Glas Istre �etvrtak, 4. prosinca 2014.

4 EUROeko Glas Istre�etvrtak, 4. prosinca 2014.

5

Grad Pula sudjelu-je s partnerima u dva projekta koji se

financiraju iz sredstava Europske unije. Prvi pro-jekt pod nazivom FIESTA (Family Intelligent Energy Saving Targeted Action) odnosi se na promicanje inteligentnih energetskih ušteda u obiteljima. Riječ je o projektu iz područja energetske učinkovitosti u kojem Pula sudjeluje s još 19 partnera, a financira se iz EU programa Intelligent energy.

Help desk za uštedu energijeNositelj projekta je

Area di ricerca di Trieste, doznajemo od voditeljice Odsjeka za informiranje, međunarodnu suradnju i europske politike Kristine Fedel, a njihov je djelokrug rada vezan za upravljanje Znanstvenim parkom s više od 80 centara za istraživanje i tvrtki odnosno 2.500 ljudi koji rade i bave se prijeno-som tehnologija, inkubaci-jom inovativnih tvrtki, EU projektima i stručnim sku-povima i treninzima.

- S ovako iskusnim i jakim partnerom Pula će dobiti znanstvenu i struč-nu potporu u provedbi ak-tivnosti gdje će se naš grad unutar budžeta od 446 tisu-ća kuna bespovratnih sred-stava zajedno s partnerima uključiti u procese stvaranja

odgovornih građana prema uštedi energije, veli Fedel. Pojašnjava kako aktivnosti obuhvaćaju edukacije obitelji o štednji i načinu potroš-nje energije u kućanstvima. Predviđa se i provedba edu-kacija o energetskoj učin-kovitosti i to na području Hrvatske, Španjolske, Italije, Bugarske i Cipra.

Grad Pula, doznaje-mo, u ovom projektu su-djeluje u svojstvu jedinice lokalne samouprave u kojoj će se uspostaviti FIESTA Help Desk u sklopu kojeg će se provoditi usluge sa-vjetovanja građana. U sklo-pu projekta izradit će se i vodič za uštedu energije u kućanstvima te osposobiti osobe koje će potom po kućanstvima savjetovati zainteresirane o mjerama energetske učinkovitosti. Grad Pula će isto tako orga-nizirati razne radionice za vrtiće i škole, za prodavače, instalatere grijanja/hlađenja putem kojih će skupine po-tencijalnih potrošača doći do potrebnih informacija o proizvodima, cijenama i uvjetima, a trgovci i insta-lateri imati priliku za pro-nalaženje novih poslovnih mogućnosti.

Inače, aktivnosti za javnost započinju u drugoj polovici 2015. dok će se u prvih šest mjeseci s par-tnerima iz EU odrađivati sve pripremne radnje za što učinkovitiju provedbu pla-

niranih aktivnosti. Projekt traje ukupno 36 mjeseci, a aktivnosti će provoditi Odsjek za informiranje međunarodnu suradnju i europske politike u su-radnji s pododsjekom za energetsku učinkovitost.

Poštivanje prava dvojezi�nostiDrugi projekt pod na-

zivom SAMPLE - “Jačanjem znanja administracije za unapređenje prava manji-na i dostizanja jednakosti” odobren je u sklopu progra-ma Vijeća Europe “Potpo-ra manjinskim narodima u Jugoistočnoj Europi”.

Grad Pula kandidirao je projekt u sklopu navede-nog programa kako bi se osi-gurala dodatna namjenska bespovratna vanproračunska sredstava u cilju poštivanja dvojezičnosti sukladno Sta-tutu Grada. Naime, pripad-nicima talijanske nacionalne manjine u Gradu Puli Sta-tutom je zajamčena ravno-pravna službena uporaba talijanskog jezika i pisma, razvijanje vlastite kulture te odgoja i obrazovanja na talijanskom jeziku.

Projekt je stoga usmje-ren na jačanje kapaciteta tijela uprave za prevladava-

njem tehničkih poteškoća povezanih s korištenjem ta-lijanskog jezika te želi pota-knuti pripadnike talijanske manjine na korištenje prava ravnopravne službene upo-rabe talijanskog jezika u komunikaciji s upravnim tijelima grada.

Planirane aktivnosti u sklopu ovoga projekta su prevođenje i objava na hrvatskom i talijanskom jeziku javnih isprava i obrazaca koji se koriste u službene svrhe, postavljanje što većeg broja dvojezičnih prometnih znakova, prevo-đenje i postavljanje dvoje-zičnih natpisa i oznaka u uredima. U planu je i do-datna edukacija talijanskog jezika za djelatnike javnih poduzeća, ustanova i tijela gradske uprave koji rade sa strankama, zatim polaganje ispita za sudskog tumača za talijanski jezik za djelatni-ke grada u čijem je opisu radnog mjesta prevođenje, ali i informiranje javnosti promidžbenim materijali-ma o načinu na koji stranke mogu ostvariti pravo na uporabu talijanskog jezika u raznim postupcima.

U sklopu projekta or-ganizirat će se seminari za pripadnike talijanske naci-onalne manjine o pravu na ravnopravnu službenu upo-rabu jezika i pisma s ciljem unapređenja ostvarivanja prava, organizacije zajed-ničkog skupa uz nazočnost pripadnika Vijeća Europe i predstavnika manjinskih naroda Grada Pula. Projekt traje 12 mjeseci, provodi ga Odsjek za informiranje međunarodnu suradnju i europske politike u su-radnji s resornim odjeli-ma grada Pula i pulskom Zajednicom Talijana. Iznos bespovratnih sredstava je 152 tisuće kuna.

Inače, kao uvod u provedbu projekta održana je Regionalna konferenci-ja Vijeća Europe o zaštiti manjina u Jugoistočnoj Europi u glavnom make-donskom gradu Skopju, a na kojoj su sudjelovali i predstavnici Grada Pule. Na konferenciji se između ostalog razgovaralo i o ovome projektu te je po završetku konferencije potpisano pismo namjere kojim se izražava stav da je Grada Pula-Pola ispunio sve uvjete za provedbu spomenutog projekta, a samo financiranje očekuje se do kraja godine.

B. PETROVI�

Zračna luka u Dubrov-niku i vodno-komu-nalna infrastruktura

u Rijeci, samo su dva od nekoliko desetaka Vladinih aduta koji bi joj u sljedećoj godini trebali pomoći da Hrvatska povuče iz Europ-skih fondova više od sedam milijardi kuna. Tih sedam milijardi kuna europskih sredstava najjača su polu-ga na kojoj Vlada temelji nadu da će u 2015. godini Hrvatska zabilježiti barem minimalni rast gospodar-stva, prvi put nakon 2008. i šest godina pada.

Novac tra�iti u fondovimaKad je Vlada predla-

gala proračun za 2015. go-dinu i premijer Zoran Mi-lanović i ministar financija Boris Lalovac poslali su poruku ostalim članovima Vlade, javnim poduzećima ali i lokalnim vlastima da novac ubuduće traže u Eu-ropskim fondovima, da ga ne očekuju od poreza što ih plaćaju građani i gos-podarstvo. No, hoće li na kraju i povući tih sedam milijardi kuna, iako po-tencijalno na raspolaganju ima i više novca, ovisit će na kraju o tome koliko su i projekti i država spremni za to.

Za spomenuta dva projekta, uz njih još 13,

do kraja ove i u sljedećoj godini predviđeno je ras-pisivanje prvih natječaja, kako su nam odgovorili iz Ministarstva regional-nog razvoja i europskih fondova. Svih 15 projeka-ta za koje će se natječaji objaviti vrijedni su ukupno 4,981 milijardu kuna, ali to ne znači da će Hrvatska u sljedećoj godini dobiti sav taj novac.

Prema podacima Mi-nistarstva, dubrovački je

projekt vrijedan 1,4 mi-lijardi kuna, a u sljedećoj bi godini trebala započeti njegova druga faza.

Najizdašniji prema HrvatskojRazvoj vodno-ko-

munalne infrastrukture u Rijeci procijenjen je na 851 milijun kuna, a na li-sti projekta nalazi se još nekoliko projekata vodno-komunalne infrastruktu-re te nekoliko regionalnih

centra za gospodarenje ot-padom.

Novac bi trebao stići iz programa Konkurentnosti i kohezije, iz kojeg Hrvatska za razdoblje do 2020. godine, može povući 6,88 milijardi eura. No, da se taj novac ne može povući preko noći naj-bolje govori odgovor Mini-starstva zaštite okoliša koje najavljuje da će iz spomenu-tog programa za izgradnju novih centara za gospodare-nje otpadom u 2015. godini

povući 33,4 mlijuna kuna, te još 18,5 milijuna kuna za sanacije odlagališta.

No, iz drugih europ-skih programa Ministarstvo zaštite okoliša planira uku-pno povući oko 200 mili-juna kuna. Od toga će za izgradnju novih centara za gospodarenje otpadom i sa-naciju odlagališta otići oko 180 milijuna kuna.

U Ministarstvu pro-meta u svoj su proračun za sljedeću godinu uključili ukupno 565 milijuna kuna, a najveći dio tog novca povući će iz Operativnog programa za promet, čak 414 milijuna kuna, dok se ostatak odnosi na Program konkurentnosti i kohezije koji je po pitanju sredstva prema Hrvatskoj bio najizdašniji.

Uz već spomenutu zračnu luku u Dubrovni-ku, među njihovim su pro-jektima i izgradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci, želje-zničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec - Sveti Ivan Žabno, most Čiovo i pretovar terminal za pretovar rasutih tereta u Osijeku.

Poja�ati prora�uneNajsigurnijim se pak

čine sredstva koja će povu-ći poljoprivreda. U sljede-ćoj godini poljoprivrednici potencijalno iz EU fondova mogu dobiti 1,93 milijar-di kuna. Najveći dio, čak 1,253 milijarde kuna od-nosi se na izravna plaćanja u poljoprivredi i za oče-kivati je da će većinu tih sredstva Hrvatska i dobiti, odnosno da će završiti na računima poljoprivrednih proizvođača. U tom reso-ru očekuju i 463 milijuna kuna za ruralni razvoj, te 236 milijuna kuna za fi-nanciranje mjera uređe-nja tržišta poljoprivrednih proizvođača. Zbog svega toga, proračun Ministar-stva poljoprivrede u slje-dećoj bi godini trebao biti 1,65 milijardi kuna više od ovogodišnjih.

Na taj način, savje-tovao je ministar Lalovac kolegama, svi bi trebali po-jačavati svoje proračune. No, za razliku od poljoprivrede nemaju svi poticaje koje EU proračun transferira njiho-vim korisnicima.

J. MARI�

Hrvatska je uspjela postići kompromis sa Sloveni-

jom kada je riječ o kranj-skoj kobasici i istarskom pršutu, no kompromis o teranu, zbog odbijanja slovenske strane koja je još prije nekoliko godina registrirala teran kao svoje autohtono vino, nije više moguć.

Prema kompromi-snom dogovoru o kranjskoj

kobasici, taj će proizvod biti zaštićen od strane EU kao slovenski suhomesna-ti kobasičarski brend, sa zaštićenim geografskim porijeklom, no kranjske kobasice moći će proizvo-diti i puštati u promet i hrvatski proizvođači, i to još punih 15 godina, dok ne osmisle alternativni brend, kako ne bi pretr-pjeli veliku štetu.

Slovenski proizvođači kranjske kobasice zahtije-vali su od svojih vlasti da zaštite kranjsku kobasicu kao autohtoni slovenski proizvod, koji se osim u Sloveniji proizvodi i u Hr-vatskoj, Austriji i Njemač-koj, zbog “nelojalne kon-kurencije”. No Hrvatska je zbog vlastitih proizvođača kranjske kobasice uložila prigovor i uspjela postići

kompromis. Nedavno je sa slovenskom stranom po-stignut i dogovor o istar-skom pršutu.

Istarski pršut postao je prvi primjer uspješne zaštite izvornosti autohto-nog istarskog proizvoda, iako je Slovenija uložila prigovor na registraciju oznake izvornosti istar-skog pršuta na razini EU. Modelom prekogranične

suradnje postignut je do-govor Hrvatske i Sloveni-je, a područje proizvodnje istarskog pršuta prošire-no je i na slovenski dio Istre.

To je prvi takav pri-mjer zaštite proizvoda mo-delom prekogranične su-radnje, čime je potvrđeno kako istarski pršut pripada određenom teritoriju, koje se može prostirati na po-dručju više država, a ne pripada isključivo određe-noj državi, što je posve u skladu sa stvarnim stanjem u vezi s mnogim proizvo-dima na ovom području.

No o teranu, među-tim, neće biti dogovora. Slovenija je zaštitila teran još prije nekoliko godina, a

Hrvatska je tada propustila uložiti prigovor, tako da slovenska strana o tome više ne želi pregovarati. Europska komisija nakon ulaska Hrvatske u EU ne dopušta izlazak na tržište teranu iz Hrvatske, osim prodaje starih zaliha.

Hrvatska strana još se nada da bi o hrvatsko-slovenskom sporu za teran mogao odlučivati sud EU, uz argument da Slovenija u ovom slučaju nešto što je na svjetskoj razini za-štićeno kao sorta koristi kao ime i pritom priječi drugima da ga koriste, što, smatraju na hrvatskoj stra-ni, nije u skladu s europ-skim pravnim redom.

D. ROMAC

EU KOMPROMIS: HRVATSKA SE SA SLOVENCIMA SUKOBLJAVA OKO AUTOHTONIH PROIZVODA

SPAS PRORAČUNA ZA 2015.: KAKO �E HRVATSKA POVU�I SEDAM MILIJARDI KUNA IZ EU FONDOVA

Dogovor o kranjskoj kobasici i istarskom pršutu, ne i o teranu

Nedavno je sa slovenskom stranom postignut dogovor o istarskom pršutu

Ministarstvo zaštite okoliša najavljuje da će za izgradnju novih centara za gospodarenje otpadom u 2015. godini povući 33,4 mlijuna kuna, te još 18,5 milijuna kuna za sanacije odlagališta

GRAD PULA SUDJELUJE U PROJEKTIMA KOJI SE FINANCIRAJU BESPOVRATNIM SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Natječaji krajem godine

Mogu�nost za po- �vlačenje dvije i pol mi-lijarde kuna imaju i po-duzetnici. Ve� krajem ove i početkom sljede-�e godine raspisat �e se natječaji za pet pro-grama kroz koje gospo-darstvo može dobivati bespovratna sredstva. Najviše novca, čak 1,36 milijardi kuna, dijelit �e se za ulaganja u mo-dernizaciju postoje�ih tehnologija i razvoj no-vih proizvoda, procesa i usluga. Ni te dvije i pol milijarde kuna po-duze�a ne�e dobiti “na lijepe oči” nego bi do-ista trebali imati održi-ve planove u koje �e ih uložiti.

Poljoprivrednicima se otvaraju brojne mogućnosti

Više novca i za sanaciju odlagališta

Kako štedjeti skupu energiju

U sklopu projekta FIESTA izradit �e se vodi� za uštedu energije u ku�anstvima te osposobiti osobe koje �e po ku�anstvima savjetovati zainteresirane o mjerama energetske u�inkovi-tosti. Grad Pula �e organizirati razne radionice putem kojih �e potencijalni potroša�i do�i do informacija o proizvodima, cijenama i uvjetima

Znanstveni centar u Trstu nositelj je projekta FIESTA

Kristina Fedel

T. K

OC

IJA

N�

I�

Poljoprivrednici mogu dobiti 1,9 milijardi kuna

M. M

IJO

ŠE

K

Vrijeme je da građani, samostalno ili udru-ženi u zadruge, pre-

uzmu u svoje ruke brigu o izgradnji i radu postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije. Tu je po-ruku ovih dana hrvatskoj javnosti poslala agencija Ujedinjenih naroda UNDP, koja se bavi razvojem poje-dinih zemalja i društava, i to preko Hans-Josef Fella, njemačkog parlamentarnog zastupnika i istaknutog ze-lenog aktiviste.

Radi se o potrebi da o obnovljivim izvorima energije, poput vjetroe-lektrana i postrojenja za solarnu energiju, sve više odlučuju sami građani i energetske zadruge oku-pljene oko ideje održivog razvoja, te da ključnu ulo-gu u tome nemaju državne vlasti, odnosno velike ener-getske korporacije.

Iskustva iz zemalja Europske unije pokazu-ju koliko je, u nekima od njih, takva praksa postala uobičajena. U Njemačkoj je, primjerice, više od pe-deset posto svih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u vla-sništvu građana i zadruga. Stručnjaci upozoravaju da se tako potiče razvoj lokal-ne ekonomije, energetska nezavisnost, otvaraju se nova radna mjesta, te jača otpornost na tržišne krize. Drugim riječima, sredine koje same proizvode elek-tričnu ili toplinsku energiju nisu neosjetljive na globalne

probleme, poput prestanka isporuke ruskog plina ili uvoza električne energije u slučaju suše.

Zanimljiv je primjer iz Danske, gdje je 150 ti-suća građana učlanjeno u zadruge koje gospodare s oko 75 posto svih vjetroe-lektrana u toj državi.

Razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj temelji se na subvencijama iz fonda u kojeg uplaćuju svi građani kroz posebnu naknadu na računima za električnu energiju. Ipak, sudjelovanje građana u takvim projektima je mi-nimalno, a u nas u ovom

trenutku ne postoji niti jed-na energetska zadruga.

Danas u Hrvatskoj građani sudjeluju u ra-zvoju elektrana na sunče-vu energiju, koje čine tek šest posto instalirane snage iz postrojenja za održive izvore energije. U gospo-darenje vjetroelektranama, koje sačinjavaju 83 posto instalirane snage održivih izvora energije u nas, nisu uključeni građani ili ener-getske zadruge.

Pomoć Hrvatskoj u uspostavi zakonodavno-pravnog okvira u pogledu održive zelene energetike ponudio je njemački parla-mentarac Hans-Josef Fell, koji je na predavanju u Hr-vatskom saboru istaknuo: “Zemlje koje se i dalje drže fosilnih goriva i zastarjelih tehnologija postat će gubit-nici, a zemlje koje se okrenu zelenim energetskim tehno-

logijama napravit će isko-rak i otvoriti put klimatski prijateljskim inovacijama, novim radnim mjestima u lokalnim zajednicama i energetskoj neovisnosti.

Hrvatskoj bi, naravno, mogle koristiti i preporuke UNDP-a za

poticanje razvoja energetskih zadruga u Hrvatskoj namijenjene donositeljima odluka. Pro-gram Ujedinjenih naroda za razvoj izradio je i pre-poruke za poticanje razvoja energetskih zadruga. Cilj preporuka je unaprjeđenje zakonodavstva te poticanje razvoja energetskih zadru-ga. Važno je, naglašava se u preporukama, sudjelovanje građana u projektima ob-novljivih izvora energije. S time je povezan i poda-tak da Ministarstvo zaštite okoliša i prirode radi na Strategiji niskougljičnog

razvoja Hrvatske, gdje će se dati prilika za razvoj ze-lene ekonomije.

- Aktivno sudjelova-nje građana u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora ključ je energetske neovisno-sti. To je ujedno prilika za otvaranje 75 tisuća novih radnih mjesta i poticanje razvoja malih tvrtki i obrta u Hrvatskoj, oporavak gospo-darstva i suočavanje s izazo-vima koje donose klimatske promjene, izjavila je Sandra Vlašić, Predstojnica ureda UNDP-a u Hrvatskoj.

Hrvatska energetska budućnost očito je u ru-kama je njezinih ekološki osviještenih građana, za-interesiranih za obnovljive izvore energije i napredak lokalnih ekonomije. Osni-vanje prvih energetskih za-druga biti će prvi korak na tom putu.

Dubravko GRAKALI�

Glas IstrePrilog o europskim integracijama i ekologiji Četvrtak, 4. prosinca 2014.Prilog o europskim integracijama i ekologiji Četvrtak, 4. prosinca 2014.

EUROeko

RAZVOJNI PROGRAM UJEDINJENIH NARODA: KOLEKTIVNI RAD NA OBNOVLJIM IZVORIMA ENERGIJE

Energetske zadruge za zelenu budućnost

Izgradnja obnovljivih izvora energije jamči 75 tisuća radnih mjesta • U Hrvatskoj ne-ma niti jedne energetske zadruge za gos-podarenje vjetroelektranama ili solarnim elektranama

Nik

sa S

TIP

AN

I�E

V/C

RO

PIX

2Glas Istre �etvrtak, 4. prosinca 2014.

EUROeko

Na inauguracijskoj konferenc i j i u Bruxellesu službeno

je pokrenuta EU Strategija za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), čiji je cilj promi-canje održivog gospodar-stva i socijalnog blagosta-nja na jadransko-jonskom području. Konferenciju je organiziralo Talijansko predsjedništvo Vijećem Eu-ropske unije u suradnji s Europskom komisijom, Ja-dransko-jonskom inicijati-vom i talijanskom regijom Marche, koja predsjedava Jadransko-jonskom među-regionalnom skupinom u Odboru regija.

Na konferenciji se okupilo više od 600 sudi-onika, predstavnika nacio-nalnih, regionalnih i lokal-nih vlasti zemalja sudionica Strategije te europskih in-stitucija, a govornici su bili visoki državni dužnosnici i povjerenici Europske ko-misije, povjerenica za re-gionalnu politiku Corina Creţu te povjerenik za oko-

liš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella. Povjerenica Creţu naglasila je da je ova Strategija daleko od toga da bude usmjerena samo na socio-ekonomski razvoj, odnosno upravljanje.

- Riječ je o jačanju odnosa između država članica i o približavanju zemalja članica i potenci-jalnih kandidatkinja bliže

EU. Europski strukturni i investicijski fondovi opće-nito, a posebice Kohezijska politika, spremni su podr-žati Strategiju, rekla je na konferenciji.

- Ovo je ključan tre-nutak za prosperitet Jadran-sko-jonske regije. Čisto i inovativno korištenje Ja-drana omogućit će napre-dovanje i ljudima i okolišu.

Koordinirana strategija osi-gurat će “plavi rast”, izgra-đen na predanosti dobrim ekološkim standardima. Naš akcijski plan uključit će mjere kao što su smanjenje morskog otpada, promociju inicijative “čuvara mora”, te omogućiti udruživanje “cutting-edge” istraživanja oceana, rekao je povjerenik Komisije Karmenu Vella.

Hrvatsku su na konfe-renciji predstavljali Hrvoje Marušić, pomoćnik mini-strice europskih i vanjskih poslova te istarski euroza-stupnik Ivan Jakovčić, koji je ujedno i izvjestitelj za EUSAIR u Europskom parlamentu. Marušić je naglasio da je od primar-ne važnosti iskoristiti sve mogućnosti makroregional-

ne suradnje u područjima ključnim za ekonomski ra-zvoj i prosperitet hrvatskih građana.

Jakovčić je tom pri-likom rekao da će se za-uzimati za realizaciju konkretnih projekata. To su bolja prometna pove-zanost, poput izgradnje jadransko-jonske autoce-ste, rješavanje problema u ribarstvu i zalaganje za razvoj održivog turizma. Od svih nacionalnih vlada te makroregije, a posebice od hrvatske vlade i njezi-nih ministarstava, očekuje sasvim konkretne ideje i projekte razvoja gospodar-stva ali i suradnju.

-U svim europskim institucijama zauzimat ću se za realizaciju takvih projekata koji su u interesu gradova, županija, sveuči-lišta i nevladinih udruga, rekao je Jakovčić.

U nastavku je održana Tehnička plenarna sjednica pod nazivom “Pretvaranje riječi u djela - kako će se Strategija provoditi” Bila je to prilika za prezentaciju načina na koji će Strategija biti strukturirana na različi-tim razinama. Po dvije ze-mlje, jedna članica Eu i jed-na ne-članica, koordinirat će razvoj Akcijskog plana za svaki od četiri stupova EUSAIR-a a to su: Poticanje inovativnog pomorskog i morskog rasta, Povezivanje regije, Očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete oko-liša te Povećanje atraktiv-nosti regije.

D. BAŠI�-PALKOVI�

VIJESTI IZ STRASBOURGA: EU ZASTUPNIK IVAN JAKOV�I� O SLOBODNOM INTERNETU I POMO�I ZA RAZVOJNE PROJEKTE

KONFERENCIJA EUSAIR: U PROVEDBU SLUŽBENO KRENULA STRATEGIJA ZA JADRANSKO-JONSKU REGIJU

EUSAIR okuplja osam državaKonferencija označava početak provedbe Strategije koja je, nakon što je Europsko vije- �

�e u listopadu 2014. dalo zeleno svijetlo, postala tre�a EU makroregionalna strategija, nakon Baltičke i Dunavske. EUSAIR sačinjava osam država, četiri europske članice (Hrvatska, Grč-ka, Italija i Slovenija) i četiri nečlanice (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija). Glavni ciljevi EUSAIR-a su promicanje održivog gospodarskog i socijalnog prosperiteta u regiji kroz rast i stvaranje radnih mjesta te, još važnije, doprinos integraciji EU zemalja Za-padnog Balkana koje su kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje.

Prioritet je odgovorno korištenje Jadrana

Strategija �e osigurati “plavi rast”, temeljen na predanosti dobrim ekološkim standar-dima i smanjenju morskog otpada ali i promociju inicijati-ve “�uvara mora”. U planu i udru�ivanje “cutting-edge” istra�i-vanja oceana, rekao je povjerenik Komisije Karmenu Vella

Poticanje inovativnog �pomorskog i morskog rasta Povezivanje regija �

Očuvanje, zaštita i �poboljšanje kvalitete okoliša Povećanje atraktivnosti �regije

Jadran postaje ključna poveznica me�u regijama

M. A

NG

ELIN

I

Sloboda digitalnog društva trebala bi biti peta sloboda Europske unijeZastupnik IDS-a u Europ-

skom parlamentu Ivan Jakovčić (IDS-ALDE) na plenarnoj sjednici u Stra-sbourgu zauzeo se za šire-nje sloboda na digitalnom tržištu. Obraćajući se povje-reniku Europske komisije zaduženom za jedinstveno digitalno tržište Andrusu Ansipu, tom je prigodom Jakovčić predložio da se sloboda digitalnog društva uvede kao peta sloboda na kojima počiva Europska unija.

-Želim potaknuti Eu-ropsku komisiju da pri pla-

niranju razvoja digitalnog tržišta razmisli o mogućnosti širenja sloboda koje su te-melji EU. Stoga predlažem da, pored slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, Europa postane područje i slobode digitalnog društva. Digitalno doba nije samo pitanje zaštite potrošača, zaštite podataka i pitanje trgovine. Digitalizacija je dio svakodnevnog života građana, nešto poput vode ili električne energije, nešto bez čega se više ne može, rekao je Jakovčić i pozvao povjerenika Europske ko-

misije da pri izradi Strate-gije vodi računa o slobodi digitalnog društva kao petoj slobodi na kojoj počiva Eu-ropska unija.

Između ostalog, Ja-kovčić je zatražio aktivniju pomoć Europske komisije zemljama članicama u pri-premi razvojnih projekta koji će se financirati sredstvima iz Kohezijskog fonda za raz-doblje 2014-2020.

Govoreći na sjednici u Strasbourgu upozorio je na zabrinjavajuće kašnjenje u provedbi kohezijske politike EU za razdoblje 2014.-2020.

koja je trebala započeti ove godine. Naime, u zemljama članicama, prema dostupnim podacima, pripremljen je manji broj programa, a do kraja ove godine očekuje se usvajanje tek 100-tinjak na-cionalnih projekata.

-Dramatično kašnjenje u pripremi operativnih pro-grama budi sumnju u brze rezultate nove kohezijske politike. Europske građane i tvrtke zabrinjava i kašnjenje u plaćanju računa za dospjele obveze iz proteklog razdo-blja. Ta kašnjenja ugrožavaju provedbu kohezijske politi-

ke koju vidim kao ključnu politiku EU, budući da se Europa najbolje gradi ula-ganjem u razvoj gradova i regija- naglasio je zastupnik Jakovčić.

U svojstvu koordinato-ra ALDE grupe (Savez libe-rala i demokrata za Europu) Jakovčić je od povjerenice EK za regionalnu politiku Cori-ne Cretu zatražio i aktivniju pomoć Europske komisije zemljama članicama kako bi se ubrzao proces pripreme projekata, a da se istodobno ne dovede u pitanje kvalite-ta tih programa ključnih za

poticanje ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta.

Dodajmo i to da su Fondovi kohezijske politike, s proračunom većim od 350 milijardi eura za razdoblje 2014.-2020., ključni alat koji državama članicama omogu-ćuje postizanje ciljeva odre-đenih strategijom “Europa 2020” . Ti ciljevi su: ulaganja u istraživanje i inovacije, ja-čanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća te poveća-nje energetske učinkovitosti i razvoj informacijske i komu-nikacijske tehnologije.

D. B. P.

3Glas Istre�etvrtak, 4. prosinca 2014.

U trenutku kada je turi-stička sezona iza nas i sve se više radnika

vraća na Zavod za zapo-šljavanje primamljivo zvuči vijest kako zemlje članice Europske unije traže radni-ka i izvan svojih matičnih zemalja. Tako Njemačka traži vozače i građevinare, a Švedska nudi posao za liječnike, medicinske sestre i stomatologe, ali i radnike elektro-struke, građevin-ske inženjere, kuhare… No, kako do posla doći? Ukoliko nemate poznanika ili rodbinu koja će vam ga pomoći pronaći osloniti se možete i na Hrvatski zavod za zapošljavanje, odnosno njihove EURES urede.

Najbli�i ured u RijeciNaime, pristupanjem

Republike Hrvatske Europ-skoj uniji, Hrvatski zavod za zapošljavanje postao je dio Europske mreže jav-nih zavoda za zapošljavanje (EURES), čime su usluge posredovanja na europ-skom tržištu rada postale dostupne i hrvatskim gra-đanima.

- Ukoliko su kan-didati zainteresirani za zapošljavanje u jednoj od zemalja EU-e, mogu se obratiti EURES sa-vjetnicima koji se nalaze u područnim uredima Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Varaždin. EURES savjetnici pružaju usluge informiranja, savjetovanja i posredovanja tražiteljima

zaposlenja i poslodavcima. Nakon inicijalnog upita EURES savjetnici procije-nit će koji tip usluge naj-bolje odgovara potrebama tražitelja zaposlenja, pojaš-njavaju iz HZZ-a dodaju-ći da putem EURES-a svi građani EU mogu tražiti zaposlenje, neovisno o godinama starosti te ne-ovisno o tome radi li se o prvom zaposlenju ili ne. Naravno, kandidati koji poznaju strani jezik ze-mlje članice u koju odlaze i imaju radno iskustvo su u prednosti.

Trenutno putem EU-RES portala posao van granica traži 6.577 Hr-vata koji se nadaju da će posao dobiti u nekoj od zemalja članica.

Inače, do kraja listopa-da 2014. godine iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapo-šljavanje zbog zasnivanja rad-nog odnosa u inozemstvu odjavljeno je 3.275 osoba.

Od tog broja 63 oso-be su iz Istarske županije, a zapošljavane su najviše u SR Njemačkoj na sezonskim po-slovima u poljoprivredi, ho-telijerstvu i ugostiteljstvu. Iz iste je evidencije lani, odno-sno do kraja listopada 2013. godine, zbog zasnivanja rad-nog odnosa u inozemstvu odjavljeno bilo 2.236 osoba. Od tog broja 32 osobe su iz Istre, a zapošljavane su najvi-še u Njemačkoj, ponovo na sezonskim poslovima.

Dakle, ove je godine na rad u inozemstvo otiš-lo tisuću Hrvata više, dok

su odlasci iz Istre povećani za sto posto. Ta je brojka u stvarnosti dakako i puno veća jer je ovdje riječ samo o osobama koje su eviden-tirane putem Zavoda.

Sa Zavoda pojašnjava-ju da u državama EU/EGP koje su zadržale ograniče-nje zaposlenja za hrvatske državljane, poslodavac prije zapošljavanja mora ishoditi radnu dozvolu u nadležnoj instituciji koja izdaje radne dozvole u toj državi. U Hr-vatskoj, Ministarstvo unutar-njih poslova nadležno je za ishođenje radnih dozvola za državljane zemalja članica za koje je Hrvatska uvela prije-lazno razdoblje ograničenja kretanja radnika.

Posao se može pronaći i putem EURES portala na kojem su oglašena slobod-na radna mjesta u zemljama EU i gdje kandidati mogu samostalno objaviti svoje ži-votopise kako bi bili vidljivi poslodavcima. Na taj način tražitelje zaposlenja mogu kontaktirati poslodavci re-gistrirani na EURES porta-lu, ali i EURES savjetnici iz drugih država članica koji imaju saznanja o potrebama za radnicima različitih profi-la na njihovim nacionalnim tržištima rada.

Ukoliko se strani poslo-davci direktno obrate EURES savjetnicima, provjerom po-slodavca s EURES kolegama u matičnim državama, oglasi za radna mjesta objavljuju se na stranici “Burza rada” i na

oglasnim pločama HZZ-a. Hrvatski poslodavci također mogu oglasiti radna mjesta na EURES portalu ukoliko traže radnike iz EU-e.

Do posla putem portala Putem EURES-ova

portala zainteresirani ima-ju pristup svim relevantnim informacijama o mobilnosti radnika, mjestu pretraživanja poslova i mreži od više od 800 EURES-ovih savjetnika koji klijentima pružaju po-moć. Primjerice, odabirom “Tražilica poslova” možete dobiti pristup slobodnim rad-nim mjestima u 31 europskoj državi ažuriranima u stvar-nom vremenu, besplatnom prijavom na “Moj EURES” možete stvoriti svoj životo-pis i učiniti ga dostupnim prijavljenim poslodavcima i EURES-ovim savjetnicima koji pomažu poslodavcima pronaći odgovarajuće kan-didate, a pristupom odjelj-ku “Život i rad” možete se dobro pripremiti i informi-rati o stanju zaposlenosti i životnim i radnim uvjeti-ma u drugoj državi EGP-a. Odabirom “Kontaktirajte s EURES-ovim savjetnikom” ili

lokalnim ili regionalnim ure-dom za zapošljavanje imate pristup nizu informacijskih alata i možete dobiti savjete o mnogim praktičnim, prav-nim i administrativnim pi-tanjima uključenima u pro-nalaženje i prihvaćanje posla u inozemstvu.

Na web stranicama HZZ-a također su dostu-pne informacije o EURES projektima i selekcijama dogovorenim sa stranim poslodavcima posredstvom EURES kolega, te o načinu na koji se zainteresirani mogu prijaviti na iste. Od ulaska u EU, HZZ je u okviru EURES mreže ostvario niz projekata zapošljavanja sa zemljama EU, a naročito s Austrijom i Njemačkom.

Borka PETROVI�

DO POSLA U INOZEMSTVU MOGU�E I PUTEM EURES SAVJETNIKA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Slobodna radna mjesta na EURES portalu po zemlji (na 21. studeni)

Austrija - � 33.702 poslova (42.786 radnih mjesta)

Belgija - � 56.310 poslova (75.972 radnih mjesta)

Njemačka - � 410.348 poslova (725.733 radnih mjesta)

Danska - � 407 poslova (416 radnih mjesta)

Italija - � 8.703 poslova (12.566 radnih mjesta)

Norveška - � 440 poslova (440 radnih mjesta)

Švedska - � 8.505 poslova (17.778 radnih mjesta)

Slovenija - � 879 poslova (2.097 radnih mjesta)

Hrvatska - � 2 slobodna radna mjesta

Tražitelji posla na EURES-u prema zemlji

1. Italija - � 23.256

2. Španjolska - � 20.023 3. Hrvatska - � 6.577

Slobodno kretanja radnika

Načelo Europske �unije o slobodi kreta-nja radnika znači da se možete zaposliti u bilo kojoj državi Europske unije, kao i Norveškoj, Islandu i Lihtenštaj-nu (znane kao države EGP-a) te Švicarskoj.Iako samo oko dva po-sto europskih državlja-na žive i rade u drža-vi članici različitoj od svoje države podrijetla mnoge su prednosti rada u inozemstvu, po-put mogu�nosti usvaja-nja novih profesionalnih i osobnih vještina razvi-janjem profesionalnih sposobnosti, samopo-uzdanja i komunikacij-skih sposobnosti, dobi-vanja novih spoznaja i različitih perspektiva ši-renjem kulturnog nasli-je�a i učenja ili pobolj-šanja znanja stranog jezika.

Novi val gasterbajtera Istrani trbuhom za kruhom u Njemačku!

Do kraja listopada ove godine iz eviden-cije Hrvatskog zavo-da za zapošljavanje zbog zasnivanja rad-nog odnosa u ino-zemstvu odjavlje-no je 3.275 osoba. U prednosti su kandi-dati koji poznaju stra-ni jezik i imaju rad-no iskustvo a Istrani se u Njemačkoj pre-težito zapošljavaju na sezonskim poslo-vima u poljoprivredi, hotelijerstvu i ugosti-teljstvu

Ove godine na rad u inozemstvo otišlo tisuću Hrvata više- odlasci iz Istre sto posto veći

N. LA

ZA

RE

VI�

6Glas Istre �etvrtak, 4. prosinca 2014.

EUROeko

Predstavnici Istarske županije predvođeni županom Valterom

Flegom sudjelovali su u Kragujevcu na petom sa-stanku projektnog tima projekta NEXT (Collabo-rative platform to support research and technology transfer) koji se provodi u okviru programa Adriatic IPA Cross Border Coope-ration 2007 - 2013.

Projekt čija ukupna vrijednost iznosi 2,9 mi-lijuna eura traje do travanja iduće godine, a fokusiran je na stvaranju mreže unutar poslovne, institucionalne i akademske zajednice. Je-dan od ciljeva je formirati platformu između istraži-vačkih centara, poduzeća i istraživača koja će poticati i podržati put inovacija koje će omogućiti da se poveća konkurentnost u regiji.

Priprema za nove fondoveDelegacija iz Istre,

među kojom su bili i pred-stavnici Istarske razvojne agencije (IDA) tom se pri-godom susrela s predstav-nicima Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šuma-dije i Pomoravlja - REDASP koja je jedan od partnera na projektu. Razgovaralo se o mogućnostima zajed-ničke suradnje i razmjeni iskustava.

Kako je naglasio žu-pan Flego, Istra je u pret-pristupnom razdoblju bila najuspješnija u povlačenju financijskih sredstava iz ra-znih europskih fondova, a sada su u pripremi projekti za Strukturne fondove. O mogućnostima zajednič-ke suradnje razgovaralo se i prilikom prijema kod gradonačelnika Kragujevca Radomira Nikolića, posebi-

ce što se tiče prerađivačke industrije, poljoprivrede, turizma, te na europskim projektima.

-Važno je ulagati u ljude te iskoristiti svaku priliku za edukaciju pro-jektanata koji će sutra znati napisati, kandidirati i implementirati kvalitetne projekte. Ono čime smo se mi vodili je samoodrživost projekata, odnosno glavni cilj nam je bio kandidirati projekte koje bi se mora-li realizirati bez obzira na Europsku uniju, istaknuo je istarski župan navodeći kao primjer izgradnju Županij-skog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Jedna od tema bila je i poljoprivreda, ujedno jedna

od jačih grana srpskih regi-ja Šumadija i Pomoravlje, a tom je prigodom delegacija Istre pozvana da dogodine posjeti kragujevački Sajam poljoprivrede, drugi najjači u Srbiji.

Sinergija turizma i poljoprivredeFlego je kazao da je

Istra, s obzirom na ne-dostatak plodne zemlje, odabrala koncept kvali-tete i izvrsnosti, te da se radi na jačem povezivanju poljoprivrede i turizma. Također, izjavio je da je ove godine uvedena direktna avionska linija Pula-Beo-grad zahvaljujući kojoj su brojni gosti iz Srbije po-sjetili Istru i obratno.

Prilikom boravka u Kragujevcu, istarska dele-gacija posjetila je i tvornicu automobila Fiat, poduzeće Gomma line, općinu Des-potovac i Senjski rudnik. Održan je i sastanak s pro-rektorom za međunarodnu suradnju Univerziteta u Kra-gujevcu u sklopu kojeg dje-luje 12 fakulteta koje pohađa dvadeset tisuća studenata.

Direktor IDA-e Bo-ris Sabatti predstavio je rad istarskog Centra za istraži-vanje materijala METRIS i Tehnološki inkubator. Do-govoreno je i povezivanje Univerziteta s pulskim Sve-učilištem i Visokom teh-ničkom-poslovnom školom Politehnika.

D. BAŠI�-PALKOVI�

O razvoju putni�kog prometa Istre �ulo se i u BeograduU sklopu me�unarodne

konferencije o prometu i prijevoznom inženjeringu koja je krajem prošlog mjeseca održana u Beo-gradu,

predstavljene su smjer-nice za izradu Strateškog programa razvoja put-ničkog prometa Istarske županije.

Tom su prigodom više savjetnice u Upravnom odjelu za me�unarod-nu suradnju i europske poslove Sanja Labinjan i Anica Dobran Černjul te viša stručna suradnica u Lučkoj upravu Pula Sa-nja Beleti� Albertini na-glasile važnost pravovre-menog dovršetka izrade Smjernica za nastavak projektnih aktivnosti. Govorile su i o provedbi pilot aktivnosti koje uklju-čuju obnovu dijela pro-metnice Veli Vrh - Riječki gat u Puli, te sanaciju dijela obale u luci “Valdi-bora” u Rovinju.

Na ovogodišnjoj konferenciji okupilo se osamdesetak znanstveni-ka, gospodarstvenika te predstavnika lokalnih i re-gionalnih vlasti iz petnaest država. D. B. P.

Potpore vinarima do 750 tisu�a eura Agencija za pla�anja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom (APRRR) razvo-ju objavila je dva nova javna natječaja iz Nacio-nalnog programa pomo�i sektoru vina 2014.-2018., a mjere na koje se na-tječaji odnose su “Re-strukturiranje i konverzija vinograda” i “Investicija u vinarije i marketing vina”.

Nacionalni program pomo�i sektoru vina petogodišnji je program u kojem je osigurano 57 milijuna eura za razvoj hrvatskog vinarstva iz tzv. europske Vinske omotni-ce. Cilj tog programa je pove�anje konkurentnosti hrvatskih vinara putem navedenih mjera, a pri-hvatljivi su prijavitelji vina-ri i vinogradari upisani u Vinogradarski registar.

Iznosi potpora kre�u se od 3 tisu�e pa sve do 750 tisu�a eura, ovisno o mjeri, a za završne pro-jekte Agencija ispla�uje od 50 do 80 posto uku-pno prihvatljivih troškova. Sve detaljnije informacije mogu�e je prona�i na linkovima: http://www.apprrr.hr/objavljena-2-nova-natjecaja-iz-vinske-omotnice-1185.aspx i linkuhttp://www.apprrr.hr/vin-ska-omotnica-1033.aspx.

U SKLOPU PROJEKTA “NEXT” JAČA SURADNJA ISTRE I SRPSKE REGIJE ŠUMADIJA

Istarski projekti predstavljeni u Kragujevcu

Suradnja sa Srbijom mogu�a je u prera�i-va�koj industriji, po-ljoprivredi, turizmu, te na raznim europskim projektima. Dogovo-reno je i povezivanje kragujeva�kog Univer-ziteta s pulskim Sve-u�ilištem i Visokom tehni�kom-poslovnom školom Politehnika

IDA-i iz projekta NEXT 210.246 eura

Projekt NEXT, �kandidiran je u okviru drugog natječaja Pro-grama IPA Jadranska prekogranična suradnja 2007-2013. Nositelj pro-jekta je Regija Marche, a partneri su IDA, Regi-ja Puglia, Grad Šibenik, Gospodarska komora Crne Gore, Sveučili-šte Donja Gorica Crna Gora, Regionalno vije-�e Shkodra - Albanija, Fakultet agronomije i prehrambene tehnolo-gije Mostar, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, Regionalna agencija za ekonom-ski razvoj Šumadije i Pomoravlja -REDASP, Zaklada za razvoj-Al-banija. Glavni cilj projekta je stvaranje efikasne platforme za usposta-vu suradnje izme�u istraživačkih institucija, centara za transfer teh-nologija, privatnog po-duzetničkog sektora te razvojnog sektora, kako bi se pove�ala konku-rentnost u regiji. Uku-pna vrijednost projekta je 2,8 milijuna eura od čega je IDA-i namijenje-no 210.246 tisu�a eura.

Župan Valter Flego i direktor IDA-e Bors Sabatti posjetili su tvornicu automobila Fiat

Najavljena suradnja pulskog Sveučilišta i Univerziteta u Kragujevcu

D. Š

TIF

AN

I�

7Glas Istre�etvrtak, 4. prosinca 2014.

Mnogi istarski gradovi su još u predpristu-

pnom razdoblju prepo-znali važnost korištenja bespovratnih sredstva koja namjenski mogu iskoristiti za poboljšanje kvalitete življena na svojim po-dručjima. Tako je i Grad Vodnjan u tom periodu provodio više projeka-ta iz programa PHARE, CARDS a sudjelovao je

i u prekograničnom pro-gramu “Hrvatska Slovenija 2007-2013”.

Putem tog programa Grad Vodnjan bio je par-tner u projektu REVITAS u kojem je Mestna Občina Koper bila vodeći partner, a ukupna vrijednost pro-jekta iznosila je 1,8 mili-juna eura.

Sudjelovali su i u projektu ZOOB u kojem

je Kmetijsko gozdarski zavod Nova Gorica bio vodeći partner, a ukupna vrijednost projekta izno-sila je 988.812 eura.

Trenutno se u Vod-njanu provodi projekt po IPARD programu, a radi se o Rekonstrukciji neraz-vrstanih cesta čija ukupna vrijednost iznosi 2,7 mi-lijuna kuna. Tim su sred-stvima asfaltirane neraz-

vrstane ceste na području Vodnjana. Konkretno, šest i pol kilometara cesta na potezu od Poduzet-ničke zone Galižana do St.Barbo-Valbandon, ce-sta Peroj-Batvači te cesta Gajana-Tršićani.

Vodnjanski gradona-čelnik Klaudio Vitasović veli da su potpisali i Spo-razum o partnerstvu za projekt OSIPPPIT koji je

odobren u sklopu preko-graničnog programa Hr-vatska Slovenija i čija je ukupna vrijednost 185.557 eura, a tijekom ove go-dine projekt je krenuo u implementaciju.

-Na 3. Javnom po-zivu u sklopu prekogra-ničnog programa Hrvat-ska-Slovenija odobren je i projekt REVITAS II u kojem je Grad Vodnjan

partner, a ukupna vri-jednost projekta iznosi je 843.058 eura. Prijavi-li smo još nekoliko pro-jekata na prekogranične programe i uskoro oče-kujemo rezultate.

-Tijekom iduće go-dine planiramo kandidi-rati što više projekata na Mjere ruralnog razvoja, te u ovom trenutku grad-ska uprava priprema svu potrebnu projektnu do-kumentaciju kako bi svi planirani bili spremni za kandidiranje na nadolaze-će natječaje, rekao je vod-njanski gradonačelnik.

D. B. P.

Projekt HERA -”Uprav-ljanje održivim turiz-mom zasnovanim na

zajedničkom kulturnom nasljeđu Jadrana” jedan je od dva projekta financira-nih u Hrvatskoj u sklopu Programa jadranske pre-kogranične suradnje u sklopu prvog poziva za strateške projekte.

Ukupna vrijednost iznosi 8,8 milijuna eura, a putem tog projekta u kojem sudjeluje i Istarska županija, Odjel za kulturu uspio je privući 560.112 eura odnosno 4,2 milijuna kuna. Po riječima Sandre Ilić iz tog odjela, u sklopu projekta krenula je revi-talizacija povijesne vodo-spreme Mletačke utvrde Kaštel u Puli, a kako do-znajemo, radovi bi trebali okončati u veljači iduće godine.

-Cilj projekta je unu-tar jadranskog područja razviti zajedničku pre-kograničnu platformu za upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu i njegovu pro-midžbu.

-Također, neke od glavnih aktivnosti su izra-da Zajedničkog akcijskog

plana vezanog za kultur-ni turizam svih zemalja sudionica. Putem anali-ze lokalnih, regionalnih i nacionalnih te europskih strategija kulture i turiz-ma, realiziranih projekata ili studija, donijeti će se smjernice koje će se pred-staviti partnerima i širem krugu sudionika kroz okrugle stolove, istaknula

je Ilić. Po njenim riječima, u planu je do kraja ove godine usvojiti

Zajednički akcijski plan za Jadran, a na teme-lju tog dokumenta izradi-ti će se i zajednički plan održivosti i Standardne specifikacije za kulturne rute, posjetiteljske centre i edukaciju svih uključenih u promociju kulturne ba-

štine. Aktivnost koordinira Istarska županija.

U planu je i kreiranje zajedničkog HERA zaštit-nog znaka i ustanove HERA jadranskog nasljeđa. Rad-ne skupine prilikom izrade Akcijskog plana, definirati će metodologiju i procedu-re koje će bilo koja druga inicijativa morati poštovati kako bi dobila HERA za-

štitni znak kao garanciju kvalitete.

U sklopu projekta de-finirati će se rute kulturnog turizma koje će se promo-virati na nekim od europ-skih sajmova turizma kroz izložbene prostore, seminare i sastanke s europskim tu-rističkim operatorima a to uključuje i izradu brojnih promotivnih materijala.

U planu je i formira-nje posjetiteljskih centara s naglaskom na multimedij-sku promociju kulturnog naslijeđa. Istarska županija će u okviru ove aktivnosti izvršiti revitalizaciju povi-jesne vodospreme utvrde Kaštel u Puli koji bi se isto tako s vremenom trebao biti uključen u jednu od kul-turnih ruta.

Vodeći partner na pro-jektu je Zadarska županija a uz nju sudjeluju Splitsko-dalmatinska, Šibensko-knin-ska, Dubrovačko-neretvan-ska i Primorsko-goranska županija.

Uključeni su i Razvoj-na agencija Unsko-sanskog kantona i Grad Bihać iz Bo-sne i Hercegovine, Mini-starstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore Albanski razvojni fond, slovenske op-ćine Postojna i Piran, Mini-starstvo ekonomije Republi-ke Srbije. Tu su i talijanske provincije Rimini i Ravenna, Sveučilište Foggia, Regija Abruzzo i Regija Jonski otoci iz Grčke.

D. BAŠI�-PALKOVI�

GRAD VODNJAN PREPOZNAO VA�NOST KANDIDIRANJA PROJEKATA

ODJEL ZA KULTURU ISTARSKE �UPANIJE KROZ PROJEKT “HERRA” POVUKAO 4,2 MILIJUNA KUNA

Obnova vodospreme pulskog Kaštela završava u veljači

U planu je i formi-ranje posjetiteljskih centara s nagla-skom na multimedij-sku promociju kul-turnog naslije�a. Istarska županija će u okviru ove ak-tivnosti izvršiti revi-talizaciju povijesne vodospreme utvr-de Kaštel koja bi se s vremenom trebala uključiti u jednu od kulturnih ruta

Europskim novcem obnovilišest i pol kilometara cesta

U sklopu projekta traju radovi na obnovi vodospreme pulskog Kaštela

8Glas Istre �etvrtak, 4. prosinca 2014.

EUROeko

Piše Barbara BAN

Nakon što je Grad Pa-zin od Ministarstva turizma dobio 600

tisuća kuna iz Fonda za turizam, krenuo je inten-zivno u pripremu potrebne dokumentacije za gradnju prvog istarskog tematskog parka pod nazivom Inspi-rit Fantasy Park. Riječ je o zabavnom parku koji bi trebao “niknuti” na neka-dašnjem vojnom poligonu kraj Lindara i koji bi postao svojevrsni dom projektu Istarske županije, Istarske razvojne turističke agencije te Turističke zajednice žu-panije Istra Inspirit.

Originalan turisti�ki proizvod Prikazivao bi istar-

ske legende i običaje te bi predstavljao novu turističku ponudu na Poluotoku koja je svoj prvi park dobila tek ove godine, iako totalno drugačijeg profila - Istra-landiju u Brtonigli. Budu-ći da se radi o poprilično skupom projektu, planira se njegovo financiranje iz fondova Europske unije.

- Tematski zabavni park Inspirit Fantasy Park

zadovoljava kriterije defi-nirane u Strategiji razvoja turizma poput stvaranja nove atrakcijske osnove u funkciji generiranja dodatnih motiva dolaska, ravnomjernije pro-storne distribucije potražnje te povećanja turističke po-trošnje, te je koncipiran kao originalan turistički proizvod i ima posebnosti u odnosu na postojeće tematske par-kove. Inovativnim meto-dama dizajna i marketinga koncipiran je kao proizvod visoke atraktivnosti za ci-ljanu publiku dok s druge strane uzima u obzir lokalne specifičnosti i ekonomske okvire isplativosti ulaganja. Glavni je cilj projekta pove-ćanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti, veli pazin-ski gradonačelnik Renato Krulčić. Dodaje da se ovim

projektom želi otvoriti novi sadržaj, komplementaran s istarskim turizmom, kojim će se povećati zaposlenost, te generalno gospodarske aktivnosti.

- Pazin je odabran kao lokacija zbog izvrsne povezanosti sa svim dijelo-vima Istre, ali i šire, te pre-

ma njemu gravitira preko tri milijuna stanovnika u radijusu od 200 kilometara. Prednost je i nepostojanje sličnih sadržaja u krugu od 400 kilometara te sezonski posjet od oko tri milijuna gostiju u Istri, kaže pazinski gradonačelnik.

Nedostaje još 100 tisu�a euraMeđutim, projekt

je zasad tek u počecima. Kako pojašnjava Krulčić, na odobrenih 600 tisuća kuna, Grad Pazin i Istarska županija dodali su još 160 tisuća kuna, a cjelokupni će se iznos potrošiti na projek-tnu dokumentaciju nužnu za dobivanje lokacijske dozvole. Trenutno se definira dizajn

parka, odnosno razrađuje se koncept, program i projektni zadatak za izradu projektne dokumentacije, a za taj je dio posla zadužena tvrtka Para-bureau.

Za konzalting pro-gramskog zadatka u tehnič-kom i financijskom pogledu zadužena je tvrtka FiM in-ženjering d.o.o., dok studiju izvedivosti i analizu troškova i koristi priprema Centar za međunarodni razvoj. U pri-premi je i izrada dizajna te opisa mehaničkih sprava u parku.

- Predviđena sredstva dostatna su za izradu nave-dene dokumentacije plani-rane u ovoj godini. Ova do-kumentacija predstavlja tek prvu fazu, odnosno temelje za izradu idejnog rješenja i izradu studije isplativosti investicije. U postupku is-hođenja lokacijske dozvole potrebna je izrada dodatne dokumentacije, primjerice idejno rješenje, geodetski sni-mak, ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, idejni projekt parka, geodetski projekt, Urbanistički plan uređenja i sl. Za navedenu dokumentaciju sredstva će se planirati 2015. godini uz prijave za sufinanciranje na natječaje nadležnih ministar-stava, tvrdi Krulčić. Za drugi dio projektne dokumenta-cije trebat će još dodatnih 100 tisuća eura, procjenju-je Krulčić. Za prikupljanje novca za izradu sve potrebne dokumentacije u postupku ishođenja lokacijske dozvole Grad će kandidirati projekt na nacionalne fondove po-put Fonda za razvoj turiz-ma, Ministarstvo kulture i/ili Ministarstvo regionalnog razvoja, ovisno o uvjetima i kriterijima za prijavu poje-dinog ministarstva.

- Prema najavama iz ministarstva, raspisivanje na-tječaja, očekujemo krajem 2014. ili u prvom tromjesečju 2015. godine.

Nakon kompletira-nja dokumentacije, koja je preduvjet za prijavu projekta na EU fondove, realizaciju projekta, odnosno gradnju planiramo prijaviti na Eu-ropski fond za regionalni razvoj, najavljuje pazinski gradonačelnik. Inače, pre-liminarna je procjena da će gradnja parka koštati oko 30 milijuna eura.

Dokumentacija za 18 mjeseciParalelno s izradom

projektne dokumentaci-je Grad radi na drugim tehničkim preduvjetima za izgradnju parka poput izrade Urbanističkog plana uređenja u zoni obuhvata parka, projektiranju pri-stupnih prometnica koje će voditi od parka prema budućem kraku Istarskog ipsilona, ali i vodi razgo-vore s potencijalnim pri-vatnim investitorima koji bi mogli ući u partnerstvo s Gradom u fazi realizacije samoga parka, i njegovog kasnijeg upravljanja i odr-žavanja.

- S obzirom na opsež-nost projekta i zahtjevanost potrebne dokumentacije predviđamo da ćemo na izradi projektne dokumen-tacije raditi narednih 12 do 18 mjeseci nakon čega, uz privatnog investitora i/ ili podršku EU fondova, može započeti gradnja parka, za-ključuje Krulčić.

Glavni urednik: Ranko Borovečki

Urednica priloga: Danijela

Baši�-Palkovi�Izdavač:

Glas Istre novine d.o.o.

Prilog izlazi prvog četvrtka u mjesecuPrilog je realiziran u suradnji s Istarskom

županijom

GRAD PAZIN PRIPREMA INVESTICIJU VRIJEDNU 30 MILIJUNA EURA

Tematski park “Inspirit Fantasy” u srcu Istre

Pazin je odabran kao lokacija za park zbog izvrsne povezanosti sa svim dijelovima Istre, ali i šire, te prema njemu gravitira preko tri mi-lijuna stanovnika u radijusu od 200 kilometara. Prednost je i nepo-stojanje sličnih sadržaja u krugu od 400 kilometara te sezonski po-sjet od oko tri milijuna gostiju u Istri, kaže pazinski gradonačelnik

Bivše vojno zemljište postaje mjesto zabave

Inspirit Fantasy park �planira se graditi na lo-kaciji bivšeg vojnog ze-mljišta na Lindaru. Dr-žavni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) izdao je Gradu Pazinu suglasnost u po-stupku isho�enja loka-cijske dozvole. Kako na-javljuje Krulči�, po izradi sve potrebne projektne dokumentacije i isho�e-nja lokacijske dozvole Grad �e od države za-tražiti vlasništvo nad tim zemljištem.

Ilustracija Inspirit Fantasy parka (Tomislav Tomić)

Park bi trebao ugostiti istarsku povijest i legende

Pazin će tražiti vlasništvo nad državnim zemljištem kraj Lindara

M. R

IMA

NI�

Renato Krulčić

Mili

voj M

IJO

ŠE

K