Zarazne bolesti koje se mogu dobiti od

životinja u brdima i prirodi

i mogućnosti zaštite

Borislav Aleraj dr. med

instruktor gorskog spašavanja HGSS

stanica HGSS ZAGREB

HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA

Tečaj osposobljavanja voditelja

pustolovnog turizma

2019.

pri planinarenji i izletništvu u Hrvatskoj

u izravnom ili neizravnom kontaktu sa životinjama mogu se dobiti ove

važnije zarazne bolesti:

Krpeljni meningoencefalitis

Lyme borreliosis

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (mišja groznica)

Leptospiroza

Mediteranska pjegava groznica (marseljska groznica)

Q groznica

Groznica Zapadnog Nila

leishmanioza

i dr

rizik je na sreću općenito malen

ipak određene mjerle opreza nisu na odmet

jer u nekim slučajevima te bolesti mogu biti vrlo teške

To trebaju znati i voditelji, a i sudionici pustolovnog turizma

Treba međutim znati, a i klijentima dati na znanje da tih zaraza nema samo

kod nas već su prisutne i drugdje, na Mediternu (Q groznica na primjer),

u Europi (napr. krpeljni meningitis), ili svijetu (Lyme borreliosis) i dr

i svuda odlazak u pirodu, osobito u avanturističke oblike turizma s intenzivnim

i bliskim dodirom s prirodom, kao što je spavanje na otvorenom, pješačenje

po zaraslom bespuću, neprohodnom močvarnom terenu, ili boravak na vodi

ili u vodi i dr. predstavlja određen rizik,

koji se, ali, otklanja i smanjuje mjerama opreza i zaštite

Te su mjere u većini prikladne i učinkovite u zaštiti od više raznih zaraza

istodobno, i treba ih provoditi uvijek bez obzira kakvoj se zarazi želi

izmaknuti, odnosno najbolje ih je sebi a i klijentima prikazati i usvojiti

kao uobičajene norme ponašanja u prirodi,

na primjer: nošenje obuće, primjena zaštitnih sredstava protiv nametnika,

čuvanje hrane i pića, higijena ruku i dr.

Krpelji se hrane krvlju,

pretežno na životinjama,

rijetko na čovjeku

Ako je neka od životinja zaražena,

krpelji sišući krv unose u svoj

organizam uzročnike zaraze, koje

kasnijim hranjenjem mogu prenijeti

na neku drugu životinju ili čovjeka

Neke od zaraza mogu se dobiti preko krpelja kao prijenosnika

- krpeljni meningoencafalitis

- Lyme borrelioza

- mediteranska pjegava groznica

krpelj vrste Ixodes ricinusšumski krpelj

Prijenosnik meningoencefaltisa i Lyme borelioze

Ixodes ricinus

Riphicephalus sanguineus (pseći krpelj)

Prenosnik mediteranske pjegave groznice

U Dalmaciji

Osobito u sezoni krpelja (proljeće, rano ljeto)

• pregledati se po cijelom tijelu, i ako se uoči krpelj što prije ga skinuti

• Kretati se tako da ne idemo kroz šikaru i visoku travu

• Nositi radije odjeću koja je glatka i nema dlačica kao što ih ima vuna, pliš, ili sl

• Ne odlagati dijelove odjeće na grmove i travu pri presvlačenju

• Izlagati krpeljima, ako je moguće, manje gole kože, odnosno ne hodati

pirodom golih nogu i ruku, osobito u sezoni krpelja (proljeće, rano ljeto)

• Na mjestima gdje se krpelji mogu provući ispod odjeće (vrat, zapešća,

• gležnjevi) na kožu nanesti neki od tjerača krpelja (repelenti)

isti kao za komarce

• Povremeno se pregledavati za vrijeme boravka u prirodi i odmah

uklanjati krpelje

• Čuvati od krpelja svoje domaće i kućne životinje

i računati da se krpelji mogu dobiti i u kontaktu s kućnim ljubimcima,

psima i mačkama

Za vrijeme boravka u prirodi

Nakon boravka, odnosno odmah po povratku

Izbjegavanje rizika krpeljskih zaraza = izbjegavanje krpelja

- Pinceta s ravnim vrhom- Prihvat odmah uz kožu

za glavu

- Nakon malog “rasklimavanja”odlučno povući i izvućikrpelja iz kože, po mogućnosticijelog

Uklanjanje krpelja

još neke naprave za lakše skidanje

Moguće i skidanje (vještim) prstima

Neke od zaraza mogu se dobiti u izravnom ili neizravnom dodiru

sa životinjskim izlučevinama, mokraćom ili izmetom

- hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (mišja groznica)

- leptospiroza

- Q groznica

najviše

- udisanjem prašine (aerosola),

-koji put preko usta, onečišćenom hranom i vodom, rukama i dr

-također kroz svježe ozljede kože

Riđa (šumska) voluharica

Prijenosnici

i rezervoari

mišje groznice

žutogrli šumski miš

bizamski štakor (ondatra)

poljski miš

štakor selac

Prijenosnici i rezervoari leptospiroze

i druge divlje i

domaće životinje

• čuvati za vrijeme izleta svoju hranu i piće od glodavaca, ne ostavljati

je izravno na tlu i sl.

• održavati higijenu ruku, oprati ih, otrti vlažnom maramicom i sl. prije

jela ili čistih poslova (pušenje cigareta)

• čuvati ruke i noge od ogrebotina

• izbjegavati piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokvica, jer se

njima koriste i šumski glodavci

• izbjegavati odmaranje (ležanje) izravno na šumskom tlu, osobito na

mjestima gdje smo vidjeli više glodavaca ili njihove rupe

• ne loviti ili dirati (uginule) šumske glodavce ili druge životinje

• izbjegavati kupanje u vodama stajaćicama, ili ulazak bez zaštite

odjećom i obućom (čizme) u takve vode, ili močvarni teren

jer su u pravilu onečišćene izlučevinama glodavaca i drugih životinja

Zaštita od rizika izlaganja izlučevinama glodavaca i drugih životinja

http://www.panoramio.com/photo/13324699

Za zaštitu od Q groznice koja je je pretežno bolest ovaca i koza

još valja i

izbjegavati izlaganje prašini i udisanje prašine na područjima gdje borave

ili su nedavno boravile ovce, osobito u doba janjenja (zima, rano proljeće)

Iako manje vjerojatna, ipak nekoliko riječi o razmjerno novoj bolesti

u našim krajevima.

To je:

Groznica Zapadnog Nila koju na ljude od životinja prenose komarci

Bolest je odnedavna prisutna najviše u istočnim kontinentalnim predjelima

Hrvatske

Iako većini zdravih odraslih ljudi zaraza ne pričinjava nikakve smetnje

kod nekih, osobito starijih ili bolesnih od neke kronične bolesti, može

prouzročiti tešku upalu mozga.

Zaštita

U nizinskim predjelima, gdje ima mnogo dnevnih i noćnih komaraca

izbjegavati ubode komaraca: odjećom, mrežama i primjenom repelenata.

Groznica Zapadnog Nila

Neke bolesti mogu se dobiti ubodima komaraca

Rijetko, no moguće u pretežno u našem priobalju no nije posebno

povezano s odlascima u prirodu već je rizik prisutan i u naseljima

Zaštita

izbjegavati ubode papatača na jednak način kao i za komarce:

odjećom, mrežama i primjenom repelenata.

Također:

Skrbiti za zdravlje kućnih životinja osobito pasa (kožne promjene) i

posjetiti veterinara radi liječenja i smanjenja rizika za prijenos na ljude

Leishmanioza; kožna (alepska kvrga),

opća infekcija organa (kala azar)

Papatači groznica (virusna)

Neke bolesti mogu se dobiti ubodima papatača, nevida (flebotoma)

Leishmanioza pogađa i životinje iz roda kanida, čagljeve i domaće pse

Od njih papatači mogu prenesti zarazu na ljude.

DEET

Dietil toluamid

i inačice

icaridin

picaridin

klinčić

kamfor

(lavanda)

i dr

piretroidi

sintetske inačice

piretrina

(buhača)

Zaključak

Činjenica je da se boravkom u prirodi možemo izložiti nekim

zaraznim bolestima koje nose životinje u prirodi

Toga trebaju biti svjesni voditelji i sudionici pustolovnog turizma

s napomenom da te bolesti postoje i u svim drugim mediteranskim

i europskim zemljama, a i drugdje po svijetu.

Uz jednostavne mjere opreza i zaštite koje su ovdje spomenute,

rizici zaražavanja mogu se svesti na nisku razinu ili posve izbjeći

HVALA NA POZORNOSTI

TEČAJ PRVE POMOĆI ZA

VODITELJE PUSTOLOVNOGTURIZMA

B. Aleraj: Zoonoze ©

2019.