zavrsni rad kod prof. cvitkovica ana markovic

5/12/2018 Zavrsni Rad Kod Prof. Cvitkovica Ana Markovic - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/zavrsni-rad-kod-prof-cvitkovica-ana-markovic 1/15

Centar za Interdisciplinarne Postdiplomske Studije

Univerzitet u Sarajevu

Odsjek: Religijske Studije

Školska godina: 2010./2011.

Predmet: Religija, Nasilje i Rješavanje Konflikata

Nosilac predmeta: prof. dr Ivan Cvitković

TEMA: OD RELIGIJE I NENASILNOG OTPORA MARTINA LUTERA KINGA

DŽUNIORA DO PRVOG CRNOG PREDSJEDNIKA SAD-A, BARAKA OBAME

Sarajevo, jul 2011.

SADRŽAJ:

1



1.UVOD………………………………………………………………………………………….. 3

1.1. Kratka rana biografija Martina Lutera Kinga Džuniora …………………………..3

1.2. Kingov rani sveštenički rad ………………………………………………………………..4

2. CENTRALNI DIO …………………………………………………………………………….5

2.1. ,,Nijema bijela’’ Amerika u vrijeme Kingove pojave …………………………………....5

2.2. Montgomeri bojkot autobusa………………………………………………………………6

2.3. King i događaji nakon Montgomeri bojkota autobusa…………………………………..9

2.4. Kingov san ………………………………………………………………………………….11

3. ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………………..11

3.1. Kingova zaostavština i današnje Sjedinjene Američke Države……………………….11

SLIKA MARTINA LUTERA LINGA DŽUNIORA …………………………………………13

LITERATURA ………………………………………………………………………………….14

Sažetak: Rad se bavi ličnošću, radom i značajem oca pokreta za građanska prava, Martina Lutera

Kinga Džuniora, i njegovim uticajem na pozicioniranje crnačke zajednice u okviru američkog

2



društva u proteklih pedeset godina, kao i njegovim, konačno ekumenskim angažmanom, što ga

sve zajedno čini jednom od najznačajnijih ličnosti u istoriji SAD, pa i šire. Rad se sastoji od

uvodnog, centralnog dijela i zaključka. U uvodnom dijelu se kratko obrađuju njegova rana

biografija i rani sveštenički rad. Centralni dio se bavi stanjem u američkom društvu u vezi sa

položajem crnačke manjine u vrijeme Kingove pojave, Montgomeri bojkotom autobusa koji ga je

doveo u žižu javnosti, kratko događajima i angažmanom u godinama nakon toga i njegovim

idejama vodiljama i onim čemu je težio i vizijom društva kakvu je imao. Zaključak se odnosi na

put koji je američko društvo prešlo od Kingove pojave do danas i njegovim uticajem na razvoj

svijesti američke nacije u smislu demokratije i civilnog društva i onim što njegovo nasljeđe

može i treba da znači za ljude, kako u američkom društvu tako i svuda u svijetu, pa i na području

nekadašnje Jugoslavije.

Ključne riječi: Martin Luter King Džunior, SAD, crnci, religija, nenasilje, nenasilni otpor,

sloboda, demokratija, građanska prava.

1. UVOD

1.1. Kratka rana biografija Martina Lutera Kinga Džuniora

,,Martin Luter King Džunior je sada duže mrtav nego što je živio. Ipak, bio je to izuzetan

život. Sa trideset tri godine je forsirao rješavanje slučaja građanskih prava kod predsjednika

Džona Kenedija. Sa trideset četiri je zapanjio naciju svojim ,,Ja Imam San’’ govorom. Sa trideset

pet je dobio Nobelovu nagradu za mir. Sa trideset devet je ubijen, ali je ostavio za sobom

zavještanje nade i inspiraciju koja se nastavlja do danas.’’1

,,Martin Luter King Džunior (15. januar 1929.- 4. april 1968.) se rodio kao Majkl Luter King

Džunior, ali je kasnije promijenio svoje ime u Martin. Njegov djed je počeo porodičnu dugu

svešteničku tradiciju u Ebenezer Baptističkoj Crkvi u Atlanti. Martin Luter je pohađao odvojene

javne škole u Džordžiji i maturirao sa petnaest godina; diplomirao je 1948. na Morehouse

koledžu, uglednoj crnačkoj instituciji Atlante na kojoj su diplomirali i njegov otac i djed. Nakon1 zvanična internet strana posvećena Martinu Luteru Kingu Džunioru pokrenuta 1996. godine od strane dnevnenovine ‘’The Seattle Times’’ na internet adresi: http://seattletimes.nwsource.com/special/mlk/

3

http://seattletimes.nwsource.com/special/mlk/




tri godine teoloških studija na Krozer Teološkoj Bogosloviji u Pensilvaniji, gdje je izabran za

predsjednika većinski bijele starije klase, diplomirao je na osnovnim studijama 1951. Uz

stipendiju dobijenu na Krozeru, upisao je studije na Univerzitetu u Bostonu gdje je završio svoj

obavezni boravak u vezi sa doktoratom 1953., i doktorirao 1955. U Bostonu je upoznao i oženio

Koretu Skot, mladu ženu nesvakidašnjih intelektualnih i umjetničkih znanja. Dva sina i dvije

kćerke su se rodili u ovoj porodici.’’2

1.2. Kingov rani sveštenički rad

Godine 1954., Martin Luter King je postao sveštenik Dexter Avenue Baptističke Crkve u

Montgomeriju, u Alabami, mada je uvijek bio veoma aktivan u borbi za građanska prava i do tog

perioda je već postao član izvršnog komiteta Nacionalne Asocijacije za Napredovanje Obojenih

Ljudi (National Association for the Advancement of Colored People- NAACP), vodeće

organizacije te vrste u naciji. On jeste postao svjetski poznata ličnost koja je vodila nenasilni

pokret za slobodu, ali je prvenstveno bio sveštenik i po nekim mišljenjima taj aspekt se mora

detaljno imati u vidu ukoliko je cilj u potpunosti shvatiti njegov rad i zavještanje, jer je po

riječima Luisa Boldvina, profesora Religijskih Studija na Vanderbilt University, SAD, koji je

puno pisao o Kingovoj religiji ,,sveštenička uloga bila centralna u svemu, praktično svemu, što je

dr King postigao.’’3

On je stigao u kongregaciju 1954. godine nakon perioda internih tenzija unutar nje pri čemu su

crkveni lideri tragali za nekim ko bi pomogao u obnovi morala i mladi sveštenik je stigao sa

planom koji se sastojao od 34 teze, a crkva i danas izgleda onako kako je izgledala u njegovo

vrijeme. Treba napomenuti da je, i prije nego što je postao svjetski poznat i jedan od najboljih

oratora u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, bio izuzetno upečatljiv u svojim propovijedima

zbog čega se može reći da ima jedno od najznačajnijih mjesta i u istoriji retorike. U periodu

između 1957. i 1968., neumorni propovjednik-putnik, King, je proputovao preko šest miliona

2 zvanična internet strana organizacije Nobelove nagrade, Nobelprize.org, sekcija Nobel Peace Prize ( za 1964.

godinu), na internet adresi: http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1964/king-bio.html

3 Lawton, A. Kim, ‘’Before he was a leader, King was a pastor’’ , članak iz arhive zvanične internet strane posvećene Martinu Luteru Kingu Džunioru pokrenute 1996. godine od strane dnevne novine‘’The Seattle Times’’ ,na internet adresi: http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=20060114&slug=king14m

4

http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1964/king-bio.html


http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=20060114&slug=king14m





milja i govorio preko dvije stotine pedeset puta gdje god je bilo nepravde, nasilja, potrebe za

akcijom, a istovremeno je napisao pet knjiga i brojne članke.

Pritom treba imati na umu da njegov religiozni pogled na svijet uprkos nekim skepsama u

pogledu izvjesnih teoloških dogmi, njegovo djelovanje, poruke i nenasilna borba u duhuMahatme Gandija protiv rasne diskriminacije crnaca SAD i nepravde imaju i ne samo nemjerljiv

značaj u razvoju demokratskog i civilnog američkog društva već i karakteristiku ekumenskog

angažmana koji inspiriše i danas, o čemu svjedoče njegove brojne riječi među kojima su, na

primjer, i ove: ,, Početak kraja našeg života je dan kada postanemo nijemi o stvarima koje su

važne.’’4

2. CENTRALNI DIO

2.1. ,,Nijema bijela’’ Amerika u vrijeme Kingove pojave

O tome da je većinski bijela Amerika u vrijeme Kingove pojave bila prilično ,,nijema’’ u vezi sa

teškim položajem crnaca mnogo je primjera, mnogo je pisano tokom posljednjih nekoliko

decenija i svijest o tome danas itekako postoji kako u naučnim krugovima, tako i u svijesti

običnog čovjeka, naročito imajući u vidu kinematografiju i današnja sredstva masovne

komunikacije zahvaljujući kojima svijet postaje ,,globalno selo’’ u kojem informacija stigne na

drugu stranu planete u roku od nekoliko sekundi zbog čega se i brojne promjene dešavaju brženego što bi inače.

Međutim, veliko je pitanje da li bi današnja Amerika, tj. Sjedinjene Američke Države, a samim

tim i u dobroj mjeri i ostatak svijeta, bile ovo što jesu sada, u smislu razvoja civilnog i

demokratskog društva, da nije bilo ličnosti poput Kinga. Veliko je pitanje da li bi nenasilni otpor

kao ideja iako već poznata i popularna zahvaljujući Mahatmi Gandiju, udružena sa religijom na

jedan zdrav i produktivan način, na način zdrave i pozitivne nade, upornosti i trpljenja koji

uprkos tome ne znače pasivnost i odustajanje , zaživjela u potlačenoj crnačkoj manjini na načinna koji je zaživjela i da li bi njihova borba za dostojanstvo, pravo na jednakost i pravednost ostala

4 Takmičenje u besjedništvu u čast Martina Lutera Kinga Džuniora pod nazivom ,, Početak kraja našeg života je

dan kada postanemo nijemi o stvarima koje su važne’’ u organizaciji ambasade SAD i Američkog savjeta zamedjunarodno obrazovanje iz Beograda u saradnji sa Američkim kutkom i Prvom niškom gimnazijom ,,StevanSremac’’, adresa facebook stranice na internet adresi: http://www.facebook.com/group.php?gid=110113895679791

5

http://www.facebook.com/group.php?gid=110113895679791





na nenasilju, bez započinjanja potpunog oružanog sukoba i rata u pravom smislu riječi, koji bi

svakako značio velike žrtve i moguće dugotrajnu destabilizaciju američke države uprkos njenoj

snazi i moći svjetske super-sile, obzirom na vjekovnu patnju crnaca na njenom tlu i shodno tome,

potencijalnu kulminaciju nezadovoljstva i osjećaja poniženosti.

Uprkos vjekovnom ropstvu, crnačkom doprinosu u Drugom Svjetskom Ratu u okviru američkih

vojnih snaga gdje je takođe postojala segregacija, čak i napadima na ratne vojne crnačke

veterane, recimo, u vrijeme Kingove pojave , ,bijela’’ Amerika je i dalje bila ,,nijema’’ na to i

segregacija u vidu takozvanih Džim Krou Zakona (‘’Jim Crow Laws’’ pri čemu je ‘’Jim Crow’’

bilo satirično ime kojim su se označavali Afro-Amerikanci, a pravni status je trebao biti

,,odvojen, ali jednak’’) je i dalje de jure živjela u vidu odvojenih javnih škola, odvojenih

sredstava prevoza, zabrane rada crncima u određenim mjestima, odvojenim biznisima, zabavama,

zabranama crncima kupovine kuća u određenim kvartovima i tako dalje. Sve je to u praksi i

svakodnevnom životu vodilo inferiornom statusu crnaca u američkom društvu.

2.2. Montgomeri bojkot autobusa

Sve što je vjekovima ,,crna’’ Amerika trpjela, sazrijevanje svijesti američkih crnaca o tome da je

krajnje vrijeme da dobiju ono što im prirodno pripada rođenjem, a to je jednakost, izražena kroz

prkos petnaestogodišnje Klodet Kolvin, a kasnije i Roze Parks, aktivistkinje za građanska prava,

koje su odbile da bijelcu ustanu u autobusu i ustupe im svoje mjesto, što je u Rozinom slučaju

značilo hapšenje, i pojava Kinga, su vodili promjenama neminovno. Talas promjena je počeo

čuvenim bojkotom autobusa u Montgomeriju, tj. bojkotom segregacije koja je unižavala

elementarno dostojanstvo čovjeka pri čemu je ,,glavni krivac’’ za segregaciju bila crna boja

njegove kože.

Model segregacije u autobusima Montgomerija, u kojima su većina korisnika bili upravo crnci,

je bio takav da su bijeli putnici sjedjeli u prednjem dijelu autobusa do polovine, a crni putnici su

morali biti u drugom dijelu, tj. mjesta su se popunjavala redom sprijeda i otpozadi dok se autobus

ne bi popunio time što se stizalo do sredine s obje strane. Crni putnici su često čak morali plaćati

kartu na ulazu u autobus, a onda ići ka zadnjim vratima da bi zauzeli svoje mjesto u donjoj

polovini autobusa. U trenutku kada bi se autobus napunio i bijeli putnici u tom trenutku ušli u

autobus, prvi crnački putnički red je morao biti ispražnjen i ti crni putnici su se morali povući

6



nazad, ustupiti svoja mjesta bijelcima i stojati tokom vožnje. Tako je i bilo do 1. decembra 1955.

godine, tj. do odbijanja ustupanja mjesta bijelcu od strane Roze Parks iako su se njena tri crna

saputnika momentalno odazvala naredbi vozača da isprazne red i povuku se nazad. Njeno

odbijanje je rezultiralo hapšenjem koje nije ostalo bez brzog odjeka u crnačkoj zajednici

Montgomerija i koje je po svemu sudeći bilo ,,okidač’’ za erupciju dugo sputavane želje za

slobodom i dostojanstvom.

,, Nekoliko njenih poznanika koji su doznali za hapšenje (članovi političkog savjeta žena), došli

su do zajedničkog zaključka da bi trebalo bojkotovati autobuse Montgomerija: "...bojkotom

bismo bijelcima mogli dati do znanja da više nećemo dopustiti takav tretman." Vijest o hapšenju

gospođe Parks i o planiranom bojkotu brzo se proširila gradom. Komitet je pripremao ogromni

skup i letak: "Od ponedjeljka 5. decembra za vožnju u grad, na posao ili u školu ne treba višekoristiti autobuse. Opet je uhapšena crnkinja i bačena u zatvor, jer je odbila ustupiti mjesto

bijelcu. Za odlazak na posao uzmite taksi, sami ili vas više zajedno, ili idite pješice!" Istodobno

se pokušavalo pridobiti 18 taksi društava koje su vodili crnci i zamoliti ih da ljude voze po

uobičajenoj cijeni autobusne karte od 10 centi, u čemu se i uspjelo. Prvi uspjeh bio je više nego

očit. Umjesto 60-postotnog odaziva bojkotu, čemu su se optimisti nadali, bio je gotovo 100-

postotan. Uspavani crnci koji nisu sudjelovali u ovakvim akcijama, probudili su se! U taksijima,

privatnim automobilima, na tovarnim životinjama, sa zapregama ili pješice (čak i do 12 milja) oni

su išli na posao i vraćali se.

Potom su zaključili da trebaju osnovati posebnu organizaciju koja bi se brinula o bojkotu

(Montgomery Improvement Associaton, MIA, — Građanski odbor za poboljšanje rasnih odnosa),

čiji je predsjednik postao Martin Luter King.

Protest je trebao ići i dalje dok se ne ispune sljedeći uslovi: 1. da autobuski prevoznici jamče

pristojno ponašanje, 2. da putnici smiju sjedati na mjesta redoslijedom kojim ulaze u autobus, 3.

da na linijama koje koriste crnci budu i crni vozači autobusa.’’5

Uz svoj nepokolebljiv stav izrečen riječima: ,,Preumorni smo da bismo i dalje bili tlačeni i da bi

nas gazili."6 protestanti su slijedili princip nenasilja koji je primarno zagovaran od strane njihovih

vođa. Osnovan je strategijski komitet koji se trebao baviti transportnim i finansijskim5 internacionalni UNESCO Obrazovni server D@dalos, sa raspoloživim informativnim i nastavnim

materijalima . pokreta za građanska prava i nenasilnog otpora s Martinom Lutherom Kingom’’ ; internet adresa:http://www.dadalos.org/kr/Vorbilder/mlk/montgomery.htm

7

http://www.dadalos.org/kr/Vorbilder/mlk/montgomery.htm




problemima i programom protesta mada je najvažnije pitanje na početku bilo pitanje transporta

obzirom da je gradska vlast pokušavala sabotirati bojkot od prvih momenata. Policijski komesar

je donio odluku da taksi udruženja moraju voziti po cijeni od 45 centi što je crnačkim taksi

službama onemogućilo da dalje učestvuju u bojkotu na opisani način.

Ipak, to je dovelo do novog oblika organizovanja. Naime, ubrzo je organizovan jedan auto-

sistem u koji su ljudi svojom voljom dovozili svoje automobile ukoliko su ih imali i već prvi dani

kampanje su doveli do broja od sto pedeset vozila koji je ubrzo prerastao na tri stotine, a za njih

je napravljen precizan i jasan red vožnje koji je uključivao polaske i povratke, tačne lokacije za

njih i ljude koji su se brinuli da sve protekne kako treba i da ljudi uđu u odgovarajuće automobile

mada su se pored toga ljudi odlučivali na hodanje do posla, jer je to bilo i simbol jačanja

kampanje. Osim toga, broj vozila se povećao zbog toga što bijele žene nisu željele više posla usvojim kućama što bi se desilo u slučaju otpuštanja njihovih crnih pomoćnica, pa su vremenom

poslodavci slali vozila po svoje zaposlene.

Gradske vlasti su bile mišljenja da bojkot neće trajati dugo, ali su vremenom uvidjele da

situacija nije takva i da su gradski autobusi danima prazni, a pravljene su i razne sabotaže sa

ciljem da se bojkot oslabi i utihne pri čemu je čak bačena bomba na kuću dr Kinga, što je ionako

napetu situaciju dodatno zaoštrilo. Prijetila je opasnost da crnci počnu odgovarati na nasilje

nasiljem, a zahvaljujući jakom uticaju Kinga to se nije desilo, jer su njegove riječi bile sljedeće:,,Ako imate oružje kod sebe, vratite ga odmah kućama. A, ako nemate oružja, nemojte ga ni

nabavljati. Ovaj problem ne možemo riješiti nepoštovanjem i uzvraćanjem nepoštovanja. Mi na

silu moramo odgovoriti nenasiljem."7

Kada upotreba sile nije dala očekivani rezultat, gradske vlasti su se okrenule hapšenjima i

počele primjenjivati stari zakon za koji su smatrale da zabranjuje bojkot. Stotine crnaca su

uhapšene, ali to nije uplašilo protestante koji su sami pohrlili prema zatvorima ne bi li bili

uhapšeni pokazujući tako da i ako su se nekada bojali, to više nije bio slučaj. Čak je i dr King

uhapšen i osuđen na novčanu kaznu zbog učestvovanja u bojkotu. To nije obeshrabrilo

protestante već ih dodatno ojačalo u upornom slanju zahtjeva Saveznom distriktnom sudu SAD-a

6 Ibid

7 Ibid

8



za ukidanje segregacije dok su paralelno sa tim trajali pritisci gradskih vlasti u vidu žalbe Višem

saveznom sudu, blokade auto-sistema, odbijanja osiguranja automobila u okviru njega pod

navodnim izgovorom da je rizik isuviše veliki itd. U takvoj situaciji je i stigla odluka Višeg suda

po kojoj je segregacija bila neustavna. Bojkot je uspješno završen nakon trajanja od 381-og dana

uz veliku međunarodnu pažnju izazvanu dobrom taktikom strategijskog komiteta koja je

uključivala masovne nenasilne proteste zasnovane na hrišćanskoj etici i naravno, harizmatičnim i

benevolentnim liderstvom dr Kinga.

2.3. King i događaji nakon Montgomeri bojkota autobusa

Godine 1957. King je uz druge aktiviste za građanska prava osnovao Southern Christian

Leadership Conference koju je vodio do svoje smrti, a čiji je cilj bio koncentrisanje moralnog

autoriteta i organizovanje snage crnačkih crkava za sprovođenje nenasilnih protesta u borbi za

reformu građanskih prava koja je prije svega podrazumijevala i borbu protiv segregacije, pravo

glasa, desegregaciju, pravo na rad i druga osnovna građanska prava. King je vjerovao da će

crnačka zajednica svojim nenasilnim otporom zasnovanim na hrišćanskom ,,okretanju drugog

obraza’’ dobiti značajno medijsko mjesto i dužnu novinarsku pažnju koja će joj pomoći u borbi

za njena prava zbog čega je i pokret za građanska prava i postao goruća tema SAD-a šezdesetih

godina prošlog vijeka. To je rezultiralo time što je većina ovih stavova unesena u zakone SAD,

konkretno, poput Akta o Građanskim Pravima 1964. i Akta o Pravu Glasa 1965.

Godine 1961. Southern Christian Leadership Conference se povezala sa Albany Pokretom koji

je radio na borbi protiv segregacije u Olbaniju, u Džordžiji. Tokom nenasilnih protesta desila su

se masovna hapšenja, a među uhapšenima je bio i sam dr King, a sami događaji su pobudili

pažnju cijele države. Iako je pokret zbog unutrašnjih podjela u okviru crnačke zajednice počeo da

slabi nakon godinu dana, sam po sebi je bio važan korak u daljem razvoju nacionalnog pokreta za

građanska prava.

Birmingemska kampanja je bila dalji strateški korak Southern Christian Leadership Conference

čiji je cilj bio borba protiv segregacije i nepravednih ekonomskih politika i trajala je dva mjeseca

tokom 1963. godine u pokušaju da se obore nepravedni zakoni, a uključivala je marševe koje je

policija silom razbijala, čak i kada su u njima učestvovala djeca. Bojkot je počeo pritiskom na

9



poslovne ljude da pružaju mogućnosti poslova prodaje svim ljudima bez obzira na rasu i da se

okončaju odvojeni prostori u okviru radnji što je na kraju kampanje i rezultiralo otvorenijim

prostorom za crnce, a Kingov ugled je u veoma velikoj mjeri porastao.

On i Southern Christian Leadership Conference su takođe bili sile pokretači protesta i marševa uSv. Agustinu na Floridi i Selmi u Alabami gdje je takođe došlo do ozbiljnih napada i hapšenja.

Zatim su uslijedili čuveni marševi: u Vašingtonu 1963. koji je okupio najveći broj ljudi u

protestima do tada u istoriji Vašingtona, sa čuvenim Kingovim govorom ‘’I Have a Dream’’ koji

je prisutne ostavio bez daha i koji spade u naljepše govore u istoriji retorike, zatim marš iz Selme

u Montgomeri čiji je prvi dan ostao poznat pod nazivom ‘’Bloody Sunday’’ zbog nasilnog

razbijanja demonstracija što je i bila prekretnica za dobijanje opšte nacionalne podrške za Pokret

Građanskih Prava, zatim marševi u Čikagu 1966. i konačno protivljenje ratu u Vijetnamu i kritikaSAD-a zbog trošenja novca na rat umjesto na borbu protiv siromaštva uz zagovaranje

fundamentalnih promjena u političkom i ekonomskom životu države, a u tom smislu i Kampanju

za Siromašne 1968. bez obzira na boju njihove kože i borbu protiv siromaštva, militarizma,

rasizma i materijalizma uz paralelnu rekonstrukciju samog društva.

2.4. Kingov san

Dr King je mnogo, često i veoma lijepo govorio o onome što je priželjkivao dok je vodio iinspirisao hiljade ljudi, a vodio ih je prvenstveno idejom ljubavi. On je vjerovao u Sjedinjene

Američke Države koje su zasnovali očevi-osnivači, jer su državu po njemu postavili na pravi put,

a suprotnosti koje su u njegovo vrijeme vladale su bile prepreka koju je trebalo savladati u ime

budućnosti te iste države, tj. budućnosti i samih američkih crnaca. Govorio je: „Dostići ćemo cilj

slobode u Birmingemu i u cijeloj naciji, jer je cilj Amerike sloboda. “8

A, sloboda Amerike nije bila moguća bez slobode američkih crnaca, a njihova sloboda nije bila

moguća bez ostvarenja Kingovog sna koji je moguće najbolje opisan u nekoliko njegovih čuvenih jednostavnih, a opet dubokih, pravednih i istinitih rečenica, kao što su: : „Sanjam o tome da će

moje četvoro male djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj ih neće cijeniti po boji kože, već po

8 Garis, Karolin, ‘’Konzervativna baština Martina Lutera Kinga’’ , internet magazin za liberalnu Srbiju

,,Katalaksija’’,21.2.2006.,na internet adresi:

http://www.katalaksija.com/sr/index.php?option=com_content&task=view&id=47&Itemid=310





njihovom karakteru“. ,, King je želio da njegova djeca žive u društvu koje je slijepo za boju kože,

ali ne i u društvu koje ne poštuje prave vrijednosti, i pritom ih još i odbacuje. Kingov san

predstavlja eho riječi očeva-osnivača: ,,svi ljudi su stvoreni jednaki, i od strane Tvorca obdareni

neotuđivim pravima, među kojima su pravo na život, sloboda i traganje za srećom''. Kingov san

ima korijene u idejama o ljudskoj jednakosti, individualnoj slobodi i ugovoru između građana.

Ove ideje su zavisile od apsolutne istine i moralnih zakona, a podržane su i afirmisane religijom i

vjerskim udruženjima.’’9

3. ZAKLJUČAK

3.1. Kingova zaostavština i današnje Sjedinjene Američke Države

Uprkos tome što je dr King ubijen iznenada, i pod donekle i dan danas osporavanimokolnostima koje su značile i sumnjičenje države za zavjeru protiv njega, 4. aprila 1968. godine

na terasi Lorejn motela u Tenesiju, njegov san nije prestao da postoji. Iako je Amerika izgubila

suviše rano jednu tako značajnu ličnost koja je ujedno i najmlađi dobitnik Nobelove nagrade za

mir sa svojih trideset i pet godina, talas daljih promjena je bio nezaustavljiv i njegova

zaostavština i dalje živi i inspiriše, o čemu svjedoči i današnja američka svijest koja je izabrala

svog prvog predsjednika crne kože čiji je jedan roditelj i pripadnik islama, između ostalog, a da je

prije svega pedeset godina, Roza Parks bila uhapšena, jer kao crnkinja svoje mjesto u autobusunije ustupila bijelcu po tada važećem zakonu.

Bez obzira što je danas američka zvanična politika često diskutabilna u svojim odlukama, ne

može se poreći američki demokratski potencijal u koji je dr King vjerovao pored čvrste vjere u

svoju crnačku zajednicu koju je vodio mudro, ljubavlju, nadom i religioznim pogledom na svijet

koji je bio isključivo usmjeren na mijenjanje čovjeka u smislu razvijanja onog najboljeg u njemu,

a to je sposobnosti da voli i da bude nenasilan prema onom ko moguće čini i nasilje nad njim, jer

će takav stav eliminisati samo nasilje vremenom.

Uprkos kratkoći, život dr Martina Lutera Kinga je ipak ostavio veliko nasljeđe svijetu i

mogućnost nadahnuća brojnim generacijama koje iz njegove filozofije mogu i trebaju da crpe

ideje i snagu u naporima da svoje zajednice, pa samim tim i cijeli svijet mijenjaju i konstantno

9 Ibid

11



čine boljim. Potrebno je da to bude, u vremenima koja dolaze, slučaj itekako i sa prostorom bivše

Jugoslavije, između ostalog, iako je ta država prije pedeset godina u vrijeme kada je Roza Parks

kao crnkinja bila diskriminisana, bila mnogo više multietničko društvo nego tadašnje američko i

sa mnogo manje diskriminacije, a stigla do potpuno drugačije i mnogo žalosnije stvarnosti nego

što je današnja američka i nego što se moglo uopšte očekivati.

Ostaje nada da će i prvi crni američki predsjednik, Barak Obama, koji može se reći, predstavlja

otjelotvorenje Kingovog sna o društvu u kojem će nekog cijeniti po njegovom karakteru, a ne po

boji kože, slijediti Kingove ideje jednakosti, pravde i nenasilja i nastaviti da vodi SAD

plemenitim putem, što će u krajnjoj liniji imati posledice koje prevazilaze okvire američkog

društva imajući u vidu poziciju, snagu i uticaj američke države u savremenom svijetu.

12



13



LITERATURA:

1. zvanična internet strana posvećena Martinu Luteru Kingu Džunioru pokrenuta 1996. godineod strane dnevne novine ‘’The Seattle Times’’ na internet adresi:http://seattletimes.nwsource.com/special/mlk/

2. zvanična internet strana organizacije Nobelove nagrade, Nobelprize.org, sekcija Nobel PeacePrize ( za 1964. godinu), na internet adresi:http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1964/king-bio.html

3. Lawton, A. Kim, ‘’Before he was a leader, King was a pastor’’ , članak iz arhive zvaničneinternet strane posvećene Martinu Luteru Kingu Džunioru pokrenute 1996. godine od stranednevne novine ‘’The Seattle Times’’ , na internet adresi:http://community.seattletimes.nwsource.com/archive/?date=20060114&slug=king14m

4. Takmičenje u besjedništvu u čast Martina Lutera Kinga Džuniora pod nazivom ,, Početak

kraja našeg života je dan kada postanemo nijemi o stvarima koje su važne’’ u organizacijiambasade SAD i Američkog savjeta za medjunarodno obrazovanje iz Beograda u saradnji saAmeričkim kutkom i Prvom niškom gimnazijom ,,Stevan Sremac’’, adresa facebook stranice nainternet adresi: http://www.facebook.com/group.php?gid=110113895679791

5. internacionalni UNESCO Obrazovni server D@dalos, sa raspoloživim informativnim inastavnim materijalima . pokreta za građanska prava i nenasilnog otpora s Martinom

Lutherom Kingom’’ ; internet adresa: http://www.dadalos.org/kr/Vorbilder/mlk/montgomery.htm

6. Garis, Karolin, ‘’Konzervativna baština Martina Lutera Kinga’’ , internet magazin zaliberalnu Srbiju ,,Katalaksija’’ ,21.2.2006. ,na internet adresi:


7. slika Martina Lutera Kinga sa internet adrese:http://www.google.com/search?q=martin+luther+king+jr&hl=en&biw=1366&bih=602&prmd=ivnsob&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=UnEhTrCoKsvo-gbO0dyjAw&ved=0CFoQsAQ

14









http://www.google.com/search?q=martin+luther+king+jr&hl=en&biw=1366&bih=602&prmd=ivnsob&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=UnEhTrCoKsvo-gbO0dyjAw&ved=0CFoQsAQ














15

zavrsni rad kod prof. cvitkovica ana markovic

Documents