica od kojih se neke apsolutno bezvrijedne i pre­dlažu da se takve samo popisu i za njih propiše sanitarna sječa. U karlovačkoj upravi neugodno su se iznenadili da se u katastru jedna parcela vodi kao zemljište -a na njemu je šuma stara već 100 godina! Iz Koprivnice upozoravaju da bi prije sve­ga trebalo riješiti plaćanje uknjižbe u ka­tastru, odnosno tražiti oslobađanje plaćanja, kako si: to učinila neka druga javna poduzeća, »jer za tolike čestice to nije malo novaca«.

»Hrvatske šume« moraju, nema dvoj­be, uknjižbu sitnih čestica riješiti po Zakonu, za to postoje određene službe i one to trebaju napraviti. Veći problem će biti omeđiti ih, propisati potrebne radove, odnosno njima gospodariti. Jer većina njih je toliko sitna daje provođenje nekih uzgojnih zahvata jednostavno upitno. Uređivanje takvih šuma, posebno na kršu čista je fikcija ako prije toga nisu riješeni imovinskopravni odnosi, misli i ing. Mile Dodan iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Uredivači su imali ponešto reći i o provođenju pojedinih uzgojnih radova prema propisu etata, - u situaciji kad no­vaca ima tek za preživljavanje. Pitanje je, da lije na kršu nužno trošiti 40-50 radnih dana po hektaru na čišćenju šikara, ili u prorjeđivanju bjelograbića! I kad bi bilo novaca, nisam siguran je li to potrebno

14 / Časopis Hrvatske šume

raditi, razmišlja Starčević. Slično je s provođenjem uzgojnih zahvata na površini u kontinentalnom dijelu u kojoj je smanjen obrast, a nema sredstava, ne­ma potraživanja za ogrjevom, ne rade tvornice celuloze i ne ide prostorno drvo. Tržište se u takvoj situaciji mora uva­žavati koliko god je to moguće. Urcđivači i uzgajivači trebaju se dogovo­riti i procijeniti što je nužno i kako neku površinu njegovati. Kad se propišu, uz­gojni radovi moraju se i provesti, a nije

prihvatljivo radove propisati pa onda izvršiti s 10 posto! Jer se tada i postavlja pitanje smisla gospodarenja. Treba dakle intervenirati odmah i omogućiti da se su­stavom izvanredne revizije brzo reagira i na promjene u šumi, i na promjene na tržištu.

Privatne šume Gospodarenje privatnim šumama u

Pravilniku je regulirano člankom 69. u kome zakonodavac obvezuje na izradu

programa gospodarenja, jednako onako kako je propisao i izradu osnova za državne šume (čl. 51-67). Problem je naravno u tome što nema sredstava pa su, još ranije, »Hrvatske šume« predlagale da se i šumovlasnik optereti po površini šume te da se zajednički gospodari. Cijeli projekt gospodarenja privatnim šumama ipak se mora racionalizirati u duhu vre­mena, pojednostaviti i suziti, slažu se predstavnici Ministarstva i Hrvatskih šuma. No s uređivanjem privatnih šuma ne može se početi dok se ne promijeni Pravilnik i suzi broj čestica koje će ući u program, upozorava viši savjetnik u Mi­nistarstvu ing. Stjepan Vuk. Kako to sada izgleda na terenu, predočio je samo na jednom primjeru ing. Zeljko Lcdinski iz »Hrvatskih šuma«, iznoseći podatak daje na bjelovarskoj upravi, držeći se propisa, za uređivanje šuma skupljeno tek 90.000 kuna - što je nedostatno za bilo što.

U definiranju prioriteta na ovom po­slu prvi korak što ga moraju učiniti »Hr­vatske šume« je da svaka uprava imenuje po jednog stručnjaka za privatne šume. Uz najavljeno pojednostavljenje i racio­nalizaciju izrade programa trebat će možda konzultirati i šumovlasnika, vidje­ti što on želi a što želi, može i mora na­praviti država, odnosno javno poduzeće zaduženo za gospodarenje šumskim do­brima.

ilf' M. Mrkobrad

Časopis Hrvatske šume / 15

FOTOREPORTAZA IZ OTOČKIH SUMA SA IZVLAČENJA DRVNE MASE

Nova mehanizacija na pragu Početkom veljače u Šumatrans Vinkovci d.o.o. stigao je novi

forvvarder marke »Valmet 860« na

dvomjesečno testiranje u teškim uvjetima rada

na izvlačenju drvnih sortimenata. Ono što je ovaj novi stroj pokazao

u pokusnom radu zadivio je i oduševio ne samo naše vozače koji su s njim upravljali, već i sve naše stručnjake

R atna višegodišnja granatiranja i raza­ranja istočnog dijela naše domovine, miniran teren i do prije dvije godine

okupiran dobar dio Spačvanskih šuma, imalo je za posljedicu između ostalog i dotrajalost i zastarjelost prijeratne teške mehanizacije čitavog istoka naše zemlje, poglavito Uprave šume Vinkovci.

Stoga je mogućnost nabavke, a nešto kasnije i pojava novog forvvardera tipa »Valmet 860« iz nove generacije finske šumarske strojarske industrije, ugodno obradovala sve šumarske stručnjake vinkovačke uprave, a posebice djelatnike Šumatrans Vinkovci d.o.o., kada su početkom veljače u krugu svog poduzeća na labudici neto pristigloj izravno iz Fin­ske ugledali novog šumarskog ljepotana -novi tip teškog stroja - prvi put viđenog u Hrvatskoj, za izvlačenje drvnih sortime­nata iz uvijek blatom bogatog šumskog te­rena Spačvanskih šuma.

Zahvaljujući Razvojnoj i Komercijal­noj službi u Direkciji »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb i zagrebačke tvrtke »Iverak« d.o.o. vinkovački »Šumatrans« d.o.o. imao je prigodu prvi u Hrvatskoj tijekom dva mjeseca - veljače i ožujka, isprobati ili

»Valmet 860« snimljen u radu u Otočkim šumama jednog ožujskog jutra

bolje reći testirati ovu novu generaciju forwardera tipa »Valmet 860« - po svemu sudeći prvo ime danas europske, a može se reći i svjetske šumarske tehnike.

Dosadašnji naši forwarderi pretežito tipa »Kockums« švedskog proizvođača koji su već više od dva desetljeća nezamjenjivi u šumarstvu istočnog dijela Hrvatske, prije svega u Upravama šuma Vinkovci, Osijek, Našice i Požega, dotrajali su i go­tovo izbačeni iz uporabe, jer se ti teški strojevi nisu obnavljali i kupovali već više od desetak godina, zbog opće poznatih ratnih prilika. Istina, pojedini dvadese-togodišnjaci »Kockumi« još ponegdje rade na izvlačenju trupaca, ali uz česte kvarove i stajanja donose više štete nego koristi. »Timberjacki« kojih također imamo neko­liko, nisu u mogućnosti na vrijeme izvesti iz šume na tvrđu cestu i stovarišta svu drvnu masu koja se posiječe, posebice u zimskim mjesecima, jer tlo ubrzo omekša i onemogućuje izvoz.

Sredinom ožujka posjetili smo Šuma­trans Vinkovci d.o.o., gdje smo od direk­tora ing. Zeljka Sučića saznali daje ovo društvo s ograničenom odgovornošću za šumarstvo, proizvodnju, prijevoz, gradi­teljstvo, trgovinu i usluge otpočelo s ra­dom kada i većina naših d.o.o. 1. siječnja 1998. g. Osnovne djelatnosti su sječa i izrada drvnih sortimenata, privlačenje dr­vnih sortimenata u fazi jedan i fazi dva prijevoz istih, održavanje šumskih pro­metnica i održavanje i popravak motornih vozila. Ukupno je danas uposleno 61 djelatnik.

U fazi privlačenja koriste tehnologiju iznošenja drvnih sortimenata iz šume. U dovršnim i oplođnim sječama te sastojina-ma starijih od 100 godina koriste forwar-đere »Kockums 850« - dva komada oba stara više od 19 godina, »Kockums 85-35« - tri komada stara više ođ 16 godina i dva »Timberjacka« starosti 4 godine.

Potreba obnove strojnog parka je nužna - govori nam ing. Sučić, jer bi daljnja eksploatacija »Kockumsa« stvarala velike troškove održavanja, a i koeficijent ispravnosti bio bi znatno umanjen.

16 / Časopis Hrvatske sume

TEHNIČKE OSOBINE VALMETA 860 Nosivost: 12.000 kg utovarna površina 3,7/4,9 m' Težina 12.000 kg Osovinski pritisak: utovaren - prednji 7,650 kg

- stražnji 17.050 kg Širina: 2.600 mm transportna visina 3.900 mm prohodnost 620 mm Gume: prednje Nokia 600/65 x 34/14

pla tana zadnje Nokia 600/55 x 26.5/16 pla tana

Motor: tip Valmet 620 DWRE 6 čili ndara turbo dizel zapremina 6,6 I snaga DTC po DIN 125 kW (168 KS) Spremnik za gorivo 120 lit.

Brzine: niski omjer (teren) 0 - 9 km/h visoki omjer (cesta) 0 - 2 5 kmh

Volan: Proporcionalno servo upra­vljanje

Ručice: Proporcionalno upravljanje u oba smjera kretanja i utovarivačem

Kut zakretanja: + / - 42 vanjski radijus 8,42 m

Kočnice: Tip - dvostruke, hidraulične sa multi diskom

Hidraulični sustav: sustav osjetljiv na teret sa varijabilnom klipnom pumpom tip jednokružni, hidraulični protok 0 - 2 2 lit/min spremnik hidraul. ulja 110 ift. Kabina: prostrana i svijetla sa vrlo do­brim pregledom, nizak nivo buke sjedalo pneumatsko postavljeno, ele­ktrično grijano grijanje kabine: kombinirani sustav gri­janja i hlađenja

DIZALICA model Cranab 1200 Radni zahvat 7,50 m Hidraulična produžna ruka 1,30 m Podizna snaga - brutto 143,8 kNm Težina krana 2100 kg

, ^S^P"^

Novi fonvarder »Valmet 860« trenutno najbolji stroj za teške terene u Europi pojavio se i u našim

šumama

Oduvijek smo bili opredijeljeni za primjenu najnovijih dostignuća šumarske tehnologije, stoga smo i sada sklopili ugo­vor o poslovno-tehničkoj suradnji s tvr­tkom »Partek Forest oy Tampere«, iz Fin­ske, zastupane po domaćoj tvrtki »Iverak« d.o.o. iz Zagreba, te smo prihvatili u probni rad suvremeni forvvarder »Valmet« 860, finske šumarske strojarske industrije, nosivosti 12.000 kg s dizalicom Cranab 1200.

Stroj je od prvih dana radio u izuzet­no teškim uvjetima i postigao je vrlo do­bre rezultate u iznošenju trupaca po teškom prohodnom terenu gdje je poka­zao vrlo dobru pokretljivost. Dizalica je položila također test jer je dizala i najteže trupce, stoga smatram da će »Valmet 860« imati dobru budućnost u privlačenju na području spačvanskih nizinskih šuma, a vjerujem i diljem Slavonije.

Obišli smo i radilište gdje je prvih dvadesetak dana radio Valmet 860. To je u

Časopis Hrvatske šume I 17

Propisno natovaren »Valmet 860« uspješno se probijao kroz duboko blato Spačvanskih šuma, čak i onda kada su ostali Jonvarderi morali

napustiti »bojište«

Po izlasku na tvrdu cestu na stovarištu »Valmet 860« bio je jednako uspješan i brz u Masiranju drvnih sortimenata

gospodarskoj jedinici Otočke šume, šumski predjel Pivola, odjeli 44 a sa 23,6 ha i odjel 58 sa 24,4 ha. Tu je bila zaprimljena netto drvna masa od 10.087 kubičnih metara.

Tih dana je naglo zatoplilo, snijeg se otopio i zemlja odmrzla. Uvjeti za izvlačenje bili su više nego izuzetno teški. Dok je zemlja bila zamrznuta, u odjelima su radili forwarderi »Kocku-msi 850« i 85-35 te dva »Timber-jacka«. Međutim kada se površina zemlje pretvorila u duboko blato i kaljužu i kada se po prethodnim tra­govima nije moglo više voziti, novi »Valmet 860« je na čuđenje ostalih vozača i stručnih ljudi, izvlačio i najteže terete - govori nam ing. Vlado Zvonar, zamjenik direktora »Suma-transa Vinkovci« d.o.o. To je bio pravi teren za testiranje ovog novog stroja koji se pokazao više nego dobrim. U ovom predjelu, od ukupne spomenute mase on je sam izvukao na pomoćno stovarište lakupno 4.020 kubičnih me­tara za 235 sati rada. Sto znači daje na sat izvlačio i do 17 kubičnih metara.

Treba reći da se radilo često i dvije smjene dnevno, do 22 sata noću, jer Valmet ima i svoju vlastitu rasvjetu s

kojom osvjetljava radni prostor oko sebe. Tada su i temperature bile niže i čak su učinci bili veći nego po danu.

Radeći i po šesnaest sati dnevno sa dva vozača, »Valmet 860« je u Otočkim šumama za 235 sati rada izvukao na pomočno stovarište 4.020 metara kubičnih prvoklasne hrastovine, što znači il

metara kubnih na sat

18 / Časopis Hrvatske šume

Utrošeno je samo 40 sati za servis i obuku prvih dana kada je došao na radilište, a ukupno je imao zastoja sve­ga 20 sati. To su bili zastoji zbog manjih poteškoća - curenje ulja na hi­draulici, te manjoj havariji na pro­duženoj zaštitnoj ogradi. Srednja udaljenost privlačenja bila je oko 400 metara. Značajno je spomenuti da je i utrošak goriva vrlo dobar na takvom terenu. Utrošeno je ukupno 3.725 lita­ra euro-dizcla, što iznosi 0,926 1 po jednom kubičnom metru izvučenih trupaca, s toje također bolje od ostalih forvvardera.

Iskoristili smo kratki predah u radu Valmcta i upitali vozača Marka Vidovića o prvim dojmovima i o prvom iskustvu s radom ovog novog stroja, koji je tada radio nešto više od dvade­setak dana u ovom odjelu. Marko nam je vidno oduševljen ovim strojem rekao slijedeće:

- Što da vam kažem, ja sam zado­voljan čak i prezadovoljan. Samo da ostane takav i dalje. Pa to je pravi stroj za ove naše teške i blatom bogate spačvanske terene. Dvadesetak godina već upravljam u šumarstvu s najtežim strojevima, od Kockumsa i Timbe-rjacka, »YU-FOR-a«, LKT-a i drugih. Zaista je velika razlika između njih i ovog »Valmcta 860«. Premda je jačina stroja u snazi ista sa prethodnima forvvarderima, ovaj je življi, a to kako on prolazi teško natovaren kroz dubo­ko blato, tako da mu se kotači i ne vi­de, to nije za vjerovati. Može povući bez mučenja stroja i iz najdubljeg bla­ta. Vjerojatno je to dobrim dijelom i zbog novih mnogo širih prednjih i za­dnjih guma, a i klirens (clercance) mu je bolji, govori nam Marko. Na naše novinarsko iznenađeno lice, jer pojam klirens nismo do tada čuli, objasni nam Marko daje to prohodnost stroja, odnosno visina trupa od zemlje. Na­dalje, Marko je Vidović zadovoljan i sa funkcijom dizalice koja je također do­sta jaka i može podići i najteže trupce, jasno sa vještom tehnikom dizanja koju posjeduje Marko, vrlo iskusni vozač i dizaličar. Istina, kaže Marko, to je sada posve novi stroj i mora biti najbolji, a budućnost će pokazati kako će se ponašati nakon nekoliko godina. Ali, govori Marko, ako su naši Kocku-mi izdržali dvadeset i više godina.

vjerojatno da će i ovi Valmeti barem toliko.

Neposredno pred zaključenjem ovog broja našeg časopisa, ponovno smo posjetili »Valmet«, ali sada na drugoj lokaciji, u Šumariji Strošinci. Ovdje smo zatekli za upravljačem drugog vozača, Ivana Zida također iskusnog višegodišnjeg vozača forvvar­dera.

- Teško se može Kockums upore-điti s ovim Valmctom, govori nam Ivo Žido, kojeg smo sačekali i u pauzi za doručak priupitali za mišljenje o ovom novom stroju. - Vidite, kada izađem iz ovog Valmeta, ja vas dobro čujem i ne moram vikati. A kada poslije nekoliko sati rada izađete iz Kockuma ili Tim-berjacka, još sat vremena meni u ušima zuji i bruji motor. A ovdje je u kabini tiho, slušamo radio i svaki sat vijesti, a kako smo udaljeni od granice sa SRJ svega nekoliko kilometara žao

Zadovoljan sam s dosadašnjim radom i učincima ovog novog stroja, a po prikazanim rezultatima možemo hiti više nego zadovoljni. To je pravi stroj za naše Spačvanske šume,

govori nam Marko Vidović, iskusni vozač koji je u posljednjih dvadesetak godina vozio sve vrste Jonvardera u vinkovačkoj upravi šuma

nam je što u kabini ne čujemo kako NATO-vi avioni bruje preko ovih naših šuma i istresaju »poklone« iz zraka ovim našim »komšijama«... do­daje u šali Ivan. A u kabini imamo i vrlo dobru klimu, udobna sjedala, moderne rukohvate i »joysticke« s ko­jima upravljamo dizalicom, kao da smo i mi u nekom F-117 ili sličnom

Novi finski fonvarder »Valmet 860« stigao je u naše šume zahvaljujući tvrtki »Iverak« d.o.o.

iz Zagreba, čiji je predstavnik Ilija Vorgić snimljen s našim vozačem

aparatu NATO-vih snaga. Ovaj Va­lmet je nešto kraći i stoga je mnogo pokretljiviji vi šumi posebno ovdje u prorjeđi, gdje sada radimo. Možda je moja primjedba da nije dobro što vu­če zrak unutra u motor pa se na re­šetki nakupi lišće, koje povremeno moram čistiti, jer motor ima vodeno hlađenje, pa se pregrijava ako duže vrijeme ne očistim lišće iz rešetaka. Ne znam, valjda u Finskoj ovaj stroj ne radi u šumama listopadnih šuma, već samo u crnogorici... Samo kad bi imali više ovakvih forwardera, govori nam Ivan na odlasku u kabinu i na­stavak rada, tada ne bi bilo problema sa dnevnim normama na privlačenju, jer u njemu je zaista uživanje raditi.

I mi smo s našim domaćinima na­pustili šume Spačve, s nadom da će ovaj prvi »Valmet 860« u našim Spačvanskim šumama, ubrzo dobiti barem još jednog svog rođaka, jer po­sla ima na pretek. Drvna sirovina čeka na izvlačenje, a ubrzo će i travanj i ro­kovi do kada se trupci moraju izvući iz šume. A s dvađesetogodišnjacima forwarderima nije lako to napraviti, dapače gotovo je nemoguće. - J C

Tekst i snimci: Antun Zlatl<o Lončarić

Časopis Hrvatske šume I 19

PRENOSIMO:

Lice i naličje zaštite jedinstvenog Parka prirode u Europi

Smiju li se rušiti hrastovi u Kopačkom ritu

Priče o tome kako je sukob ljudi iz »Hrvatskih šuma« Uprave šuma Osijek i Javne ustanove »Park

prirode Kopački rit« dosegao razmjere da se pojedini čak ni ne pozdravljaju, iako rade u istom prostoru (dvorcu Eugena Savojskog u Bilju), dobile su potvrdu već u neformalnom uvodu u razgovor. Istoga dana, u odvojenim susretima, na uopćeno pitanje što se to događa, dobili smo odgovore: »Zle namjere i neznanje«, odnosno »Nein-

Sukob ljudi iz »Hrvatskih šunna« p.o. Zagreb,

Uprave šuma Osijek s jedne strane i Javne

ustanove »Park prirode Kopački rit« s druge strane, otvoreno je

buknuo krajem 1998., kada su šumari počeli svoj redovni posao,

pozivajući se na Zakon o šumama, a zaštitari na zaštitu prirode. Protiv čelnih ljudi »Hrvatskih

šuma« pokrenut je odgovarajući prekršajni

postupak

Beljsko lovište očuvali su do sada svi njegovi vlasnici i korisnici, a sada mi Hrvati, umjesto da nastavimo tradiciju lovstva dugu više od tri

stoljeća, sve to dovodimo u kaotično stanje... ističe mr. Darko Goetz, poznati biolog i

ornitolog, uposlen u »Hrvatskim šumama« UŠ Osijek

formiranost i zloba«. Kazali su to ozbi­ljni i odgovorni ljudi, uostalom na čelu su dijela državnog poduzeća (Pavle Vratarić) i javne ustanove (dr. JožefMikuška). Istina, samo poneki i ponekad se ne pozdravljaju, ali problem u svakom slučaju kulminira. Iako sukob predstavnika Javne ustano­ve i Uprave šuma Osijek nije tajna, a jedni su protiv drugih podnijeli i kaz­nene prijave, a zauzvrat dobili tužbe Upravnom sudu - vrlo brzo svi naši sugovornici ističu kako ne žele svađe i polemike, nego raspravu uz činjenice i dokaze.

Sačuvati 'ostatke ostataka' Sukob je otvoreno buknuo krajem

1998. godine, a kao povod su nazna­čeni intenzivniji gospodarski postupci

šumara na tom području. Naime, tada je, u skladu sa šumarskim, gospo­darskim osnovama, počela ozbiljnija sječa stabala, vađenje sušaca, proširiva­nje prosjeka, uklanjanje podrasta i drugi radovi koje šumari oduvijek rade po vlastitom znanju, savjesti i ut­vrđenim programima. Istina, na tom hrvatskom teritoriju mijenjala se vlast Austrijanaca, Mađara, Srba, Jugoslave­na, nakratko 1991. godine Hrvata, od­nosno hrvatskog Poduzeća za šume, da bi, nakon šest godina bezvlašća, op­et pripalo »Hrvatskim šumama«, koje ostaju »korisnik« i nakon 11. rujna 1997. godine kada je osnovana Javna ustanova.

I tada se ruši ustaljeni koncept. Šumari moraju za sve pitati (i dobiti Razumni ljudi mogu pomisliti da je

20 / Časopis Hrvatske šume

odobren) Javnu ustanovu, ona Dr­žavnu upravu, a u takvom administri-ranju lako se gubi strpljenje.

- Za sporne šumske radove kori­snik nije osigurao odobrenje Ustano­ve, niti uvjete zaštite prirode od Dr­žavne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Zato je izdana zabrana izv­ođenja daljnjih radova, a protiv čelnih ljudi Hrvatskih šuma pokrenut je odgovarajući prekršajni postupak. Za rušenje hrastovih šuma oni se po­zivaju na Zakon o šumama, a mi te šume želimo sačuvati radi zaštite pri­rode. Uostalom, od 17.735 hektara Parka prirode 8.760 su tršćaci, bare, močvare i otvorene površine, 1.648 ha su »neobrasle proizvodne površine«, odnosno, šuma je posjećena a ništa nije posađeno, dok j e samo 5.072 ha pod šumom, a od toga je 574 ha pod hrastom. Upravo tih 574 ha je na­vodni problem. Mladih hrastovih šuma je malo u Parku prirode i ako posječemo ove »ostatke ostataka« stva­rno smo »nadrapali« - kaže dr. Jožef Mikuška, ravnatelj Javne ustanove.

Preduvjeti za »nekog iz sjene«

Pojašnjava da je Zakon o zaštiti prirode stroži od Zakona o šumama i tu počinju nesporazumi. Šumari na to

Bivši Titov dvorac u Tikvešu: Dok traju prepucavanja oko nadležnosti, čije je pravo gospodarenja i tko za koga čuva dvorac i lovište u Tikvešu, objekti ni krivi ni dužni propadaju,

jer su tijekom Domovinskog rata totalno devastirani i opljačkani. Krivolov je svakodnevno prisutan i nitko ne može stati na kraj pljačkašima i krivolovcima

gledaju gospodarski, dok se razmišlja­nje zaštitara može ilustrirati i pričom o orlu štekavcu koji nastanjuje samo hrastovu šumu stariju od 80 godina. Tko će dočekati da ponovo izraste ta­kva šuma? Orlovi sigurno neće.

S druge strane su ljudi iz Uprave šuma Osijek, poglavito mr. Darko Gctz, koji podsjeća da su jedinstvo

lovišta »Belje« očuvali svi dosadašnji korisnici i vlasnici, a »sada mi Hrvati iz nepoznatih razloga potaknuti su­ludim nastojanjima nekolicine lobira-nih zaštitnika prirode, potpomognutih ugostiteljsko-menadžerskim mentali­tetom pojedinaca, umjesto da nastavi­mo tradiciju, sve to dovodimo u ka­otično stanje puno nejasnoća, nedo­rečenosti, suprotnosti i nerazumlja.

Časopis Hrvatske šume I 21

Hrvatska jedna od najbogatijih država na svijetu koja sebi dopušta rastro­šnost pretvarajući šume i zemljišta u zaštićena područja prirode, negirajući materijalnu korist od šume i divljači.« Getz ističe da se pozivanjem na detalje (npr. uljne mrlje i tragove traktora), te epitetima poput »Jelenovci«, zapravo želi diskreditirati šumare na lokalnoj i državnoj razini, te stvoriti preduvjete da »netko iz sjene« sutra preuzme ta bogatstva. Pri tome je najmanje važno što se sječa stabala i lov na krupne papkare neće nazivati pravim imenom nego »sanitarnim«, »uzgojnim«, »sana­cijom«, baš kao što se već događa u plitvičkom Nacionalnom parku.

Igre sa zapošljavanjem - Dvjesto godina se uspješno pro­

vodilo gospodarenje i zaštita tog područja, a sada se pokušava uvesti neki novi model, i to uz niz kontra­diktornosti. Protiv odgovornih osoba u Hrvatskim šumama podnose se kaz­nene prijave zato što smo napravili 700 metara ceste, za što smo imali zakonsko pravo i obvezu. Isto uslijedi i kada se posijeku tri suha bolesna stabla, pa ispada da ono što je za nas zakonska obveza, za druge je kazneno djelo. Prosjeke se nisu radile osam godina, pa za naše prve takve aktivnosti kažu da protjerujemo jelene, a njihov broj je udvostručen. Izdaje nam se rješenje o zabrani sječe šume, a dva tjedna kasnije uvjete

kojima se to odobrava, kaže Javorko Bebek, šef Pravnog odjela Uprave šuma Osijek.

Dalje ograničavanje redovitih go­spodarskih aktivnosti za Upravu šuma Osijek može značiti višak 85 stalnih i 35 sezonskih djelatnika, uz 20 iz turističke djelatnosti koji su već proglašeni tehnološkim viškom. Tako se na pitanjima zapošljavanja stvara novi razlog za sukob Uprave i Ustanove. Naime, dok prvi otpuštaju radnike, Ustanova upošljava, ali neke nove. -Javna ustanova je zaposlila šest osoba, a ni jednog od naših 20 iz bivše

promidžbeno-turističke djelatnosti. Upošljava se tzv. šumska policija, ali opet bez naših ljudi, iako neki od njih imaju i 20 godina radnog iskustva na tim poslovima, a, uz to, neki su i hrvatski branitelji. Na poslovima iz šumarskog resora molbu podnesu četiri šumarska inženjera, a posao dobije inženjer građevine, dodaje J. Bebek, te zaključuje:

Obje strane nepopustljive - Milijune kuna stalno ulažemo u

prehranu divljači, uostalom, na 130 ha se sije zob, lucerka, kukuruz i ostavlja na poljima radi ishrane divljači, a tu je još i niz drugih troškova održavanja lovišta koje Uprava šuma Osijek ne bi mogla bez pomoći cijelog sustava Hr ­vatskih šuma. Priča se tako zapravo vraća na početak. Obje strane su čvrsto uvjerene u ispravnost svojih stavova, (Mikuška čak kaže kako ga je imenovala Vlada i radit će po svojim načelima, ili dati ostavku).

Očito, prilikom osnivanja Javne ustanove nije se previše marilo o tome kako će ona zaživjeti, a još manje što će biti s onima koji su gospodarili i čuvali Park prirode Kopački rit. Prebacivanje ovlasti na lokalnu razinu, bez jasnih »pravila igre«, a uz postojeća različita zakonska određenja, kao i nedostatak materijalne potpore, očito ne može donijeti nužnu pravu zaštitu jedinstvenom prirodnom fenomenu Kopačkom ritu. Ovako, umjesto da brinu o prirodi, stručnjaci se iscrpljuju u međusobnom nadmudrivanju, ' ^ p -

22 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARIJA CAGLIN

Priskaču u pomoć i drugim upravama N ajistočnija šumarija požeške

Uprave šuma je šumarija Caglin, koja se prostire na području go­

spodarskih jedinica »Južna Krndija čaglinska« i »Sjeverni Dilj« II, na oko 7600 ha. Specifičnost šumarije jest u položaju na granici triju županija: Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske, a na ovom prostoru šumske sastojine obuhvaćaju 1,65 mil. m drvne zalihe. Etat prethodnog prihoda iz­nosi 151.318 m^, glavnog prihoda 175.354 m^, a sveukupni (desetogodišnji) etat je 326.672 m-̂ .

- Prošlogodišnji etat iznosio je oko 17.000 m-', što je manje od uobičajenog planiranog etata, pa smo radili usluge na sječi i na području drugih Uprava: senjske, novogradiške i sisačke te posjekli oko 14.000 m^ neto drvne mase -napominje mladi upravitelj šumarije Caglin, ing. Stjepan Anić. Naglašava da je ovogodišnji planirani etat manji nego u 1998. godini i iznosi 16.200 m^.

Planirani šumskouzgoji radovi u 1998. godini na pripremi staništa, njezi podmlatka i mladika te čišćenju guštika su u potpunosti izvršeni, no podbačen je plan popunjavanja i pošumljavanja. Naime, objašnjava čaglinski upravitelj, to se dogodilo stoga što nije otkupljena planirana količina žira, a i zbog prošlojescnskoga snijega, koji je onemogućio sadnju biljaka. Tako je od godišnjeg zadatka na popunjavanju u okviru jednostavne biološke repro­dukcije, od gotovo 26 ha, načinjeno tek

Ing. Stjepan Anić: Z,ahtjevan i opsežan plan na uzgoju

Snimio: I. TOMIĆ

oko 2 ha pa je neizvršeni posao uvršten u zaduženje za iduću godinu. Isti slučaj je i s radovima na pošumljavanju u sklopu proširene biološke reprodukcije (oko 8 ha). Ove godine treba načiniti unutar jednostavne biološke reprodukcije pripremu staništa na oko 460 ha, popunjavanje na 56 ha, njege na 366 ha i čišćenje na 364 ha šumskouzgojnih radova. Od radova proširene biološke reprodukcije u planu je 16 ha pripreme staništa i oko 20 ha pošumljavanja. Prema riječima ing. Anića, riječ je o ospežnom i zahtjevnom planu, kao i prošle godine, pa je njegovo izvršenje upitno. Naime, šumarija Caglin na ovim poslovima angažira vanjske izvođače, budući da okolno stanovništvo nije zain­

teresirano, dijelom zbog niskih dne­vnica, a dijelom zbog nepravovremenih isplata.

U šumariji Caglin radi 51 za­poslenik, od čega je 30 u proizvodnji, a 21 je režijskih radnika. Osim upravitelja, radi 2 rcvirnika, 6 poslovođa, 3 pomoćnika poslovođe, 4 čuvara šuma, te jedan knjigovođa, blagajnik, skladištar, vozač i čistačica. Na iskorišćivanju šuma radi 12 sjekača i 9 traktorista, na uz­gajanju 5 uzgojnih radnika, a na ostalim radovima su 4 zaposlenika. Prisutan je problem, ističe upravitelj, s viškom ra­dne snage, posebice sjekača koji moraju obavljati poslove sječe i na drugim Upravama, i do 500 km od kuće. Zbog manjka financijskih sredstava, u po­sljednje vrijeme manje se ulaže u nove traktore, terenska vozila i šumske ceste. Stoga se ti problemi negativno odra­žavaju na izvršenje proizvodnih planova.

, ^ C I. Tomić

Časopis Hrvatske šume / 23

EKOLOŠKA MANIFESTACIJA

U povodu 22. travnja - Dana planeta Zemlja/Maratonska trka

Hrvatski nacionalni parkovi ^99 Start trke je 12. travnja

iz Kopačkog rita, a cilj u Nacionalnom parku Mljet

22. travnja

Itramaratonska utrka kroz hrvatske nacionalne parkove, koja se ove godine održava po treći puta, prerasta u tradi­cionalnu ekološko-športsku manifestaciju, organiziranu s

ciljem podizanja ekološke svijesti te ujedno i propagiranja špor­tskog i zdravog načina življenja. Stoga i utrku potpisuju kao or­ganizatori nevladina udruga »Planet Zemlja«, Hrvatski olim­pijski odbor. Zbor novinara za okoliš - Hrvatskog novinarskog društva i Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.

Trka se održava u tjednu oko svjetskog Dana planeta Zem­lje, koji se već nekoliko godina obilježava u svijetu 22. travnja, u vrijeme kada su ljudi diljem svijeta usmjereni na globalno ekološko stanje i kada su milijuni ljudi širom svijeta spremni prihvatiti odgovornost u očuvanju onoga što pripada svima a to je - planet Zemlja.

Start utrke predviđen je za 12. travnja i to iz Parka prirode Kopački rit i tijekom jedanaest dana, desetak hrvatskih ultrama-ratonaca okupljenih u Green Team, štafetno će pretrčati stazu dugu više od 1500 km koja povezuje svih sedam Nacionalnih parkova i Parkova prirode u Hrvatskoj. Dnevno su predviđene etape od po 150 km tako da se završetak utrke predviđa za 22. travnja na otoku Mljetu.

Kroz tih deset dana maratonci će povezati Kopački rit sa Lonjskim poljem, Medvednicom, Plitvička jezera, Risnjak, Brijune, Velebit i Paklenicu, Lukovo Sugarje, Kaštelanski zaljev, Telašćicu, Kornate, Krku, Biokovo i Mljet.

Dugoprugaško trčanje je simbol zdravlja, entuzijazma i ustrajnosti, stoga je ideja organizatora da na ovaj jedinstven način spoji sportske s prirodnim vrijednostima. Uz trku će biti vezana i brojna popratna događanja - izleti u prirodu, akcije

čišćenja okoliša, pozdravni skupovi u mjestima gdje će se mara­toncima priključivati veći broj sudionika u organiziranim dočecima. U realizaciju popratnih događanja bit će uključene ekološke organizacije, ustanove i škole, športski klubovi, plani­narska društva, gradska i mjesna poglavarstva te pojedinci. Cjelokupna utrka i prateći događaji bit će i medijski popraćeni putem tiska i televizije.

Prva ovakva utrka organizirana je 1997. godine, a već iduće godine u organizaciju je bilo uključeno više od 160 vladinih i nevladinih udruga, športskih klubova i škola. Ukupno je su­djelovalo više od 11.000 sudionika rzaličitih dobnih uzrasta.

Program ultramaratona: 12. travnja 1999. Start Kopački rit - Osijek

13. travnja 1999. Osijek-Josipovac, Bizovac, Vučkovac, Koska, Breznica Našička, Jelisavac, Markovac, Našice, Zoljan, Gradac, Gradište, Bektež, Kula, Ferovac, Jakšić, Požega, Brestovac, Skenderovci, Pasikovci, Orljavac, Kamensko, Bučje, Španovica, Dragovići, Pakrac, Lipik, Novska, Bročice i Jasenovac

14. travnja 1999. Jasenovac, Drenov Bok, Lonja, Kratečko, Gušće, Preloščica, Topolovac, Galdovo, Hra-stelnica, Palanjek, Mahovo, Lijeva Martinjska Ves, Topolje, Obrovo, Rugvica, Resnik, Zagreb-Sljeme.

15. travnja 1999. Zagreb-Maksimir, Stupnik, Rakov Potok, Klinča Sela, Jastrebarsko, Novaki, Vrh, Bu-drovci Draganički, Benčetići, Karlovac, Duga Resa, Zvečaj, Generalski Stol, Tršić, Tounj, Slunj, Broćanac, Rakovica, Plitvice

16. travnja 1999. Plitvice, G. Babin Potok, Vrhovine, Zalužni-ca, Sinac, Ličko Lešče, Covići, Otočac, Kom-polje. Brlog, Prokike, Brinje, Križpolje, Cr-nec, Lokva, Drežnica, Mrkopalj, Sunger, Crni Lug.

17. travnja 1999. Crni Lug, Lokve, Gornje Jelenje, Podhum, Čavle, Kastav, Matulji, Rijeka, Volosko, Opatija, Ičići, Lovran, Medveja, D. Kraj, Mošćenička Draga, Mošćenice, Brscć, Plo-min, Labin, Raša, Barban, Vodnjan, Fazana, Brijuni

18. travnja 1999. Brestova, Porozina, Cres, Vrana, Rab, Barbat, Mišnjak, Jablanac, Dušikrava, Cesarica, Kar­lobag, Šikić-Dražica, Lukovo Šugarje, Barić Draga, Tribanj, Starigrad-Paklenica

19. travnja 1999. Paklenica, Seline, Posedarjc, Poličnik, Mur-vica, Zadar, Zaglav, Sali, Murter

20. travnja 1999. Murter, Tisno, Vodice, Šibenik, Bilice, To-milja, Skradin

21. travnja 1999. Šibenik, Primošten, Marma, Trogir, Kaštel Stari, Novi, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac, Solin, Krilo, Dugi Rat, Omiš, D. Brela, Baška Voda, Makarska, Slano, Dubro­vnik

22. travnja 1999. Makarska, G. Igrane, Vrgorac, Prolog, Ploče, Opuzen, Neum, Ston, Trstcnik, Pristanište, Polače, Govedari-Mljet

Program ultramaratona donosimo u cijelosti kako bi se i naši čitatelji prema svojim mogućnostima mogli uključiti u ovu nadasve humanu i korisnu manifestaciju na svojem području i mjestima življenja. ^

1 ^ Pripremio: A. Z. Lončarić

TRSCE - GORSKI KOTAR ODRŽANO SKIJASKO NATJECANJE

Najbolji skijaši šumarije Gerovo N a padinama Rudnika održane su krajem

veljače zimske sportske igre grada Čabra. Održano je natjecanje u velcslalomu koje

je okupilo veliki broj natjecatelja svih kategorija, a najbolje rezultate postigli su članovi ekipe »Zi­dar« Tršće.

Drugi dio natjecanja u skijaškom trčanju održalo se 28. veljače, koje je također okupilo veliki broj natjecatelja. Natjecatelji su bili raspo­ređeni u šest kategorija, a šumari su postigli slijedeće rezultate.

U najbrojnijoj četvrtoj skupini najbolji je bio Klaudiojaneš iz ekipe Šumarije Gerovo, treći u istoj kategoriji bio je Hrvoje Cendak također iz ekipe Šumarije Gerovo.

U petoj i šestoj skupini zapažene rezultate postigli su Željko Klepac osvajanjem drugog mjesta, odnosno Franjo Lipovac osvajanjem pr­vog mjesta, obojica iz Šumarije Tršće.

Medu natjecateljkama istakla se Marija Rede iz Šumarije Prezid osvajanjem prvog mjesta.

Samo natjecanje održano je po lijepom vre­menu uz veliki broj gledatelja, a organizator Ski-klub »Rudnik« Tršće i sponzor »Toni-trade« Makov hrib zaslužuju svaku pohvalu.

• J j t Mr. sc. Josip Malnar Najbolji na ovom natjecanju - ekipa Šumarije Gerovo

Časopis Hrvatske šume / 25

MOJ HOBI

Ivan Maronić, šumar-slikar naivac

Motorku zatnijenio kistom D a budem iskren, slikati sam

počel nakon povratka s ekskurzije po Italiji. Tamo

sam u jednom restoranu vidio sliku Mona Liše, i to me opčinilo. Nikad dotad nisam ima! priliku nekaj tak Icpo vidjeti, takve oči. Vratim se kući i po­mislim, zakaj ne bi i sam počel slikati Ovdje su slikari naivci već bili jako poznati, Kovačić, Večenaj, Rabuzin i drugi. Slikalo se u svakom selu a meni se jako sviđao Joško Horvat iz Zdale jako dobar, možda i najbolji portretist Ja ga pitam da bi možda i ja počel, da bi mi to danas, sutra dobro došlo. On me je ohrabril i dal mi pravac...

Tako se svojih slikarskih početaka davne 1969. godine prisjeća Ivan Ma­ronić (1945.), šumski radnik iz Molvi, danas umirovljenik. U mirovinu je otišao 1995. godine, s 33 godine pro­vedene u šumi uz još nešto doku-pljenog staža. Dočekati skoro punu

Sliku najprije treba nacrtati na papiru: Ivan Maronić priprema novu sliku

mirovinu u šumi, radeći sve najteže poslove, to je rijetkost. Biti pritom medu najboljim radnicima još teže, i nakon svega toga ostati mirne ruke (a svi sjekači s dužim stazom oboljevaju od vazoneuroze) da kist ne drhti, to je već »malo čudo«. Za Maronića, pak, to je »nekaj sasvim normalno«, počeo je slikati jer tu u podravskim selima jedno vrijeme malo tko se nije hvatao kista.

Počeo je raditi 1964. u šumariji Repaš, šef je bio onda drug Miloš, »Bog i batina za sve«, radio je »pod Đurđevcem, Bjelovarom, Koprivni­com, ni ne sjeća se koliko je šefova promijenio«. N o da bi dobio posao morao je dobrovoljno prije toga na autoput gdje je ostao osam mjeseci, »jer se nekima nije išlo pa je odradio i njihovu smjenu«.

- I stvarno po povratku zaposlim se u šumariji. Najprije sam radio na

Podiai'iki motivi na sviiii m ilikama dominantni

26 / Časopis Hrvatske šume

traktoru, zatim na utovaru, s capinom, potom i kao sjekač. Meni ništa nije bilo teško, jer ja sam volio raditi. Zna­te, biti u šumariji tada je bilo nešto. Bilo nas je petero braće, zemlje nismo imali, i taje plaća puno značila. Preba­civao sam normu, no to se tada dobro plaćalo. Koliko napraviš, toliko do­biješ, nikad me nisu zakinuli. Svaki treći mjesec imao sam uštede na re­zervnim dijelovima, prisjeća se Maro-nić.

Dalje je sve išlo brzim tokom, ženidba, kratkotrajni pokušaj u Njemačkoj koji se završio povratkom već nakon nekoliko mjeseci, ponovo šumarija, selidba u Molve, kupovanje stare i gradnja nove kuće. Eh, u tu sam kuću, veli Maronić uložio sve što sam zaradio, i još nije gotova. A drvenariju sam sam radio. I žena dela, bavi se štikanjem stoljnjaka, posteljine, i sve to ode u kuću. I sav novac od slika, koje su jedno vrijeme dobro išle, uložio sam u kuću, »tak da nikad ni­sam imao ni poštenog auta«.

Nakon odlaska u mirovinu, kist, boje i staklo određuju i ureduju

Zima u selu

njegov život. Ima dovoljno vremena za svoju drugu ljubav.

- Kad sam počel, radil sam na platnu, no brzo sam prešel na staklo. Za probu, koristio sam prozorska stakla. Bila je to naiva, prizori iz svakidašnjeg života ovdje na selu. Naj­prije sam napravil skicu na papiru, detalje, koje sam onda prenosio na staklo. Više sam počel raditi kad sam se vratio iz Njemačke, 1971. godine.

Maronić se prisjeća i svojih prvih kupaca. Bili su to neki Talijani, u vrijeme dokjejoš živio u Ždali. Kupili su sve slike što ih je imao, ne sjeća se točno po koliko, »misli pet hiljada lira po komadu, što su tada bili lijepi no­vci«.

- Tada sam dobio volju i nastavio s još većim marom. Išlo mi je sve bolje i bolje. Nekad je bilo teško, bil sam umoran poslije posla, no i upo­ran.

Došle su prve skupne izložbe. Prvi puta u Karlovcu, 1978. godine, potom u Delnicama na natjecanju sjekača, pa u Virovitici uz Dane šumarstva. Kad se čulo za njega, dolazili su mu kući

po slike, »no bilo je i švercera koji su sve kupovali i dalje prodavali. A meni je bilo važno prodati, jer sam trebal novce za kuću. Dolazili su i neki Njcmci, čuli su za mene. Nisam tada razmišljao o nekakvoj slikarskoj ka­rijeri, bilo mi je važno što više slika napraviti. N o ja volim slikarstvo, vo-liin pogledati svaku sliku. Znate, slikar od slikara je razlika nebo i zemlja. Lijepu sliku pogledati, za mene je užitak.«

Puno je slika i darovao raznim udrugama, društvima, ustanovama. Sada u mirovini ima vremena za svoje slike, no »ne slika od jutra do mraka«. Za pojedini rad treba mu, kaže, i mjesec dana. N o nikud se ne žuri, čeka »da se boja osuši, da svaki detalj sjedne na svoje mjesto.«

Napravio je i dvije slike koje ne spadaju u krug naive - Mona Lisu. Jednu je prodao, druga visi na zidu. Na njoj je puklo staklo, no »ne može se od nje rastati«. Fasciniranje njenom ljepotom, to je radio za svoju dušu.

"^r Miroslav Mrkobrad

Časopis Hrvatske šume / 27

TETRIJEB GLUHAN

Tijekom ožujka u šumama Gorskog kotara

Prebrojavanje tetrijeha gluhana na pjevalištima Ovom, trećom akcijom za redom u »Hrvatskim šumama« pokušat

će se utvrditi brojnost, rasprostranjenost, a otud i populacijski trend ove naše

najveće šumske koke, kojoj prijeti opasnost nestanka

Djelatnici »Hrvatskih šuma« prilikom nadgledanja akcije prebrojavanja tetrijeha gluhana u proljeće 1998. g.; šumski predjel Sunđer, lovište

»Srednji Velebit«, Šumarija Perušić; u pozadini pjevalište Debeli vrh. Snimio: A. FRKOVIĆ

' edna od gnjezdarica šumskih gorskih područja Hrvatske, Like

\M^ i Gorskog kotara, je i tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus L.). Kad je o ovoj našoj najvećoj šumskoj koki riječ, koja je od 1995. godine stavljena pod zaštitu, postoje velike praznine u našim spoznajama o njenoj brojnosti i rasprostranjenosti, a otud i stabilnosti, populacijskom trendu i čimbenicima

koji ga određuju. S obzirom da je što točnije poznavanje tih činjenica od presudne važnosti za učinkovitu zaštitu tetrijeha »Hrvatske šume« p.o. Zagreb ovog če proljeća, treću godinu zaredom (1997-1999.), provesti širo­ku akciju direktnog motrenja i pre­brojavanja tetrijeha na pjevalištima di­ljem gorske Hrvatske. Uz profesional­no terensko lovno osoblje šumarija

Šume Sjevernog Velebita i dalje prednjače po broju i rasprostranjenosti tetrijeha Snimio: A. FRKOVIĆ

područnih uprava šuma sa sjedištima u Delnicama, Gospiću, Senju, Oguli­nu i Karlovcu u akciji prebrojavanja sudjelovat će i uprave naših nacional­nih parkova, N P Plitvička jezera, N P Risnjak i N P Paklenica te više lovo-zakupnika i koncesionara u čijim za­štićenim područjima odnosno gospo-darenim lovištima tetrijeb gluhan se vodi kao stalna ptica. Prebrojavanje se provodi samo na prethodno utvrđe­nim starim ili novim aktivnim pje­valištima i to postupkom neposrednog prebrojavanja pijevaca i koka.

Nevidljiva ptica koju odaje pjesma

Iz biologije tetrijeha gluhana je poznato da stari pijevci žive osam­ljeno. Koke i mladi pijevci po spolovi­ma žive pak u razlučenim manjim ja­tima. Pred vrijeme parenja, a to je ko­nac ožujka, početak travnja, odlaze te-trijebi na pjevališta. Tu si svaki nastoji osigurati određeni prostor u kojem ne podnosi prisuće drugih pijevaca. Za vrijeme parenja pijevac pjeva, u pravi­lu na drveću, no mnogo puta i na zemlji. Pjevanje se sastoji iz četiri dijela, kitice, koje slijede jedna nepo­sredno iza druge. Prvi dio je dvogla-

28 / Časopis Hrvatske šume

sno škljocanje. Drugi dio je tiše i ubr­zano škljocanje. Treći se sastoji od jednog glasa, koji je nalik zvuku kojeg se čuje kada naglo izvučemo čep iz čvrsto začcpljene tlašc (»plonk«). Četvrti dio nazivamo »brušenje«, koje pak nalikuje zvuku kojeg stvaramo kad brusimo kosu. Upravo za vrijeme četvrte kitice, dakle »brušenja«, pijevac ne čuje (ili slabije čuje!), a kako kroz to vrijeme navuče kožicu migavicu preko očiju i brzo trepće kapcima, to isto i ne vidi. U lovu priskakivanjem lovac koristi upravo četvrtu kiticu pijeva da mu se približi na puškomet. Sada kad ih prebrojavamo, iako pijevac pjeva u prvo svitanje, moguće je tako točno utvrditi aktivna pjevališta i broj tetrijeba na njima.

Početak prebrojavanja 25. ožujka

U dosadašnje dvije akcije utvrđi­vanja brojnosti tetrijeba na pjevali­štima s prebrojavanjem smo počeli u prvoj dekadi mjeseca travnja što se, posebno za prošlu (1998.) godinu, po­kazalo zakašnjelim. Stoga, kao službe­ni početak ovogodišnjeg prebrojavanja određen je 25. ožujak, od kojega se termina po iskustvenim pokazateljima već znadu javljati prvi tetrijebovi na pjevalištima nižih nadmorskih visina. Za nadati se da će nam i vremenske

Tetrijebi neprirodnog ponašanja

Tetrijeb gluhan .što kao dermo-preparat već duži niz godina krasi uredske prostorije Šumarije Karlo­bag nije stečen odstrijelom. Prema riječima upra\'itelja šumarije ing. Hrpoja Mažurana i njegova revirnika i gospićkog lovca Ivice Simunića taj je tetrijeb pod neobičnim okolno­stima još prije dva desetljeća našao smrt u radničkoj nastambi Kugina kuća u bespuću Srednjeg Velebita. Usred bijela dana ptičurina je sa obližnjeg stabla uletjela kroz otvo­rena vrata nastambe pravo u kuhi­nju, udarivši svom snagom u policu sa posuđem. Pribravši se od nemila prizora kuharice su, misleći da se radi o jastrebu, udarcima štapom i nogu uspjele usmrtiti pticu.

Takva i slična nenormalna ponašanja tetrijeba nisu rijetkost u lovačkoj praksi. Posrijedi je virusno oboljenje na mozgu, zbog kojeg, ta inače plaha ptica, izgubi prirođenu joj opreznost i ponaša se ludo. U susjednoj Sloveniji takva tetrijeba zovu »nori petelini«.

Revirnik Šumarije Karlobag Ivica Sitne Simunić s dermopreparatom tetrijeba gluhana usmrćenog prije 20 godina u radničkoj nastambi Kugina kuća na Velebitu

prilike biti naklonjene i da će do tog datuma snijeg u gorskim predjelima omogućiti pristup pjevalištima.

Tetrijebi stradavaju i od prometa

Djelatnik Šumarije Crni Lug delničke Uprave šuma Miroslav Safar sa pre­

gaženim tetrijebom iz delničkog Javornika

I pored nesumljive prorijeđe-nosti činjenica je da tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru stradava i od prometa. Posljednji takav slučaj zabilježen je na staroj magistralnoj cesti Rijeka - Karlovac kod Lokava, gdje je u šumskom predjelu Javor-nik 20. listopada 1998. jedan mladi mužjak stradao od jurećeg auto­mobila. Na tom dijelu takozvanog delničkog koridora, kroz koji pro­lazi više dalekovoda, trasa naftovo­da, željeznička pruga i dvije brze ceste, divljači je pravo umijeće prijeći s jednog (istočnog) na drugi (zapadni) dio Gorskog kotara. Brojnim registriranitn pogibijama srneće divljači, jelena, lisica i me­dvjeda dodat je tako i tetrijeb gluhan, čiji su ostaci predani Zavo­du za ornitologiju HAZ-u Zagre­bu. A. F.

Prema naputku za prebrojavanje Službe za ekologiju i lovstvo Direkcije »Hrvatskih šuma« na svakom utvrđe­nom aktivnom pjevalištu prebroja­vanje bi se trebalo provesti 3-5 puta tijekom razdoblja parenja. Kao utvrđeni stvarni broj kod mužjaka uzimao bi se najveći broj bilo osmo-trenih bilo slušanih pjcvajućih pijeva-ca, a kod ženki prosječni broj osmo-trenih koka. Podaci o prebrojavanju upisuju se u za to posebne Listove za prebrojavanje koji, uz datum pre­brojavanja i broj utvrđenih tetrijeba sadrži i rubriku »vremenske prilike« odnosno rubriku »posebne primjed­be«, u koju opažalac upisuje sva ona zapažanja koja bi mogla biti od važno­sti za praćenje trenda populacije te­trijeba, kao na primjer utvrđeni otpad, prisuće predatora, nađeno gnijezdo, viđena koka s pilićima i si. Svako akti­vno pjevalištc ima svoj poseban list za prebrojavanje, na osnovu kojeg se, po okončanju akcije prebrojavanja, sasta­vlja zbirni prikaz ukupnog broja aktiv­nih pjevališta i broja tetrijeba na njima za svako lovište posebno.

'^^.Alojzije Frković

Časopis Hrvatske šume I 29

IZ RADA NOVOGRADIŠKE TAKSACIJE

Zaposlili geodetskog stručnjaka

Ing. Ivan Stanjar - rukovoditelj novogradiške taksacije

Snimio: I. TOMIĆ

Tijekom prošle godine novogradiški Odjel za uređivanje šuma obavio je goto­vo 4000 ha pripremnih, blizu 6000 ha te­renskih i 11900 ha završnih radova, stoje stopostotno izvršenje planiranih aktivno­sti. U razgovoru s rukovoditeljem taksa­cije ing. Ivanom Štanfarom doznali smo

da radnu grupu čine samostalni taksator, taksator, geometar i administrator, a u 1998. godini bio je zaposlen na određeno vrijeme jedan taksator - pripravnik. U sklopu odjela zaposleni su i stručni sura­dnik za vođenje evidencija, stručni surad­nik za ekologiju i zaštitu šuma te stručni suradnik za lovstvo.

Problem nerazminiranog terena

- Nabavom novoga kombibusa, uz postojeću »Zastavu« 101, riješili smo pro­blem prijevoza naših zaposlenika i pomoćnih radnika, a trenutačno raspo­lažemo s tri kompjutora i potrebnom geodetskom opremom - kaže ing. Štanfar te napominje daje protekle godine, zbog nerazminiranog terena, u gospodarskim jedinicama »Novsko brdo« i »Rajićko brdo« rađena računska revizija. Naime, oko 2500 ha ili trećina površine bilo je nedostupno te se terenski radovi nisu mogli izvršiti. U okviru prošlogodišnjeg plana odobreni su osnove gospodarenja za gospodarske jedinice »Međustrugovi« i »Novsko brdo«, a uskoro će biti proveden postupak za odobrenje uređajnih elabora­

ta za gospodarske jedinice »Rajićko brdo«, »Podložje« i »Ključevi«.

U planu za ovu godinu novogradiški taksatori imaju zadatak načiniti oko 9500 ha pripremnih, terenskih i kancelarijskih radova u gj . »Ješevik-Briknjevača«, »Južna Babja gora« i »Stupničko brdo-Cerje«, a plan će, ističe ing. Štanfar, biti ostvaren jer smo zaposlili još dva taksatora. Pro­blem je bio i manjak geodetskih stručnjaka. Zbog velikog broja neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, što je po­sljedica ranijeg neizvršavanja pojedinih obveza, potrebno je bilo uposliti još jed­noga geodeta, jer jedan izvršitelj na ovim poslovima nije bio dovoljan. U okviru ovogodišnjih investicija novogradiški Odjel za uređivanje šuma planira nabavi­ti 2 kompjutora, jedan crtač (ploter) i ske-ner. Za navedene gospodarske jedinice potrebno je izraditi godišnji plan gospo­darenja na površini 12300 ha. Na kraju našega razgovora rukovoditelj taksacije je napomenuo da se privremeno u kancela­riji obavljaju pripremni radovi, a kada to vremenski uvjeti budu dozvoljavali slijedi odlazak na teren.

I. Tomić

UPRAVA ŠUMA NOVA GRADIŠKA

Uredajni elaborat za »Novsko brdo Tročlana komisija koju je odredilo

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pregledala je izrađeni elaborat revidirane Osnove gospodarenja za gospodarsku je­dinicu »Novsko brdo« te utvrdila da je izrađen u skladu s odredbama Zakona o šumaina. Pravilnika o uređivanju šuma i Šumskogospodarskc osnove područja. Predsjednik komisije, koja je tijekom tri dana radila u uredu i na terenu, bio je ing. Ivica Francetić, a članovi ing. Mihajlo Totn-pak i itig. Boris Ljubetić. Radu komisije bili su nazočni ing. Ivan Štanfar, rukovodi­telj novogradiške taksacije, ing. Darko Mcsić, taksator, te predstavnici šumarije Novska: upravitelj, ing. Mirko Bilman, ing. Dinko Hatze i ing. Darko Rehec.

Reviziju navedene Osnove gospoda­renja izradio je Odjel za uređivanje šuma Nova Gradiška, a njena vrijednost istekla je 31. 12. 1997. godine. Novogradiški tak­satori izradili su za tu godinu godišnji plan gospodarenja, koji je sastavni dio

propisa revidirane Osnove gospodarenja. Treba istaknuti daje gospodarska jedinica »Novsko brdo« u razdoblju od 1991.-1995. godine bila pod okupacijom, do akcije »Bljesak« (2500 ha), a manjim dijelom (506 ha) još uvijek je, zbog nc-razminiranoga terena, nedostupna. Novi uredajni elaborat vrijedi od siječnja 1998. do prosinca 2007., a površina gospodarske jedinice je 3454 ha. U vertikalnom smislu šume se protežu na oko 175 m relativne nadmorske visine, u dužini 12 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Tijekom 1997. novogradiška taksacija obavila je računsku reviziju ove gospodarske jedini­ce. Na ovom prostoru ima 74 odjela i 196 odsjeka, od čega ima 177 obraslih, 17 ne-obraslih i dvije neplodne površine. Sadašnja drvna zaliha iznosi 305 mVha bez prvoga dobnog razreda, odnosno 269 mVha s prvim dobnim razredom.

Sveukupni prosječni godišnji etat glavnoga i prethodnog prihoda iznosi 18.366 m-̂ , što je 2,1% drvne zalihe ili

«

79,9% sveukupnog tečajnog godišnjeg vo-lumnog prirasta jedinice. Intenzitet pro­reda je 10.06% od zalihe koja se prorjeđuje, odnosno 35% takućeg prira­sta. Otvorenost šuma ovoga područja je 12,88 km/1000 ha, a budući da nije done­sen Prostorni plan Sisačko-Moslavačke županije, elaborat nije mogao biti usklađen s navedenim planom. Komisija je prihvatila propisani etat glavnoga i prethodnog prihoda, propisane šumsko-uzgojne radove jednostavne i proširene biološke reprodukcije te radove na zaštiti šuma. Zaključak je komisije da ako tijekom valjanosti osnove pojedini odjeli i odsjeci postanu radno dostupni, propisi osnove moraju se u njima provesti, uz prethodnu provjeru taksacijskih podataka za taj odsjek. Ako neki odjeli i odsjeci ne budu radno dostupni, u predzadnjoj go­dini važenja elaborata načinit će se izvan­redna revizija za nedostupne od.sjeke.

I. Tomić

30 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA ŠUMA NOVA GRADIŠKA

Brojno stanje gubara pod kontrolom I tijekom prošle godine novogradiški

šumari pratili su u okviru poslova na zaštiti šuma stanje zaraze gubara, polifagnog štet­nika kojemu j e potrebno posvetiti osobitu pozornost, budući da za vrijeme masovne pojave može obrstiti šume, posebice hra­stove, na velikim površinama. N e treba po­sebno isticati da se u izravnim štetama, kao posljedica djelovanja ovoga štetnika, gubi prirast drvne mase, a izostaje i urod žira.

Na području šumarija Trnjani, Sla­vonski Brod, Oriovac, Nova Kapela, Nova Gradiška, Okučani, Novska i Jasenovac, u 25 gospodarskih jedinica, pregledane su šumske sastojine starije od 30 godina, a zaraza se utvrđivala uobičajenom meto­dom prema jajnim leglima u svakom

odjelu šumarije. Od podnožja do krošnje pregledana su sva stabla na zamišljenim dijagonalnim linijama, a podaci o za­raženim stablima su razvrstani u propisane obrasce te izračunati pojedini pokazatelji, kao što su prosječan broj legala po svakom stablu i stupanj zaraze na određenoj površini, u svakom šumskom predjelu, go­spodarskoj jedinici i šumariji te na cjelo­kupnom području novogradiške Uprave.

P r e m a ri ječima ing. Ivana Prgića, stručnog suradnika za ekologiju i zaštitu, pregledano je oko 5000 ha, a ustanovljeno je daje 2540 ha zaraženo. Zbog nerazmini-ranosti i nedostupnosti terena na području Novskoga brda, Psunja i Prašnika (šuma­rije Novska, Nova Gradiška i Okučani), za

koji se još uvijek ne zna kada će biti razmi-nirani, manji je uzorak pregledane površine, no najveća zaraza j e u intervali­ma do 1, od 1,1-5 i od 5,1-20 posto, a u intervalima od 20,1-50 i više od 50 posto zaraza nije registrirana. Navedeni podaci su zanemarivi i nema stoga opasnosti od golobrsta. U intervalu do 1 posto najveća zaraza ustanovljena je u šumarijama Jase­novac i Slavonski Brod (oko 350 ha), u in­tervalu 1,1-5 posto na području slavonsko-brodske i novogradiške šumarije (oko 550 ha), a u intervalu od 5,1-20 posto gotovo 200 ha registrirano je na području Nove Gradiške, u gospodarskoj jedinici

»Ključevi«. I. Totnić

REDOVNI PREGLEDI SJEKAČA I TRAKTORISTA U POŽEŠKOJ UPRAVI

Vazoneuroza veći nakon deset godina rada Tijekom veljače obavljeni su periodični

zdravstveni pregledi sjekača, traktorista i servisera zaposlenih u šumarijama požeške Uprave šuma. Pregledanje 131 zaposlenik iz šest šumarija: Caglin (26), Pleternica (22), Kutjevo (16), Požega (27), Kamenska (17) i Velika (23). Tim povodom razgovarali smo s dr Josipom Kovačevićem, specijalistom me­dicine rada i rukovoditeljem istoimenog odjela, koji djeluje u sklopu požeškog Doma zdravlja. Ovaj poznati medicinski stručnjak ima 35 godina radnoga staža, a medicinom rada odnosno specifičnom zdravstvenom zaštitom bavi se u zadnjih 14 godina.

D r Kovačević, koje su kategorije zaposlenika obuhvaćene t ijekom peri­odičnih pregleda?

- Riječ je o zaposlenicima na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada: o sjekačima s motornom pilom, brusačima, radnicima koji rade u prostorijama koje su zasićene prašinom mineralnog porijekla, primjerice u ljevaonici, radnicima izlo­ženim buci, profesionalnim vozačima, liječnicima koji rade s rentgenom, dizali­čarima te radnicima koji rade na visini.

Z b o g posebnih radnih uvjeta rad­nici s m o t o r n o m pi lom m o g u oboljeti o d profesionalne bolesti vazoneuroze . Koji su njeni s imptomi?

- Ovu bolest karakteriziraju trnci u šakama, osobito noću, a pri vlažnom i hlad­nom vremenu pobijele, zbog slabe cirkula­cije, prsti na rukama. Vibracije koje prouzrokuje motorna pila oštećuju krvne žile. N a periodičnom pregledu provodimo

Test hladnom vodom kojim se ustanovljava hljedilo prstiju šake i stupanj oštećenja ruku

test hladnom vodom, Cold-test, kojim usta­novljavamo bljedilo prstiju ruke, a detaljniji pregled obavlja se u Krapinskim toplicama. Naime, digitalnom fotopletizmograiljom, sa suvremenom aparaturom, registrira se pulzacija krvnih žila. U slučajevima gdje nema pulzacije prisutnaje vazoneuroza. Za­dnju riječ o donošenju odluke o ovoj bolesti ima Hrvatski zavod za medicinu rada u Za­grebu.

N a temelju vašeg dosadašnjeg isku­stva, nakon koliko godina rada sjekači pokazuju s imptome vazoneuroze?

- Iz svoga dosadašnjeg iskustva došao sam do zaključka da se prvi simptomi bolesti pojavljuju nakon 10-15 godina rada s alati­ma koji proizvode vibracije, ali to je ipak in­dividualna pojava. Naime, imao sam u prak­si slučajeva da su neki sjekači oboljeli nakon 7 godina, a neki tek nakon 35 godina. Slično je i s oštećenjima nastalim od buke.

Poslije izvršenih pregleda radnici će dobiti uvjerenja o radnoj sposobnosti, a njihovi neposredni rukovoditelji uputit će ih, ako je potrebno, na invalidsku komisiju.

I. Tomić

Časopis Hrvatske šume I 31

SKUP ZAPOSLENIKA UPRAVE SUMA POŽEGA

Povećana izdvajanja za investicije Na četvrtom skupu zaposlenika

požeške Uprave šuma, početkom ožujka u Velikoj, bili su prisutni, osim zaposlenika iz pojedinih šumarija, »Transporta, meha­nizacije i građevinarstva« d.o.o. Požega, Stručnih službi, predstavnika ZV-a i sin­dikata, upravitelj Uprave ing. Stjepan Blažičević te rukovoditelji Proizvodnog, Komercijalnog i Plansko-analitičkog odje­la. Premda je na vrijeme upućen poziv, nije bio nitko nazočan iz Direkcije »Hrva­tskih šuma«. O radu požeškoga Zaposle­ničkog vijeća u protekle tri godine govorio je predsjednik Zeljko Matajić, istaknuvši da je održano dvadesetak sjednica na koji­ma se pretežito raspravljalo o isplati osob­nih dohodaka, terenskih dodataka i regresa, a bilo je riječi i o H T Z opremi i vozilima. Nastojanja ZV-a, rekao je, bila su usmjere­na na dosljednu primjenu Kolektivnog odbora, a dataje suglasnost za jedan otkaz ugovora o radu, donošenje programa zbrinjavanja invalida rada te za izdvajanje RJ Mehanizacija i građevinarstvo u Društvo s ograničenom odgovornošću. Predsjednik požeškog ZV-a naglasio je da je tijekom vremena došlo do sukoba u vrhu Sindikata i Zaposleničkog vijeća, što je zaposlenicima više štetilo nego koristilo. I sindikat i ZV, dodaoje, moraju se u svom

radu nadopunjavati da bi ostvarili bolji po­ložaj zaposlenih u »Hrvatskim šumama«.

NEISPRAVNI I DOTRAJALI TRAKTORI

Izvještaj o radu požeške Uprave šuma za prošlu godinu podnio je rukovoditelj Proizvodnog odjela ing. Marijan Aladrović. Naglasio je da su šumskouzgojni radovi u jednostavnoj biološkoj reprodukciji izvrše­ni s 90 posto, a u okviru proširene repro­dukcije, zbog podbačaja na pošumljavanju, sa 69 posto. Planski zadaci u pojedinim fa­zama rada na iskorišćivanju šuma su izvršeni, no bilo je stanovitih problema u drugoj fazi rada zbog neispravnih i dotraja­lih traktora. O komercijalnim problemima govorio je ing. Ante Miličević, napo­menuvši da kupci nerijetko produžuju ro­kove plaćanja, što se negativno odražava na isplatu osobnih dohodaka i obveza prema dobavljačima. Rukovoditelj Računovod-stveno-financijskoga odjela Josip Oreško-vić informirao je nazočne da je prošle go­dine ostvaren prihod od 34 milijuna kuna, a plan je bio 42 mil. kn. Ostvarenje gubi­tak od 15 mil. kn, a prosječna plaća iznosila je 2796 kn. Ing. Davor Krakar, rukovoditelj Plansko-analitičkog odjela rekao je da su ove godine povećana izdvajanja za investi­

cije, usvojen je plan za gradnju novih šumskih cesta, a bit će nabavljeno 7 trakto­ra tipa STEYR.

Upravitelj požeške Uprave ing. Stje­pan Blažičević izrazio j e zadovoljstvo zbog dobre suradnje između čelnika Uprave i Zaposleničkoga vijeća. Istaknuo je problem neredovite isplate osobnih dohodaka zbog sporog priljeva novca, stoje karakteristično za cijelu državu. Uprava šuma nastojat će plaću i terenski dodatak u ovoj godini isplaćivati redovito.

SINDIKAT NEZADOVOLJAN ZV-om

Tijekom rasprave bilo jc riječi o ncobračunatoj amortizaciji, terenskim do­dacima sjekača i poslovođa, beneficiranom stažu te problemu racionalnog korištenja radne snage i strojeva. Glavni sindikalni povjerenik Pero Jurić obavijestio je nazočne da je osnovano zajedničko po­vjerenstvo za tumačenje i praćenje pri­mjene Kolektivnoga ugovora, koji moraju poštivati svi zaposlenici u »Hrvatskim šumama«. Naglasio je da Sindikat nije za­dovoljan radom Zaposleničkoga vijeća. Predsjednik ZV-a Zeljko Matajić napome­nuo jc da će izbori za ZV biti održani 24. ožujka, no još nije odlučeno koliko će biti izbornih lista. (I. T.)

RAZGLEDNICA IZ ARGENTINE

Pozdrav sa Aconcague u prošlom broju

našeg časopisa donijeli smo reportažu o našem djelatniku koji je »os­vojio« Kilimandžaro i naveli smo da se ove zime nalazi u Argentini u osvajanju najvišeg vrha Južne Amerike. Prije nekoliko dana pri­mili smo razglednicu sa tog puta gdje nas Božidar Krznarić »izvje­štava« da ovog puta nije imao sreće i nije uspio osvojiti najviši vrh -Aconcague zbog snažne mećave koja je tih dana vladala nad vrhom. Zahvaljujemo se Dadi na poslanoj razglednici.

Redakcija

32 / Časopis Hrvatske šume

STRANICA NAŠIH ČITATELJA

U ŠUMARSKOM MILJEU Nastavljamo s objavljivanjem

vaših uspjelih fotografija iz naših šuma.

Za ovaj broj smo odabrali tri uspjela rada u kojima su

naši djelatnici i čitatelji svojim fotoaparatima

zabilježili trenutke bliskih susreta

sa stanovnicima naših šuma. Šaljite nam i dalje vaše

uspjele fotografske snimke.

Urednik Čekaj! Dopusti da ti poiiioffH'iii!

S)imii(K inž. ZOENKC) T U R N I Š K I SiiiiKiri|;l Osiick

U ucimlji se pozna pravi

prijatelj!

Siiiniio: mg. ŽELJKt) ' c ; U B I | A N

Suinarij;! Vrbovec

»7, 2, 3, ... maj^arac bio ko se inje skrio...«

Siiiiiiio dr. D U R O I I U B E R