Slubene novine FBiH broj 80/14

ZAKON O NASLJEIVANJU U FBiHDIO PRVI

NASLJEDNO PRAVO

I. OPE ODREDBE

Ostvarivanje nasljednog prava

lan 1.

(1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po odredbama ovog zakona.

(2) Ovim se zakonom ureuju pravila po kojima sud, drugi organi i ovlatene osobe u Federaciji postupaju u nasljednim stvarima.

Predmet nasljeivanja

lan 2.

Nasljeivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fizikim licima, osim onoga to se ne moe naslijediti zbog svoje pravne prirode ili po zakonu.

Ravnopravnost u nasljeivanju

lan 3.

(1) Sva fizika lica su pod istim uvjetima ravnopravna u nasljeivanju.

(2) Stranci su u nasljeivanju ravnopravni s dravljanima Bosne i Hercegovine.

Nasljeivanje vanbranih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja

lan 4.

(1) Vanbrano srodstvo izjednauje se u pogledu nasljeivanja sa branim, a srodstvo potpunog usvojenja sa srodstvom po krvi.

(2) U sluaju potpunog usvojenja prestaju meusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi..

Pozivanje na nasljedstvo

lan 5.

(1) Umrlo fiziko lice (ostavitelj) nasljeuje onaj koji je njegovom smru stekao nasljedno pravo (nasljednik).

(2) Svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije to drugo odreeno.

(3) Nasljedno pravo se stie po odredbama ovog zakona, a na osnovu ugovora o nasljeivanju, testamenta ili zakona.

(4) Nasljedno pravo se stie u trenutku ostaviteljeve smrti. Sticatelj nasljednog prava moe ga se po odredbama ovog zakona odrei, pa e se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao.

(5) Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopi pravni sljednik.

Raspolaganje ugovorom o nasljeivanju ili testamentom

lan 6.

Ostavitelj moe ugovorom o nasljeivanju ili testamentom raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama koji su odreeni u zakonu.

Ostavina bez nasljednika

lan 7.

Smru ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stie opina, odnosno grad odreen ovim zakonom koji time dobivaju jednak poloaj kao da su nasljednici ostaviteljevi, osim to se onine mogu odrei naslijea.II. NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONA

A. ZAKONSKI NASLJEDNICI

1. NASLJEDNI REDOVI

Krug zakonskih nasljednika

lan 8.

(1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, na osnovu zakona, umrlog nasljeuju: svi njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov brani partner, njegoviroditelji, njegovi usvojitelji, njegova braa i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci, njegovi ostali preci.

(2) Osobe iz stava (1) ovog lana nasljeuju po nasljednim redovima.

(3) Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

Vanbrani partner kao zakonski nasljednik

lan 9.

(1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeuje i njegov vanbrani partner koji je u pravu nasljeivanja izjednaen s branim.

(2) Vanbranom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se zajednica ivota ene i mukarca u skladu s odredbama zakona koji ureuje porodine odnose, a koja je prestala ostaviteljevom smru.

a) Prvi nasljedni red

Potomci i brani partner ostavitelja

lan 10.

(1) Ostavitelja nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov brani partner.

(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na jednake dijelove.

(3) Kad ostavitelj nema potomaka brani partner ne nasljeuje u prvom nasljednom redu.

Pravo predstavljanja

lan 11.

Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavitelja nasljeuju njegova djeca, ostaviteljeva unuad na jednake dijelove, a ako je neko od unuadi umrlo prijeostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku ostaviteljeve smrti nasljeuju njegova djeca, ostaviteljeva praunuad na jednake dijelove i tako redom sve dok imaostaviteljevih potomaka.

b) Drugi nasljedni red

Brani partner i roditelji umrlog

lan 12.

(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeuje njegov brani partner i njegovi roditelji.

(2) Roditelji umrlog nasljeuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeuje brani partner umrlog.

(3) Ako iza umrlog nije ostao brani partner, roditelji umrlog nasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

Braa i sestre umrlog i njihovi potomci

lan 13.

(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca (braa i sestre ostavitelja), njegova unuad i praunuad i njegovi daljnji potomci, po pravilima koja vae za sluaj kada umrlog nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.

(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njihovi potomci, prema odredbamastava (1) ovog lana.

(3) U svim sluajevima ostaviteljeva braa i sestre samo po ocu nasljeuju na jednake dijelove oev dio ostavine, braa i sestre samo po majci nasljeuju na jednake dijelove majindio, a roena braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove s braom i sestrama po ocu oev dio, a s braom i sestrama po majci majin dio.

Nasljeivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

lan 14.

Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovajumro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeuju ono to bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama lana 12. ovog zakona.

c) Trei nasljedni red

Djedovi i nane umrlog

lan 15.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni branog partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovi djedovi i nane.

(2) Jednu polovinu ostavine nasljeuju djed i nana s oeve strane, a drugu polovinu djed i nana s majine strane.

Prava djeda i nane iste loze

lan 16.

(1) Djed i nana iste loze nasljeuju na jednake dijelove.

(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog lana umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca i njegovi potomci, po pravilima koja vae za sluaj kad umrlog nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.

(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne loze i njihove djece vae pravila po kojima nasljeuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.

Nasljeivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez potomstva

lan 17.

Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadivjeli ostavitelja nasljeuju djed i nana druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je odreeno u lanu 16. ovog zakona.

d) etvrti nasljedni red

Pradjedovi i pranane umrlog

lan 18.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni branog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovipradjedovi i pranane.

(2) Jednu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane s oeve strane, a drugu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane s majine strane.

Prava pradjeda i pranane iste loze

lan 19.

(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prananama s oeve strane jednu polovinu nasljeuju na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu polovinu roditelji njegove nane po ocu.

(2) I pradjedovi i pranane s majine strane nasljeuju na nain odreen u stavu (1) ovog lana dio koji im pripada.

(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je iv nasljeuje predak koji mu je bio brani partner.

(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su ivi nasljeuje drugi par iste loze.

(5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su ivi nasljeuju pradjedovi i pranane druge loze.

Ostali preci

lan 20.

Iza pradjedova i pranana ostavitelja nasljeuju daljnji njegovi preci redom, po pravilima po kojima nasljeuju njegovi pradjedovi i njegove pranane.

Nasljeivanje ostavine bez nasljednika

lan 21.

(1) Smru ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad na ijem se podruju nalaze.

(2) Smru ostavitelja koji nema nasljednika pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalite na podruju Federacije.

(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalite na podruju Federacije, a imao je boravite, pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravite na podruju Federacije.

(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Federacije nije imao ni prebivalite niti boravite, pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana Bosne i Hercegovine i Federacije.

2. Posebne odredbe za neke nasljednike

a) Nepotpuno usvojenje

lan 22.

(1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojitelju ista nasljedna prava kao i usvojiteljeva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju taprava nisu ograniena ili sasvim iskljuena.

(2) U sluajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci nasljeuju usvojitelja kao njegova djeca, usvojitelj nasljeuje usvojenika i njegove potomke.

(3) Usvojitelj ima na ostavinu usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajui predak usvojenika prema svojim potomcima.

(4) Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeuju usvojiteljeve srodnike, njegovog branog partnera, ni druge njegove usvojenike.

(5) Srodnici usvojitelja i njegov brani partner kod nepotpunog usvojenja ne nasljeuju usvojenika ni njegove srodnike.

(6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljeivanja izmeu usvojenika i njegovih srodnika.

Gubitak prava usvojenika

lan 23.

Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojitelja ako je usvojitelj podnio zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio osnovan.

b) Djeca

Poveanje nasljednog dijela djece

lan 24.

(1) Kada su djeca koja nemaju nunih sredstava za ivot pozvana na nasljee, sud moe na njihov zahtjev odluiti da naslijee i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonutrebalo da naslijede ostali nasljednici prvog nasljednog reda.

(2) Sud moe odluiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu.

(3) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i sposobnost za privreivanje svakog djeteta i branog partnera, trajanje brane zajednice, kao i vrijednost ostavine.

c) Gubitak prava na nasljeivanje branog i vanbranog partnera

Kad brani i vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo

lan 25.

(1) Pravo nasljeivanja na osnovu zakona izmeu branih partnera prestaje razvodom braka ili ponitenjem braka.

(2) Brani partner nema pravo na nasljee:

1) ako je ostavitelj bio podnio tubu za razvod braka, a poslije ostaviteljeve smrti se utvrdi da je tuba bila osnovana,

2) ako njegov brak sa ostaviteljem bude oglaen za nepostojei, ili bude poniten, poslije ostaviteljeve smrti, iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani partner znao u vrijeme zakljuenja braka,

3) ako je njegova zajednica ivota sa ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviteljem.

(3) Vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala prije ostaviteljeve smrti.

Poveanje nasljednog dijela branog partnera

lan 26.

(1) Kada je brani partner koji nema nunih sredstava za ivot pozvan na naslijee sa nasljednicima prvog ili drugog nasljednog reda sud moe, na zahtjev branog partnera, odluiti da brani partner naslijedi i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a moe odluiti i da brani partner naslijedi cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom brani partner zapao u oskudicu.

(2) Pri odluivanju u sluaju iz stava 1. ovog lana sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i sposobnosti za privreivanje branog partnera, trajanje brane zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.

d) Roditelji

Poveanje nasljednog dijela roditelja

lan 27.

(1) Kada su roditelji koji nemaju nunih sredstava za ivot pozvani na naslijee sa ostaviteljevim branim partnerom, sud moe na njihov zahtjev odluiti da naslijede i jedan od onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi brani partner.

(2) Sud moe odluiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu.

(3) Ako je izmeu ostaviteljevih roditelja zajednica ivota trajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nunih za ivot, ovaj roditelj moe zahtijevati poveanje nasljednog dijela kako prema branom partneru tako i prema drugom ostaviteljevom roditelju.

(4) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, nadivjeli roditelj koji nema nunih sredstava za ivot moe zahtijevati poveanje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja.

(5) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i sposobnost za privreivanje roditelja, imovinske prilike branog partnera, odnosno nasljednika umrlog roditelja i njegovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.

B. NUNI NASLJEDNICI

1. NUNI NASLJEDNICI I NUNI I RASPOLOIVI DIO OSTAVINE

Nuni nasljednici

lan 28.

(1) Nuni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja te njegov brani partner.

(2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova braa i sestre nuni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.

(3) Osobe navedene u ovom lanu su nuni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeivanja pozvane na nasljedstvo.

Nuni i raspoloivi dio

lan 29.

(1) Nuni nasljednici imaju pravo na dio ostavine s kojim ostavitelj ne moe raspolagati i koji se naziva nuni dio.

(2) Nuni dio nasljednika iz lana 28. stav 1. ovog zakona iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih nasljednika jednu treinu onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripaopo zakonskom redu nasljeivanja.

(3) Ostatkom ostavine moe ostavitelj raspolagati po svojoj volji i taj dio ostavine naziva se raspoloivi dio.

Pravo na nuni dio je nasljedno pravo

lan 30.

(1) Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava koji sainjavaju ostavinu, ali ostavitelj moe odrediti da nuni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima, pravima ili u novcu.

(2) Na zahtjev neke od stranaka sud moe, kad nae da je to opravdano, odluiti da nunom nasljedniku pripadne dio u odreenim stvarima, pravima ili u novcu, ako to ve nije pravnim poslom odredio ostavitelj.

2. IZRAUNAVANJE NUNOG I RASPOLOIVOG DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM POSLOVIMA ZA SLUAJ SMRTI I VRAANJEPOKLONA

a) Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela

Utvrivanje vrijednosti ostavine

lan 31.

(1) Vrijednost ostavine na osnovu koje se izraunava nuni dio utvruje se na sljedei nain:

1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, raunajui tu i sve ono ime je raspolagao ugovorom o nasljeivanju i testamentom, kao i sva njegova potraivanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraivanja koja su oigledno nenaplativa;

2) od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u trenutku smrti odbijaju se trokovi sahrane ostavitelja, iznos trokova popisa i procjene ostavine i iznos dugova ostavitelja;

3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavitelj uinio ma na koji nain nekom zakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenih nasljednicima koji se odriu naslijea, kao i onih poklona za koje je ostavitelj naredio da se ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona za koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog ivota uinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih poklona.

(2) Pri utvrivanju vrijednosti ostavine nee se uzeti u obzir vrijednost poklona uinjenih za postignue opekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Poklon i odreivanje njegove vrijednosti

lan 32.

Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oprotaj duga ono to je ostavitelj za vrijeme svog ivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja iliproirenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavitelja bez nadoknade.

Procjenjivanje poklona

lan 33.

Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon uinjen.

Poklon u vidu osiguranja

lan 34.

Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzet e se zbir premija koje je uplatio ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbirpremija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet e se iznos osigurane sume.

b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine

Izdvajanje u korist potomka koji su privreivali sa ostaviteljem

lan 35.

(1) Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su ivjeli u zajednici sa ostaviteljem, svojim radom, zaradom ili mu na drugi nain pomagali u privreivanju imaju pravo zahtijevati daim se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostaviteljeve imovine.

(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Izdvajanje predmeta domainstva

lan 36.

(1) Nadivjelom branom partneru i ostaviteljevim potomcima koji su ivjeli sa ostaviteljem u istom domainstvu pripadaju predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, namjetaj, posteljina i slino, ali ne ako su ovi predmeti znatnije vrijednosti.

(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona zbog povreda nunog dijela

Povreda nunog dijela

Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za sluaj smrti uinjeni u korist nunih nasljednika

lan 37.

(1) Kada je povrijeen nuni dio, raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti (testament, ugovor o nasljeivanju) smanjit e se, a pokloni e se vratiti ukoliko je potrebno da bi se namirio nuni dio.

(2) Nuni dio je povrijeen kada ukupna vrijednost raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, testamentom i poklonom prelazi raspoloivi dio.

(3) Pri utvrivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i poklona uzimaju se u raun i oni pokloni i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se neuraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio.(4) Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti koja se uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u raun pri utvrivanju ukupne vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko oni premauju njegov nuni dio.

Red smanjenja i vraanja

lan 38.

Kada je povrijeen nuni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, pa ukoliko nuni dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni.

Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeivanju i privilegovani legat

lan 39.

(1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i bez obzira na to da li se nalaze u jednom ili vie testamenata, ako iz testamenta ne proizilazi neto drugo.

(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na ugovor o nasljeivanju.

(3) Ako je ostavitelj ostavio vie legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj e se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostie da se namiri nuni dio.

Srazmjerno smanjenje legata naloenih testamentarnom nasljedniku ili legataru

lan 40.

Testamentarni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nuni dio, moe traiti srazmjerno smanjenje legata koje treba isplatiti ako iz testamenta ne proizlazineto drugo. Isto vai i za nasljednika po ugovoru o nasljeivanju i za legatara kojem je ostavitelj naloio da iz svog legata neto isplati.

Red vraanja poklona

lan 41.

(1) Vraanje poklona vri se poev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni uinjeni.

(2) Pokloni uinjeni istovremeno vraaju se srazmjerno.

Poloaj poklonoprimca koji vraa poklon

lan 42.

U pogledu poklonjene stvari koju je duan vratiti poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana kada je saznao za zahtjev za vraanje poklona.

Ko moe traiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona

lan 43.

(1) Smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeivanju i vraanje poklona kojim je povrijeen nuni dio mogu traiti samo nuni nasljednici.

(2) Pravo iz stava 1. ovog lana nasljedivo je samo ako je nuni nasljednik prije svoje smrti ve podnio zahtjev za nuni dio.

Zastara prava na traenje smanjenja raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona

lan 44.

Smanjenje raspolaganja testamentom moe se traiti u roku tri godine od proglaenja testamenta, a raspolaganje ugovorom o nasljeivanju i vraanje poklona u roku tri godine odostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje kojim se utvruje njegova smrt postalo pravomono.

3. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA IZ NASLIJEA I LIENJE NUNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA

a) Iskljuenje nunih nasljednika

Razlozi iskljuenja

lan 45.

(1) Ostavitelj moe iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nuni dio:

1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obaveze koja proizlazi iz njegovog porodinog odnosa s ostaviteljem tee ogrijeio prema ostavitelju,

2) ako je namjerno poinio neko tee krivino djelo prema njemu ili njegovom branom partneru, djetetu ili roditelju,

3) ako je poinio neko od krivinih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,

4) ako se odao neradu ili nepotenu ivotu.

(2) Iskljuenje iz nasljedstva moe biti potpuno ili djelomino.

Uvjeti za punovanost iskljuenja

lan 46.

(1) Ostavitelj koji eli iskljuiti nasljednika mora to izraziti u testamentu ili u ugovoru o nasljeivanju na izriit nain i navesti razlog za iskljuenje.

(2) Razlog za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta ili ugovora o nasljeivanju.

(3) U sluaju spora o opravdanosti iskljuenja dunost dokazivanja da je iskljuenje opravdano lei na onome ko se na iskljuenje poziva.

Posljedice iskljuenja

lan 47.

Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je iskljuen, a pravo ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavitelja.

b) Lienje nunog dijela u korist potomaka

lan 48.

(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nuni dio prezaduen ili je rasipnik, ostavitelj ga moe na izriit nain liiti u cjelini ili djelomino njegovog nunog dijela u korist njegovih potomaka.

(2) Ovo lienje ostaje punovano samo ako u trenutku otvaranja naslijea lieni ima maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.

(3) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaen lienjem.

(4) Lieni nasjednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke za lienje vie ne postoje u asu ostaviteljeve smrti.

C. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIO

Uraunavanje poklona zakonskom nasljedniku

lan 49.

(1) Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni dio sve to je na bilo koji nain dobio na poklon od ostavitelja.

(2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari sve do ostaviteljeve smrti se ne uraunavaju.

(3) Poklon se ne uraunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme poklona ili kasnije, ili u testamentu ili u ugovoru o nasljeivanju da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila ostaviteljeva volja.

(4) Pri tome ostaju u vanosti odredbe o nunom dijelu, s tim da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nunog dijela uraunavaju pokloni koje je dobio.

Uraunavanje legata zakonskim nasljednicima

lan 50.

(1) Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta ili iz ugovora o nasljeivanju proizilazi da je ostavitelj htio da nasljednikdobije legat pored svog dijela.

(2) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nunog dijela uraunavaju legati koji su mu namijenjeni.

Uraunavanje poklona i legata

lan 51.

(1) Uraunavanje poklona i legata vri se na taj nain to ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuu vrijednost, a poslije toga ostatak ostavine dijeli se meu svim nasljednicima.

(2) Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuu vrijednost, nasljednik kojem se vri uraunavanje poklona i legata nije duan vratiti im neto od onoga to je dobio.

(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana ostaju vaiti odredbe o nunom dijelu.

Pravo nasljednika kojem se poklon ili legat ne uraunava

lan 52.

(1) Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadrava poklon, odnosno legat i uestvuje s ostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo.

(2) Kada ima nunih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se urauna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik e moi zadrati poklon,odnosno legat u granicama raspoloivog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao od naslijea

lan 53.

(1) Nasljednik koji se odrekao od naslijea zadrava poklon u granicama raspoloivog dijela.

(2) Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u granicama raspoloivog dijela.

Pravo vraanja poklona

lan 54.

(1) Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati u ostavinu.

(2) U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati u nasljedni dio, a u pogledu trokova koje je uinio za stvar i u pogledu oteenja koja je pretrpjela, smatrat e se za savjesnog draoca, ukoliko se ne dokae njegova nesavjesnost.

Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju

lan 55.

Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio vri se u skladu sa odredbama lana 33. ovog zakona.

Poklon u vidu osiguranja

lan 56.

Vrijednost poklona u vidu osiguranja odreuje se u skladu sa odredbama lana 34. ovog zakona.

Trokovi izdravanja nasljednika

lan 57.

(1) Ono to je potroeno na izdravanje nasljednika i na njegovo obavezno kolovanje nee se uraunati u njegov nasljedni dio.

(2) Da li e se izdaci koje je ostavitelj uinio za daljnje kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odluit e sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost ostavine i trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalan ivot ostalih nasljednika.

Uobiajeni manji pokloni

lan 58.

Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.

lan 59.

(1) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijee uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovog odricanja od naslijea, uraunavaju se i u nasljedni dio.

(2) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijee zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog njenog iskljuenja iz naslijea ili zbog lienja nunog dijela, ne uraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Uraunavanje nasljednikovog duga ostavitelju

lan 60.

Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono to je dugovao ostavitelju.

Zahtjev za uraunavanje

lan 61.

Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika.

III. NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA

A. UVJETI ZA PUNOVANOST TESTAMENTA

Sposobnost za sainjavanje testamenta

lan 62.

(1) Testament je strogo lini akt koji moe sastaviti svaka osoba sposobna za rasuivanje koja je navrila 15 godina ivota.

(2) Testament je nitavan ako u vrijeme njegovog sastavljanja zavjetatelj nije imao 15 godina ivota ili ako nije bio sposoban za rasuivanje. Ako se ne dokae suprotno, smatrat e se da je zavjetatelj u trenutku sastavljanja testamenta bio sposoban za rasuivanje. Zavjetatelj nije bio sposoban za rasuivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti znaenje svog izjanjenja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem.

(3) Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je testament sainjen ne utie na njegovu punovanost.

Nitavnost testamenta

lan 63.

(1) Nitavan je testament ako je zavjetatelj bio nesposoban za rasuivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio natjeran prijetnjom, ili prinudom da ga sastavi ili se odluio da ga saini uslijed toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi.

(2) Prijetnja, prinuda ili prevara povlai nitavnost testamenta i kad potie od tree osobe.

(3) Raspolaganja testamentom su nitavna i kad postoji zabluda o injenicama koje su pobudile zavjetatelja da uini ta raspolaganja.

(4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, uslijed prevare ili u zabludi, nitavne su samo te odredbe.

lan 64.

(1) Ponitenje testamenta ili pojednih njegovih odredaba iz razloga utvrenih u l. 62. i 63. ovog zakona moe traiti samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je doznala za postojanje uzroka nitavnosti, a najkasnije za deset godina od proglaenja testamenta.

(2) Rok od jedne godine ne moe poeti tei prije proglaenja testamenta.

(3) Ponitenje testamenta prema nesavjesnoj osobi moe se traiti za 20 godina od proglaenja testamenta.

Forma testamenta kao uvjet za njegovu punovanost

lan 65.

(1) Punovaan je onaj testament koji je sainjen u formi utvrenoj u zakonu i pod uvjetima predvienim zakonom.

(2) Ponitenje testamenta zbog nedostatka forme moe traiti poslije otvaranja naslijea samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je saznala za testament, a najdue za deset godina od proglaenja testamenta.

(3) Rok od jedne godine ne moe poeti da tee prije proglaenja testamenta.

B. OBLICI TESTAMENTA

Svojeruni testament

lan 66.

(1) Testament je punovaan ako ga je zavjetatelj napisao svojom rukom i ako ga je potpisao.

(2) Za punovanost svojerunog testamenta nije nuno da je u njemu naznaen datum kada je sainjen, ali je poeljno da datum bude naznaen.

Pismeni testament pred svjedocima

lan 67.

(1) Zavjetatelj koji zna da ita i pie moe sainiti testament na taj nain to e ispravu koju je neko drugi sastavio svojeruno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujui pred njima da je to njegov testament.

(2) Svjedoci e se potpisati na samom testamentu, a poeljno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem pronalaenju.

Sudski testament

lan 68.

(1) Testament moe zavjetatelju sainiti po njegovom kazivanju sudija nedlenog suda koji e prethodno utvrditi identitet zavjetatelja.

(2) Poto zavjetatelj ovakav testament proita i potpie, sudija e potvrditi na samom testamentu da ga je zavjetatelj u njegovom prisustvu proitao i potpisao.

Sudski testament ako zavjetatelj nije u stanju da ga proita

lan 69.

(1) U sluaju da zavjetatelj nije u stanju da proita testament koji mu je sainio sudija, sudija e ga proitati zavjetatelju u prisustvu dva svjedoka.

(2) Zavjetatelj e zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega otisak prsta poto izjavi da je to njegov testament.

(3) Svjedoci e se potpisati na testamentu.

(4) Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrene.

Notarski testament

lan 70.

(1) Testament moe zavjetatelju sainiti notar u formi notarski obraene isprave u skladu sa posebnim zakonom kojim se ureuje postupak notarske obrade isprava.

(2) Notarski testament iz stava 1. ovog lana je oblik redovnog i javnog testamenta.

Predaja testamenta na uvanje

lan 71.

(1) Zavjetatelj moe svoj testament sam uvati ili ga povjeriti na uvanje kojem drugom fizikom ili pravnom licu.

(2) Ako zavjetatelj eli povjeriti svoj testament na uvanje sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Bosne i Hecegovine, taj ga je duan primiti na uvanje, bez obzira na to ko je testament sastavio, te postupiti pritom popravilima ovog zakona, odnosno zakona koji ureuje notarsku slubu.

Sainjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta

lan 72.

(1) Pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci e biti punoljetna lica koja nisu liena poslovne sposobnosti i koja znaju itati i pisati, a kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kojem je testament sainjen.

(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti testament sainiti po kazivanju zavjetatelja u svojstvu sudije: potomci zavjetatelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojitelji, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani partneri svih ovih osoba i brani partner zavjetatelja.

Raspolaganje u korist osoba koje su zavjetatelju sainile testament, svjedoka i njihovih bliih srodnika

lan 73.

Nitavne su odredbe testamenta kojima se ostavlja neto osobama koje su zavjetatelju sainile testament, svjedocima pri njegovom sainjavanju, kao i precima, potomcima, brai isestrama i branim partnerima ovih osoba.

Testament sainjen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inozemstvu

lan 74.

Testament moe sainiti dravljaninu Bosne i Hercegovine u inozemstvu po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnikBosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.

Testament sainjen na bosanskohercegovakom brodu i u avionulan 75.

(1) Na bosanskohercegovakom brodu i u avionu testament moe sainiti zapovjednik broda, odnosno aviona po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta.

(2) Testament koji je sainjen na bosanskohercegovakom brodu, odnosno u avionu prestaje vaiti po isteku 30 dana nakon povratka zavjetatelja u Bosnu i Hercegovinu.

Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata

lan 76.

(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata moe po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta, sainiti testament osobi na vojnoj dunosti zapovjednik ete ili drugi starjeina njegovog ili vieg ranga, ili koja druga osoba u prisustvu koje od ovih starjeina, kao i svaki starjeina odvojenog odjeljenja.

(2) Ovako sainjen testament prestaje vaiti po isteku 60 dana po zavretku rata, a ako je zavjetatelj ranije ili kasnije demobiliziran po isteku 30 dana od demobiliziranja.

Usmeni testament

lan 77.

(1) Zavjetatelj moe izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih prilika nije u mogunosti da saini pismeni testament.

(2) Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sainjen.

Svjedoci pri sainjavanju usmenog testamenta

lan 78.

Pri sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo osobe koje mogu biti svjedoci pri sainjavanju sudskog testamenta, ali ne moraju znati itati i pisati.

Dunost svjedoka usmenog testamenta

lan 79.

(1) Svjedoci pred kojima je zavjetatelj usmeno izjavio svoju posljednju volju duni su bez odlaganja staviti napismeno izjavu zavjetatelja i to prije predati je sudu, ili je usmenoponoviti pred sudom iznosei i kad, gdje i u kojim prilikama je zavjetatelj izjavio svoju posljednju volju.

(2) Izvrenje ove dunosti nije uvjet za punovanost usmenog testamenta.

Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnika

lan 80.

Nitavne su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja neto svjedocima pri njegovom sainjavanju, njihovim branim partnerima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovimsrodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva zakljuno i branim partnerima svih ovih osoba.

Dokazivanje unitenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta

lan 81.

Testament uniten sluajem ili radnjom neke druge osobe, izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti zavjetatelja ili prije njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest e djelovanje punovanog testamenta ako zainteresirana osoba dokae da je testament postojao, da je uniten, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sainjen u formi propisanoj u zakonu i ako dokae sadraj onog dijela testamenta na koji se poziva.

C. MEUNARODNI TESTAMENT

Punovanost meunarodnog testamenta

lan 82.

(1) Meunarodni testament je punovaan u pogledu forme, bez obzira na mjesto gdje je sainjen, gdje se nalaze dobra, dravljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetatelja, ako je sainjen u formi meunarodnog testamenta, u skladu sa odredbama l. od 83. do 89. ovog zakona.

(2) Nitavnost meunarodnog testamenta iz stava 1. ovog lana ne utie na njegovu eventualnu punovanost u pogledu forme kao testamenta druge vrste.

lan 83.

Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu testamentarnih odredaba koje su u istom pismenu sainile dvije ili vie osoba.

Forma meunarodnog testamenta

lan 84.

(1) Meunarodni testament mora biti sainjen u pismenoj formi.

(2) Zavjetatelj ne mora svojeruno napisati meunarodni testament.

(3) Meunarodni testament moe biti napisan na bilo kojem jeziku, rukom ili na neki drugi nain.

lan 85.

(1) U prisustvu dva svjedoka i osobe ovlatene za meunarodni testament, zavjetatelj izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadrajem.

(2) Zavjetatelj nije duan da sa sadrajem meunarodnog testamenta upozna svjedoka niti ovlatenu osobu.

Potpisi na meunarodnom testamentu

lan 86.

(1) U prisustvu svjedoka i ovlatene osobe zavjetatelj potpisuje meunarodni testament ili, ako ga je prethodno potpisao, priznaje i potvruje potpis za svoj.

(2) Ako zavjetatelj nije u stanju da se potpie, saopit e razlog ovlatenoj osobi koja e to zabiljeiti na meunarodnom testamentu.

(3) Osim toga zakon prema kojem odreena osoba sainjava meunarodni testament moe ovlastiti zavjetatelja da zatrai da ga druga osoba, u njegovo ime, potpie na testamentu.

(4) Svjedoci i ovlatena osoba u prisustvu zavjetatelja, stavljaju istovremeno svoje potpise na meunarodni testament.

lan 87.

(1) Potpisi se moraju staviti na kraju meunarodnog testamenta.

(2) Ako se meunarodni testament sastoji od vie listova svaki list mora da potpie zavjetatelj ili ako on nije u stanju da potpie, druga osoba u njegovo ime, ili, ako ja nema,ovlatena osoba.

(3) Svaki list mora biti obiljeen brojem.

Datum meunarodnog testamenta

lan 88.

(1) Datum meunarodnog testamenta je datum pod kojim ga je potpisala ovlatena osoba.

(2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju meunarodnog testamenta od ovlatene osobe.

Izjava o uvanju meunarodnog testamenta

lan 89.

(1) Ako ne postoji obavezan propis o uvanju meunarodnog testamenta ovlatena osoba upitat e zavjetatelja da li eli da da izjavu u pogledu uvanja meunarodnog testamenta.

(2) U tom sluaju, i na izriit zahtjev zavjetatelja, mjesto gdje on ima namjeru da uva meunarodni testament zabiljeit e se u potvrdi predvienoj u lanu 90. ovog zakona.

Potvrda meunarodnog testamenta

lan 90.

Ovlatena osoba priloit e meunarodnom testamentu potvrdu u skladu sa odredbama lana 91. ovog zakona kojim se utvruje da su potovane obaveze propisane ovim zakonom.

lan 91.

Potvrda koju izdaje ovlatena osoba sastavlja se u sljedeoj formi:

POTVRDA(KONVENCIJA OD 26. OKTOBRA 1973. GODINE) Ja___________________________________________________________________

(ime, adresa i zvanje) osoba, ovlatena za sastavljanje meunarodnog testamenta

potvrujem da je ____________________ u _______________________________

(datum) (mjesto)

(zavjetatelj)__________________________________________________________

(ime, adresa, datum i mjesto roenja) u mojom prisustvu i u prisustvu svjedoka

a) ___________________________________________________________________

(ime, adresa, datum i mjesto roenja) b) ___________________________________________________________________ (ime, adresa, datum i mjesto roenja)

izjavio da je priloena isprava njegov/njezin testament te da je upoznat/a sa njegovim sadrajem

Osim toga potvrujem da je:

a) u mom prisustvu i u prisustvu svjedoka:

zavjetatelj potpisao testament ili priznao i potvrdio kao svoj ve stavljeni potpis;

poto je zavjetatelj izjavio da nije u mogunosti sam potpisati svoj testament iz sljedeih razloga _____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

zabiljeio sam ovu injenicu na testamentu

potpis je stavio __________________________________________________

(ime i adresa)

b) Svjedoci i ja osobno potpisali smo testament;

c) Svaki list testamenta potpisan je od _________________ i obiljeen brojem;

d) Uvjerio sam se u identitet zavjetatelja i gore navedenih svjedoka;

e) Svjedoci su ispunjavali uvjete predviene zakonom po kojem sam sastavio testament;

f) Zavjetatelj je elio dati sljedeu izjavu u pogledu uvanja testamenta:

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________12. MJESTO13. DATUM POTPIS i eventualno PEAT (Dopuniti ako je potrebno)

lan 92.

Ovlatena osoba uva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje zavjetatelju.

lan 93.

Osim ako se ne dokae suprotno, potvrda ovlatene osobe uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovanosti pismena kao meunarodnog testamenta u smislu ovog zakona.

lan 94.

Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utie na formalnu punovanost meunarodnog testamenta napravljenog u skladu s ovim zakonom.

Opoziv meunarodnog testamenta

lan 95.

Meunarodni testament podlijee redovnim propisima o opozivanju testamenta.

Sastavljanje i uvanje meunarodnog testamenta

lan 96.

(1) Ovlatena osoba za postupanje pri sastavljanju meunarodnog testamenta, u smislu ovog zakona, jeste sudija opinskog suda, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove, notar i zapovjednik bosanskohercegovakog broda, odnosno aviona.

(2) Zavjetatelj moe meunarodni testament ostaviti na uvanje kod opinskog suda ili notara.

(3) U tom sluaju sudija e narediti da se testament stavi u poseban omot i zapeati.

Svjedoci i tumai meunarodnog testamenta

lan 97.

(1) Pri sainjavanju meunarodnog testamenta svjedoci e biti punoljetne osobe koje nisu liene poslovne sposobnosti i koje razumiju jezik na kojem je zavjetatelj izjavio da jepismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadrajem.

(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju meunarodnog testamenta: potomci zavjetatelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci usvojitelji, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani partneri svih ovih osoba i brani partner zavjetatelja.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i na tumae.

Tumaenje odredaba meunarodnog testamenta

lan 98.

U vezi sa tumaenjem i primjenom odredaba ovog zakona vodit e se rauna o njegovom meunarodnom obiljeju i potrebi njegovog jednoobraznog tumaenja.

D. SADRAJ TESTAMENTA

Odreivanje nasljednika

lan 99.

(1) Zavjetatelj moe testamentom odrediti jednog ili vie nasljednika.

(2) Nasljednik, na osnovu testamenta, jeste osoba koju je zavjetatelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine odreen prema cijeloj imovini.

(3) Nasljednikom e se smatrati i osoba kojoj su testamentom ostavljeni jedna ili vie odreenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavjetatelja bila da mu ta osoba bude nasljednik.

Supstitucije

lan 100.

(1) Zavjetatelj moe odrediti testamentom osobu kojoj e pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne naslijeda, ili bude nedostojan da naslijedi.

(2) Odredbe stava 1. ovog lana vae i za legate.

(3) Zavjetatelj ne moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru.

Ostavljanje legata

lan 101.

Zavjetatelj moe testamentom ostaviti jedan ili vie legata.

Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadubine

lan 102.

(1) Zavjetatelj moe testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe.

(2) Ako je zavjetatelj naredio osnivanje zadubine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja zadubina nastaje kada u skladu sa zakonom stekne svojstvo pravnog lica.Tereti i uvjeti

lan 103.

(1) Zavjetatelj moe opteretiti nekom dunou osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine.

(2) Zavjetatelj moe u pojedinim odredbama testamenta postaviti uvjete ili rokove.

(3) Nemogui, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrjeni smatraju se kao da ne postoje.

Odreenost nasljednika i drugih korisnika

lan 104.

Nasljednici, legatari i druge osobe kojima su testamentom ostavljene neke koristi dovoljno su odreeni ako testament sadri podatke na osnovu kojih se moe utvrditi ko su oni.

Tumaenje testamenta

lan 105.

(1) Odredbe testamenta tumae se prema pravoj namjeri zavjetatelja.

(2) U sluaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumaiti tako da se primijeni ono to je povoljnije za testamentarnog nasljednika, a ne zakonskog nasljednika.

(3) U sluaju sumnje o pravoj zavjetateljovoj namjeri odredbe testamenta imaju se tumaiti tako da se primijeni ono to je povoljnije za osobu kojoj je testamentom naloena neka obaveza.

E. LEGATI

Sadrina legata

lan 106.

(1) Ostavitelj moe ostaviti testamentom jednu ili vie odreenih stvari ili neko pravo odreenoj osobi, ili naloiti nasljedniku ili kojoj drugoj osobi kojoj neto ostavlja, da iz onoga to je ostavljeno dadne neku stvar odreenoj osobi, ili joj isplati sumu novca, ili je oslobodi nekog duga, ili je izdrava ili uope u njenu korist neto uini ili se uzdri od neega ili neto trpi.

(2) Takvim zavjetanjem se, po pravilu, ne postavlja nasljednik.

(3) Takvo zavjetanje naziva se legatom, a osoba kojoj je legatom neto namijenjeno naziva se legatar.

(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana i odredbe l. od 107. do 115. ovog zakona shodno se primjenjuju i na ugovor o nasljeivanju.

Obaveza izvrenja legata

lan 107.

(1) Na osnovu izvrenja testamenta legatar ima pravo traiti izvrenje legata od osobe kojoj je testamentom naloeno da legat izvri.

(2) Ako je izvrenje legata naloeno za vie osoba, svaka osoba odgovara srazmjerno dijelu ostavine koji dobija, osim ako se iz testamenta moe zakljuiti da je zavjetatelj htio da ove osobe za izvrenje legata odgovaraju na drugi nain.

(3) Ako je zavjetatelj propustio odrediti ko je duan izvriti legat, obaveza izvrenja vai za sve zakonske i testamentarne nasljednike, srazmjerno njihovim nasljednikim dijelovima.

Isplata povjerilaca prije legata

lan 108.

Zavjetateljevi povjerioci imaju pravo da se naplate prije legatara.

Smanjenje legata i tereta

lan 109.

(1) Nasljednik nije duan izvriti u cjelini legate ija vrijednost premauje vrijednost onog dijela naslijeene imovine kojim je zavjetatelj mogao slobodno raspolagati.

(2) Isto vai za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvri premauje vrijednost njegovog legata.

(3) U tim sluajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavjetatelj nije drukije odredio.

Pravo legata kad dunik legata ne naslijedi

lan 110.

Legatar ima pravo traiti izvrenje legata i kad je osoba koja je po testamentu bila duna izvriti legat umrla prije zavjetatelja, ili se odrekla naslijea, ili je nedostojna da naslijedi.

Predstavnik prava legatara

lan 111.

(1) Vaenje legata prestaje ako legatar umre prije zavjetatelja, ili se odrekne legata, ili je nedostojan.

(2) U sluajevima iz stava 1. ovog lana predmet legata (lan 106.) ostaje osobi koja je bila duna da ga izvri, ako iz samog testamenta ne proizlazi kakva druga zavjetateljeva namjera.

lan 112.

Vaenje legata prestaje i kad je zavjetatelj otuio ili potroio predmet legata ili je taj predmet inae prestao da postoji za ivota zavjetatelja, ili je sluajno propao poslije njegove smrti.

Odgovornost legatara za dugove zavjetatelja

lan 113.

(1) Legatar ne odgovara za dugove zavjetatelja.

(2) Izuzetno, zavjetatelj moe narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove, ili dio duga, ali samo u granicama vrijednosti legata.

Legat ostavljen povjeriocu

lan 114.

Kada je zavjetatelj ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvrenja legata trai i izvrenje svog potraivanja ako iz testamenta ne proizilazi da je namjera zavjetateljeva bila drukija.

Zastara prava na izvrenje legata

lan 115.

Pravo na izvrenje legata zastarijeva za godinu dana od dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaten da trai izvrenje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kada je mogao zahtijevati izvrenje legata.

F. IZVRIOCI TESTAMENTA

Odreivanje izvritelja testamenta

lan 116.

(1) Zavjetatelj moe testamentom odrediti jednu ili vie osoba za izvrioce testamenta. Izvritelj testamenta moe biti svaka poslovno sposobno osoba.

(2) Osoba odreena za izvritelja testamenta ne mora se primiti te dunosti.

Dunosti izvritelja testamenta

lan 117.

(1) Ako zavjetatelj nije to drugo htio, dunost je izvritelja testamenta naroito: stara se o uvanju ostavine, njom upravlja, stara se o isplati dugova i legata i uope stara se da testament bude izvren onako kako je zavjetatelj htio.

(2) Ako ima vie izvritelja testamenta oni, vre zajedno povjerene im dunosti, osim ako je zavjetatelj drukije odredio.

Polaganje rauna i nagrada izvritelju

lan 118.

(1) Izvritelj testamenta duan je poloiti sudu raun o svom radu.

(2) Izvritelj ima pravo na nadoknadu trokova i na nagradu za svoj trud koja e mu se isplatiti na teret raspoloivog dijela ostavine, a prema odluci suda.

Opoziv izvritelja testamenta

lan 119.

Sud moe po prijedlogu ili slubenoj dunosti opozvati izvritelja testamenta ako njegov rad nije u skladu sa voljom zavjetatelja ili sa zakonom.

G. OPOZIV TESTAMENTA

Izriito opoziv testamenta

lan 120.

(1) Zavjetatelj moe uvijek opozvati testament u cjelini ili djelominom izjavom datoj u formi u kojoj se po zakonu moe sainiti testament.

(2) Zavjetatelj moe opozvati pismeni testament i unitenjem pismena.

(3) U svemu ostalom se u pogledu valjanosti opoziva testamenta primjenjuju na odgovarajui nain pravila o valjanosti testamenta.

Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta

lan 121.

(1) Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta.

(2) Ako je zavjetatelj unitio kasniji testament, raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokae da zavjetatelj to nije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao opoziv testamenta.Raspolaganje zavjetanom stvari ili pravomlan 122.

Svako kasnije raspolaganje zavjetatelja odreenom stvari ili pravom koje je bio nekome zavjetao ima za posljedicu opoziv zavjetanja te stvari ili prava.

Prestanak braka

lan 123.

Raspolaganja zavjetatelja u korist svog branog partnera smatrat e se opozvanima ako je brak prestao na osnovu pravo mone presude nakon to je testament sastavljen, osim ako jeostavitelj drukije odredio svojim testamentom.

H. REGISTAR TESTAMENATA I DRUGIH NASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA

lan 124.

(1) injenica da je sastavljen, pohranjen, opozvan, te proglaen neki testament evidentira se u registru testamenata i drugih nasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu: Registar).

(2) Registar iz stava 1. ovog lana vodi Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja e posebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde.

(3) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana duni su dostaviti:

1) nadleni sudovi,

2) notari,

3) diplomatsko-konzularna predstavnitva Bosne i Hercegovine.

(4) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana mogu dostaviti i druge osobe koje su sainile testament.

(5) Registar je javni upisnik iz kojeg se podaci prije smrti ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje, osim ostavitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio na osnovu notarski ovjerene punomoi.

(6) U Registar se evidentira i injenica da je sklopljen, pohranjen, te opozvan/raskinut ugovor o nasljeivanju iz lana 126. ovog zakona, kao i ugovor o odricanju od naslijea koje nije otvoreno iz lana 167. ovog zakona.

(7) injenica da testament, ugovor o nasljeivanju i ugovor o odricanju od naslijea koji nije otvoren, nisu evidentirani u Registru, niti bilo gdje posebno pohranjeni ne teti njihovoj valjanosti.

IV. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI

A. UGOVOR O NASLJEIVANJU I O BUDUEM NASLJEDSTVU ILI LEGATU

Nitavnost ugovora o nasljeivanju

lan 125.

Nitavan je ugovor kojim neko ostavlja svoju ostavinu ili njen dio svom saugovarau ili treoj osobi.

Ugovor o nasljeivanju izmeu branih ili vanbranih partnera

lan 126.

(1) Izuzetno od odredbe lana 125. ovog zakona, dozvoljeno je zakljuivanje ugovora o nasljeivanju izmeu branih ili vanbranih partnera.

(2) Ugovor o nasljeivanju mogu zakljuiti i budui brani partneri, a djelovanja ugovora su odgoena do zakljuenja braka.

(3) Ugovor o nasljeivanju je strogo osobni akt koji mogu zakljuiti samo potpuno poslovno sposobne osobe.

Sadraj ugovora o nasljeivanju

lan 127.

(1) Ugovorom o nasljeivanju se ugovorne strane meusobno odreuju za nasljednike ili jedna strana drugu odreuje za svog nasljednika to ova strana prihvata.

(2) Ugovorom moe biti obuhvaena cijela imovina ili njen dio, sadanja kao i budua imovina.

(3) Zakljuenjem ovog ugovora nije ograniena mogunost raspolaganja imovinom za ivota. Ukoliko su predmet ugovora nepokretne stvari u zemljinoj knjizi se moe izvriti zabiljeba zabrane otuenja ili optereenja.

Forma ugovora o nasljeivanju

lan 128.

Ugovor o nasljeivanju se zakljuuje u formi notarski obraene isprave. Obaveza je notara da stranke poui o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeivanju, kao i mogunostima njegovog raskida ili opoziva.

Odnos prema drugim osnovama pozivanja na naslijee

lan 129.

(1) Ukoliko je zakljuen ugovor o nasljeivanju on ima prednost pred nasljeivanjem na osnovu testamenta i zakona.

(2) Ovim ugovorom se ne moe otkloniti primjena odredaba o nunom nasljeivanju.

Prestanak ugovora o nasljeivanju

lan 130.

(1) Ugovor o nasljeivanju stranke mogu raskinuti sporazumom koji mora biti u formi notarski obraene isprave.

(2) Ukoliko brak prestane razvodom ili ponitenjem, odnosno ako prestane vanbrana zajednica, prestaje i ugovor o nasljeivanju, osim ako u samom ugovoru nije odreeno drukije.

(3) Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o nasljeivanju nije doputen, osim ako je zakonom drukije odreeno.

(4) Jedna ugovorna strana moe pobijati ugovor o nasljeivanju ukoliko su pri njegovom zakljuivanju postojale mane volje.

Jednostrani raskid ili opoziv ugovora

lan 131.

(1) Ukoliko je nasljeivanje jedne strane ugovorom o nasljeivanju bilo uvjetovano ispunjenjem obaveze druge strane, ugovor se zbog neizvrenja moe jednostrano raskinuti po opim pravilima obligacionog prava.

(2) Ako su nakon zakljuenja ugovora o nasljeivanju na strani jedne ugovorne strane ispunjene pretpostavke za iskljuenje iz nasljeivanja ili i prije toga, a druga ugovorna strana za to nije znala, druga ugovorna strana moe u zakonom propisanoj formi izvriti iskljuenje iz naslijea, ime se smatra da je izvrila opoziv svojih raspolaganja u ugovoru o nasljeivanju, osim ako prilikom iskljuenja izriito ne odredi da se iskljuenje ne odnosi na dio obuhvaen ugovorom o nasljeivanju.

(3) Jednostrani opoziv mora biti uinjen u formi notarski obraene isprave i saopen drugoj strani, inae ne proizvodi djelovanje.

(4) Osoba koja je nedostojna za nasljeivanje ne moe stei nita ni na osnovu ugovora o nasljeivanju. Prava druge ugovorne strane ostaju nepromijenjena.

Evidentiranje u Registar

lan 132.

Notar koji je sainio ugovor o nasljeivanju kao i njegov raskid, odnosno opoziv duan je o tome dostaviti podatke u Registar shodno odredbama lana 124. ovog zakona.

Nitavnost ugovora o buduem nasljedstvu ili legatu

lan 133.

(1) Nitavan je ugovor kojim neko otuuje nasljedstvo kojem se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu tree osobe koja je jo u ivotu.

(2) Nitavan je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovara nada iz nasljedstva koje jo nije otvoreno.

Nitavnost ugovora o sadraju testamenta

lan 134.

Nitavan je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament, ili da je ne unese, da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.

B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA

Uvjeti za punovanost ustupanja i raspodjele imovine za ivota

lan 135.

Predak moe pravnim poslom meu ivima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima.

Uvjet valjanosti sporazuma

lan 136.

(1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba lana 135. ovog zakona punovani su samo ako su se s tim saglasila sva djeca i drugi ustupiteljevi potomci koji e po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu.

(2) Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota mora biti sastavljen u formi notarski obraene isprave.

(3) Potomak koji nije dao saglasnost moe je dati naknadno u istoj formi.

(4) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovani ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao naslijea, ili je iskljuen iz naslijea, ili je nedostojan.

Predmet ustupanja i raspodjele imovine

lan 137.

(1) Ustupanjem i raspodjelom moe biti obuhvaena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njen dio.

(2) Nitavna je odredba kojom bi bilo predvieno kako e se raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u ustupiteljevoj zaostavtini. Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu.lan 138.

(1) Kada predak koji je za ivota izvrio ustupanje i raspodjelu svoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu sainjavat e samo ona njegova imovina koja nije obuhvaena valjanim ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao.

(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim posljedicama iz stava 1. ovog lana i u ispravi naznai da je tako postupljeno.

Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon

lan 139.

(1) Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima e se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima uinjenim nasljednicima.

(2) Na isti nain postupit e se i ako se ustupitelju poslije ustupanja i raspodjele izvrenih sporazumno sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglaen umrlim.

Zadravanje prava prilikom ustupanja i raspodjele

lan 140.

(1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupitelj moe za sebe ili za svog branog partnera, ili kao za koju drugu osobu zadrati pravo plodouivanja, pravo upotrebe ili pravo stanovanja na svim ustupljenim stvarima, ili na nekim od njih, ili ugovoriti doivotnu rentu u naturi ili novcu, ili doivotno izdravanje ili kakvu drugu naknadu.

(2) Ako su pravo plodouivanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja, doivotna renta ili doivotno izdravanje ugovoreni za ustupitelja i njegovog branog partnera zajedno, u sluaju smrti jednog od njih, to pravo ili renta ili doivotno izdravanje pripada u cjelini preivjelom branom partneru do njegove smrti, ako nije to drugo ugovoreno, ili ako drukije ne proizilazi iz okolnosti sluaja.

Prava ustupiteljevog branog partnera

lan 141.

(1) Ustupitelj moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog branog partnera uz njegov pristanak.

(2) Ako brani partner ne bude obuhvaen ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno.

(3) U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovane, samo se prilikom utvrivanja vrijednosti ostavine radi odreivanja nunog dijela preivjelog branog partnera dijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao poklon.

Ustupiteljevi dugovi i pobijanje ustupanja

lan 142.

(1) Potomci izmeu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije to drugo odreeno prilikom ustupanja i raspodjele.

(2) Ustupiteljevi povjeritelji mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uvjetima predveenim za pobijanje raspolaganja bez nadoknade.

Odgovornost za nedostatke

lan 143.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva poslije diobe nastaje izmeu sunasljednika nastaje i izmeu potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koju im je izvrio njihov predak.

Opoziv

lan 144.

(1) Ustupitelj ima pravo da zahtijeva opoziv ugovora o ustupanju i raspodjeli u pogledu odreenog potomka ili branog partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono to je primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu nezahvalnost prema njemu.

(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili brani partner ne daje njemu ili nekom drugom izdravanje odreeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve dugove ija mu je isplata naloena istim poslom.

(3) U drugim sluajevima neizvrenja preuzetih obaveza odreenim poslom ustupanja i raspodjele sud e, vodei rauna o vanosti preuzete obaveze za ustupitelja i o ostalim okolnostima sluaja, odluiti da li ustupitelj ima pravo zahtijevati vraanje date imovine, ili samo pravo traiti prinudno izvrenje preuzete obaveze.

Prava potomaka poslije opoziva

lan 145.

(1) Potomak ili brani partner koji je morao vratiti ustupitelju ono to je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moi e zahtijevati svoj nuni dio poslije smrti ustupitelja, ako nijeiskljuen iz naslijea, niti je nedostojan naslijediti ustupitelja, niti se odrekao naslijea.

(2) Pri izraunavanju njegovog nunog dijela dijelovi imovine koju je ostavitelj za ivota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima ili branom partneru smatrat e se kaopoklon.

C. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU

Pojam

lan 146.

(1) Ugovorom o doivotnom izdravanju obavezuje se primatelj izdravanja da prenese na davatelja izdravanja vlasnitvo na odreenim stvarima ili kojim drugim pravima, a ovaj se obavezuje, kao naknadu za to, da ga izdrava i brine se o njemu do kraja njegovog ivota i da ga poslije smrti sahrani.

(2) Ako nije drukije ugovoreno, obaveza izdravanja obuhvata davanje stana i hrane u domainstvu izdravatelja ili na nekom drugom mjestu odreenom ugovorom, kao i zadovoljavanje drugih potreba primatelja izdravanja i pruanja potrebne njege u bolesti.

(3) Prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja ugovorom moe biti odgoen do smrti primatelja izdravanja.

(4) Doivotno izdravanje moe biti ugovoreno i u korist tree osobe.

(5) Ovaj ugovor mogu zakljuiti i osobe koje su po zakonu obavezne meusobno se izdravati.

(6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o doivotnom izdravanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja izdravanja.

Forma

lan 147.

(1) Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti zakljuen u formi notarski obraene isprave.

(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim posljedicama ugovora o doivotnom izdravanju i u ispravi naznai da je tako postupljeno.

Osiguranje prava primatelja i davatelja izdravanja

lan 148.

(1) Ugovoreno ogranienje otuenja ili optereenja do smrti primatelja izdravanja moe biti upisano u zemljinu knjigu.

(2) Ako je prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja odgoen do smrti primatelja izdravanja, davatelj izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u zemljinu knjigu.

Odgovornost davatelja izdravanja za dugove primatelja izdravanja

lan 149.

Davalac izdravanja ne odgovara za dugove primatelja izdravanja, ali se moe ugovoriti da e odreenim povjeriteljima odgovarati za njegove postojee dugove.

Doivotno izdravanje u korist vie osoba

lan 150.

(1) Kada je doivotno izdravanje ugovoreno za vie osoba, svaka od njih ima zasebno pravo na odreena davanja i injenja.

(2) Smru neke od tih osoba njegovo pravo na odreena davanja i injenja gasi se i ne prelazi na ostale osobe, izuzev ako je drukije ugovoreno.

Neprenosivost prava

lan 151.

Potraivanja primatelja izdravanja prema davatelju izdravanja ne mogu se prenositi na drugog.

Raskid ugovora o doivotnom izdravanju

lan 152.

(1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom izdravanju i nakon to je poelo njegovo izvravanje.

(2) Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovaratelji ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe traiti od suda raskid ugovora.

(3) Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana ne izvrava svoje obaveze.

(4) U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da od druge strane trai naknadu koja joj pripada po opim pravilima imovinskog prava.

Uticaj promijenjenih prilika

lan 153.

(1) Ako su se poslije zakljuenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno oteano, sud e na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodei rauna o svim okolnostima.

(2) Sud moe pravo primatelja izdravanja preinaiti u doivotnu rentu, ako to odgovara jednoj i drugoj strani.

Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju

lan 154.

(1) U sluaju smrti davatelja izdravanja njegove obaveze prelaze na njegovog branog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.

(2) Ako oni ne pristanu na produenje ugovora o doivotnom izdravanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo traiti naknadu za prije dato izdravanje.

(3) Ako brani partner i potomci davatelja izdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obaveze, oni imaju pravo traiti naknadu od primatelja izdravanja.

(4) Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui pri tome u obzir materijalne prilike primatelja izdravanja i osoba koje su bile ovlatene za produenje ugovora o doivotnom izdravanju.

V. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE

A. OTVARANJE NASLIJEA

Smrt i proglaenje osobe umrlom

lan 155.

Smru osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isto djelovanje ima i proglaenje osobe umrlom.

Otvaranje naslijea osobe proglaene umrlom i poetak toka rokova

lan 156.

(1) Kao dan otvaranja naslijea osobe koja je proglaena umrlom smatra se dan kad je rjeenje o proglaenju te osobe umrlom postalo pravomono, ako u samom rjeenju nije kao dan smrti odreen neki drugi dan.

(2) Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranja naslijea, poinju tei u sluaju proglaenja osobe umrlom tek od dana kad je rjeenje o tome postalo pravomono.

Sposobnost za nasljeivanje

lan 157.

(1) Nasljednik moe biti samo osoba koja je iva u trenutku otvaranja naslijea.

(2) Dijete ve zaeto u trenutku otvaranja naslijea smatra se kao roeno, ako se rodi ivo.

(3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko posebnim propisima nije drukije odreeno.

(4) Ako su dvije ili vie osoba izgubile ivot u istom dogaaju, smatrat e se da ni jedna od njih nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokae suprotno.

Nedostojnost za nasljeivanje

lan 158.

Nedostojan je naslijediti, kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta i ugovora o nasljeivanju, kao i dobiti bilo ta na osnovu testamenta ili ugovora o nasljeivanju:

1) ko je s umiljajem liio ili pokuao liiti ivota ostavitelja,

2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavitelja da saini ili opozove testament, odnosno ugovor o nasljeivanju, ili neku odredbu testamenta, odnosno ugovora o nasljeivanju, ili ga je sprijeio da to uini,

3) ko je unitio ili sakrio ostaviteljev testament ili ugovor o nasljeivanju u namjeri da sprijei ostvarenje posljednje ostaviteljeve volje, kao i onaj ko je falsifikovao testament ili ugovor o ostaviteljevom nasljeivanju,

4) ko se tee ogrijeio o obavezu izdravanja prema ostavitelju prema kojem je imao zakonsku obavezu izdravanja, kao i onaj ko nije htio pruiti ostavitelju nunu pomo koju mu je mogao pruiti bez opasnosti po vlastiti ivot, ili ga je ostavio bez pomoi u prilikama koje su opasne po ivot ili zdravlje,

5) ko je krivinim djelom sa umiljajem doveo ostavitelja u stanje stalne nesposobnosti zasainjavanje testamenta ili ugovora o nasljeivanju, ili je krivinim djelom s umiljajem stekao povoljniji nasljednopravni poloaj.

lan 159.

(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni nasljeuju kao da je on umro prije ostavitelja.

(2) Nedostojnost prestaje oprotajem ostavitelja u formi propisanoj za punovanost testamenta, odnosno ugovora o nasljeivanju.

(3) Postojanje nedostojnosti sud utvruje po slubenoj dunosti osim u sluaju iz lana 158. taka 4. ovog zakona.

Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati

lan 160.

(1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud e oglasom objavljenim u "Slubenim novinama Federacije BiH" pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu.

(2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi ni jedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina prela u vlasnitvo opine, odnosno grada odreenih ovim zakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku deset godina od predaje ostavine ne liava prava da mu se preda ostavina ili dio koji mu pripada.

Staratelj ostavine

lan 161.

(1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, kao i u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e postaviti privremenog staratelja ostavine koji je ovlaten da u imenasljednika podnosi tubu, naplauje potraivanja i isplauje dugove i uope zastupa nasljednike.

(2) Sud je ovlaten, kada je to potrebno, odrediti posebna prava i dunosti staratelja ostavine.

(3) alba protiv rjeenja o postavljenju privremenog staratelja ne odgaa njegovu provedbu.

(4) O postavljanju privremenog staratelja sud e obavijestiti organ starateljstva koji moe postaviti drugog staratelja.

(5) U pogledu polaganja rauna i nagrade privremenom staratelju primjenjuju se odredbe propisane za izvritelja testamenta.

B. STICANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLIJEA

Prelazak ostavine na nasljednike

lan 162.

Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.

Odricanje od naslijea

lan 163.

(1) Nasljednik se moe odrei od naslijea izjavom u formi notarski obraene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donoenja prvostepene odluke.

(2) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao od naslijea ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje ime.

(3) Ako su potomci maloljetni, za ovo odricanje nije potrebno odobrenje starateljskog organa.

(4) Nasljednik koji se odrekao od naslijea samo u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.

(5) Ako se odreknu od naslijea svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavitelja pripadaju najbliem nasljednom redu, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog reda. Za sluaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici prvog nasljednog reda brani drug ostaje u prvom nasljednom redu.

lan 164.

(1) Ako je nasljednik umro prije okonanja rasprave ostavine, a nije se odrekao od naslijea, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.

(2) Isto vrijedi i u sluaju kad je nasljednik umro nakon okonanja ostavinske rasprave, a prije donoenja prvostepene odluke.

Nemogunost odricanja od naslijea

lan 165.

(1) Ne moe se odrei od naslijea nasljednik koji je raspolagao cijelom ostavinom ili jednim njenim dijelom.

(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja ostavine, kao i mjere tekue uprave ne liavaju ga prava da se odrekne od naslijea.

Sadraj izjave o odricanju od naslijea

lan 166.

(1) Odricanje od naslijea ne moe biti djelomino ni pod uvjetom.

(2) Odricanje od naslijea ne odnosi se na naknadno pronaenu imovinu.

(3) Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od naslijea. Ovakvo odricanje se smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela.

Odricanje od naslijea koje nije otvoreno

lan 167.

(1) Odricanje od naslijea koje nije otvoreno nema nikakvo pravno djelovanje.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se ugovorom s pretkom odrei od naslijea koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. Isto vrijedi i za sluaj kad se brani partner odrie od naslijea koje bi mu kao branom partneru pripalo nakon smrti njegovog branog partnera.

(3) Za punovanost ovog ugovora potrebno je da bude sastavljen u formi notarski obraene isprave.

(4) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije to drugo odreeno.

Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju naslijea i njezino ponitenje

lan 168.

(1) Izjava o odricanju od naslijea ili o primanju naslijea ne moe se opozvati.(2) Nasljednik moe izjavu iz stava 1. ovog lana pobijati po opim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.

Prirataj

lan 169.

Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao od naslijea pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera zavjetateljeva.

lan 170.

Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao od naslijea samo u svoje ime, nasljeuje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavitelja.

Zastara prava na zahtjev za predaju ostavine

lan 171.

(1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine, a najdue za deset godina raunajui za zakonskog nasljednika i nasljednika po ugovoru o nasljeivanju od ostaviteljeve smrti, a za testamentarnog nasljednika od proglaenja testamenta.

(2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina.C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJEVE

Obim odgovornosti nasljednika

lan 172.

(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeene imovine.

(2) Nasljednik koji se odrekao od naslijea ne odgovara za ostaviteljeve dugove.

(3) Kada ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira na to da li je izvrena dioba nasljedstva.

(4) Meu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom ili ugovorom o nasljeivanju nije drukije odreeno.

Odvajanje ostavine

lan 173.

(1) Ostaviteljevi povjeritelji mogu zahtijevati u roku tri mjeseca od otvaranja naslijea da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako uine vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoja potraivanja.

(2) U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njegovi povjeritelji mogu iz njih naplatiti dok se ne naplate povjerioci koji su traili odvajanje.

(3) Ostaviteljevi povjeritelji koji su traili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava ostavine.

(4) Odvojenoj ostavini sud moe postaviti staratelja.

(5) Na zahtjev ostaviteljevih povjeritelja sud moe odrediti uvanje odvojene ostavine. Trokove povjeravanja ostavine na uvanje duni su snositi povjeritelji koji su to zahtijevali.

(6) Ako povjeritelj koji je zahtijevao odvajanje nema izvrnu ispravu ili ako ve prije nije pokrenuo postupak radi ostvarenja svog potraivanja, duan je pokrenuti postupak radi ostvarenja potraivanja u roku koji mu odredi sud rjeenjem o odvajanju ostavine. Ako povjeritelj ne pokrene postupak na koji je upuen u roku koji mu je odreen, sud e po slubenoj dunosti svoje rjeenje o odvajanju ostavine staviti van snage.

(7) O zahtjevu povjeritelja sud odluuje rjeenjem u ostavinskom postupku. alba protiv tog rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.

D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIKA ZAJEDNICAPravo na diobu

lan 174.

(1) Diobu nasljedstva moe zahtijevati svaki nasljednik.

(2) Pravo na diobu nasljedstva ne moe zastarjeti.

(3) Nitavan je ugovor kojim se nasljednik trajno odrie prava da trai diobu kao i odredba u testamentu kojom se dioba trajno zabranjuje ili ograniava.

(4) Dioba se provodi uz odgovarajuu primjenu pravila o diobi suvlasnitva i uincima diobe, ako ugovorom o nasljeivanju, testamentom ili ovim zakonom nije ta drugo odreeno.

Nasljednika zajednica

lan 175.

(1) Do utvrenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim naljednicima, sunasljednici upravljaju i raspolau svim to ini nasljedstvo po pravilima po kojima zajedniki vlasnici upravljaju i raspolau stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju testamenta ili staratelju ostavine.

(2) Poto bude utvreno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe sunasljednici upravljaju i raspolau svime to je do tada bilo zajedniko po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolau stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju testamenta ili staratelju ostavine.

(3) Ako nema izvritelja testamenta, a nasljednici se ne sloe o upravljanju nasljedstvom, sud e, na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji e u njihovo ime upravljati nasljedstvom, ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljedstva kojim e on upravljati. Za upravitelja sud moe postaviti i nekog od nasljednika.

(4) Upravitelj moe sa odobrenjem suda raspolagati stvarima iz ostavine ako je za to ovlaten testamentom ili ako je to potrebno radi isplate trokova ili otklanjanja tete na nasljedstvu.

Pravo nasljednog dijela prije diobe

lan 176.

(1) Nasljednik moe prije diobe ili prije pravomonosti rjeenja o nasljeivanju prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomino, samo na sunasljednike.

(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski obraen.

(3) Ugovor nasljednika sa osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo da po izvrenoj diobi preda svoj dio saugovoratelja, odnosno po pravomonosti rjeenja o nasljeivanju prenese svoj dio na saugovoraa.

Pravo nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviteljem

lan 177.

(1) Na zahtjev nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviteljem sud moe, kada to iziskuje opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Rjeenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu je izvrna isprava.

(2) Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora uiniti vjerovatnom opravdanu potrebu iz stava 1. ovog lana kada se radi o nasljeivanju poljoprivrednog zemljita i stvari koje slue obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

(3) Za tako odreeni iznos osobe iz stava 1. ovog lana imaju, radi osiguranja iznosa koji im je duan platiti do isplate, zakonsko zalono pravo na dijelovima ostavine dodijeljenim nasljedniku.

(4) Ako isplata ne bude izvrena u roku, ostali nasljednici imaju pravo traiti naplatu svog potraivanja ili predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.

Dioba predmeta domainstva

lan 178.

(1) Predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio sa ostaviteljem u istom domainstvu, a koji nije njegov potomak ni njegov brani partner, ostavit e se na njegov zahtjev tom nasljedniku, a njihova vrijednost e se uraunati u dio tog nasljednika.

(2) Ukoliko vrijednost predmeta premauje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kojem su ti predmeti ostavljeni isplatit e ovu razliku nasljednicima u novcu.

Obaveza zatite meu nasljednicima poslije diobe

lan 179.

(1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neka trea osoba, pozivajui se na neko pravo zasnovano prije diobe, oduzela stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio, ili inae smanjila njegovo pravo.

(2) Oni jame isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. Nasljednici jame da potraivanje ostavitelja stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da ese moi naplatiti od dunika do iznosa koji mu je ostavljen u dio.

(3) Obaveza jamstva za postojanje i naplativnost potraivanja traje tri godine po zavrenoj diobi, a za potraivanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti obaveze.

(4) U svim sluajevima jemstva po odredbama st. 1., 2. i 3. ovog lana, svaki nasljednik jami i duguje naknadu srazmjerno svom nasljednom dijelu.

DIO DRUGI

POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA

I. SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA, UVANJE I OPOZIV TESTAMENTA

Nadlenost

lan 180.

(1) Za sastavljanje sudskog testamenta, uvanje testamenta u sudu i za opoziv testamenta pred sudom nadlean je svaki opinski sud.

(2) Poslove u vezi sa sastavljanjem, uzimanjem na uvanje i opozivom testamenta obavlja sudija pojedinac.

Sastavljanje sudskog testamenta

lan 181.

(1) Kada se testament sastavlja u sudu po kazivanju zavjetatelja, sudija e prethodno utvrditi identitet zavjetatelja.

(2) Sudija e zatim sasluati kazivanje zavjetatelja koje e vjerno zabiljeiti u zapisnik, po mogunosti rijeima samog zavjetatelja, pazei pri tom da volja zavjetatelja bude jasno izraena.

(3) U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od uticaja na punovanost testamenta.

(4) Kad je to potrebno, sudija e zavjetatelju objasniti propise koji ograniavaju zavjetatelja u raspolaganju testamentom.

(5) Poto zavjetatelj sam proita zapisnik ili mu sudija proita ako ne zna da ita i zavjetatelj izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno zabiljeena, sudija e sve to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom.

(6) Zapisnik potpisuju, pored sudije, zapisniar, zavjetatelj, svjedoci identiteta i svjedoci testamenta.

(7) Ako zavjetatelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavit e na zapisnik svoj rukoznak.

Utvrivanje identiteta zavjetatelja i svjedoka

lan 182.

(1) Ako sudija ne poznaje zavjetatelja osobno i po imenu, identitet zavjetatelja utvruje se osobnom kartom i ako zavjetatelj nema osobnu kartu, a ni sudija ga osobno i po imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitet posvjedoe dva punoljetna svjedoka.

(2) Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identiteta zavjetatelja, ako ih sudija osobno ne poznaje, utvrdit e se osobnom kartom.

(3) U zapisniku e se navesti nain na koji je utven identitet zavjetatelja i svjedoka identiteta, odnosno svjedoka testamenta.

Testament sastavljen od vie listova

lan 183.

(1) Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vie listova, svi listovi e se proiti jamstvenikom i oba kraja jemstvenika zapeatiti sudskim peatom.

(2) Svaki list zavjetatelj e posebno potpisati, odnosno na njega staviti svoj rukoznak.

(3) Na kraju zapisnika naznait e se od koliko se listova sastoji testament.

uvanje sudskog testamenta i predaja zavjetatelju

lan 184.

(1) Testament sastavljen u sudu zavjetatelj moe ostaviti na uvanje sudu, a moe zahtijevati da mu se preda.

(2) Ako zavjetatelj ostavi sudski testament na uvanje sudu, sudija e narediti da se testament stavi u poseban omot i zapeati, a zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament sastavljen i ostavljen sudu na uvanje.

(3) Testament se u sudu uva odvojeno od ostalih spisa.

(4) Kada zavjetatelj trai da mu se preda sudski testament, sudija e mu predati zapisnik o sastavljanju tog testamenta u posebnom zapisniku koji potpisuje zavjetatelj, utvrdit e se da je testament sastavljen u sudu i predat zavjetatelju.

Sastavljanje testamenta zavjetatelju koji ne zna slubeni jezik ili je nijem

lan 185.

(1) Ako zavjetatelj ne zna slubeni jezik, pozvat e se sudski tuma i jo dva svjedoka, pa e se testament pred njima napisati onako kako ga sudski tuma prevede na slubeni jezik.

(2) Ako je zavjetatelj nijem, pozvat e se sudski tuma i dva svjedoka koji se sa zavjetateljem mogu sporazumjeti.

(3) Zapisnik o sastavljanju testamenta u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana potpisuju i tuma i svjedoci.

Povjeravanje testamenta sudu

lan 186.

(1) Kad se preda na uvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavjetatelj ga predaje lino sudiji, otvorenog ili u zatvorenom omotu.

(2) O predaji testamenta sastavit e se zapisnik u kojem se mora navesti kako je utveen identitet zavjetatelja.

(3) Otvoreni testament stavit e se u poseban omot i zapeatiti, a zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament povjeren na uvanje sudu.

(4) Ako je na uvanje predat otvoren testament sudija e zavjetatelja upozoriti na nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovaan.

Vraanje testamenta zavjetatelju

lan 187.

(1) Testament koji se nalazi na uvanju kod suda vratit e se zavjetatelju na njegov zahtjev.

(2) Testament e se vratiti i zavjetateljevom punomoniku koji ima ovjerenu punomo za taj posao.

(3) O vraanju testamenta sastavit e se zapisnik u kojem e se navesti nain na koji je utvren identitet osobe kojoj se vraa testament.

(4) Ako se testament vraa punomoniku punomo e se priloiti zapisniku i zadrati u sudu.

uvanje isprava o usmenom testamentu

lan 188.

(1) Ako su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadri volju zavjetatelja, sud e prijem ovakvog pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i zapeatiti.

(2) Sud e postupiti po odredbi stava 1. ovog lana i kada svjedoci usmenog testamenta dou u sud da usmeno ponove izjavu zavjetatelja.

(3) Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud e nastojati utvrditi izjavu volje zavjetatelja, a pored toga ispitat e i okolnosti od kojih zavisi punovanost usmenog testamenta.

(4) Isprave o usmenom testamentu uvat e se u sudu odvojeno od ostalih spisa.

Opoziv testamenta pred sudom

lan 189.

(