ZAKON

O NASLJEIVANJU

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 1 od 5. januara 2009, 55/09)

I - OSNOVNE ODREDBE

�lan 1. Ovim zakonom ure�uje se pitanje naslje�ivanja u Republici Srpskoj, krug zakonskih nasljednika, naslje�ivanje po osnovu testamenta, pitanje nasljedno-pravnih ugovora, trenutak prelaska zaostavštine na nasljednike i druga pitanja koja se ti�u prava naslje�ivanja.

Predmet naslje�ivanja

�lan 2. (1) Naslje�uje se zaostavština ostavioca. (2) Zaostavštinu �ine sva naslje�ivanju podobna prava koja su ostaviocu pripadala do trenutka smrti. (3) Zaostavštinu ne �ine predmeti doma�instva manje vrijednosti (poku�stvo, namještaj, posteljina i sli�no) koji služe svakodnevnim potrebama ostavio�evih potomaka, njegovog supružnika i roditelja, ako su sa ostaviocem živjeli u istom doma�instvu, ve� oni postaju zajedni�ka svojina ovih lica. (4) Zaostavštinu ne �ine dobra za koja su ostavio�evu imovinu uve�ali njegovi potomci koji su sa njim živjeli u zajednici i svojim trudom, zaradom ili ina�e mu pomagali u privre�ivanju, ve� ta dobra pripadaju potomku, srazmjerno dijelu za koji je uve�ao ostavio�evu imovinu.

Ravnopravnost u naslje�ivanju

�lan 3. Gra�ani su pod istim uslovima ravnopravni u naslje�ivanju. �lan 4.

Naslje�ivanje vanbra�nih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja (1) Vanbra�no srodstvo izjedna�ava se u pogledu naslje�ivanja sa bra�nim, a srodstvo potpunog usvojenja sa srodstvom po krvi. (2) U slu�aju potpunog usvojenja prestaju me�usobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi.

Osnovi pozivanja na naslje�e

�lan 5. Naslijediti se može na osnovu zakona i na osnovu testamenta.

Raspolaganje testamentom

�lan 6. Zavještalac može testamentom raspolagati svojom imovinom na na�in i u granicama koji su odre�eni u zakonu.

Zaostavština bez nasljednika

�lan 7. Zaostavština bez nasljednika postaje svojina Republike Srpske.

II - NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONA ZAKONSKI NASLJEDNICI Nasljedni redovi

�lan 8. (1) Ako ovim zakonom nije druga�ije odre�eno, na osnovu zakona, umrlog naslje�uju: svi njegovi potomci, njegov supružnik, njegovi roditelji, njegova bra�a i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i njihovi potomci i njegovi

ostali preci. (2) Lica iz stava 1. ovog �lana naslje�uju po nasljednim redovima. (3) Nasljednici bližeg nasljednog reda isklju�uju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog reda. (4) Republika Srpska je posljednji zakonski nasljednik.

Prvi nasljedni red

�lan 9. (1) Zaostavštinu umrlog naslje�uju prije svih njegova djeca i njegov supružnik. (2) Nasljednici prvog nasljednog reda naslje�uju na jednake dijelove.

Pravo predstavljanja

�lan 10. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavioca naslje�uju njegova djeca, unu�ad ostavio�eva, na jednake dijelove, a ako je neko od unu�adi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavio�eve naslje�uju njegova djeca, praunu�ad ostavio�eva, na jednake dijelove i tako redom sve dok ima potomaka ostavio�evih.

Drugi nasljedni red

�lan 11. (1) Zaostavštinu umrlog koji nije ostavio potomke naslje�uju njegov supružnik i njegovi roditelji. (2) Roditelji umrlog naslje�uju jednu polovinu zaostavštine na jednake dijelove, a drugu polovinu zaostavštine naslje�uje supružnik umrlog. (3) Ako iza umrlog nije ostao supružnik, roditelji umrlog naslje�uju cijelu zaostavštinu na jednake dijelove.

Bra�a i sestre umrlog i njihovi potomci

�lan 12. (1) Ako je jedan roditelj ostavio�ev umro prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi mu pripao da je nadživio ostavioca naslje�uju njegova djeca (bra�a i sestre ostavio�evi), njegova unu�ad i praunu�ad i njegovi dalji potomci, po pravilima koja važe za slu�aj kada umrlog naslje�uju njegova djeca i ostali potomci. (2) Ako su oba roditelja ostavio�eva umrla prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavioca naslje�uju njihovi potomci, prema odredbama stava 1. ovog �lana. (3) U svim slu�ajevima ostavio�eva bra�a i sestre samo po ocu naslje�uju na jednake dijelove o�ev dio, a ro�ena bra�a i sestre naslje�uju na jednake dijelove sa bra�om i sestrama po ocu, o�ev dio, a sa bra�om i sestrama po majci, maj�in dio.

Naslje�ivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

�lan 13. Ako je jedan roditelj ostavio�ev umro prije ostavioca a nije ostavio nijednog potomka, dio zaostavštine koji bi mu pripao da je ndživio ostavioca naslje�uje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavioca, njegovi potomci naslje�uju ono što bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama �lana 12. ovog zakona.

Naslje�ivanje oba roditelja koja su umrla bez potomstva

�lan 14. Ako su oba roditelja ostavio�eva umrla prije ostavioca, a nisu ostavili nijednog potomka, cijelu zaostavštinu naslje�uje nadživjeli supružnik ostavio�ev.

Tre�i nasljedni red

�lan 15. (1) Zaostavštinu umrlog, koji nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni supružnika naslje�uju njegovi djedovi i babe. (2) Jednu polovinu zaostavštine naslje�uju djed i baba sa o�eve strane, a drugu polovinu djed i baba sa maj�ine strane.

Prava djeda i babe iste loze

�lan 16. (1) Djeda i baba iste loze naslje�uju na jednake djelove. (2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava 1. ovog �lana umro prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi mu pripao da je nadživio ostavioca naslje�uju njegova djeca, po pravilima koja važe za slu�aj kada umrlog naslje�uju njegova djeca. (3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i babe jedne loze i njihove djece važe pravila po kojima naslje�uju roditelji ostavio�evi i njihova djeca.

Naslje�ivanje djeda i babe jedne loze koji su umrli bez djece

�lan 17. Ako su djed i baba jedne loze umrli prije ostavioca a nisu ostavili nijedno dijete, dio zaostavštine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavioca naslje�uju djed i baba druge loze i njihova djeca, kako je odre�eno u prethodnom �lanu.

�etvrti nasljedni red

�lan 18. (1) Ostavio�evi pradjedovi i prababe sa o�eve strane naslje�uju na jednake djelove polovinu zaostavštine, a drugu polovinu na jednake djelove naslje�uju ostavio�evi pradjedovi i prababe sa maj�ine strane. (2) Ako neki od ovih predaka ne može ili ne�e da nasljedi, njegov dio naslje�uje njegov supružnik, ako je predak ostavio�ev. (3) Ako par predaka iste loze ne može ili ne�e da naslijedi, njihov dio naslje�uje drugi par predaka iste loze. (4) Ako pradjedovi i prababe jedne loze ne mogu ili ne�e da naslijede, njihov dio naslje�uju pradjedovi i prababe druge loze.

Ostali nasljedni redovi

�lan 19. Poslije ostavio�evih pradjedova i prababa, zaostavštinu naslje�uju njegovi dalji preci, redom, shodno pravilima po kojima naslje�uju njegovi pradjedovi i prababe.

Republika Srpska kao zakonski nasljednik

�lan 20. (1) Republika Srpska naslje�uje ako ostavilac nema drugih zakonskih nasljednika. (2) Republika Srpska ne može se odre�i naslje�a. (3) Zaostavština koju Republika Srpska nasljedi postaje dio imovine Republike Srpske.

Nepotnuno usvojenje

�lan 21. (1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojiocu ista nasljedna prava kao i usvojio�eva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta prava nisu ograni�ena ili sasvim isklju�ena. (2) U slu�ajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci naslje�uju usvojioca kao njegova djeca, usvojilac naslje�uje usvojenika i njegove potomke. (3) Usvojilac ima na zaostavštinu usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovaraju�i predak usvojenika prema svojim potomcima. (4) Usvojenik i njegovi potomci ne naslje�uju usvojio�eve srodnike, njegovog supružnika, ni druge njegove usvojenike. (5) Srodnici usvojioca i njegov supružnik prilikom nepotpunog usvojenja ne naslje�uju usvojenika ni njegove srodnike. (6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava naslje�ivanja izme�u usvojenika i njegovih srodnika.

�lan 22. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojioca ako je usvojilac podnio zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio osnovan.

Pove�anje nasljednog dijela djece

�lan 23. (1) Kada su djeca koja nemaju nužnih sredstava za život pozvana na naslje�e sa supružnikom ostavio�evim, sud može na njihov zahtjev odlu�iti da naslijede i jedan dio ovog dijela zaostavštine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi supružnik. Sud može odlu�iti da djeca naslijede cijelu zaostavštinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu. (2) Ako neko od djece nema nužnih sredstava za život može zahtijevati pove�anje svog dijela kako prema supružniku tako i prema ostaloj djeci ostavio�evoj. (3) U slu�aju iz st. 1. i 2. ovog �lana sud �e uzeti u obzir sve okolnosti, a naro�ito imovinske prilike i sposobnosti za privre�ivanje svakog djeteta i supružnika, trajanje bra�ne zajednice, kao i vrijednost zaostavštine.

Gubitak prava na naslje�ivanje supružnika

�lan 24. (1) Pravo naslje�ivanja na osnovu zakona izme�u supružnika prestaje razvodom braka ili poništenjem braka. (2) Supružnik nema pravo na naslje�e: a) ako je ostavilac podnio tužbu za razvod braka, a poslije smrti ostavio�eve se utvrdi da je tužba bila osnovana, b) ako njegov brak sa ostaviocem bude oglašen za nepostoje�i ili bude poništen, poslije smrti ostavio�eve, iz uzroka za �ije je postojanje nadživjeli supružnik znao u vrijeme zaklju�enja braka i v) ako je njegova zajednica života sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviocem.

Pove�anje nasljednog dijela supružnika

�lan 25. (1) Kad je supružnik koji nema nužnih sredstava za život pozvan na naslje�e sa nasljednicima prvog ili drugog nasljednog reda sud može na zahtjev supružnika odlu�iti da supružnik naslijedi i jedan dio onog dijela zaostavštine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a može odlu�iti i da supružnik naslijedi cijelu zaostavštinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom, supružnik zapao u oskudicu. (2) U slu�aju iz stava 1. ovog �lana sud �e uzeti u obzir sve okolnosti, a naro�ito imovinske prilike i sposobnosti, za privre�ivanje supružnika, trajanje bra�ne zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privre�ivanje i vrijednost zaostavštine.

Pove�anje nasljednog dijela roditelja

�lan 26. (1) Kad su roditelji koji nemaju nužnih sredstava za život pozvani na naslje�e sa bra�nim drugom ostavio�evim, sud može na njihov zahtjev, odlu�iti da naslje�e i jedan od onog dijela zaostavštine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi supružnik. Sud može odlu�iti da roditelji naslijede cijelu zaostavštinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu. (2) Ako je izme�u roditelja ostavio�evih zajednica života trajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nužnih za život, taj roditelj može zahtijevati pove�anje nasljednog dijela kako prema supružniku tako i prema drugom roditelju ostavio�evom. (3) Ako je jedan roditelj ostavio�ev umro prije ostavioca, nadživjeli roditelj koji nema nužnih sredstava za život može zahtijevati pove�anje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostavio�evog roditelja. (4) U slu�aju iz st. 1. i 2. ovog �lana sud �e uzeti u obzir sve okolnosti, a naro�ito imovinske prilike i sposobnosti za privre�ivanje roditelja, imovinske prilike supružnika, odnosno nasljednika umrlog roditelja i njegovu sposobnost za privre�ivanje i vrijednost zaostavštine.

Naslje�ivanje autorskih imovinskih prava

�lan 27. Autorsko imovinska prava umrlog naslje�uju njegova djeca, njegov supružnik i njegovi roditelji.

�lan 28. (1) Lica iz �lana 27. ovog zakona naslje�uju po nasljednim redovima. (2) Nasljednici bližeg nasljednog reda isklju�uju iz naslje�a lica iz daljeg nasljednog reda.

�lan 29. Ukoliko nema nasljednika iz �lana 27. ovog zakona, autorska imovinska prava postaju svojina Republike Srpske.

Nužni nasljednici

�lan 30. (1) Nužni nasljednici su: djeca umrlog, njegovi usvojenici iz �lana 21. ovog zakona i njegov supružnik. (2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova bra�a i sestre su nužni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. (3) Lica navedena u ovom �lanu su nužni nasljednici kada su po zakonskom redu naslje�ivanja pozvana na naslje�e.

Nužni i raspoloživi dio

�lan 31. (1) Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojom ostavilac ne može raspolagati i koji se naziva nužni dio. (2) Nužni dio nasljednika iz �lana 30. stav 1. iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih nasljednika jednu tre�inu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu naslje�ivanja. (3) Ostatakom zaostavštine može zavještalac raspolagati po svojoj volji i taj dio zaostavštine naziva se raspoloživi dio.

Pravo na nužni dio je nasljedno pravo

�lan 32. Nužnom nasljedniku pripada odre�eni dio svake stvari i prava koji sa�injavaju zaostavštinu, ali ostavilac može odrediti da nužni nasljednik primi svoj dio i u odre�enim stvarima, pravima ili u novcu.

Utvr�ivanje vrijednosti zaostavštine

�lan 33. (1) Vrijednost zaostavštine na osnovu koje se izra�unava nužni dio utvr�uje se na sljede�i na�in: a) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti, ra�unaju�i tu i sve ono �ime je raspolagao testamentom, kao i sva njegova potraživanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraživanja koja su o�igledno nenaplativa, b) od utvr�ene vrijednosti dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti odbijaju se troškovi sahrane ostavioca, iznos troškova popisa i procjene zaostavštine i iznos dugova ostavioca i v) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavilac u�inio ma na koji na�in nekom zakonskom nasljedniku, pa i poklona u�injenih nasljednicima koji se odri�u naslje�a, kao i onih poklona za koje je ostavilac naredio da se ne ura�unavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona za koje je ostavilac u posljednjoj godini svog života u�inio drugim licima koja nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobi�ajenih poklona. (2) Pri utvr�ivanju vrijednosti zaostavštine ne uzimaju se u obzir vrijednosti poklona u�injenih organima vlasti, udruženjima gra�ana, humanitarnim organizacijama, kao ni pokloni u�injeni za opštekorisne svrhe i pokloni koji se na osnovu ovog zakona ne ura�unavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Poklon i odre�ivanje njegove vrijednosti

�lan 34. Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oproštaj duga ono što je ostavilac za vrijeme svog života dao nasljedniku na ime nasljednog dijela ili radi osnivanja ili proširenja doma�instva ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade.

Vrijeme utvr�ivanja vrijednosti poklonjene stvari

�lan 35. Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavio�eve, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon u�injen.

Poklon u vidu osiguranja

�lan 36. Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca kao vrijednost poklona uze�e se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija ve�i od osigurane sume, kao vrijednost poklona uze�e se iznos osigurane sume.

Izdvajanje imovine u korist potomaka koji su privre�ivali sa ostaviocem

�lan 37. (1) Potomci i usvojenici ostavio�evi iz �lana 21. stav 2. ovog zakona koji su živjeli u zajednici sa ostaviocem i svojim radom, zaradom ili mu na drugi na�in pomogli u privre�ivanju, imaju pravo zahtijevati da im se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u pove�anju vrijednosti ostavio�eve imovine. (2) Tako izdvojeni dio ne spada u zaostavštinu i ne uzima se u obzir pri izra�unavanju nužnog dijela, niti se ura�unava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Izdvajanje predmeta doma�instva

�lan 38. (1) Nadživjelom supružniku i potomcima ostavio�evim koji su živjeli sa ostaviocem u istom doma�instvu pripadaju predmeti doma�instva koji služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao što su poku�stvo, namještaj, posteljina i sli�no, ali ne i ako su ovi predmeti znatnije vrijednosti. (2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izra�unavanju nužnog dijela, niti se ura�unavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Smanjenje raspolaganja testamentom i vra�anje poklona zbog povrede nužnog dijela

�lan 39. (1) Kada je povrije�en nužni dio, raspolaganja testamentom �e se smanjiti, a pokloni �e se vratiti ukoliko je potrebno da bi namirio nužni dio. (2) Nužni dio je povrije�en kada ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i poklonom premaši raspoloživi dio. (3) Pri utvr�ivanju ukupne vrijednosti testamentarnih raspolaganja i poklona uzimaju se u ra�un i oni pokloni i raspolaganja testamentom za koja je ostavilac naredio da se ne ura�unavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio. (4) Od poklona i testamentarnih raspolaganja koja se ura�unavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u ra�un pri utvr�ivanju ukupne vrijednosti testamentarnih raspolaganja i poklona samo onoliko za koliko oni premašuju njegov nužni dio.

Red smanjenja i vra�anja

�lan 40. Kad je povrije�en nužni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ukoliko nužni dio time ne bi bio namiren, vra�aju se pokloni.

Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom i privilegovani legat

�lan 41. (1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i bez obzira da li se nalaze u jednom ili više testamenata, ako iz testamenta ne proizlazi nešto drugo. (2) Ako je zavještalac ostavio više legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj �e se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostiže da se namiri nužni dio.

Srazmjerno smanjenje legata naloženih testamentarnom nasljedniku ili legataru

�lan 42. (1) Testamentarni nasljednik �iji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nužni dio, može tražiti srazmjerno smanjenje legata koje treba da isplati, ako iz testamenta ne proizlazi nešto drugo. (2) Isto važi i za legatara kome je zavještalac naložio da iz svog legata nešto isplati.

Red vra�anja poklona

�lan 43. (1) Vra�anje poklona vrši se po�ev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto redu kojima su pokloni u�injeni. (2) Pokloni u�injeni istovremeno vra�aju se srazmjerno.

Položaj poklonoprimca koji vra�a poklon

�lan 44. U pogledu poklonjene stvari koju je dužan da vrati, poklonoprimac se smatra kao savjesni držalac do dana kada je saznao za zahtjev za vra�anje poklona.

Ko može tražiti smanjenje raspolaganja tesatamentom i vra�anje poklona

�lan 45. Smanjenje raspolaganja testamentom i vra�anja poklona kojim je povrije�en nužni dio mogu tražiti samo nužni nasljednici.

Zastarjelost prava na traženje smanjenja testamentarnog raspolaganja i vra�anje poklona

�lan 46. Smanjenje raspolaganja testamentom može se tražiti u roku od tri godine od proglašenja testamenta, a vra�anje poklona u roku od tri godine od smrti ostavio�eve, odnosno od dana kada je rješenje o njegovom proglašenju za umrlog, odnosno rješenje kojim se utvr�uje njegova smrt postalo pravosnažno.

Isklju�enje nužnih nasljednika

�lan 47. (1) Zavještalac može isklju�iti iz naslje�a nasljednika koji ima pravo na nužni dio ako se povredom neke zakonske ili moralne obaveze teže ogriješio prema ostaviocu (ako se uvredljivo ili grubo odnosio prema zavještaocu, ako je umišljajno u�inio krivi�no djelo prema zavještaocu, njegovom djetetu, usvojeniku, supružniku ili roditelju, ako se odao neradu i nepoštenom životu). (2) Isklju�enje iz naslje�a može biti potpuno ili djelimi�no.

Uslovi za punovažnost isklju�enja

�lan 48. (1) Zavještalac koji želi da isklju�i nasljednika mora to da izrazi u testamentu na nesumnjiv na�in, a korisno je da navede i osnov za isklju�enje. (2) Osnov za isklju�enje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta. (3) U slu�aju spora o osnovanosti isklju�enja dužnost dokazivanja da je isklju�enje osnovano je na onome ko se na isklju�enje poziva.

Posljedice isklju�enja

�lan 49. Isklju�enjem nasljednik gubi nasljedno pravo u obimu u kome je isklju�en, a pravo ostalih lica koja mogu naslijediti ostavioca odre�uju se kao da je isklju�eni umro prije ostavioca.

Lišenje nužnog dijela u korist potomaka

�lan 50. (1) Ako je potomak koji je imao pravo na nužni dio prezadužen ili je rasipnik, zavještalac ga može lišiti u cjelini ili djelimi�no njegovog nužnog dijela u korist njegovih maloljetnih ili punoljetnih potomaka koji su nesposobni za privre�ivanje. (2) Ovo lišenje ostaje punovažno samo ako u trenutku otvaranja naslije�a lišeni ima maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za privre�ivanje.

Ura�unavanje poklona zakonskom nasljedniku

�lan 51. (1) Svakom zakonskom nasljedniku ura�unava se u nasljedni dio sve što je ma na koji na�in dobio na poklon od ostavioca. (2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari sve do smrti ostavio�eve ne ura�unavaju se. (3) Poklon se ne ura�unava ako je ostavilac izjavio u vrijeme poklona ili kasnije ili u testamentu da se poklon ne�e ura�unati u nasljedni dio ili se iz okolnosti može zaklju�iti da je to bila volja ostavio�eva. Pri tome ostaju u važnosti odredbe o nužnom dijelu.

Ura�unavanje legata zakonskim nasljednicima

�lan 52. Legat ostavljen zakonskom nasljedniku ura�unava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta proizlazi da je zavještalac htio da nasljednik dobije legat pored svog dijela.

Ura�unavanje poklona i legata

�lan 53. (1) Ura�unavanje poklona i legata vrši se na takav na�in što ostali nasljednici dobijaju iz zaostavštine odgovaraju�u vrijednost, nasljednik kome se vrši ura�unavanje poklona i legata nije dužan da im vrati nešto od onoga što je dobio. (2) U slu�aju iz stava 1. ovog �lana ostaju u važnosti odredbe o nužnom dijelu.

Pravo nasljednika kome se poklon ili legat ne ura�unava

�lan 54. Kada prema volji ostavio�evoj poklon ili legat ne treba da se ura�unava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadržava poklon, odnosno legat i u�estvuje sa ostalim nasljednicima u diobi zaostavštine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo. Kad ima nužnih nasljednika, a prema volji ostavio�evoj poklon ili legat ne treba da se ura�una nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik �e mo�i da zadrži poklon, odnosno legat u granicama raspoloživog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao naslje�a

�lan 55. Nasljednik koji se odrekao naslje�a zadržava poklon u granicama raspoloživog dijela. On ima pravo da zahtijeva ispunjenje legata samo u granicama raspoloživog dijela.

Pravo vra�anja poklona

�lan 56. Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati zaostavštini. U tom slu�aju ne�e mu se njena vrijednost ura�unati u nasljedni dio, a u pogledu troškova koje je u�inio za stvar i u pogledu ošte�enja koja je pretrpjela, smatra�e se za savjesnog držaoca, ukoliko se ne dokaže njegova nesavjesnost.

Odre�ivanje vrijednosti poklona pri ura�unavanju

�lan 57. Pri ura�unavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavio�eve, a prema njenom stanju u vrijeme poklona.

Poklon u vidu osiguranja

�lan 58. Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uze�e se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija ve�i od osigurane sume kao vrijednost poklona uze�e se iznos osigurane sume.

Troškovi izdržavanja nasljednika

�lan 59. (1) Ono što je potrošeno na izdržavanje nasljednika i njegovo obavezno školovanje ne�e se ura�unavati u njegov nasljedni dio. (2) Da li �e se izdaci koje je ostavilac u�inio za dalje školovanje nasljednika ura�unati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odlu�i�e sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimaju�i u obzir naro�itu vrijednost zaostavštine i troškova školovanja i osposobljavanja za samostalan život ostalih nasljednika.

Uobi�ajeni manji pokloni

�lan 60. Uobi�ajeni manji pokloni ne ura�unavaju se u nasljedni dio.

�lan 61. (1) Pokloni u�injeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na naslje�e usljed smrti tog lica ili usljed njegovog odricanja od naslje�a, ura�unavaju se i u nasljedni dio. (2) Pokloni u�injeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na naslje�e zbog nedostojnosti tog lica, ili zbog njegovog isklju�enja iz naslje�a ili zbog lišenja nužnog dijela, ne ura�unavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Ura�unavanje nasljednikovog duga ostaviocu

�lan 62. Nasljedniku se ura�unava u njegov dio ono što je dugovao ostaviocu.

Zahtjev za ura�unavanje

�lan 63. Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika ura�unaju pokloni i legati, mogu podnositi samo njegovi sanasljednici.

III - NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA Sposobnost za sa�injavanje testamenta

�lan 64. (1) Testament može sa�initi svako lice sposobno za rasu�ivanje koje je navršilo 15 godina života. (2) Testament je ništav ako u vrijeme njegovog sa�injavanja zavještalac nije imao 15 godina života ili ako nije bio sposoban za rasu�ivanje. (3) Gubitak sposobnosti za rasu�ivanje koji bi nastupio pošto je testament sa�injen ne uti�e na njegovu punovažnost.

Ništavost testamenta

�lan 65. (1) Ništav je testament ako je zavještalac bio nesposoban za rasu�ivanje, nije imao 15 godina, bio natjeran prijetnjom ili prinudom da ga sa�ini ili se odlu�io da ga sa�ini usljed toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi. (2) Prijetnja, prinuda ili prevara povla�i ništavost testamenta i kad poti�e od tre�eg lica. (3) Raspolaganja testamentom su ništava i kada postoji zabluda o �injenicama koje su pobudile zavještaoca da u�ini ta raspolaganja. (4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare ili u zabludi, ništave su samo te odredbe.

�lan 66. (1) Poništenje testamenta iz razloga utvr�enih odredbama �lana 65. ovog zakona može tražiti samo lice koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je doznalo za postojanje uzroka ništavosti, a najdalje za deset godina od proglašenja testamenta. (2) Poništenje testamenta prema nesavjesnom licu može se tražiti za 20 godina od proglašenja testamenta.

Forma testamenta kao uslov za njegovu punovažnost

�lan 67. Punovažan je onaj testament koji je sa�injen u obliku utvr�enom u zakonu i pod uslovima predvi�enim u zakonu.

Svojeru�ni testament

�lan 68. (1) Testament je punovažan ako ga je zavještalac napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. (2) Za punovažnost svojeru�nog testamenta nužno je da je u njemu nazna�en datum kada je sa�injen.

Pisani testament pred svjedocima

�lan 69. Zavještalac koji zna da �ita i piše može sa�initi testament na taj na�in što �e ispravu koju mu je neko drugi sastavio svoJeru�no potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljuju�i pred njima da je to njegov testament.

Sudski testament

�lan 70. Testament može zavještaocu sa�initi po njegovom kazivanju sudija nadležnog suda koji �e prethodno utvrditi identitet zavještaoca. Pošto zavještalac ovakav testament pro�ita i potpiše, sudija �e potvrditi na samom testamentu da ga je zavještalac u njegovom prisustvu pro�itao i potpisao.

Sudski testament ako zavještalac nije u stanju da ga pro�ita

�lan 71. (1) U slu�aju da zavještalac nije u stanju da pro�ita testament koji mu je sa�inio sudija, ovaj �e ga pro�itati zavještaocu u prisustvu dva svjedoka. Zavještalac �e zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega otisak prsta pošto izjavi da je to njegov testament. (2) Svjedoci �e se potpisati na testamentu. (3) Sudija �e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvršene.

Testament sa�injen kod notara

�lan 72. (1) Testament može zavještaocu sa�initi notar. (2) Notar �e testament sa�initi u skladu sa odredbama ovog zakona, koji se odnosi na sudski testament, ako Zakonom o notarima nije druga�ije regulisano.

Predavanje testamenta sudu

�lan 73. Zavještalac može svojeru�ni testament, pisani testament pred svjedocima i sudski testament predati na �uvanje nadležnom sudu u otvorenom ili zatvorenom omotu, o �emu �e sud sastaviti zapisnik, testament staviti u zaseban omot koji �e zape�atiti i �uvati u sudu.

Sa�injavanje pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testameita

�lan 74. (1) Pri sa�injavanju pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci moraju biti punoljetna lica koja nisu lišena poslovne sposobnosti i koja znaju �itati i pisati, a kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kome je testament sa�injen. (2) Ne mogu biti svjedoci pri sa�injavanju pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti testament sa�initi po kazivanju zavještaoca u svojstvu sudije: potomci zavještaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojenici, njegovi srodnici u pobo�noj liniji do �etvrtog stepena zaklju�eno, supružnici svih ovih lica i supružnik zavještaoca.

Raspolaganje u korist sudije, svjedoka i njihovih bližih srodnika

�lan 75. Ništave su odredbe testamenta kojim se ostavlja nešto sudiji koji je testament sa�inio, svjedocima pri njegovom sa�injavanju, kao i precima, potomcima, bra�i i sestrama i supružnicima ovih lica.

Testament sa�injen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inostranstvu

�lan 76. Testament može sa�initi državljanin Republike Srpske u inostranstvu, po odredbama koje važe za sa�injavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji vrši konzularne poslove.

Testament sa�injen na brodu

�lan 77. (1) Na brodu testament može sa�initi zapovjednik broda, po odredbama koje važe za sa�injavanje sudskog testamenta. (2) Testament koji je sa�injen na brodu prestaje da važi 30 dana nakon povratka zavještaoca u Republiku Srpsku.

Testament sa�injen za vrijeme mobilizacije ili rata

�lan 78. (1) Za vrijeme mobilizacije ili rata može, po odredbama koje važe za sa�injavanje sudskog testamenta, sa�initi testament licu na vojnoj dužnosti komandir �ete ili drugi starješina njegovog ili višeg ranga ili drugo lice u prisustvu kojeg od ovih starješina, kao i svaki starješina odvojenog odreda. (2) Ovako sa�injen testament prestaje da važi po isteku 60 dana po završetku rata, a ako je zavještalac ranije ili kasnije demobilisan po isteku 30 dana od demobilisanja.

Usmeni testament

�lan 79. (1) Zavještalac može izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred tri svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nije u mogu�nosti da sa�ini pisani testament. (2) Usmeni testament prestaje da važi po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika iz stava 1. ovog �lana.

Svjedoci pri sa�injavanju usmenog testamenta

�lan 80. Pri sa�injavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo lica koja mogu biti svjedoci pri sa�injavanju sudskog testamenta, ali ne moraju znati �itati i pisati.

Dužnost svjedoka usmenog testamenta

�lan 81. (1) Svjedoci pred kojima je zavještalac usmeno izjavio svoju posljednju volju dužni su da bez odga�anja napišu izjavu zavještaoca i da je što prije predaju sudu ili da je usmeno ponove pred sudom iznose�i kada, gdje i u kojim prilikama je zavještalac izjavio svoju posljednju volju. (2) Izvršenje ove dužnosti nije uslov za punovažnost usmenog testamenta.

Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bližih srodnika

�lan 82. Ništave su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja nešto svjedocima pri njegovom sa�injavanju, njihovim supružnicima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobo�noj liniji do �etvrtog stepena srodstva zaklju�eno i supružnicima svih ovih lica.

Me�unarodni testament

�lan 83. (1) Me�unarodni testament (u daljem tekstu: testament) je punovažan u pogledu oblika, bez obzira na mjesto gdje je napravljen, gdje se nalaze dobra, državljanstvo, prebivalište ili boravište zavještaoca, ako je napravljen u obliku testamenta, saglasno odredbama �l. 83. do 86. ovog zakona. (2) Ništavost testamenta iz stava 1. ovog �lana ne uti�e na njegovu eventualnu punovažnost u pogledu oblika kao testamenta druge vrste.

�lan 84. Ovaj zakon ne primjenjuje se na oblike testamentarnih odredbi koje su u istom pismenu sa�inila dva ili više lica.

Oblik me�unarodnog testamenta

�lan 85. (1) Testament mora biti napravljen u pisanom obliku. (2) Zavještalac ne mora svojeru�no napisati testament.

(3) Testament može biti napisan na bilo kom jeziku, rukom ili na neki drugi na�in.

�lan 86. (1) U prisustvu dva svjedoka i lica ovlaš�enog za testament, zavještalac izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadržinom. (2) Zavještalac nije dužan da sa sadržinom testamenta upozna svjedoka niti ovlaš�eno lice.

Potpis na me�unarodnom testamentu

�lan 87. (1) U prisustvu svjedoka i ovlaš�enog lica, zavještalac potpisuje testament ili ako ga je prethodno potpisao, priznaje i potvr�uje svoj potpis. (2) Ako zavještalac nije u stanju da potpiše, saopšti�e razlog ovlaš�enom licu koje �e to zabilježiti na testamentu. Osim toga, zakon prema kojem odre�eno lice može ovlastiti zavještaoca da zatraži da ga drugo lice u njegovo ime, potpiše na testamentu. (3) Svjedoci i ovlaš�eno lice u prisustvu zavještaoca stavljaju istovremeno svoje potpise na testament.

�lan 88. (1) Potpisi se moraju staviti na kraju testamenta. (2) Ako se testament sastoji od više listova, svaki list mora da potpiše zavještalac ili ako on nije u stanju da potpiše, drugo lice u njegovo ime ili ako ga nema, ovlaš�eno lice. Svaki list mora biti obilježen brojem.

Datum me�unarodnog testamenta

�lan 89. (1) Datum testamenta je datum pod kojim ga je potpisalo ovlaš�eno lice. (2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju testamenta od ovlaš�enog lica.

Izjava o �uvanju me�unarodnog testamenta

�lan 90. Ako ne postoji obavezan propis o �uvanju testamenta, ovlaš�eno lice, upita�e zavještaoca da li želi dati izjavu u pogledu �uvanja testamenta. U tom slu�aju i na izri�it zahtjev zavještaoca, mjesto gdje on ima namjeru da �uva testament zabilježi�e se u potvrdi.

Potvrda me�unarodnog testamenta

�lan 91. Ovlaš�eno lice priloži�e testamentu potvrdu na obrascu propisanom odgovaraju�om me�unarodnom konvencijom.

�lan 92. Potvrda se sastavlja u dva primjerka, od kojih jedan �uva ovlaš�eno lice, a drugi se predaje zavještaocu.

�lan 93. Osim ako se protivno ne dokaže, potvrda ovlaš�enog lica uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovažnosti pismena kao testamenta u smislu ovog zakona.

�lan 94. Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne uti�e na formalnu punovažnost testamenta napravljenog u skladu sa ovim zakonom.

Opozivanje me�unarodnog testamenta

�lan 95. Testament podliježe redovnim propisima o opozivanju testamenta.

Sastavljanje i �uvanje me�unarodnog testamenta

�lan 96.

(1) Ovlaš�eno lice za sastavljanje testamenta, u smislu ovog zakona je sudija osnovnog suda, notar, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji vrši konzularne poslove i zapovjednik broda. (2) Zavještalac može testament ostaviti na �uvanje kod osnovnog suda. U tom slu�aju sudija �e narediti da se testament stavi u poseban omot i zape�ati.

Svjedoci i tuma�i me�unarodnog testamenta

�lan 97. (1) Pri sa�injavanju testamenta svjedoci mogu biti punoljetna lica koja nisu lišena poslovne sposobnosti i koja razumiju jezik na kome je zavještalac izjavio da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadržinom. (2) Ne mogu biti svjedoci pri sa�injavanju testamenta: potomci zavještaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojenici, njegovi srodnici u pobo�noj liniji do �etvrtog stepena zaklju�no, supružnici svih ovih lica i supružnik zavještaoca. (3) Odredbe iz st. 1. i 2. ovog �lana primjenjuju se i na tuma�e.

Tuma�enje odredaba me�unarodnog testamenta

�lan 98. U vezi sa tuma�enjem i primjenom odredaba ovog zakona, vodi�e se ra�una o njegovom me�unarodnom obilježju i o potrebi njegovog jednoobraznog tuma�enja.

Poništenje testamenta zbog nedostatka oblika

�lan 99. (1) Poništenje testamenta zbog nedostatka oblika može tražiti poslije otvaranja naslje�a samo lice koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je saznalo za testament, a najdalje za deset godina od proglašenja testamenta. (2) Rok od jedne godine ne može po�eti da te�e prije proglašenja testamenta.

Dokazivanje uništenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta

�lan 100. Testament uništen slu�ajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti zavještaoca ili prije njegove smrti ali bez njegovog znanja, proizveš�e dejstva punovažnog testamenta ako zainteresovano lice dokaže da je testament postojao, da je uništen, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sa�injen u obliku propisanom u zakonu i ako dokaže sadržinu onog dijela testamenta na koji se poziva.

Odre�ivanje nasljednika

�lan 101. (1) Zavještalac može testamentom odrediti jednog ili više naljednika. (2) Nasljednik na osnovu testamenta je lice koje je zavještalac odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu ili dio imovine odre�en prema cijeloj imovini. (3) Nasljednikom �e se smatrati i lice kome su testamentom ostavljeni jedna ili više odre�enih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavješta�a bila da mu to lice bude nasljednik.

Supstitucije

�lan 102. (1) Zavještalac može odrediti testamenom lice kome �e pripasti nasljedstvo ako odre�eni nasljednik umre prije njega ili se odrekne naslje�a ili bude nedostojan da naslijedi. (2) Odredbe stava 1. ovog �lana važe i za legat. (3) Zavještalac ne može odrediti nasljednika svom nasljedniku ili legataru.

Ostavljanje legata

�lan 103. Zavještalac može testamentom ostaviti jedan ili više legata.

Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadužbine

�lan 104. (1) Zavještalac može testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio zaostavštine ili cijela zaostavština upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe. (2) Ako je zavještalac naredio osnivanje zadužbine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja, zadužbina nastaje kada se dobije odobrenje nadležnog državnog organa.

Tereti i uslovi

�lan 105. (1) Zavještalac može opteretiti nekom dužnoš�u lice kome ostavlja neku korist iz zaostavštine. (2) Zavještalac može u pojedinim odredbama testamenta postaviti uslove ili rokove. (3) Nemogu�i, nedozvoljeni i nemoralni uslovi i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrje�ni, smatraju se kao da ne postoje.

Odre�enost nasljednika i drugih korisnika

�lan 106. Nasljednici, legatari i druga lica kojima su testamentom ostavljene neke koristi, dovoljno su odre�eni ako testament sadrži podatke na osnovu kojih se može utvrditi ko su oni.

Tuma�enje testamenta

�lan 107. (1) Odredbe testamenta tuma�e se prema pravoj namjeri zavještaoca i u smislu kako bi se ono moglo održati pravovaljanim. (2) U slu�aju sumnje odredbe testamenta tuma�e se tako da se primijeni ono što je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za lica kome je testamentom naložena neka obaveza.

Sadržina legata

�lan 108. (1) Zavještalac može ostaviti testamentom jednu ili više odre�enih stvari ili neko pravo odre�enom licu ili naložiti nasljedniku ili drugom licu kome nešto ostavlja, da iz onoga što je ostavljeno da neku stvar odre�enom licu ili da mu isplati sumu novca ili da ga oslobodi nekog duga li da ga izdržava ili uopšte da u njegovu korist nešto u�ini ili da se uzdrži od ne�ega ili da nešto trpi. (2) Takvim zavještanjem se po pravilu, ne postalja nasljednik. Tako zavještanje naziva se legatom, a lice kome je legatom nešto namijenjeno naziva se legatar.

Obaveze izvršenja legata

�lan 109. (1) Na osnovu izvršenja testamenta legatar ima pravo da traži izvršenje legata od lica kome je testamentom naloženo da legat izvrši. (2) Ako je izvršenje legata naloženo nekolicini lica, svako lice odgovara srazmjerno dijelu zaostavštine koji dobija, osim ako se iz testamenta može zaklju�iti da je zavještalac htio da ova lica za izvršenje legata odgovaraju na drugi na�in. (3) Ako je zavještalac propustio odrediti ko je dužan da izvrši legat, obaveza izvršenja važi na svim zakonskim i testamentarnim nasljednicima, srazmjerno njihovim nasljedni�kim dijelovima.

Isplata povjerilaca prije legata

�lan 110. Povjerioci zavješta�evi imaju pravo da se naplate prije legatara.

Smanjenje legata i tereta

�lan 111. (1) Nasljednik nije dužan da izvrši u cjelini legate �ija vrijednost premašuje vrijednost onog dijela naslje�ene imovine kojim je zavještalac mogao slobodno raspolagati.

(2) Isto važi za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvrši premašuje vrijednost njegovog legata. (3) U tim slu�ajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavještalac nije druga�ije odredio.

Pravo legata kad dužnik legata ne naslijedi

�lan 112. Legatar ima pravo da traži izvršenje legata i kada je lice koje je po testamentu bilo dužno da izvrši legat umrlo prije zavještaoca ili se odreklo naslje�a ili je nedostojno da naslijedi.

Predstavnik prava legatara

�lan 113. (1) Važenje legata prestaje ako legatar umre prije zavještaoca ili se odrekne legata ili je nedostojan. (2) U slu�ajevima iz stava 1. ovog �lana predmet legata ostaje licu koje je bilo dužno da ga izvrši ako iz samog testamenta ne proizlazi kakva druga namjera zavještao�eva.

�lan 114. Važenje legata prestaje i kad je zavještalac otu�io ili potrošio predmet legata ili je taj predmet ina�e prestao da postoji za života zavještao�eva ili je slu�ajno propao poslije njegove smrti.

Odgovornost legatara za dugove

�lan 115. (1) Legatar ne odgovara za dugove zavještao�eve. (2) Izuzetno, zavještalac može narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove ili dio duga, ali samo u granicama vrijednosti legata.

Legat ostavljen povjeriocu

�lan 116. Kad je zavještalac ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvršenja legata traži i izvršenje svoje tražbine, ako iz testamenta ne proizlazi da je namjera zavještao�eva bila druga�ija.

Zastarjevanje prava na izvršenje legata

�lan 117. Pravo na izvršenje legata zastarjeva za godinu dana od dana kada je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaš�en da traži izvršenje legata.

Odre�ivanje izvršioca testamenta

�lan 118. (1) Zavještalac može testamentom odrediti jedno ili više lica za izvršioca testamenta. (2) Izvršilac testamenta može biti svako poslovno sposobno lice. (3) Lice odre�eno za izvršioca testamenta ne mora se primiti te dužnosti.

Dužnost izvršioca testamenta

�lan 119. (1) Ako zavještalac nije nešto drugo htio, dužnost izvršioca testamenta je naro�ito, da se stara o �uvanju zaostavštine, da njome upravlja, da se stara o isplati dugova i legata i uopšte da se stara da testament bude izvršen onako kako je zavještalac htio. (2) Ako ima više izvršilaca testamenta oni vrše zajedno povjerene im dužnosti, osim ako je zavještalac druga�ije odredio.

Polaganje ra�una i nagrada izvršiocu

�lan 120. (1) Izvršilac testamenta dužan je da položi sudu ra�un o svom radu. (2) On ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za svoj trud koja �e mu se isplatiti na teret raspoloživog dijela

zaostavštine, a prema odluci suda.

Opozivanje izvršioca testamenta

�lan 121. Sud može po prijedlogu ili službenoj dužnosti opozvati izvršioca testamenta, ako njegov rad nije u skladu sa voljom zavještaoca ili sa zakonom.

Izri�ito opozivanje testamenta

�lan 122. (1) Zavještalac može uvijek opozvati testament u cjelini ili djelimi�no izjavom datom u bilo kom obliku u kome se po zakonu može sa�initi testament. (2) Zavještalac može opozvati pisani testament i uništenjem pismena.

Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta

�lan 123. (1) Ako se kasnijim testamentom izri�ito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta. (2) Ako je zavještalac uništio kasniji testament, raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokaže da zavještalac to nije htio.

Raspolaganje zavještanom stvari

�lan 124. Svako kasnije raspolaganje zavještaoca odre�enom stvari koju je bio nekom zavještao ima za posljedicu opozivanje zavještanja te stvari.

IV - NASLJEDNO-PRAVNI UGOVORI Ništavost ugovora o naslje�ivanju, budu�em nasljedstvu ili legatu

�lan 125. Ništav je ugovor kojim neko ostavlja svoju zaostavštinu ili njen dio svom saugovara�u ili tre�em licu.

Ništavost ugovora kojim se otu�uje nasljedstvo

�lan 126. (1) Ništav je ugovor kojim neko otu�uje nasljedstvo kome se nada, kao svaki ugovor o nasljedstvu tre�eg lica koje je još u životu. (2) Ništav je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovara� nada iz nasljedstva koje još nije otvoreno.

Ništavost ugovora o sadržini testamenta

�lan 127. Ništav je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament ili je ne unese da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.

Uslovi za punovažnost ustupanja i raspodjele imovine za život

�lan 128. Predak može pravnim poslom me�u živima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima.

Notarska obrada ugovora

�lan 129. (1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba �lana 128. ovog zakona punovažni su samo ako su se s tim saglasila sva djeca i drugi potomci ustupio�evi koji �e po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu zaostavštinu.

(2) Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine mora biti notarski obra�en. (3) Potomak koji nije dao saglasnost može je dati naknadno, u istom obliku. (3) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovažni ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavioca, a nije ostavio svojih potomaka ili se odrekao naslje�a ili je isklju�en iz naslje�a ili je nedostojan.

Predmet ustupanja i raspodjele imovine

�lan 130. (1) Ustupanjem i raspodjelom može biti obuhva�ena samo sadašnja imovina ustupao�eva, cjelokupna ili samo jedan njen dio. (2) Ništava je odredba kojom bi bilo predvi�eno kako �e se raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u zaostavštini ustupio�evoj.

Ustupanje imovine ne ulazi u zaostavštinu

�lan 131. Kad predak koji je za života izvršio ustupanje i raspodjelu svoje imovine umre, njegovu zaostavštinu sa�injava�e samo ona njegova imovina koja nije obuhva�ena ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao.

Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon

�lan 132. (1) Ako se ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao poklon i sa njima �e se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima u�injenim nasljednicima. (2) Na isti na�in postupi�e se i ako se ustupiocu poslije ustupanja i raspodjele izvršenih sporazumom sa svim nasljednicima rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio proglašen za umrlog.

Zadržavanje prava prilikom ustupanja i raspodjele

�lan 133. (1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupalac može za sebe ili za svog supružnika ili za koje drugo lice zadržati pravo plodouživanja na svim ustupljenim stvarima ili na nekim od njih ili ugovoriti doživotnu rentu u naturi ili novcu ili doživotno izdržavanje ili kakvu drugu naknadu. (2) Ako su plodouživanja ili doživotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog supružnika zajedno u slu�aju smrti jednog od njih, plodouživanje ili renta pripada u cjelini preživjelom supružniku do njegove smrti, ako nije šta drugo ugovoreno ili ako druga�ije ne proizlazi iz okolnosti slu�aja.

Prava ustupio�evog supružnika

�lan 134. (1) Ustupilac može ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog supružnika uz njegov pristanak. (2) Ako supružnik ne bude obuhva�en ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno. (3) U tom slu�aju ustupanje i raspodjela ostaju punovažne, samo se prilikom utvr�ivanja vrijednosti zaostavštine radi odre�ivanja nužnog dijela preživjelog supružnika dijeli ostavio�eva imovina koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao poklon.

Dugovi ustupio�evi i pobijanje ustupanja

�lan 135. (1) Potomci izme�u kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije šta drugo odre�eno prilikom ustupanja i raspodjele. (2) Povjerioci ustupio�evi mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uslovima predvi�enim za pobijanje raspolaganja bez naknade.

Obaveze jemstva

�lan 136. Obaveza jemstva koja poslije diobe nastaje za nasljednika nastaje izme�u potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koje im je izvršio njihov predak.

Opozivanje

�lan 137. (1) Ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono što je primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu neblagodarnost prema njemu. Isto pravo ima ustupilac ako potomak ne daje njemu ili kome drugome izdržavanje odre�eno poslom ustupanja i raspodjele ili ako ne isplati dugove ustupio�eve �ija mu je isplata naložena istim poslom. (2) U drugim slu�ajevima neizvršenja tereta odre�enim poslom ustupanja i raspodjele sud �e, vode�i ra�una o važnosti tereta za ustupioca i o ostalim okolnostima slu�aja, odlu�iti da li ustupilac ima pravo da zahtijeva vra�anje date imovine ili samo pravo da traži prinudno vršenje tereta.

Prava potomka poslije opozivanja

�lan 138. (1) Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono što je primio prilikom ustupanja ili raspodjele, mo�i �e da zahtijeva svoj nužni dio poslije smrti ustupioca, ako nije isklju�en iz naslje�a, niti je nedostojan da naslijedi ustupioca, niti se odrekao naslje�a. (2) Pri izra�unavanju njegovog nužnog dijela dijelovi imovine koje je ostavilac za života ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima smatra�e se kao poklon.

Uslovi za punovažnost ugovora o doživotnom izdržavanju

�lan 139. (1) Ugovor kojim se jedan ugovara� obavezuje da izdržava doživotno drugog ugovara�a ili neko tre�e lice, a u kome drugi ugovara� izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen dio u naslje�e nije ugovor o naslje�ivanju. To je ugovor o otu�ivanju uz naknadu cijele ili dijela imovine koja pripada primaocu izdržavanja u vrijeme zaklju�enja ugovora, �ija je predaja davaocu izdržavanja odgo�ena do smrti primaoca izdržavanja (ugovor o doživotnom izdržavanju). (2) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti notarski obra�en. (3) Ovaj ugovor mogu me�usobno zaklju�iti lica koja su po zakonu obavezna da se me�usobno izdržavaju.

Upis prava davaoca izdržavanja

�lan 140. Davalac izdržavanja može svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi.

Odgovornost davaoca izdržavanja za dugove primaoca izdržavanja

�lan 141. Davalac izdržavanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdržavanja za njegove dugove, ali se može ugovoriti da �e odre�enim povjeriocima odgovarati za njegove postoje�e dugove.

Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju

�lan 142. (1) Ugovorene strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom izdržavanju i pošto je po�elo njegovo izvršenje. (2) Ako prema ugovoru o doživotnom izdržavanju ugovara�i žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zaJedni�ki život postane nepodnošljiv, svaka strana može tražiti od suda raskid ugovora. (3) Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne izvršava svoje obaveze. (4) U slu�aju raskida ugovora, svaka strana zadržava pravo da od druge strane traži naknadu koja joj pripada po opštim pravilima imovinskog prava.

Uticaj promijenjenih prilika

�lan 143. (1) Ako su se poslije zaklju�enja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno otežano, sud �e na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vode�i ra�una o svim okolnostima. (2) Sud može pravo primaoca izdržavanja prenijeti u doživotnu nov�anu rentu, ako to odgovara objema stranama.

Poseban slu�aj ništavosti ugovora

�lan 144. Ništav je ugovor u kome je davalac izdržavanja fizi�ko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno djelatnosti stara o primaocu izdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, razli�ite agencije i sli�no), ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Prestanak ugovora o doživotnom izdržavanju

�lan 145. (1) U slu�aju smrti davaoca izdržavanja, njegove obaveze prelaze na njegovog supružnika i njegove potomke koji su pozvani na naslje�e, ako na to pristanu. Ako oni ne pristanu na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo da traže naknadu za ranije dato izdržavanje. Ako supružnik i potomci izdržavaoca nisu u stanju da preuzmu ugovorne obaveze, imaju pravo da traže naknadu od primaoca izdržavanja. (2) Sud �e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimaju�i pri tome u obzir imovinske prilike primaoca izdržavanja i lica koja su bila ovlaš�ena na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju.

V - PRELAZAK ZAOSTAVŠTINE NA NASLJEDNIKE Smrt i proglašenje lica za umrlog

�lan 146. (1) Smr�u lica otvara se njegovo naslje�e. (2) Isto dejstvo ima i proglašenje lica za umrlo.

Otvaranje naslje�a lica proglašenog za umrlog i po�etak toka rokova

�lan 147. (1) Kao dan otvaranja naslje�a lica koje je proglašeno za umrlo smatra se dan kada je rješenje o proglašenju tog lica za umrlo postalo pravosnažno, ako u samom rješenju nije kao dan smrti odre�en neki drugi dan. (2) Rokovi koji po ovom zakonu po�inju te�i od dana otvaranja naslje�a, po�inju da teku u slu�aju proglašenja lica za umrlo tek od dana kad je rješenje o tome postalo pravosnažno.

Sposobnost za naslje�ivanje

�lan 148. (1) Nasljednik može biti samo lice koje je u životu u trenutku otvaranja naslje�a. (2) Dijete ve� za�eto u trenutku otvaranja naslje�a smatra se kao ro�eno ako se rodi živo. (3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti pravna lica ukoliko posebnim propisima nije šta drugo odre�eno.

Nedostojnost za naslje�ivanje

�lan 149. Nedostojan je da naslijedi, na osnovu zakona ali i na osnovu testamenta, kao i da dobije ma šta na osnovu testamenta: a) ko je s umišljajem lišio ili pokušao da liši ostavioca života, b) ako je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavioca da sa�ini ili opozove testament ili neku odredbu testamenta ili ga je sprije�io da to u�ini, v) ko je uništio ili sakrio testament ostavio�ev u namjeri da sprije�i ostvarenje posljednje volje ostavio�eve, kao i onaj ko je falsifikovao testament ostavio�ev, g) ko se teže ogriješio o obavezu izdržavanja prema ostaviocu prema kome je imao zakonsku obavezu izdržavanja, kao i onaj ko nije htio ukazati ostaviocu nužnu pomo�, d) gra�anin koji je pobjegao iz zemlje da bi izbjegao osudu za teže krivi�no dijelo i �) onaj koji je umišljajno doveo ostavioca u stanje stalne nesposobnosti za sa�injavanje testamenta.

�lan 150. (1) Nedostojnost ne smeta potomcima, nedostojnog i oni naslje�uju kao da je on umro prije ostavioca. (2) Nedostojnost prestaje oproštajem ostavioca. (3) Oproštaj se ne može dati ako je nedostojni naljednik pobjegao iz zemlje da bi izbjegao osudu za teže krivi�no dijelo ili izbjegao vojnu obavezu ili je vršio neprijateljsku djelatnost protiv Republike Srpske, pa se do smrti ostavioca ne vrati u zemlju.

(4) Postojanje nedostojnosti sud utvr�uje po službenoj dužnosti osim u slu�aju iz ta�ke g) �lana 149. ovog zakona.

Postupak za zaostavštinu kada su nasljednici nepoznati

�lan 151. (1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud �e oglasom pozvati lica koja polažu pravo na naslje�e da se prijave sudu. (2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi nijedan nasljednik, zaostavština se predaje nadležnoj skupštini opštine, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku od deset godina od predaje zaostavštine ne lišava prava da mu se preda zaostavština ili dio koji mu pripada.

Staralac zaostavštine

�lan 152. (1) Kada su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, kao i u ostalim slu�ajevima kada je to potrebno, sud �e postaviti privremenog staraoca zaostavštine koji je ovlaš�en da u ime nasljednika podnosi tužbu, napla�uje potraživanja i ispla�uje dugove i uopšte da zastupa nasljednike. (2) O postavljanju privremenog staraoca sud �e obavijestiti organ starateljstva koji može postaviti drugog staraoca.

Prelazak zaostavštine na nasljednike

�lan 153. Zaostavština umrlog lica prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.

Odricanje od naslje�a

�lan 154. (1) Nasljednik se može odre�i od naslje�a izjavom kod suda do svršetka rasprave zaostavštine, kojom se dioba zabranjuje ili ograni�ava. (2) Odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao od naslje�a ako nije izri�no izjavio da se odri�e samo u svoje ime. (3) Nasljednik koji se odrekao naslje�a samo u svoje ime, smatra se kao da nikad nije bio nasljednik. (4) Ako se odreknu od naslje�a svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavioca pripadaju najbližem nasljednom redu, na naslje�e se pozivaju nasljednici sljede�eg nasljednog reda.

�lan 155. Ako je nasljednik umro prije svršetka rasprave zaostavštine, a nije se odrekao od naslje�a, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.

Nemogu�nost odricanja od naslje�a

�lan 156. (1) Ne može se odre�i od naslje�a nasljednik koji je raspolagao cijelom ili jednim dijelom zaostavštine. (2) Mjere koje jedan nasljednik preduzme samo radi o�uvanja zaostavštine, kao i mjere teku�e uprave, ne lišavaju ga prava da se odrekne naslje�a.

Sadržina izjave o odricanju od naslje�a

�lan 157. (1) Odricanje od naslje�a ne može biti djelimi�no ni pod uslovima. (2) Odricanje u korist odre�enog nasljednika ne smatra se kao odricanje od naslje�a. Ovakvo odricanje se smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela.

Odricanje od naslje�a koje nije otvoreno

�lan 158. (1) Odricanje od naslje�a koje nije otvoreno nema nikakvog pravnog dejstva. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog �lana, potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima može se sporazumom sa pretkom odre�i od naslje�a koje bi mu pripalo poslije smrti pretka.

(3) Za punovažnost ovog sporazuma potrebno je da bude sastavljen u pisanom obliku i koji je ovjerio sudija. (4) Prilikom ovjere sudija �e pro�itati sporazum i upozoriti pretka i potomka na posljedice sporazuma. (5) Odricanje važi i za potomke onog koji se odrekao, ako sporazumom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije šta drugo odre�eno.

Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju nasljedstva i njen poništaj

�lan 159. (1) Izjava o odricanju od naslje�a ili o primanju naslje�a, ne može se opozvati. (2) Ako se po davanju izjave o odricanju od naslje�a prona�e imovina za koju se u vrijeme davanja izjave nije znalo da pripada zaostavštini, nasljednik koji je dao takvu izjavu može u roku koji mu sud odredi tražiti da mu se prizna pravo nasljedstva na dio koji mu po zakonu pripada na novoprona�enu imovinu. (3) Nasljednik može tražiti poništenje izjave iz stava 1. ovog �lana ako je ona izazvana prinudom ili prijetnjom ili je data usljed prevare ili u zabludi.

Priraštaj

�lan 160. Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao naslje�a pripada ostavio�evim zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera zavješta�eva.

�lan 161. Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao naslje�a samo u svoje ime naslje�uje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavioca.

Nezastarivost prava na zahtijevanje zaostavštine

�lan 162. (1) Pravo nasljednika da zahtjeva zaostavštinu ne zastarjeva. (2) Time se ne dira u pravila o održaju, sticanju od nevlasnika i zastarjelosti potraživanja.

Odgovornost nasljednika za dugove ostavio�eve

�lan 163. (1) Nasljednik odgovara za dugove ostavio�eve do visine vrijednosti naslije�ene imovine. (2) Nasljednik koji se odrekao naslje�a ne odgovara za dugove ostavio�eve. (3) Kad ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavio�eve i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira da li je izvršena dioba nasljedstva. (4) Me�u nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom nije druga�ije odre�eno.

Odvajanje zaostavštine

�lan 164. (1) Povjerioci ostavio�evi mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja naslje�a da se zaostavština odvoji od imovine nasljednika. U tom slu�aju nasljednik ne može raspolagati stvarima i pravima zaostavštine niti se njegovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate povjerioci koji su tražili odvajanje. (2) Povjerioci ostavio�evi koji su tražili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potraživanja samo iz sredstava zaostavštine. (3) Odvojenoj zaostavštini sud može postaviti staraoca.

Dioba nasljedstva

�lan 165. (1) Diobu nasljedstva može zahtijevati svaki nasljednik. (2) Pravo na diobu nasljedstva ne može zastarjeti. (3) Ništav je ugovor kojim se nasljednik odri�e prava da traži diobu kao i odredba u testamentu kojim se dioba zabranjuje ili ograni�ava.

Nasljedni�ka zajednica

�lan 166. (1) Dijelom diobe nasljednici upravljaju i raspolažu nasljedstvom zajedni�ki. (2) Ako nema izvršioca testamenta, a nasljednici se ne slože o upravljanju nasljedstvom, sud �e na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji �e u njihovo ime upravljati nasljedstvom ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljedstva kojim �e on upravljati. (3) Za upravitelja sud može postaviti i nekog od nasljednika. (4) Upravitelj može odobrenjem suda raspolagati stvarima iz zaostavštine ako je za to ovlaš�en testamentom ili ako je to potrebno radi isplate troškova ili otklanjanju štete na nasljedstvo.

Pravo nasljednog dijela prije diobe

�lan 167. (1) Nasljednik može prije diobe ili prije pravosnažnosti rješenja o naslje�ivanju prenijeti svoj nasljedni dio potpuno ili djelimi�no, samo na sunasljednike. (2) Ugovor o prenosu nasljednog dijela mora biti sudski ovjeren. (3) Ugovor nasljednika sa licem koje nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo da po izvršenoj diobi preda svoj dio saugovara�u, odnosno po pravosnažnosti rješenja o naslje�ivanju prenese svoj dio na saugovara�a.

Pravo nasljednika koji je živio ili privre�ivao u zajednici sa ostaviocem

�lan 168. (1) Na zahtjev nasljednika koji je živio ili privre�ivao u zajednici sa ostaviocem, sud može, kad to iziskuje opravdana potreba, odlu�iti da mu se ostave pojedine stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. (2) Za tako odre�eni iznos ostali nasljednici imaju da isplate zakonsku zalogu na dijelovima zaostavštine dodijeljenim nasljedniku koji je dužan da im izvrši isplatu. (3) Ako isplata ne bude izvršena u roku, ostali nasljednici imaju pravo da traže naplatu svog potraživanja ili predaju stvari koje bi im ina�e pripale na ime nasljednog dijela.

Dioba predmeta doma�instva

�lan 169. (1) Predmeti doma�instva koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je živio sa ostaviocem u istom doma�instvu, a koji nije njegov potomak ni njegov supružnik, ostavi�e se na njegov zahtjev tom nasljedniku a njihova vrijednost �e se ura�unati u dio tog nasljednika. (2) Ukoliko vrijednost predmeta premašuje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kome su ti predmeti ostavljeni isplati�e ovu razliku nasljednicima u novcu.

Obaveze zaštite me�u nasljednicima poslije diobe

�lan 170. (1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neko tre�e lice, pozivaju�i se na neko pravo zasnovano prije diobe oduzeto stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio ili ina�e smanjilo njegovo pravo. Oni jam�e isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. (2) Nasljednici jem�e da potraživanje ostavioca stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da �e se mo�i naplatiti od dužnika do iznosa koji mu je ostavljen u dio. (3) Obaveze jemstva za postojanje i naplativost potraživanja traje tri godine po završenoj diobi, a za potraživanja koja dospijevaju poslije diobe ona traju tri godine do dospjelosti obaveze. (4) U svim slu�ajevima jemstva po odredbama prethodnih stavova svaki nasljednik jem�i i duguje naknadu srazmjerno svom nasljednom dijelu.

VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

�lan 171. (1) Naslje�a otvorena prije stupanja na snagu ovog zakona raspravi�e se po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Na zavještanja, ugovore o doživotnom izdržavanju i ugovore o ustupanju i raspodjeli imovine za života, koji su sa�injeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, primijeni�e se propisi koji su važili u vrijeme njihovog sa�injavanja.

�lan 172. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o naslje�ivanju ("Službeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80).

�lan 173. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske". Broj: 01-1999/08 15. decembra 2008. godine, Banja Luka Predsjednik Narodne skupštine, mr Igor Radoji�i�, s.r.

�