1.0 UVOD

Zaustavni put predstavlja put koji vozilo pree nakon to voza uvidi da je poterbno koenje i zakoi, preticanje predstavlja zaobilaenje vozila u kretnji pod regulisanim saobradajnim pravilima, dok obilaenje predstavlja obilaenje vozila koje stoji. Preticanje u mnogo sluajeva nije preporuljivo ali osnovni znak na cesti za dozvolu preticanja zajedno sa znakom brzine koje smijemo dostidi na cesti je bijela isprekidana linija.

Slika 1.0 :Primjer preticanja vozila Preticanje izvrava zeleni auomobil, koji pretie kamion sa poluprikolicom koji se sporije krede. Autoput koji dozvalja vede brzine te preticanje na pojedinanim trakama je idealan za izvrenje preticanja u ovom sluaju.

1

Preticanje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se krede i istom smjeru. U pravilima saobracaja pogledati na kojim mjestima se ova radnja ne smije izvoditi preticanje . Preticanje spada u red opasnih radnji u saobradaju.Za bezbjedno preticanje potrebno je: 1. procjeniti brzinu kretanja vozila koje se zeli preticati 2. stanja kolovoza (vlazan,sneg,led i sl.) 3. uoiti da li dolazi vozilo u susret i koliko je odstojanje do njega 4. procjeniti mogucnost svog vozila (da li motor moze da razvije vecu brzinu u tom trenutku za 20-30km/h) Potrebna duina za bezbjedno preticanje: Brzina 150 90 93 97 103 110 120 135 160 210 360 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 100 105 112 120 132 150 180 240 420 113 121 130 144 163 200 270 480 130 140 156 180 220 300 540 150 168 195 240 330 600 180 210 260 360 660 225 280 390 720 300 420 780 450 840 900

Crvenog 140 Vozila U Km/h 130 120 110 100 90 80 70 60

Brzina plavog vozila u km/h

U normalnim uslovima,pri brzini plavog vozila brzinom od 60km/h i crvenog vozila od 80km/h, minimalna duzina puta za preticanje iznosi 240metara.

2

Slika 2,3,4,5,6,7 su poredane sa lijeva na desno:

1. Voza crvenog vozila krece se vedom brzinom i sustize plavo vozilo,odluuje se za preticanje. 2. Voza crvenog vozila usmjerava vozilo ka sredini kolovoza,blize razdjelnoj liniji,svoj pogled usmerava ispred sebe da procjeni da li dolazi vozilo u susret,odnosno,koliko je vozilo koje dolazi u susret udaljeno i kojom se brzinom krede. Iz gore navedene tabele,u normalnim uslovima,pri brzini crvenog odnosno plavog, pogledati potrebnu duinu puta za bezbjedno preticanje. 3

3. Ukoliko postoji dovoljna duina puta da se radnja izvede na bezbjedan nain,na dozvoljenom mjestu,odnosno,da se radnja preticanja ne zavrava tamo gdje je zakonom zabranjena,voza ruicu mjenjaa postavlja u nizi stepen prenosa,jer u nizem stepenu prenosa ubrzavanje je vece. Proverava situaciju pogledima u ogledala i okretanjem glave preko ramena (mrtvi ugao),da uoci da li je neko prije njega zapoceo radnju preticanja. Ukoliko nema smetnji za bezbedno preticanje,vozac vozila ukljucuje odgovarajuci pokazivac pravca. 4. Nakon provjera i ubacivanja ruice mjenjaca u nizi stepen prenosa,vozac zapocinje radnju preticanja umjerenim okretanjem toka upravljaa u ljevu stranu uz postepeno ubrzavanje. 5. Vozac crvenog vozila koristi dio saobracajne trake za vozila iz suprotnog smjera, krece se na bezbjednom bonom odstojanju od vozila koje pretice i sa maksimalnim ubrzavanjem ga prolazi. U ovom djelu voza crvenog vozila ubacuje rucicu menjaca u visi stepen prenosa. 6. Prije nego sto se vrati u svoju saobracajnu traku,vozac crvenog vozila je duzan da izvrsi provere u bocno desno ogledalo i okretanjem glave preko desnog ramena (tzv,mrtvi ugao). U desnom bocnom ogledalu vozac crvenog vozila mora ugledati vozilo koje pretice,dok okretanjem glave proverava da li ima prepreka za zavrsetak radnje,ukoliko nema u blagom luku se vraca u desnu saobracajnu traku.

4

2.0 POSTUPAK PRETICANJA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE

Preticanje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji s vozilom u saobradaju jer u njemu sudjeluje najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom voza koji pretie koristi saobradajnu traku za vozila iz suprotnog smjera. Stoga donoenju odluke o preticanju mora prethoditi vae promiljanje o svim elementima za sigurno izvoenje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, poloaj ostalih uesnika u saobradaju, njihova brzina i namjera, tehnike mogudnosti vozila, vaeda saobradajna pravila, saobradajni znakovi U svemu tome voza mora potivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove line procjene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogudnosti racionalizacije postupaka.

Slika 8. Preticanje tertnjaka u zavoju

Prema propisima, preticanje voza smije vriti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvoenje tih radnji. Preticanje vri se s lijeve strane. Preticanje se mora vriti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom poloaju i njegov voza daje takav znak da se sa sigurnodu moe zakljuiti da to vozilo skrede ulijevo.

5

Vozilo koje se krede po inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo moe se preticati s desne strane ako izmeu njega i desne ivice kolovoza postoji saobradajna traka.

Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza smije preticati:

vozilo koje skrede ulijevo, a pretie se s desne strane vozilo koje skrede udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobradaj vozila iz suprotnog smjera;

vozilo koje se krede na cesti s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobradaj na raskrsnici regulisan svjetlosnim saobradajnim znakovima ili znakovima koje daje ovlateno lice.

Slika 9. preticanje ili zaobilaenje u raskrsnici ?

Neposredno ispred i na prelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika voza smije preticati drugo vozilo kad je saobradaj na tom prijelazu regulisan ureajima za davanje svjetlosnih saobradajnih znakova.

Voza ne smije preticati kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojede okolnosti na cesti i u saobradaju ili s obzirom na tehnika svojstva vozila kojim upravlja, ugroava druge uesnike u saobradaju, odnosno tamo gdje je to saobradajnim znakom posebno zabranjeno.

Pri planiranju preticanja odnosno prije nego to krene u preticanje voza mora utvrditi ima li uvjeta za sigurno izvoenje te radnje s vozilom: je li preticanje doputeno, postoji li dovoljna preglednost i dovoljno prostora za preticanje, kolika je duina preglednosti ceste, kolika je potrebna duina puta preticanja,kojom brzinom vozi vozilo ispred vas, moe li se

6

dovoljno ubrzati, kolikom brzinom se moe preticati i ugroavaju li se vozila iz suprotnog smjera. Najprije treba promisliti ima li uopte svrhe razmiljati o preticanju, nakon toga utvrditi kakva je preglednost i vidljivost te irina ceste, zatim provjeriti namjeru vozaa koji se krede iza njega, a onda slijede tri najtee, kritine provjere.

Prvom provjerom treba utvrditi ne namjerava li voza ispred njega preticati, obilaziti ili skretati.

Drugom provjerom treba utvrditi je li slobodna saobradajna traka za saobradaj iz suprotnog smjera na dovoljnoj udaljenosti.

Tredom provjerom voza se mora uvjeriti moe li nakon preticanja ponovo zauzeti poloaj u saobradajnoj traci kojom se kretao prije preticanja.

Tek ako tada utvrdi kako su zadovoljeni svi uvjeti sigurnosti, zapoinje s preticanjem. Kada se voza uvjerio da je preticanje sigurno i odluio preticati, mora:

gledati daleko ispred i procijeniti brzinu, ukljuiti lijevi pokaziva smjera, pomaknuti se vozilom u lijevu stranu i gledati ispred, provjeriti da vozilo ispred ne namjerava preticati ili skretati ulijevo, prema potrebi, upozoriti vozaa vozila ispred o namjeri preticanja, u niem stepenu prijenosa povedati brzinu i prestrojiti se na lijevu saobradajnu traku, ubrzati vozilo i promijeniti u vii stepen prijenosa kada se nae uporedno s vozilom koje pretie, vodedi rauna o brzini,

paziti na pravilan boni razmak i na vozila iz suprotnog smjera, kada na unutarnjem ogledalu ugleda vozilo koje pretie, u blagom luku se mora vratiti u desnu saobradajnu traku,

pri povratku iskljuiti lijevi pokaziva smjera (desni nije obavezno ukljuivati osim ako to uvjeti sigurnosti nalau).

Ako se u meuvremenu tokom preticanja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogreno procijeni potrebna duina puta preticanja ili trenutak preticanja, treba odustati od preticanja, ukljuiti desni pokaziva smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preticati i strpljivo ekati sigurnu priliku. Posebno velik rizik predstavlja preticanje dugih vozila i vozila 7

sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograniavaju preglednost, smanjen je boni razmak, povedava se vrijeme i put preticanja. Zato voza treba preticati samo ako je uvjeren da to moe sigurno obaviti. Ne riskirajte, ne pretiite ako niste sigurni u povoljan ishod. Nita nedete dobiti na vremenu vonje, samo stres i napetost bez potrebe.

Svu sloenost i opasnost preticanja voza moe izbjedi ako prethodno uini jednu znatno jednostavniju procjenu: ima li uopde svrhe krenuti u preticanje.

Slika 9.0 znak za zabranu preticanja

8

3.0 KARAKTERISTIKE I PRORAUN ZAUSTAVNOG PUTA

Zaustavni put vozila sastoji se od puta reagiranja i puta koenja. Put reagiranja je put koji automobil pree za vrijeme potrebno vozau da reagira na prepreku i vrijeme potrebno koionom sustavu da pone djelovati. Put reagiranja o brzini ovisi linearno (jednoliko gibanje). Put koenja je put koji automobil proe za trajanja koenja. On ovisi o kvadratu brzine (akcelerirano gibanje). Na put koenja utjeu i uvjeti na cesti: kvaliteta kolnika, vremenski uvjeti i uspon ili nizbrdica. Radi jasnode i jednostavnosti u zadacima sam zanemarila vrijeme reagiranja koionog sustava (jer je za osobne automobile oko 10 puta manje od vremena reagiranja vozaa) i pretpostavila sam da se svi primjeri odvijaju na ravnoj cesti, bez uspona i nizbrdica.

Za izraunavanje zaustavnog puta koristimo sljedee podatke i formule:

Sz zaustavni put vozila (m) Sr put reagiranja (m) Sk put koenja (m) v brzina vozila (km/h) tr vrijeme reagiranja vozaa (s) - koeficijent trenja ovisan o podlozi

S z Sr Sk Sr v tr 3,6

v2 Sk 254 v tr v2 Sz 3,6 254

9

Prosjeno vrijeme reagiranja vozaa je od 0,8 do 1,2 sekunde. Ako je voza pod utjecajem alkohola ili jako umoran, vrijeme reagiranja se povedava na 1,5 do 1,8 sekundi.

Koeficjent trenja : suh asfalt nov asfalt star, prljav ljunak, sitan kamen snijeg ugaen led 0,7 0,8 0,6 0,7 0,6 -0,7 0,2 0,4 0,05 0,1 mokar 0,5 -0,6 0,25 0,45 0,3 0,5

10

4.0 ZAKLJUAK RADA

Svjedoci smo da mnogi mladi ljudi smrtno stradavaju u saobradajnim nesredama zbog prevelike brzine. Sigurno de mnogo vas krenuti u auto kolu, pa bi bilo dobro da prije toga nauite neto o tome koliko brzina utjee na put koenja. Preticanje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji s vozilom u saobradaju jer u njemu sudjeluje najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom voza koji pretie koristi saobradajnu traku za vozila iz suprotnog smjera. Ako se u meuvremenu tokom preticanja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogreno procijeni potrebna duina puta preticanja ili trenutak preticanja, treba odustati od preticanja, ukljuiti desni pokaziva smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preticati i strpljivo ekati sigurnu priliku. Posebno velik rizik predstavlja preticanje dugih vozila i vozila sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograniavaju preglednost, smanjen je boni razmak, povedava se vrijeme i put preticanja. Zato voza treba preticati samo ako je uvjeren da to moe sigurno obaviti. Ne riskirajte, ne pretiite ako niste sigurni u povoljan ishod. Nita nedete dobiti na vremenu vonje, samo stres i napetost bez potrebe.

Svu sloenost i opasnost preticanja voza moe izbjedi ako prethodno uini jednu znatno jednostavniju procjenu: ima li uopde svrhe krenuti u preticanje.

11

5.0 LITERATURARadi provjere kliknuti na link: 1.0 http://images.google.ba/images?um=1&hl=bs&tbs=isch:1&q=PRETICANJE&sa=N&start=18&ndsp=18 2.0 http://www.makadam.co.rs/images/Naredbe/znaredbe_clip_image049.jpg 3.0 http://www.vozite.com/preticanje_tehnika_voznje.html 4.0 http://blog.ritelefax.hr/post/2001/02/010222-preticanje.aspx 5.0 http://www.vozite.com/obilazenje_i_preticanje.html

12

6.0 SADRAJ RADA

1.0 UVOD 2.0 POSTUPAK PRETICANJA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE 3.0 KARAKTERISTIKE I PRORAUN ZAUSTAVNOG PUTA 4.0 ZAKLJUAK 5.0 LITERATURA 6.0 SADRAJ RADA

1 5 9 11 12 13

13