zbirka andragoŠkih priruČnika za … · engleski jezik vii viii i i razred osno vne Škole za...

ENG

LESK

I JEZ

IK /

RU

SKI J

EZIK

ZBIRKA ANDRAGOŠKIH PRIRUČNIKA ZA NASTAVNIKE/NASTAVNICE

ENGLESKI JEZIK IV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole za odrasle

RUSKI JEZIK VII, VIII i IX razred osnovne škole za odrasle

ENGLESKI JEZIKIV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole za odrasleAndragoški priručnik za nastavnike/nastavnice

LOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEENJOYNATURE

OKLOVEOKLOVEBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAY

LOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEOKLOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEENJOYOKENJOYEDUCATIONENJOYEDUCATIONOKEDUCATIONENJOYEDUCATION

NATURE

OKNATUREENJOYNATUREENJOYOKENJOYNATUREENJOY

ARTLOVEARTLOVELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVELOVEARTLOVECULTURELOVEARTLOVELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVECULTURELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEBOOKLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEENJOYOKENJOYMUSICENJOYOKENJOYLOVEOKLOVESUNLOVEOKLOVELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVESUNLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEENJOYOKENJOYTHEATREENJOYOKENJOYENJOYOKENJOYPLAYENJOYOKENJOYENJOYNATUREENJOYOKENJOYNATUREENJOYPLAYENJOYNATUREENJOYOKENJOYNATUREENJOYENJOYOKENJOYMUSICENJOYOKENJOYPLAYENJOYOKENJOYMUSICENJOYOKENJOYENJOYOKENJOYTHEATREENJOYOKENJOYPLAYENJOYOKENJOYTHEATREENJOYOKENJOYOKMONTENEGROOKBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYMONTENEGROBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYHEYOKHEYMONTENEGROHEYOKHEYBEAUTIFUL DAYHEYBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYHEYBEAUTIFUL DAYMONTENEGROBEAUTIFUL DAYHEYBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYHEYBEAUTIFUL DAYENJOYOKENJOYMONTENEGROENJOYOKENJOY

HEYENJOY

HEYOKHEYENJOY

HEYMONTENEGROHEYENJOY

HEYOKHEYENJOY

HEYENJOYOKENJOYANIMALENJOYOKENJOYHOUSEBEAUTIFUL DAYHOUSEBEAUTIFUL DAYENJOYHOUSEENJOYOKHOUSEOKBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYHOUSEBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYENJOYOKENJOYHOUSEENJOYOKENJOYOKMONTENEGROOKHOUSEOKMONTENEGROOKBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYMONTENEGROBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYHOUSEBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYMONTENEGROBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYENJOYOKENJOYMONTENEGROENJOYOKENJOYHOUSEENJOYOKENJOYMONTENEGROENJOYOKENJOYBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYLETTERBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAY

LOVEBEAUTIFUL DAY


LOVELETTER

LOVEBEAUTIFUL DAY


LOVEBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYMONTENEGROBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYLETTERBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAYMONTENEGROBEAUTIFUL DAYOKBEAUTIFUL DAY

LOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVERIVERLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEBOOKLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVERIVERLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEBOOKLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVELOVECITYLOVELOVEOKLOVECITYLOVEOKLOVELOVEARTLOVECITYLOVEARTLOVELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVECITYLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVELOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEBOOKLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVECITYLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEBOOKLOVEOKLOVEARTLOVEOKLOVEENJOYOKENJOYPLAYENJOYOKENJOYBUSSINESENJOYOKENJOYPLAYENJOYOKENJOYLOVEBEAUTIFUL DAY


LOVELIFE

LOVEBEAUTIFUL DAY


LOVEENJOYOKENJOYFAMILYENJOYOKENJOY

ХОРОШИЙ БОЛЬШОЙ

ДАНЕБО ДАНЕБО ХОРОШИЙ ДАХОРОШИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ БРАТДАБРАТПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ

ДОМ ДАДОМ ХОРОШИЙ ДОМ ХОРОШИЙ ДАХОРОШИЙ ДОМ ХОРОШИЙ

ВЕЛИКИЙ ДАВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ БРАТВЕЛИКИЙ БРАТДАБРАТВЕЛИКИЙ БРАТПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ РОССИЯ ВЕЛИКИЙ ДАВЕЛИКИЙ РОССИЯ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ НЕБО ПИСЬМОНЕБО ДАНЕБО ПИСЬМОНЕБО НЕБО ЖЕНАНЕБО ДАНЕБО ЖЕНАНЕБО

ЧЕРНОГОРИЯДАЧЕРНОГОРИЯВЕЛИКИЙ

ЧЕРНОГОРИЯВЕЛИКИЙ ДАВЕЛИКИЙ

ЧЕРНОГОРИЯВЕЛИКИЙ

СЕРДЦЕ ЧЕРНОГОРИЯСЕРДЦЕ ДАСЕРДЦЕ ЧЕРНОГОРИЯСЕРДЦЕ

ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ СЕМЬЯДАСЕМЬЯХОРОШИЙ СЕМЬЯХОРОШИЙ ДАХОРОШИЙ СЕМЬЯХОРОШИЙ

БРАТСЕМЬЯБРАТДАБРАТСЕМЬЯБРАТ

ХОРОШИЙ РУССКИЙ ХОРОШИЙ СЕМЬЯХОРОШИЙ РУССКИЙ ХОРОШИЙ ДАХОРОШИЙ РУССКИЙ ХОРОШИЙ СЕМЬЯХОРОШИЙ РУССКИЙ ХОРОШИЙ МИРСЕМЬЯМИРДАМИРСЕМЬЯМИР

ХОРОШИЙ МИР

ХОРОШИЙ СЕМЬЯХОРОШИЙ МИР

ХОРОШИЙ ДАХОРОШИЙ МИР


ХОРОШИЙ ВЕЛИКИЙ СЕМЬЯВЕЛИКИЙ ДАВЕЛИКИЙ СЕМЬЯВЕЛИКИЙ БРАТВЕЛИКИЙ БРАТСЕМЬЯБРАТВЕЛИКИЙ БРАТДАБРАТВЕЛИКИЙ БРАТСЕМЬЯБРАТВЕЛИКИЙ БРАТВЕЛИКИЙ РОССИЯ ВЕЛИКИЙ СЕМЬЯВЕЛИКИЙ РОССИЯ ВЕЛИКИЙ ДАВЕЛИКИЙ РОССИЯ ВЕЛИКИЙ СЕМЬЯВЕЛИКИЙ РОССИЯ ВЕЛИКИЙ

ЧЕРНОГОРИЯСЕМЬЯЧЕРНОГОРИЯДАЧЕРНОГОРИЯСЕМЬЯЧЕРНОГОРИЯВЕЛИКИЙ

ЧЕРНОГОРИЯВЕЛИКИЙ СЕМЬЯВЕЛИКИЙ




СЕРДЦЕ ЧЕРНОГОРИЯСЕРДЦЕ СЕМЬЯСЕРДЦЕ ЧЕРНОГОРИЯСЕРДЦЕ ДАСЕРДЦЕ ЧЕРНОГОРИЯСЕРДЦЕ СЕМЬЯСЕРДЦЕ ЧЕРНОГОРИЯСЕРДЦЕ

НЕБО НЕДЕЛЯ НЕБО ДАНЕБО НЕДЕЛЯ НЕБО RUSKI JEZIKVII, VIII i IX razred osnovne škole za odrasleAndragoški priručnik za nastavnike/nastavniceНЕБО ДАНЕБО ДОМОЙНЕБО ДАНЕБО

ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ДОМОЙПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ НЕБО

ПОНИМАТЬ НЕБО ДАНЕБО

ПОНИМАТЬ НЕБО ДОМОЙНЕБО


ПОНИМАТЬ НЕБО

ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДОМОЙПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДОМОЙПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДОМОЙПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ БРАТПОНИМАТЬ НЕБО

ГАЗЕТА НЕБО ДАНЕБО

ГАЗЕТА НЕБО ДОМОЙНЕБО


ГАЗЕТА НЕБО

ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ДОМОЙПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ НЕБО













ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДОМОЙПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДОМОЙПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ДАПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ ГАЗЕТА ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ РОССИЯ ПОНИМАТЬ ВЕЛИКИЙ ПОНИМАТЬ НЕБО НЕДЕЛЯ НЕБО ДАНЕБО НЕДЕЛЯ НЕБО ДОМОЙНЕБО НЕДЕЛЯ НЕБО ДАНЕБО НЕДЕЛЯ НЕБО

Zbirka aNDraGOŠkiH PrirUČNika Za NaSTaVNikE/NaSTaVNiCE

ENGLESki JEZik iV, V, Vi, Vii, Viii i iX razred osnovne škole za odrasle

rUSki JEZik Vii, Viii i iX razred osnovne škole za odrasle

ENG

LESK

I JEZ

IK /

RU

SKI J

EZIK





LOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEENJOYNATURE


LOVEBEAUTIFUL DAY



NATURE



HEYENJOY

HEYOKHEYENJOY


HEYOKHEYENJOY


LOVEBEAUTIFUL DAY


LOVELETTER

LOVEBEAUTIFUL DAY





LOVELIFE

LOVEBEAUTIFUL DAY


















































AndrAgoški priručnik zA nAstAvnike/nAstAvnice

Izdavač:JU CENTAR ZA STRUČNO OBRAZOVANJERimski trg b. b. Podgorica, Crna GoraVeb-adresa: www.cso.gov.mee-mail: [email protected]

Za izdavača:Duško Rajković

Autori:Mr Ljiljana Subotić - Engleski jezikNataša Rašović - Ruski jezik

Ekspertska podrška:Dr Šefika Alibabić, redovni profesor, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Katedra za andragogiju

Stručna podrška:Dr Dušanka Popović

Koordinator radne grupe:Ljiljana Garić, Odjeljenje za obrazovanje odraslih, Centar za stručno obrazovanje

Koordinator projektne aktivnosti:Gordana Bošković, Odjeljenje za obrazovanje odraslih, Centar za stručno obrazovanje

Lektura: Nataša BrnovićKorektura: Nataša Brnović

Grafička obrada:Radoje Vešović

Štampa:Studio MOUSE d.o.o.

Tiraž:25 primjeraka

Mjesto i datum izdanja:Podgorica, oktobar 2018. godine

Svi izrazi koji se koriste u tekstu, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvataju na jednak način i muški i ženski rod.

Projekat je podržan od strane Evropske komisije. Ovaj priručnik odražava isključivo stavove autora i Evropska komisija se ne može smatrati odgovornom za upotrebu informacija sadržanih u ovom dokumentu.

SADRŽAJ

Engleski jezik ............................................................................................................................................7

Ruski jezik ...............................................................................................................................................71

6


UVODNE NAPOMENE

Osnovno obrazovanje predstavlja univerzalno ljudsko pravo i ličnu obavezu svakog građanina kao člana jedne društvene zajednice. Osnovno obrazovanje jeste nužan ali ne i dovoljan uslov pismenosti u XXI vijeku. Danas, govorimo o funkcionalnoj pismenosti, važnosti kontinuiranog učenja, korišćenja različitih kanala i izvora za učenje i slično, a sve u cilju ostvarivanja ličnog rasta i razvoja i dostizanja znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje različitih životnih uloga.

Iako živimo u doba digitalizacije i velikih globalnih promjena koje diktiraju nove trendove u pogledu razvoja nauke i tehnologije baziranim na specifičnim znanjima i vještinama, još uvijek je evidentna potreba za sprovođenjem programa opismenjavanja odraslih i sticanja osnovnih znanja i vještina u dijelu opšteg obrazovanja.

U Crnoj Gori je evidentan nedostatak andragoške literature i materijala za učenje. Stoga, u okviru EPALE projekta, razvili smo ideju da se nastavnicima koji realizuju program osnovnog obrazovanja odraslih, uključujući i proces opismenjavanja pruži dodatna andragoška podrška putem kreiranja prvih priručnika za realizaciju nastave u skladu sa važećim predmetnim programima osnovne škole za odrasle .

Centar za stručno obrazovanje je, kao Nacionalni servis podrške za Crnu Goru (NSS), u skladu sa odobrenim projektnim planom formirao radnu grupu za izradu andragoških priručnika, uz angažovanje stranog eksperta sa višedecenijskim iskustvom u ovoj oblasti u cilju prižanja stručne podrške prilikom izrade priručnika.

Radnu grupu činili su stručnjaci za konkretnu predmetnu oblast sa višegodišnjim iskustvom i radom u institucijama obrazovnog sistema (Zavod za školstvo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Ispitni centar, vaspitno-obrazovne ustanove i slično). Osim članova radnih grupa, u cilju pružanja dodatne podrške i unapređenja kvaliteta sadržaja predstavljenih u priručnicima, angažovan je tim za stručnu podršku: • Dr Dušanka Popović, Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet u Nikšiću, odsjek za Crnogorski jezik i

književnost;• Mr Nataša Gazivoda, Zavod za školstvo Crne Gore;• Zorica Minić, Ispitni Centar Crne Gore;• Nela Pejović, Licenacirana ustanova za obrazovanje odraslih, JU OŠ „Radoje Čizmović“, Nikšić

Članovi ovog tima bili su zaduženi za koordinaciju rada tima autora koji su pripremali priručnike za određene predmete, pružanje stručne podrške ali i za saradnju sa koordinatorima predmetnih programa i koordinatorom projektne aktivnosti, koji su davali opšte smjernice za rad i ostvarivali direktnu komunikaciju sa ekspertom, angažovanim za savjetodavnu i stručnu pomoć prilikom izrade priručnika. Tokom izrade priručnika organizovana su dva susreta cijelog tima sa ekspertom uz nastavak on line komunikacije tokom daljeg rada.U okviru projekta izrađen je 21 andragoški priručnik za nastavnike koji realizuju predmetnu nastavu u osnovnom obrazovanju odraslih (14 redovnih i sedam izbornih predmeta). Pojedini priručnici objedinjeni su u zbirku andragoških priručnika (umjetnost, strani jezici, grupa predmeta iz prirodnih nauka, grupa predmeta iz društvenih nauka), osim priručnika za Crnogorski−srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost koji je predstavljen izvan zbirke.

7

Ovu zbirku priručnika čine andragoški priručnici za Engleski i ruski jezik. U cilju lakšeg raspoznavanja sadržaja koji čini jedan priručnik u okviru zbirke, dizajnirane su boje po kojima se nastavnici lako mogu orijentisati. Tako je u priručniku za:• Engleski jezik dominantna plava boja;• Ruski jezik dominantna crvena boja;

Uvjereni smo da će priručnici poslužiti nastavnicima u njihovom radu sa odraslim polaznicima, da će im dati nove ideje za realizaciju nastave, podstaći njihovu kreativnost i olakšati pristup polaznicima.

Ovu priliku takođe koristimo da i izrazimo posebnu zahvalnost za izradu pomenutih andragoških priručnika, njihovim autorima, timu za stručnu pomoć i ekspertu prof. dr Šefiki Alibabić.

EPALE tim Crne Gore

8



HELLO

EDUCATION

LOVEBEAUTIFUL DAY

GOOD

HEYENJOYENJOY

NATURE

OKYESARTART

THANK YOUGOOD EVENING

BEAUTIFUL

CULTUREBOOK

LOVE

MUSIC

WORK

TIME

GREATE

WORLD

SCHOOL

SUN

SUNDAY

CHILDREN

COLOURS

MUSIC

PEACE

COUNTRY

PLANT

CAR WOMEN

ROCK&ROLL

THEATRE

THEATRE

PLAY FUTURE

WONDERFUL

MEN

MOVIE HOME

MONTENEGROANIMAL

HOUSELETTER

STONE

RIVER

CITY

BUSSINES

SKY

LIFE

ART

FAMILY

GAME

DANCE

ENGLESKI JEZIK VII, VIII I IX razred osnoVne škole za odrasle

9


HELLO

EDUCATION

LOVEBEAUTIFUL DAY

GOOD

HEYENJOYENJOY

NATURE

OKYESARTART


BEAUTIFUL

CULTUREBOOK

LOVE

MUSIC

WORK

TIME

GREATE

WORLD

SCHOOL

SUN

SUNDAY

CHILDREN

COLOURS

MUSIC

PEACE

COUNTRY

PLANT

CAR WOMEN

ROCK&ROLL

THEATRE

THEATRE

PLAY FUTURE

WONDERFUL

MEN

MOVIE HOME

MONTENEGROANIMAL

HOUSELETTER

STONE

RIVER

CITY

BUSSINES

SKY

LIFE

ART

FAMILY

GAME

DANCE

HELLO

EDUCATION

LOVEBEAUTIFUL DAY

GOOD

HEY ENJOY

NATURE

OKYESARTART


BEAUTIFUL

CULTUREBOOK

LOVE

MUSIC

WORK

TIME

GREATE

WORLD

SCHOOL

SUN

SUNDAY

CHILDREN

COLOURS

MUSIC

PEACE

COUNTRY

PLANT

CAR WOMEN

ROCK&ROLL

THEATRE

THEATRE

PLAY FUTURE

WONDERFUL

MEN

MOVIE HOME

MONTENEGROANIMAL

HOUSELETTER

STONE

RIVER

CITY

BUSSINES

SKY

LIFE

ART

FAMILY

GAME

DANCE

ENJOY

HELLO

EDUCATION

LOVEBEAUTIFUL DAY

GOOD

HEY ENJOY

NATURE

OKYESARTART


BEAUTIFUL

CULTUREBOOK

LOVE

MUSIC

WORK

TIME

GREATE

WORLD

SCHOOL

SUN

SUNDAY

CHILDREN

COLOURS

MUSIC

PEACE

COUNTRY

PLANT

CAR WOMEN

ROCK&ROLL

THEATRE

THEATRE

PLAY FUTURE

WONDERFUL

MEN

MOVIE HOME

MONTENEGROANIMAL

HOUSELETTER

STONE

RIVER

CITY

BUSSINES

SKY

LIFE

ART

FAMILY

GAME

DANCE

ENJOYMr Ljiljana Subotić




Autor:Mr Ljiljana Subotić












SADRŽAJ

PROJEKAT ,,EPALE NACIONALNI SERVIS PODRŠKE ZA CRNU GORU“ ........................................... 12PREDGOVOR .............................................................................................................................................. 13UVOD ...........................................................................................................................................................14

1. OSVRT NA PREDMETNI PROGRAM ZA ENGLESKI JEZIK ................................................................ 15 1.1 Ciljevi predmetnog programa .................................................................................................... 15 1.2. Opšti ishodi učenja predmetnog programa ............................................................................. 16 1.3. Didaktičke preporuke za realizaciju predmetnog programa ................................................... 17 1.4. Vrednovanje opštih ishoda učenja ........................................................................................... 17 1.5. Uslovi za realizaciju predmetnog programa ............................................................................ 17

2. Didaktičko-metodička uputstva ..............................................................................................................18

3. Literatura .................................................................................................................................................45

4. Prilozi .......................................................................................................................................................47 Prilozi za nastavnike Prilozi za polaznike

14


PROJEKAT “EPALE NACIONALNA SLužbA PODRŠKE ZA CRNu GORu1”

Projekat „EPALE Nacionalna služba podrške za Crnu Goru”, realizuje se u Crnoj Gori od 2016. godine. Nosilac projekta je Centar za stručno obrazovanje, koji je na zahtjev Evropske komisije imenovan za tu ulogu od strane Ministarstva prosvjete Crne Gore.

Projekat se sprovodi u okviru Erasmus+ programa uz finansijsku podršku EU. Erasmus + je program Evropske unije, predviđen za period 2014—2020, koji objedinjuje program cjeloživotnog učenja kroz programe Erasmus, Leonardo da Vinči, Comenius i Grundtvig. Erasmus + obezbjeđuje grantove za širok okvir aktivnosti u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Program daje podršku organizacijama da rade na transnacionalnim partnerstvima i razmjenjuju inovativne prakse u oblasti obrazovanja i obuke.

EPALE projekat u Crnoj Gori ima za opšte ciljeve: • podizanje svijesti stejkholdera o značaju umrežavanja i korišćenja različitih resursa za učenje; • promociju značaja obrazovanja odraslih na nacionalnom i međunarodnom nivou; • motivisanje opšte i stručne javnosti za korišćenje elektronske platforme;• promociju EPALE zajednice u Crnoj Gori.

U cilju pružanja andragoške podrške nastavnicima koji rade u sistemu obrazovanja odraslih, u okviru EPALE projekta, pripremljeni su andragoški priručnici za realizaciju svih predmetnih programa u okviru osnovne škole za odrasle. Ovi priručnici predstavljaju svojevrsnu didaktičku podršku nastavnicima u cilju lakšeg pristupa polaznicima uvažavajući sve njihove specifičnosti i principe učenja. Ovi priručnici predstavljaju nastavak podrške koju EPALE projekat u Crnoj Gori pruža nastavnicima iz sistema osnovnog obrazovanja odraslih, započete 2016. godine, izdavanjem prvog andragoškog priručnika za nastavnike koji realizuju Program elementarnog funkcionalnog opismenjavanja odraslih2.

1 EPALE (Elektronska platforma za učenje odraslih u Evropi), https://ec.europa.eu/epale/en

2 Alibabić, Š. i drugi (2016) Elementarno funkcionalno opismenjavanje odraslih - Andragoški priručnik za nastavnike, Podgorica, Centar za stručno obrazovanje.


15

PREDGOVOR

Obrazovanje odraslih, a unutar toga osnovno obrazovanje odraslih, je sastavni dio obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Namijenjeno je svim osobama starijim od 15 godina koje nijesu završile osnovno obrazovanje. Glavni cilj je sticanje i unaprjeđivanje kompetencija koje su neophodne odraslim osobama za poboljšanje kvaliteta života, uključivanje u sistem cjeloživotnog učenja i aktivno učeše u društvenoj zajednici.

Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih urađen je na osnovu javno važećeg plana iprogama za osnovno obrazovanje i vaspitanje.

Ovaj Priručnik je namijenjen nastavnicima koji izvode nastavu engleskog jezika u drugom i trećem ciklusu prilagođenog programa za osnovnu školu za odrasle. Priručnik nudi smjernice za planiranje, pripremanje i realizaciju aktivnosti nastave/učenja koje će omogućiti polaznicima ostvarivanje predviđenih ishoda predmetnog programa. Nastavnici imaju punu autonomiju u korišćenju predloženih aktivnosti jer je njihov glavni zadatak da proces nastave/učenja u potpunosti prilagode ličnim karakteristikama, potrebama i interesovanjima polaznika.

Glavne cjeline ovog Priručnika su osvrt na predmetni program, didaktičke preporuke kao i nastavnimaterijali.

Važan dio priručnika čine Prilozi - oni namijenjeni nastavniku i oni za polaznike. Prilozi se nalaze naperforiranim stranama tako da se lako mogu fotokopirati u onolikom broju primjeraka koliko ima polaznikau obrazovnoj grupi.

Nadamo se da će ovaj Priručnik doprinijeti jačanju kompetencija nastavnika i da će ih podstaći nakontinuirani profesionalni razvoj što je neophodan činilac unaprjeđenja kvaliteta osnovnog obrazovanjaodraslih.

16


uVOD

Engleski jezik danas služi kao lingua franca, kako u Evropi tako i u cijelom svijetu, pa se stoga smatra neophodnim dijelom opšteg obrazovanja svakog pojedinca. Očekivanja su da će ga do 2020. godine više od dvije milijarde ljudi koristiti, bilo kao maternji, drugi ili strani jezik. Engleski je službeni jezik u 53 zemlje, a više od 750 miliona ljudi govori engleski kao maternji ili drugi jezik. To je jezik diplomatije, biznisa, nauke, interneta, društvenih mreža, savremenih tehnologija.

Svuda u svijetu, pa i kod nas, kada je potrebno da govornici različitih jezika međusobno komuniciraju, oni koriste engleski jezik.

Ukoliko znate engleski jezik, dostupno vam je obilje informacija na internetu, jer se smatra da je više od 90% sajtova baš na ovom jeziku. Najnoviji podaci iz juna 2017. govore da ga na internetu koristi 985 miliona ljudi.

Učeći engleski jezik polaznici razvijaju sposobnost sporazumijevanja izvan granica maternjeg jezika kao i razumijevanje i uvažavanje drugih i različitih tradicija i kultura kako bi na primjeren način djelovali u interkulturalnom i plurilingvalnom okruženju. Poznavanje engleskog jezika, obezbjeđuje polaznicima, kako u zemlji tako i u inostranstvu, konkurentnost na tržištu rada i otvara mogućnost aktivnog učešća u svim sferama društvenog života.

Zbog svega navedenog, učenje engleskog jezika je ne samo važno već i neophodno.

U Priručniku su korišćene sljedeće oznake:

Posebne Predmetni PriloziNapomene Program


17

1. OSVRT NA PREDMETNI PROGRAM ZA ENGLESKI JEZIK

Engleski jezik je obavezni predmet u osnovnoj školi za odrasle i izučava se kao prvi strani jezik od IV do IX razreda. Predmetni program za Engleski jezik za odrasle koji pohađaju osnovnu školu je prilagođena verzija javno važećeg predmetnog programa za osnovno obrazovanje i vaspitanje. Prilagođavanja su urađena uzimajući u obzir životnu dob polaznika, njihove potrebe i specifičnosti konteksta u kojem se odvija nastava/učenje.

Nastava se izvodi sa po dva časa u trajanju od 18 sedmica za svaki razred. Obavezni dio predmetnog programa pokriva 32 časa, a otvoreni dio 4 časa u svakom razredu. Imajući u vidu da su diferencijacija i primjenjivost znanja, tj. njegova funkcionalnost, glavni principi nastave engleskog jezika za polaznike, program preporučuje da se procentualno 35% raspoloživog vremena iskoristi za uvođenje novih sadržaja, a 75% za uvježbavanje i primjenu znanja i vještina.

1.1. Ciljevi predmeta

Osnovni cilj nastave engleskog jezika je osposobljavanje polaznika za uspješnu usmenu i pisanu komunikaciju u svakodnevnim situacijama na nivou A2.13 kao i stvaranje dobre lingvističke osnove za dalje izučavanje jezika.

Šematski prikaz opštih ciljeva nastave engleskog jezika

NASTAVA ENGLESKOG

JEZIKA treba da

osposobi polaznike za

usmenu i pisanu komunikaciju u svakodnevnim

situacijamaosposobi

polaznike da primjenjuju

adekvatne strategije učenja

osposobi polaznike da preuzimaju

odgovornost za vlastito učenje

stvara uticaj na razvoj svijesti

polaznika o vlastitoj kulturi i tradiciji

širi znanja o kulturama drugih

naroda

os-posobi

polaznike da na primjeren način

djeluju u interkulturalnom i

plurilingvalnom okruženju

stvara uticaj na razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja i

osjećaja za lijepo

utiče na razvoj intelektualnih i

socijalnih vještina polaznika

stvori dobru lingvističku osnovu za dalje izučavanje

jezika

Ostvarivanje ovih ciljeva treba da doprinose unapređenju kvaliteta života polaznika i poboljšanju mogućnosti za zapošljavanje.

3 Zajednički evropski okvir za žive jezike Savjeta Evrope, Podgorica 2003.

18


Kako bi se ostvarili navedeni opšti ciljevi, polaznici pored jezičke kompetencije, kao jedne od ključnih kompetencija, stiču i razvijaju ostale ključne kompetencije i životne vještine (Tabela 1.1)

Šematski prikaz jezičke kompetencije

JEZIČKA KOMPETENCIJA

podrazumijeva

lingvističkukompetenciju

sociolingvističkukompetenciju

diskursnukompetenciju

interkulturalnu kompetenciju

poznavanje strategija rješavanja problema u komunikaciji

Tabela 1.1 Ključne kompetencije i životne vještine

Ključne kompetencije Životne vještine

Ključne kompetencije3 Životne vještinematematička kompetencija i kompetencija u nauci, tehnologiji i inženjerstvu

fleksibilnost

digitalna kompetencija prilagodljivostlična i socijalna kompetencija i kompetencija učiti kako učiti

inicijativnost

građanska kompetencija socijalne vještinepreduzetnička kompetencija lična i profesionalna odgovornostkompetencija kulturne svijesti i izražavanja produktivnost

4

Kao odgovor na sve dinamičnije i sveoubuhvatne promjene savremenog društva i privrede Savjet Evropske unije je 2018. dao novu Preporuku o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje5 koje kod polaznika treba da razvija svaki obrazovni sistem: pismenost na maternjem i stranim jezicima, matematičku pismenost i kompetencije u nauci, tehnologiji i inženjerstvu, digitalnu pismenost, ličnu i socijalnu kompetenciju i kompetenciju kako učiti, građansku kompetenciju, kompetenciju kulturne svijesti i izražavanja.

U ovoj je Preporuci predstavljen, ne samo inovirani Evropski referentni okvir ključnih kompetencija zacjeloživotno učenje, već se iznosi i dobra praksa kojom se podstiče razvoj pristupa obrazovanju iosposobljavanju u cilju sticanja kompetencija, uključujući neformalno učenje i koncept cjeloživotnogučenja.

4 http://data.consilium.europa.eu/doc/dovument/ST-9009-2018-INIT/en/pdf

5 Preporuka je usvojena 22. maja 2018. godine. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A52018DC0024


19

1.2. Opšti ishodi učenja predmeta

Ishodi predstavljaju jasne iskaze o tome šta se od polaznika očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban da uradi nakon završenog procesa učenja. Oni opisuju kompetencije polaznika – znanja, vještine, stavove i vrijednosti koje je polaznik stekao nakon završenog procesa učenja. Ishodi učenja se odnose na postignuća polaznika, a ne na ciljeve nastavnika. Cilj učenja je namjera, a ishod učenja je mjerljivi rezultat ostvarenja te namjere. Zahtjev za jasnom i eksplicitnom formulacijom ishoda učenja dio je šireg konteksta u kome se fokus obrazovanja pomjera sa nastave, nastavnika i onoga čemu oni žele da nauče polaznike, ka polaznicima, odnosno onome šta oni znaju da urade kao rezultatu učenja u toku nastavnog procesa. Sama nastava i učenje prilagođeni su postizanju prethodno definisanih rezultata učenja. Ishodi učenja predstavljaju osnovu za osmišljavanje efikasnih nastavnih aktivnosti, ali i za osmišljavanje metoda procjenjivanja kojima će se na najbolji način utvrditi nivo ostvarenosti ishoda.

Ishodi u predmetnom programu za engleski jezik dati su u skladu sa Zajedničkim evropskim okvirom za žive jezike. Nakon završetka osnovne škole polaznici treba da dostignu nivo A 2.1.

Za svaki razred data su četiri opšta ishoda učenja koji opisuju šta je polaznik sposoban da uradi, kad su u pitanju jezičke vještine slušanja, govora, čitanja i pisanja. Svaki ishod učenja je dalje, za svaki razred, razrađen preko specifičnih ishoda učenja koji se odnose na jedan ili više časova i sa opštim ishodom učenja čine jednu cjelinu.

Pri planiranju nastave polazi se od specifičnih ishoda učenja za koje se biraju odgovarajući sadržaji, teme i aktivnosti nastave/učenja i određuje se broj časova koji je potreban da bi polaznici mogli da ostvare očekivane ishode učenja.U tabeli 1 u poglavlju F predmetnog programa dat je tematski okvir kao i svi pojmovi/sadržaji koji su predviđeni za dostizanje nivoa A 2.1.

1.3. Didaktičke preporuke za realizaciju predmetnog programa

U didaktičkim preporukama date su detaljne smjernice za realizaciju programa koje razmatraju pitanja kao što su: nastavnik i polaznik u savremenoj nastavi, upotreba maternjeg jezika, aktivnosti nastave/učenja za razvijanje jezičkih vještina, nastava gramatike i leksike, ispravljanje grešaka, evropski jezički portfolio, vještine 21. vijeka i andragoška upotreba ICT-a.

1.4.Vrednovanje opštih ishoda učenja

U ovom poglavlju date su opšte smjernice za vrednovanje opštih ishoda učenja, uključujući vrste provjeravanja, tehnike provjeravanja, ocjenjivanje i principe ocjenjivanja.

1.5. Uslovi za realizaciju predmetnog programa

U ovom poglavlju date su preporuke o tome šta sve treba da sadrži savremena učionica u kojoj se izvodi nastava engleskog jezika. Takođe je navedena i didaktička literatura (publikacije i veb sajtovi) koji nude detaljnije didaktičko-metodičke smjernice i obilje nastavnih materijala.

20


2. DIDAKTIčKO-METODIčKA uPuTSTVA

Poglavlje F

Namjera ovih didaktičko-metodičkih uputstava jeste da pomognu nastavniku u procesu planiranja, pripremanja i realizacije nastave. Ona se nadograđuju na didaktičke preporuke koje su date u poglavlju F predmetnog programa, te nećemo ponavljati ono što je u programu već navedeno.

2.1. Kako uče odrasli

Preporučuje se korišćenje „Andragoškog priručnika za nastavnike6 koji je izdao Centar za stučno obrazovanje i koji u svom prvom dijelu sadrži detaljne andragoške smjernice za nastavnike.Da bi se uspješno odvijao proces nastave/učenja potrebno je poznavati osnovne karakteristike i principe7

procesa učenja odraslih. Šematski prikaz principa učenja odraslih

Odrasli moraju željeti da uče

Odrasli uče samo ono što osjećaju

da im je potrebno-da nauče

Odrasli uče rje-šavajući praktične

probleme

Odrasli najbolje uče u neformalnom

okruženju

Odrasli najbolje uče kroz različite

metode

Odrasli uče kroz primjenu prošlih

iskustava

Odrasli uče radeći

6 Prema Alibabić, Š. i drugi, 2016.

7 Ibid., str. 16-18.


21

Prije svega, vrlo je vjerovatno da su odrasli polaznici svjesni svoje odgovornosti u procesu učenja. Oni mogu da se oslone na svoje životno iskustvo, prethodna učenja, pragmatični su pa postavljaju pitanja i traže konkretne odgovore. Takođe, mogu da analiziraju teme i sadržaje iz različitih perspektiva. Odrasli uče ono što žele da nauče, što je važno za njih, pa mogu da postanu nestrpljivi i odustanu od učenja ukoliko smatraju da im ono što uče nije od koristi. Zato odraslima ne treba nuditi, niti očekivati od njih da usvoje sadržaje koji nemaju direktnu ili indirektnu praktičnu upotrebljivost. Odraslima je potrebno da znaju zašto određeni sadržaj uče, jer samo na taj način mogu funkcionalno da ga usvoje. Dati sadržaji treba da budu povezani sa različitim životnim ulogama koje odrasli polaznici imaju (porodica, radno i društveno okruženje), kako bi bili motivisani za učenje. U tabeli 2.1 dat je prikaz faktora koji su važni u obrazovanja odraslih8.

Tabela 2.1. Deset faktora važnih u procesu učenja odraslih

Motivacija Odrasli su motivisani da uče ako postoji razlog, svrha ili cilj zbog kojeg učestvuju u obrazovnom procesu.

Kontrola Odrasli imaju potrebu za kontrolom svog života. Oni su samousmjereni i preuzimaju odgovornost za vlastito učenje.

IskustvoOdrasli, svjesno ili podsvjesno, povezuju novo učenje s onim što već zna-ju, što su spoznali, bilo životnim iskustvom ili putem obrazovanja i učenja. Procjenjuju nove informacije/ideje/znanja s obzirom na postojeće iskustvo.

RazličitostOdrasli se međusobno razlikuju po životnom iskustvu i godinama. Ta razli-čitost može oplemeniti proces obrazovanja upotrebom dijaloga i grupnih diskusija ili projekata s ciljem razmjene iskustava.

Godine

Brzina i sposobnost učenja smanjuje se s godinama, ali „dubina“ razumije-vanja/učenja se povećava. Cjeloživotnim učenjem odrasli osiguravaju fleksibilnost moždanih aktivnosti prema usvajanju novih informwwacija i znanja te veću sposobnost „upijanja“ istih.

CiljOdrasli se obrazuju sa jasnim ciljem i žele da primijene naučeno što je mo-guće prije. Oni žele da im se informacije predstave organizovano i sistema-tizovano, s ključnim elementima koji su jasno vidljivi.

Relevantnost (važnost)

Odrasli žele da znaju zašto nešto uče. Sadržaji poučavanja moraju biti u skladu sa potrebama onih koji učestvuju u obrazovnoj aktivnosti i primjenljivi u profesionalnom ili privatnom životnom okruženju.

Navike

Odrasli često imaju oblikovane navike, koje mogu biti u suprotnosti od onih koje se žele postići u procesu učenja. Tada se javlja otpor i smanjeni stepen fleksibilnosti u prihvatanju novih znanja, stoga je potrebno uložiti više vre-mena i uvjeravanja u ispravnost sadržaja koji se poučavaju/predstavljaju.

Promjene

Dok neke odrasle polaznike promjene bitno motivišu u procesu učenja, drugi joj u značajnoj mjeri pružaju otpor. Učenje obično zahtijeva promjenu stavova, uvjerenja, oblika ponašanja i načina postupanja. Zato je važno objasniti svaku dilemu ili nejasnoću koja se pojavi u procesu poučavanja.

Poštovanje Odrasli očekuju i zahtijevaju poštovanje, a ono im se iskazuje uvažavanjem njihovih ideja, mišljenja i stavova.

8 Ibid., str. 41.

22


2.2. Planiranje nastave/učenja

Pri planiranju nastave/učenja polazi se od ishoda učenja za sve četiri vještine kako bi se obezbijedilo njihovo integrisano usvajanje. Planiranje se odvija u dva koraka:

Korak 1Ishode učenja rasporediti u određeni broj modula (u Tabeli 2.2 dat je prijedlog mo-gućeg rasporeda ishoda učenja za četvrti razred). Nastavnik može da napravi dru-

gačiji raspored koji će najbolje odgovoriti potrebama samih polaznika.

Korak 2Za svaki se modul, pored ishoda, određuju teme, pojmovi/sadržaji i aktivnosti po-

laznika; na kraju, nastavnik sam bira nastavni materijal koji će koristiti pri realizaciji planiranih aktivnosti.

Tabela 2.2 Ishodi učenja za četvri razred

IV razredIshodi učenja

Modul 1Tokom učenja polaznik će biti u stanju da:-prepozna fonetsko-fonološke,akcenatske ritmičke i intonacijskeuzorke engleskog jezika;-izvrši kratka i jednostavna uputstva inaredbe;-pozdravi i otpozdravi;-predstavi sebe i drugoga;-učtivo zahvali;-da se izvini;-traži pomoć;-prepise pojedine riječi.

Modul 5Tokom učenja polaznik će biti u stanju da:-uoči glavnu misao/suštinu teksta koji sluša;-pronađe tražene podatke iz teksta koji sluša;-kaže gdje se neko/nešto nalazi;-izrazi dopadanje i nedopadanje;-nekome nešto ponudi;-uoči da se njegova kultura/tradicijarazlikuje od kulture/tradicije ljudi iz drugih zemalja;-pronađe tražene podatke iz teksta koji čita-piše kraće rečenice po modelu.

Modul 4Tokom učenja polaznik će biti u stanju da:-pronađe tražene podatke izteksta koji sluša;-da odgovor na wh-/yes-nopitanja u vezi sa osobama ipredmetima;-opiše nekoga/ nešto navodećiveličinu/boju;-uči glavnu misao/suštinuteksta;-pronađe tražene podatke izteksta koji čita;-popuni jednostavnu tabelu

Modul 3Tokom učenja polaznik će biti u stanju da:-izvrši kratka i jednostavnauputstva i naredbe;-pronađe tažene podatke izteksta koji sluša;-da odgovor na wh-/yes-nopitanja u vezi sa osobama ipredmetima;-čestita drugima rođendan praznik;-uoči glavnu misao/suštinu teksta;-pronađe tražene podatke iz tekstakoji čita;-piše čestitke;-popuni jednostavan obrazac saosnovnim i ličnimpodacima.

Modul 2Tokom učenja polaznik će biti u stanju da:-izvrši kratka i jednostavna upustva i naredbe;-pronađe tražene podatke iz tekstakoji sluša;-kaže osnovne informacije o sebi;-odgovarajući na postavljenopitanje,kaže ko/šta kome pripada;-uoči da se njegova kultura/tradicijarazlikuje od kulture/tradicije ljudi iz drugih zemalja;-zapiše pojedine riječi po sjećanju.


23

Tabela 2.3 Modul 1 za četvrti razred

Tematski okvir:-porodica i prijatelji,-natpisi na javnim mjestima-internacionalni termini

Nastavni materijal:.....

Pojmovi/sadržaji:-kraći dijalozi za slušanje-jezik učionice-glasovi-lične zamjenice (jednina)-Present Simple (to be)-kraći dijalozi za čitane-natpisi na javnim mjestima-slova engleske abecede

Aktivnosti učenja:-povezivanje slika i teksta,-ponavljanje/reprodukcija izdvojenih glasova/riječi/kratkih račenica,-učestvovanjem u kratknim razgovorima sa nastavnikom i drugim polaznicima,-simuliranje sporazumijevanja u jednostavnim situacijama,- dopunjavanje rečenica / kraćihtekstova

IV razred- Modul 1Tokom učenja prolaznik će biti u stanju da:-prepozna fonetsko,fonološke, akcenatske ,ritmičke i intonacijeskeuzorke engleskog jezika;-izvrši kratka i jednostavna uputstva i naredbe;-pozdravi i otpozdravi;-predstavi sebe i drugoga;-učtivo zahvali;-da se izvini;-traži pomoć;-prepiše pojedine riječi.

Izbor ishoda, tema, sadržaja, aktivnosti kao i nastavnih materijala vrši se na osnovu strukture grupe polaznika koji pohađaju nastavu, uzimajući u obzir njihove karakteristike.

24


Šematski prikaz karaktersitika polaznika

Polaznik

potrebe

prethodnaznanja

sposobnosti

interesovanja

životna dob

Zbog specifičnosti rada sa polaznicima, nije moguće koristiti komercijalne udžbenike za odrasle koji su dizajnirani za imaginarnog prosječnog polaznika koji ima formalno obrazovanje, te ne mogu da odgovore specifičnim potrebama svake pojedinačne grupe polaznika osnovne škole za odrasle. Naravno, može se izvršiti izbor materijala iz takvih udžbenika koji, uz materijale iz drugh izvora (internet sajtovi za učenje jezika) i one koje sam nastavnik osmišljava, omogućavaju da se proces nastave/učenja u potpunosti prilagodi datoj grupi polaznika. Pojedini ishodi učenja će se ponavljati više puta jer je za njihovo ostvarivanje potrebno više modula/časova. U Tabeli 2.2 dat je primjer modula 1 za četvrti razred.Svaki modul se realizuje tokom nekoliko časova. Za svaki čas je potrebno uraditi neposrednu pripremu, koju ne treba shvatati kao administrativnu obavezu, već alatku koja treba da omogućava promišljanje o sopstvenoj praksi, kako bi zapažanja koja se bilježe nakon održanog časa poslužila za unapređivanje same prakse.Neposredna priprema treba da sadrži sljedeće elemente:

• ishode učenja, • ciljni jezik (riječi, izrazi/fraze, strukture)• aktivnosti polaznika • osvrt na realizaciju.


25

U Tabeli 2.4 dat je primjer neposredne pripreme za četvri razred.Tabela 2.4 Priprema za časRazred IV

Ishodi učenja

Polaznik će biti u stanju da: - kaže osnovne informacije o sebi (članovi porodice) - uoči da se njegova kultura/tradicija razlikuje od kulture/tradicije ljudi iz

drugih zemalja

Ciljni jezik

father, mother, brother, sister, son, daughter, grandfather, grandmother, husband, wife, baby, uncle, aunt, niece, nephew, parents, children, cousin

This is my____. His name’s _____. Her name’s _______.Saxon genitive

Tok časa Aktivnost 1Polaznici:

- posmatraju fotografiju porodice koju pokazuje nastavnik (porodica nastavnika ili neke druge osobe) i slušaju nastavnika: My/her/his family is small/big;

- odgovaraju na pitanja o njihovim porodicama: What about your family? Is it big or small? ...

- posmatraju pripremljen poster na tabli ili projekcionom platnu, ukoliko se ko-risti kompjuter, porodičnog stabla nastavnika ili neke druge osobe sa imenima i prazninama na koje će nastavnik da doda/upiše nazive članova uže porodice (Radni list 1).

- slušaju nastavnikovo predstavljanje članova porodice i pravilno imenovanje i izgovor odgovarajućih riječi: This is my/Tom’s father. His name’s ______. Ukoliko već znaju, na podsticaj nastavnika, polaznici sami imenuju članove porodice iz Radnog lista 1.

Radni list 1My/_____ family tree

Aktivnost 2Polaznici popunjavaju rečenice na osnovu dijagrama porodičnog stablaRadni list 2.

Jane Jim

Mary Tom

Lucy Bob Jack

Mary is _________ wife Lucy is Bob’s __________. Jack is Bob’s ___________.

Jane is Tom’s ______ ______ is Lusy’s father.

Mary and Tom are Bob’s _______. Jane is _______ grandmother.

Lucy, Bob and Jach are Mary’s ______.

26


Tok časa

Aktivnost 3Aktivnost se radi u paru. Na osnovu dijagrama porodičnog stabla iz aktivnosti 2 polaznik A postavlja pitanje, a polaznik B odgovara. Primjer je napisan na tabli.

Polaznici postavljaju po 4 pitanja.Polaznik A: Who’s Bob’s mother? Polaznik B: Mary

Aktivnost 4Polaznici:

- slušaju objašnjenje nastavnika da u engleskom jeziku ima manji broj naziva za član-ove šire porodice nego u crnogorskom jeziku,

- posmatraju radni list sa porodičnim stablom porodice Simpson,, i slušaju nas-tavnikovo predstavljanje članova šire porodice, pravilno imenovanje i izgovor odgovarajućih riječi,

- ukoliko već znaju, na podsticaj nastavnika, polaznici sami imenuju članove porod-ice Simpson,

- polaznici popunjavaju rečenice nazivima za članove porodice.

Radni list 3.

Herb is Bart’s ________Patty is Lisa’s ________Meggie is Patty’s _______Bart is Herb’s _________Ling is Lisa’s __________

Aktivnost 5Polaznici svrstavaju nazive za članove porodice u tri kategorijeRadni list 4.

brother cousin nephew aunt mother sister parent husband uncle niece son daughter children wife father grandfather grandmother grandson granddaughter

Male Female Both

Aktivnost 6Polaznici povezuju nazive za članove porodice sa njihovim značenjemRadni list 5.

1. Uncle sons and daughters2. Grandmother brother’s or sister’s son3. Nephew mother and father4. Parents brother’s or sister’s daughter5. Aunt mother’s or father’s father6. Niece mother’s or father’s mother7. Children mother’s or father’s sister8. Grandfather mother’s or father’s brother

Za rad kod kuće polaznici izrađuju svoje porodično stalo koristeći dijagram iz aktivnosti 2 za naredni čas.


27

Koristiti interaktivne metode, naglasak je na individualizaciji, prednost se daje usmenom izražavanju2.3 Metodičke preporuke

Osnovini princip, koji treba da vodi nastavnika pri planiranju aktivnosti nastave/učenja, jeste uvažavanje specifičnosti, učenja odraslih, u ovom slučaju odraslih koji pohađaju osnovnu školu.

Odabrani oblici rada i tehnike treba da omoguće zadovoljavanje potreba polaznika za sticanjem novih znanja i vještina. Prije svega, potrebno je organizovati aktivnosti tako da podstiču motivaciju polaznika za učenje engleskog jezika. To se postiže na taj način što su znanja/vještine koje se stiču životno primjenljive i relevantne za polaznike. Potrebno je nastojati da polaznici uvijek mogu da uoče praktičnu primjenu novih znanja/vještina. Ovo je posebno važno u početnim fazama učenja kada neuočavanje životne primjene onoga što se uči može da demotiviše polaznike za dalje učenje.

Motivacija za učenje je ključna

U početnim fazama učenja, takođe, potrebno je realno postaviti očekivane ishode, jer je od velike važnostida polaznici doživljavaju učenje kao pozitivno iskustvo i da mogu sami da uoče napredak u učenju. Neuspjehu početnim fazama učenja može dovesti do osjećaja nezadovoljstva i gubitka interesovanja za dalje učenje.Objasnite i pokažite na svom primjeru, iz svog iskustva da učenje nije linearni proces, da je potrebnostrpljenje, da su poteškoće na koje se nailazi sastavni dio učenja i da one nijesu posljedicaumanjenih sposobnosti samih polaznika.

Uspjeh u učenju podstiče na novo učenje

Potrebno je stvoriti prijatnu, radnu i opuštenu atmosferu za rad, uz uvažavanje svakog pojedinog polaznika, obraćati im se ljubazno i sa puno strpljenja i na prvom času naučiti njihova imena i tako im se obraćati. Veoma je važno od samog početka uvažavati iskazane potrebe polaznika i aktivno ih uključiti u planiranje nastave na način što se pri odabiru sadržaja, koji su dati u predmetnom programu, nastoje uvrstiti sadržaji koji su prisutni u njihovom svakodnevnom životu, ali i oni koji su karakteristični za situacije u kojima se upotrebljava ciljni jezik.

Nastavu treba izvoditi na engleskom jeziku da bi se povećala izloženost jeziku, naročito njegovoj stvarnoj upotrebi. Stoga engleski jezik u učionici ima dvostruku funkciju, pa je ujedno i sadržaj učenja i sredstvo za komunikaciju na času. Maternji jezik se može koristi kada je to neohodno i korisno, naročito u početku. Kompleksnost jezika (leksika, gramatika, broj riječi u rečenici) treba da bude prilagođena trenutnim sposobnostima polaznika i da se povećava kako polaznici napreduju u učenju.

Na prvim časovima potrebno je ohrabriti polaznike ukazujući im da oni već znaju veliki broj riječi engleskog jezika. Za to je pogodna aktivnost, data u Prilogu 4.1,

4.1

u kojoj se od polaznika traži da prepoznaju pojedine riječi u našem jeziku koje dolaze iz engleskog jezika. Polaznici povezuju sliku i odgovarajuću riječ. U sljedećem zadatku polaznici date riječi razvrstaju u dvije grupe. Prva grupa se odnosi na riječi koje koristimo u našem jeziku, a iste/slične su i u engleskom jeziku. Drugi grupa se odnosi na riječi koje se ne koriste u našem jeziku, ali su prisutne svuda oko nas: na ulici, bilbordima, u prodavnici i sl.

28


Polaznicima treba skrenuti pažnju na razliku u izgovoru

Ukoliko to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, raspored klupa treba da bude takav da se lako može organizovati rad u paru i grupni rad, kao i da se svi mogu direktno obraćati svima, tako da se preporučuje raspored klupa u obliku slova P ćirilice.

Kako se polaznici međusobno razlikuju, tako će biti onih koji će sa lakoćom ostvariti predviđene ishode, ali će postojati i oni kojima će biti potrebno više vremena. Nastavnik treba da bude fleksibilan i dobar organizator pa da prvima ponudi dodatne, zahtjevnije, sadržaje, što će ih još više osnažiti i motivisati, a sa ovim drugima raditi individualno, pružajući im neophodnu podršku.

AKTIVNOSTI I TEhNIKE učENJA

Nastavu uskladiti sa potrebama i mogućnostima polaznika

Kao što je već istaknuto, aktivnosti učenja treba da omoguće zadovoljavanje potreba polaznika za sticanjem novih znanja i vještina koje su primjenjljive u svakodnevnom životu tj. imaju funkcionalnu upotrebu.

Važno je koristiti različite nastavne aktivnosti kako bi udovoljili različitim stilovima učenja polaznika. U Tabeli 2.5. dat je pregled najčešćih aktivnosti učenja koje omogućavaju ostvarivanje ishoda učenja.

Tabela 2. 5 Aktivnosti učenja

Opšti ishod učenja 1

Polaznici slušaju tekst i reaguju/izvršavaju postavljene zadatke: - neverbalno (razvrstavanjem slika, povezivanjem slika i teksta,

označavanjem tačnih, odnosno netačnih tvrdnji, rješavanjem za-dataka višestrukog izbora…),

- verbalno (popunjavanjem tabela, dopunjavanjem teksta, odgov-orima na postavljena pitanja, razgovorom o tekstu).


Polaznici: - slušaju nastavnika/tonski zapis i ponavljaju/reprodukuju fonet-

sko-fonološke, akcenatske, ritmičke i intonacijske uzorke engle-skog jezika (tj. izdvojene glasove, riječi i kratke rečenice);

- reprodukuju kraći tekst/dio teksta/zanimljive podatke iz teksta; - učestvuju u razgovoru sa drugim polaznicima ili nastavnikom

(postavljaju pitanja i daju odgovore, razmjenjuju informacije); - igraju uloge/učestvuju u dramatizacijama; - simuliraju sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama; - pripremaju i sprovode intervjue; - samostalno i/ili u paru/grupi kreiraju priču na osnovu vizuelnih ili

verbalnih podsticaja; - učestvuju u diskusiji; - rade na projektima i prezentuju rezultate.


Polaznici čitaju tekst i reaguju/izvršavaju postavljene zadatke: - neverbalno (razvrstavanjem slika, povezivanjem slika i teksta,

označavanjem tačnih, odnosno netačnih tvrdnji, rješavanjem zadataka višestrukog izbora, sklapanjem izmiješanih tekstova u smisaone cjeline …),

- verbalno (popunjavanjem tabela, dopunjavanjem teksta, odgov-orima na postavljena pitanja, razgovorom o tekstu, informacije date u grafičkom obliku (bar chart) pretvaraju u verbalnu infor-maciju, pisanjem –samostalno i/ili u paru/grupi – različitih vrsta tekstova po modelu.


29


Polaznici: - dopunjavaju rečenice ili kraći tekst datim riječima ili na osnovu

vizuelnog podsticaja; izrađuju čestitke; - prave vlastite banke riječi, - zapisuju riječi, rečenice i kratke pasuse, - pripremaju i sprovode jednosatne ankete, - samostalno i/ili u paru/grupi prikupljaju/vrše izbor leksike potre-

bne za planirane aktivnosti; - oblikuju tekst primjenjući odgovarajuću strukuturu; - provjeravaju i eventualno ispravljaju greške u napisanom tekstu.

Polaznike je potrebno, stalno, ohrabrivati i na različite načine aktivno uključivati u rad na času. U tu svrhu mogu se koristiti pitanja kojima se:

• provjerava njihovo razumijevanje (Do you understand? Is that clear?),• podstiču da iskažu svoje mišljenje i ideje (What do you think...), • omogućava razmjena iskustava (Have you ever...) ili • primjenjuje naučeno (Can you give us an example? Can you tell your friend about it?).

Isto tako, potrebno je dobijati povratnu informaciju o tome šta su naučili u prethodnoj aktivnosti (riječi i fraze), ali i da li smatraju da im je takva vrsta aktivnosti korisna (Did you find the role play useful?...).

Kako bi se privukla ili održala njihova pažnja i kako bi ih dodatno aktivirali za rad tj. umanjio pasivan prijem informacija takođe ih treba podsticati da i sami postavljaju pitanja.

Koristiti rad u grupi i rad u paru što je ćešće moguće, jer se polaznici tada bolje osjećaju i imaju više samopouzdanja, a isto tako maksimalno se koristi raspoloživo vrijeme na času jer će za neke polaznike to biti jedino vrijeme kada su izloženi i kada koriste engleski jezik.

Za svako vježbanje je potrebno imati urađen primjer. Ukoliko se radi usmeno, obično se odradi sa polaznikom koji se ističe u radu, a ukoliko se radi pismeno, obično je urađen prvi zadatak kao primjer. Instrukcije za rad treba da budu kratke, jasne i jednostavne, da sadrže informaciju koliko je vremena na raspolaganju za izradu zadatka, a po potrebi mogu biti praćene neverbalnom komunikacijom da bi se olakšalo razumijevanje. Jedan od preduslova za uspješno odrađen zadatak jeste da polaznici znaju šta treba da rade pa je potrebno provjeriti da li znaju šta se od njih traži. Tokom rada na zadatku nadgledati kako napreduju.

Takođe je potrebno koristiti dio table kao neku vrstu podsjetnika gdje će biti zapisane riječi/izrazi/gramatičke strukture koje su neophodne da bi polaznici uspješno odradili aktivnost.

Na svakom času treba koristi i manje i više zahtjevne aktivnosti, kako bi svi polaznici mogli da iskažu šta znaju i mogu da urade.

Govorne aktivnosti su najčešće vođene i vrlo je važno da razgovor ima svoju svrhu i smisao tj. da polaznici dolaze do informacije koju ne znaju, rješavaju problem, izvode neki zaključak ili donose odluku slično tome kako bi to uradili u stvarnom životu.

Vrlo je važno motivisati polaznike da samostalno čitaju kod kuće, jer na taj način unapređuju svoju opštu jezičku sposobnost. U tu svrhu može se koristi gradirani materijal (graded readers) različitih izdavačkih kuća ili materijal koji sam nastavnik pripremi.

30


Potrebno je navikavati polaznika da pri čitanju kao i pri slušanju nije potrebno da znaju svaku riječ, da bi razumjeli tekst koji slušaju, odnosno čitaju.

Različite ankete i upitnici se, takođe, mogu koristiti jer je to ono što polaznici i u stvarnom životu vole da popunjavaju u novinama/časopisima i što čini nastavu zanimljivom i neopterećujućom. Mogu se pripremiti ili koristiti već urađene na različite teme i za različite sadržaje.

Primjeri jednostavnih anketa su dati u Prilogu 4.2. U prvom primjeru polaznici podijeljeni u grupe dobijaju radni list na kome su date rečenice koje označavaju svakodnevne aktivnosti i priloge za učestalost. Izbor aktivnosti treba da bude relevantan za date polaznike i zavisiće od tematske oblasti. Svaki polaznik za sebe bira prilog koji pokazuje koliko često radi tu aktivnost i to saopštava ostalim članovima grupe. Nakon toga polaznici, unutar svoje grupe, pripremaju profil grupe i izvještavaju o tome koliko često upražnjavaju pojedine aktivnosti (npr. Two people always cook lunch.).

Primjer upitnika je dat u Prilogu 4.3. Ukoliko želimo da uvježbavamo postavljanje pitanja/određenu gramatički strukturu, polaznicima se može dati da prvo popune pitanja sa datim riječima, npr. za upitnik iz Priloga 4.3. to su riječi how often, how many, what’s. Nakon što naprave pitanja, polaznici popunjavaju upitnik. Dobijeni rezultati su dobar povod za razgovr na temu upitnika.

Jednostavniji i složeniji grozdovi se mogu koristiti za grafičko predstavljanje veza između riječi kako bi se olakšalo njihovo zapamćivanje, za provjeravanje usvojenosti, kao i za njihovo sistematizovanje. Mogu se koristiti kao priprema za pisanje kada treba identifikovati riječi/izraze koji su relevantni za datu temu. Pored toga što se od polaznika može tražiti da navedu riječi koje već znaju, odnosno koje su prethodno naučili, polaznicima treba omogućiti da kažu i koje riječi bi željeli da znaju, a nijesu bile prezentovane na času. Kako su to riječi koje su iz nekog razloga polaznicima interesantne ili korisne, to treba iskoristi kao povod za razgovor vezano za te riječi.

Zadatak polaznika u vrlo jednostavnim grozdovima, dat u primjeru 2.1, jeste da popuni grozd sa datim riječima. Zahtjevnost zadatka se može povećati ako se daju samo početna slova riječi ili se riječi ne daju uopšte. U primjeru 2.2, polaznici date izraze povezuju sa glagolima make i do. Kada se rade ova vježbanja uvijek treba omogućiti polaznicima da sami, ukoliko znaju, dodaju još riječi/izraza za dati grozd.

Primjer 2.1 – Jednostavan grozd

write read listen watch

a film

a DVD the news online

a book a postcard

an e-mail to music

to the teacher


31

Primjer 2.2 – Grozd za glagole make i doexercise the bedthe housework the cooking

dinner a mistakesport phone call friends the washing upthe shopping an appointment

Make Do

U starijim razredima se može koristiti složeniji grozd. U primjeru 2.3 prikazan je grozd na temu hrane.Primjer 2.3 – Složeniji grozd

food

fruit

dairy drinks

bakery

cooking

meatfish

otherfood

vegeta-bles

Igranje uloga treba da omogući poistovjećivanje sa situacijama koje su karakteristične za stvarni, svakodnevni život. Na taj način se jača samopouzanje polaznika i obezbjeđuje aktivno uključivanje svih polaznika, ali i neposredno sticanje uvida u ostvarenost ishoda učenja. Samu aktivnost treba pažljivo osmisliti, tako da je svakome jasna njegova uloga i da polaznici raspolažu jezikom potrebnim za realizaciju same aktivnosti. Takođe je važno da polaznici imaju dovoljno vremena da se pripreme za zadatak.

Slijedi primjer rada u paru kada polaznici simuliraju telefonski razgovor. Za davanje instrukcije može se koristi radni list sa dijagramom datim u primjeru 2.4. Polaznici mogu sami da na prazninama upišu za njih relevantne informacije i da daju svoj broj telefona. Nakon prvog kruga, polaznik A igra ulogu polaznika B, a polaznik B ulogu polaznika A, sa novim informacijama (ime rođaka, zemlja, broj telefona).

32


Primjer 2.4. – Telefonski razgovor

Polaznik A Polaznik B

You want to speak to your cousin Petar /Marija/______ He/she lives in America/__________

You are Petar’s Marija’s/______ friend. Answer the phone. Petar/Marija/ _____ is not at home.Take a message.

Leave a message. You want your cousin to call you back.

Ask for the phone number

Ask for the phone number again

Finish the phone call

Give your phone number

Reapeat your phone number

Finish the phone call

Rad na projektima treba koristiti zato što omogućava:• uključivanje svih polaznika,• podsticanje timskog rada, • pojačava motivaciju i• rješavanje problema

Nastavne igre su ništa manje interesantne odraslima nego djeci, pogotovo ako jasno vide obrazovnu svrhu tih igara. Motivišu polaznike da upotrebljavaju ciljni jezik na neopterećujući i zabavan način. Mogu da se koriste za uvježbavanje i konsolidovanje različitih sadržaja i vokabulara i gramatike, ali i sve četiri vještine na smislen način. Igre se, takođe, koriste za stimulisanje, ne samo jezičke inteligencije već i ostalih inteligencija – matematičko-logičke, prostorne, interpersonalne i kinestetičke. Fokus je na upotrebi jezika, a ne na samom jeziku. Imaju veliku upotrebljivost, jer se mogu prilagođavati karakteristikama date grupe polaznika. Naročito su korisne one igre koje su polaznicima poznate i koje su igrali na maternjem jeziku.Takve igre su bingo, vješala, države i gradovi, kaladont... Ukoliko nastavne igre imaju i takmičarski karakter to ih čini još interesantnijim i zabavnijim.

BINGOBingo kartice mogu da budu sa brojevima ili slikama koje označavaju pojedine riječi koje pripadaju pojedinim kategorijama/temama (Primjeri 2.5 i 2.6).

Primjer 2.5 - Bingo sa brojevima

BINGO BINGO BINGO BINGO1 4 6 7 2 10 6 7 2 4 7 63 8 9 9 8 3 1 10 9 5 9 2

10 2 7 5 6 4 8 5 3 1 8 10


33

Svaki polaznik dobija bingo karticu sa brojevima. U početnoj fazi učenja to mogu da budu samo brojevi od 1-20, zatim od 1-100, ali mogu da budu i brojevi koji su rješenja izraza u kojima se sabiraju i oduzimaju, množe i dijele brojevi. Nakon što nastavnik kaže broj, polaznici provjeravaju da li ga imaju na svojim karticama. Ukoliko ga imaju, zaokružuju ga. Kada neki od polaznika zaokruži sve brojeve, treba da ustane i kaže Bingo! Ukoliko nastavnik želi da ponovo koristi kartice, umjesto zaokruživanja, mogu se koristiti i drugi načini za obilježavanje, kao npr. razni žetoni.

Primjer 2.6 Bingo sa slikama - zanimanja

BINGO BINGO BINGO BINGO

Gradova i država ( Stop the bus!)

Igra se koristi za ponavljanje vokabulara. Polaznici su podijeljeni u grupe. Na tabli je nacrtana šema kako je dato u primjeru 2.6. Pri izboru kategorija, njihovog broja, kao i prvog slova riječi, treba voditi računa da polaznici sa svojim fondom riječi mogu da popune tabelu. Prva grupa koja završi uzvikne Stop the bus! i igra se prekida. Nakon provjeravanja tačnosti riječi dodjeljuju se bodovi, pa se obično za riječ koju je napisalo više grupa dobija 5 bodova, za različite riječi 10 poena, a za riječ koju je napisala samo jedna grupa 15 poena.

Primjer 2.6 – Stop the bus

Places in the town Sport Verb Clothest train station Tennis talk T-shirtbsh

Vješala – hangman

1

2 34

5 6

Igra se igra u paru. Jedan polaznik zamisli neku riječ (može da se odredi kategorija, npr. vremenske prilike) i napiše se onoliko crtica koliko riječ ima slova. Drugi polaznik ima šest pokušaja da pogodi koja je riječ u pitanju. Ova igra se može koristiti i za uvježbavanje spelovanja.

34


Kaladont (Word snake)

Ova igra može da ima različite varijacije, npr. naredna riječ počinje posljednjim slovom prethodne riječi, između riječi može da bude nepovezanih slova ili su tražene riječi jedna do druge. Pobjednik je onaj polaznik koji najbrže zaokruži tražene riječi. Riječi mogu, ali i ne moraju, pripadati nekoj kategoriji/temi.

Igre kockicama

Polaznici koriste kockice kako bi se pomjerali po tabli koja se sastoji od različitih polja. Svako polje sadrži zadatak koji polaznik mora da obavi da bi nastavio sa igrom. Mogu se koristiti dvije vrste tabli: table tipa koordinatnog sistema (primjer 2.7) ili table koje imaju početak i kraj (primjer 2.8).Kod table tipa koordinatnog sistema, polaznici bacaju kocku dva puta, prvi put određujući položaj kolone, a drugi put položaj reda, npr. prvo bacanje 3, a drugo bacanje 4. Nakon toga polaznik odrađuje zadatak za dato polje.

Kod tabli koje imaju početak i kraj, polaznici kreću s polja „početak“, bacaju kockicu i napreduju za onoliko polja koliki su broj dobili bacanjem. Pored polja koja imaju zadatak, mogu se ubaciti i druga polja kao npr. dodatno bacanje, propusti bacanje, vrati se na početak, vrati se dva polja unazad i slično. U poljima umjesto riječi mogu biti i slike, u zavisnosti od tipa zadatka. Zadatak može da bude da odgovore na pitanje, kažu nešto vezano za ono što piše u polju (obično dato vremensko ograničenje), da imenuju sliku, naprave rečenicu od ponuđenih riječi, ali može da bude i polje za koje ostali polaznici definišu zadatak. U primjeru 2.9 prikazana je tabla za igru sa kockicama na temu životinja i ptica.

Primjer 2.7- Tabla tipa koordinatnog sistema

2 3 4 5 6

1

2

3

4 X

5

6


35

Primjer 2.8 – Tabla koje imaju početak i kraj

START

FINISH

ask anyquestions

ask anyquestions

ask anyquestions

lose aturn

startagain

goforward2 places

rollagain

goback 4spaces

Primjeru 2.9 - Tabla za igru sa kockicama na temu životinja i ptica

ANIMAL and BIRDS

Start

Name

two

birds

Are you

afraid of any

animals?

What is your

favourite

animal?Why?

Do you have any

pets?Why?

Why not?

What i the

largest animal

in the world

Do you like

animals?

Why?Why not?

Name a bird

that can’t fly

Are dogs

better than

cats?

Go forward 2

spaces

Go back 4

spaces

Roll again

Lose turn

Do you like

TV shows

about

animals? Keeping

animals in zoos-

Disadvantages

Keeping

animals in zoos-

advantages

Name 3

domestic and

3 wild animals.

How many legs

does a spider

have?

Finish

Ask any

questions

36


Pjesme su izvor autentičnog svakodnevnog govora i mogu se koristiti za razvoj sve četiri vještine kao i fluentnosti, u nastavi vokabulara, gramatike, izgovora ali i za sticanje interkulturalnih znanja i vještina i stvaranje prijatne atmosfere za rad. Pjesme se koriste jer su interesantne i popularne na svim uzrastima, muzika i tekstovi su lako dostupni na internetu i lako se prilagođavaju primjeni u nastavi. Pjesme se slušaju, po mogućnosti sa video zapisom.

Izbor pjesme se vrši na osnovu cilja/ishoda časa, jezičkog nivoa i starosne dobi polaznika i vodi se računa o samom tekstu i njegovoj obrazovnoj vrijednosti. Posebno treba obratiti pažnju na prisutnost slenga i gramatički nekorektnih izraza.Većina aktivnosti se zasniva na tekstu pjesme. Kako bi korišćenje pjesama u nastavi bilo opravdano i postiglo očekivani efekat, potrebno je pripremiti zadatke koji se rade prije slušanja, u toku slušanja i nakon slušanja. Slušanju pjesme prethode zadaci kojima se pobuđuje interesovanje za samu pjesmu i podstiče razmjena ideja i mišljenja, razgovara se o naslovu pjesme, provjerava se poznavanje potrebnog vokabulara i gramatike u cilju aktiviranja predznanja i daje se zadatak. Jedan od najčešćih zadataka je popunjavanje praznina. Riječi koje nedostaju mogu, ali ne moraju biti date. Praznine se popunjavaju nakon drugog slušanja. Kad je u pitanju gramatika, glagoli mogu biti dati u infinitivu. Pored popunjavanja praznina mogu se koristiti zadaci gdje polaznici ispravljaju pogrešno napisan tekst i izmiješane stihove/strofe ređaju prema pravilnom redosljedu. Aktivnosti nakon slušanja uključuju ponovno slušanje da bi polaznici provjerili da li su ispravno uradili zadatak, izdvajanje ključnih riječi, sažimanje pjesme u jednoj ili više rečenica, diskusiju na samu temu pjesme i povezivanje sa ličnim iskustvom polaznika, ukoliko je to prikladno (npr. osoba koja živi daleko od polaznika za pjesmu Sailing). Polaznici, takođe, mogu da dobiju zadatak da saznaju nešto više o samoj pjesmi/pjevaču i to prezentuju na narednom času. Ukoliko polaznici iskažu interesovanje mogu se organizovati i karaoke. Polaznike bi trebalo podsticati da u slobodno vrijeme, ukoliko su u mogućnosti, slušaju i pjesme koje se neće obrađivati na časovima, ali je potrebno da nastavnik izvrši izbor kako bi odgovarale trenutnom jezičkom nivou polaznika. U Tabeli 2.6 dat je prijedlog pjesama koje se mogu koristiti u nastavi gramatike za glagolska vremena.

Tabela 2.6 Pjesme u nastavi

Tenses SongsSimple PresentThereis/are

Wonderful tonight (Eric Clapton)Love profusion (Madonna)

Present Continunous Sailing (Rod Stewart)Lemon tree (Fool’s garden)Tom’s diner (Suzanne Vega)

Simple Past Because you loved me (Celine Dion)And we sang la da (Cyntia Chitko)Yellow submarine (The Beatles)

Past Continunous Jealous guy (John Lennon)Present Perfect Have you ever seen the rain (Creedence Clearwater Revival)

Still haven’t found what I’m looking for(U2)Lady in red (Chris de Burgh)We are the champions (Queen)A song for you (Carpenters)

Future Tense All my loving (The Beatles)I’ll always love you(Whitney Houston)Que sera sera (Doris Day)

Tense review Stuck in a moment (U2)

Polaznike je potrebno uputiti na korišćenje resursa na internetu, bilo putem kompjutera ili mobilnog


37

telefona, naročito kod kuće, ukoliko su to u mogućnosti. U toku nastave potrebno je demonstrirati prednosti ovih resursa i pokazati kako učenje može biti neopterećujuće i interesantno kada se koriste savremene tehnologije.

NASTAVA IZGOVORA

Poglavlje F

Potrebno je razbiti uvriježeno mišljenje da odrasli teže uče stani jezik od djece. Međutim, odrasli mogu da nauče strani jezik samo što to rade na drugačiji način, pa je zato potrebno organizovati adekvatne aktivnosti učenja, primjerene odraslim polaznicima. Ono u čemu polaznici mogu imati određenje poteskoće jeste usvajanje izgovora engleskog jezika. Poznato je da djeca lako usvajaju izgovor nekog drugog jezika i da se ta sposobnost obično umanjuje sa godinama života. Stoga je potrebno ukazati polaznicima na važnost korektnog izgovora i onih njegovih aspekata koji mogu direktno da utiču na uspješnost komunikacije. To je najbolje uraditi kroz davanje primjera koji ilustruju probleme u razumijevanju koji nastaju zbog neadekavnog izgovora. Za tu svrhu mogu se koristiti tzv. minimalni parovi, gdje se pogrešan izgovor može ilustrovati na humorističan način (Primjer 2.10)

Izgovor treba da bude razumljiv, prihvatljiv i da ne sprečava sporazumijevanje

Primjer 2.10

SHEEP or SHIP

ili rečenice u kojima se koriste brojevi od trinaest do devetnaest i od tridest do devedeset, ukazujući na probleme u sporazumijevanju koje mogu nastati usljed pogrešnog izgovora (Primjer 2.11).

Primjer 2.11

EIGHTEEN or EIGHTY

Tina is 18 years old, and her grandmother is 80.

Čitanje naglas se ne koristi za uvježbavanje i provjeravanje izgovora. Za to je potrebno organizovati posebne aktivnosti. Potrebno je polaznike stalno podsticati da imitiraju ono što čuju, jer će na taj način poboljšati svoj izgovor.

38


PISANJE RIJEčI Prilog 4.4.

Za očekivati je da će polaznici imati određenih poteškoća i u pisanju riječi, posebno u četvrtom razredu, a naročito ako su tek opismenjeni na maternjem jeziku. Kako su polaznici već sigurno sreli veliki broj engleskih riječi, sigurno su uvidjeli da postoji razlika između izgovorene i napisane riječi. Nakon što se riječ usvoji usmeno, postepeno treba uvoditi pisani oblik najfrekventnijih riječi To se može uraditi koristeći neke od zadataka koji su dati u nastavnim materijalima.Kad god je to moguće, riječi treba da budu tematski povezane.

SPELOVANJE

Da bi polaznicima olakšali učenje engleske abecede, može se koristi grupisanje slova prema zajedničkom glasu (Tabela 2.7)

Tabela 2.7 – Grupisanje slova prema zajedničkom glasu

eɪ i: e aɪ əʊ u: ɑ:AHJK

BCDEGPTV

Zee

FLMNSX

Zed

IY

O QUW

R

Potrebno je polaznicima objasniti zašto je važno da znaju spelovanjeZa uvježbavanje abecede, mogu se koristi zadaci dati u Prilogu 4.5.

JEZIK učIONICE

Kako jezik učionice predstavlja očiglednu i autentičnu upotrebu jezika, veoma je važno da se koristi u radu. Kada ga razumiju i koriste polaznicima raste samopouzdanje, jer imaju priliku da upotrebljavaju engleski jezik u stvarnoj komunikaciji.Koristiti jezik učionice od samog početka, uvodeći postepeno korisne riječi/izraze. U početku mogu se riječi/izrazi prvo reći na engleskom, a potom na našem jeziku dok ih polaznici ne usvoje. Zatim ih upotrebljavati, isključivo, na engleskom jeziku. Polaznici se ohrabruju da i oni sami koriste jezik učionice. Najčešći izrazi koji se koriste mogu se naći na http://www.pearsonlongman.com/young_learners/pdfs/classroomlanguage.pdf.


39

NASTAVA LEKSIKE

Poglavlje F

Za uvođenje novih riječi treba koristi jednostavne tehnike i kad god je to moguće koristiti vizuelnni prikaz – slike iz novina i časopisa, fleš kartice, postere, mape, video zapis ali i stvarne predmete. Polaznici treba da imaju dovoljno vremena za usvajanje novih riječi i potrebno je planirati aktivnosti za redovno ponavljanje već usvojenih riječi.

Riječi se mogu ako naučiti, ali ako se ne koriste – još lakše zaboraviti!

Riječi se uče u kontekstu, grupišu se na različite načine, da bi ih polaznici lakše zapamtili, i na taj način ih polaznici i zapisuju. Riječi se mogu grupisati na više načina: tematski, sinonimi, antonimi, porodica riječi, kolokacije i sl. Najčešće se koriste različite aktivnosti u kojima polaznici povezuju slike i riječi ili riječi i riječi.U primjeru 2.12 riječi su povezane tematski – odjeća, a polaznici povezuju sliku i riječ.Primjer 2.12

boots ___ jacket ____ sweater ____ coat ____ dress ____ jeans ___ trainers __shirt ____ shoes ___ skirt ____ socks ____ T-shirt ____ suit ____ gloves ____trousers ___ blouse ___ cap ____ hat ____

Nakon povezivanja slike i odgovarajuće riječi polaznici mogu da razvrstavaju riječi po različitim kriterijumima npr. odjeća koju nose samo muškarci, koju nose samo žene ili i muškarci i žene, ili odjeća koja se nosi u različitim godišnjim dobima i sl.Za sinonime i antonime najčešće se koriste tehnike povezivanja riječi. Tako u primjeru 2.13 polaznici povezuju riječi suprotnog značenja (u ovom slučaju to su pridjevi).

Primjer 2.13 - Match the adjectives with their opposites

safe easycheap richright dangerousfull boringpoor expensiveinteresting lateearly wrongdifficult empty

40


NASTAVA GRAMATIKEPoglavlje F

Savremena nastava usmjerena je na interakciju, a ne na analizu jezičkih struktura. Gramatika može da bude od koristi, ali to nije glavni cilj učenja – ona je samo sredstvo za izražavanje komunikativnih funkci-ja.

Za polaznike koji pohađaju osnovnu školu, korisni izrazi i leksika su važniji, a kao što je već rečeno tečnost ima prednost u odnosu na tačnost, što opet ne znači da nastavnik ne treba da teži korektnoj upotrebi jezika. Potrebno je naći pravu mjeru u smislu da se nastava ne pretvori u učenje o jeziku, umjesto učenja jezika.

Da bi se to ostvarilo potrebno je izbjeći svako nepotrebno „gramatiziranje“ koje podrazumijeva svjesno analiziranje i učenje gramatike i gramatičke terminologije. Od polaznika se očekuje da sami uočavaju pravila kada su često izloženi određenoj strukturi u određenoj komunikativnoj situaciji – induktivna metoda. Jezičke vježbe služe za uvježbavanje forme gramatičkog sadržaja dok komunikativni zadaci omogućavaju uvježbavanje upotrebe određenog sadržaja. Pri izboru vježbi, odnosno zadatka, stalno treba imati na umu njihovu praktičnu i životnu utemeljenost, tako da polaznici nijesu fokusirani na gramatiku i pored toga što se njome bave.

Nije potrebno insistirati na poznavanju i reprodukovanju gramatičkih pravila već njihovoj upotrebi u kontekstu.

Za lakše i brže usvajanje, kako forme tako i upotrebe gramatičkih sadržaja, poželjno je koristitii različite tabele, dijagrame, mape, setove slika i drugi vizuelni materijal.

Vremenska linija (timeline) se može koristi za učenje glagolskih vremena. Kako bi polaznici, na primjer, lakše savladali upotrebu Past Continuous Tense može se koristi vremenska linija koja je data u primjeru 2.14.

Primjer 2.14

past

I was watching TV at 9 last night

9 a.m.

future

present

Isto tako, na osnovu vremenskih linija, polaznici mogu da uoče razliku u upotrebi glagolskih vremena i njihovoj nepodudarnosti sa glagoskim vremenima u našem jeziku.Popunjavanje tabela se može koristi za uvježbavanje i provjeravanje određenih gramatatičkih sadržaja, kao što je dato u primjeru 2.15.


41

Primjer 2.15

Do

Iyouwe

they

get up early?Yes,

No,

Iyouwe

they

……..

don’t

………..heshe

itget up early?

Yes,

No,

heshe

it

does

……..

Upotreba različitog vizuelnog materijala koji prirema nastavnik, a koji mogu da pripremaju i polaznici kada iskažu interesovanje, takođe, čine nastavu gramatike zanimljivijom i očiglednijom. Tako se za komparaciju pridjeva mogu koristiti slike koje ilustruju ovaj gramatički sadržaj, a polaznici sami izvode zaključke kao što je dato u primjeru 2.16. Nastavnik polaznicima, zatim, nudi druge setove slika za npr. pridjeve kao što su na primjer: tall, big, small, interesting, beautiful ...

Primjer 2.16 – Komparacija pridjeva

fast faster fastest

Hotel Ramada-75 € Hotel Hamera - 106 € Hotel Hilton -155 €expensive more expensive most expensive

Isto tako se, na primjer za množinu imenica može koristiti sljedeći vizuelni materijal. U primjeru 2.17 polaznici ispod slike treba da napišu odgovarajuću riječ, birajući je iz seta ponuđenih riječi.

42


Primjer 2.17 cars men wolves keys babies windows tomatoes children

chefs boxes buses feet woman churches books cups

book

chef

car

man

foot

church

baby

cup

wolf

box

bus

key

woman tomato child window

Nakon toga polaznici sami izvode zaključak o tome na koji način se tvori množina imenica i popunjavaju tabelu sa riječima datim u primjeru 2.18 i riječima po sopstvenom izboru. Nastavnik procjenjuje koliko će tabela biti detaljna u zavisnosti od potreba i interesovanja polaznika i njihovog eventualnog predznanja. Ova aktivnost se može organizovati kao grupni rad u vidu igre gdje se grupe takmiče koja će napisati više riječi u zadatom vremenu. Tabela gupe koja napiše najviše riječi, dopunjena riječima koje su napisale druge grupe, može se okačiti na vidljivom mjestu i redovno ažurirati, kako se budu učile druge riječi koje nemaju pravilnu množinu.Primjer 2.18

regular – most words +-s cat - cats cars ,

ending in -s, -sh, -ch, -x +-es fox - foxes buses,

ending in -f f→ ves knife - knives wolves,

ending in -o +-es hero - heroes tomatoes,

ending in -y y→ ies activity - activities babies

irregular tooth- teeth men


43

I za nastavu gramatike mogu se koristiti različite aktivnosti u kojima polaznici povezuju elemente različitih gramatičkih kategorija. U primjeru 2.19 polaznici treba da povežu priloge za vrijeme i datume, odnosno doba dana u odnosu na datum kada se radi aktivnost. Prilozi za vrijeme mogu da se odnose pojedinačno na prošlost, sadašnjost, budućnost ili svi zajedno, kako je dato u primjeru 2.19.

Primjer 2.19 - Match the time expression with days, dates and times

last month Wednesday 14th March 6am-1pm tomorrow Tuesday 12th Marchnow February two days ago Monday, 19th – Sunday 25th Marchnext week Friday 16th Marchyesterday morning Thursday 15th March, 11.45 am

S M T W T F S1 2 3

4 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

MARCH

Thursday 15th March 2018

ISPRAVLJANJE GREŠAKAPoglavlje F

Posebnu pažnju treba posvetiti ispravljanju grešaka. Kada je govor u pitanju, ispravljanje, naročito dok polaznik pokušava da nešto kaže na engleskom jeziku, često može negativno uticati na samopouzdanje polaznika i demotivisati ih da aktivno učestvuju u planiranim aktivnostima. Umjesto direktnih ispravki, nastavnik bilježi uočene greške i u skladu sa tim planira dodatne aktivnosti koje imaju za cilj dodatno uvježbavanje sadržaja koji nijesu uspješno usvojeni. Kad su u pitanju zadaci koji se rade pismeno uvijek je potrebno obezbijediti povratnu informaciju koja sadrži tačno rješenje zadatka kao i dodatna vježbanja za uočene probleme. Greške mogu da ispravljaju sami polaznici, drugi polaznici ili nastavnik. Polaznike treba podsticati da međusobno uporede rješenja zadataka prije zajedničke provjere.Polaznicima treba ukazati na to da greške nijesu pokazatelj njihovog neuspjeha, već da su one sastavni dio procesa učenja, da nas usmjeravaju i utiču na definisanje ciljeva učenja kao i planiranje aktivnosti učenja. S polaznicima treba razgovarati i o samom procesu učenja, da se učenje ne odvija brzo jer je prisutno zaboravljanje onoga što se smatralo već naučenim, što ponekad obeshrabruje kako polaznike tako i nastavnike. Svaku priliku treba iskoristi i pohvaliti polaznike za ono što su dobro uradili.

PRAćENJE I OCJENJIVANJE Poglavlje F

Ocjenjivanje odraslih je vrlo zahtjevan i osjetljiv proces. Nikako se ne smije svesti samo na sumativno ocjenjivanje znanja putem različitih testova. Potrebno je primjenjivati formativno ocjenjivanje, jer se rezultati takvog ocjenjivanja koriste za unapređenje, kako učenja tako i nastave. Kako je jedan od glavnih principa nastave individualizacija, taj isti princip treba primjenjivati i u praćenju i ocjenjivanju. Pri ocjenjivanju se određuje ostvarenost ishoda učenja, ali se, takođe, uzimaju u obzir i drugi pokazatelji kao što su ostvareni napredak u odnosu na prethodni period, zainteresovanost i motivisanost za učenje, redovnost u ispunjavanju obaveza kao i portfolio polaznika.Polaznicima treba predočiti prednosti samoprocjenjivanja za proces učenja, podsticati ih da na osnovu

44


upitnika za samoprocjenjivanje pokušaju da sagledaju svoje napredovanje u učenju. Na ovaj način se dodatno razvija i odgovornost polaznika za sopstveno učenje, mogu da uoče šta su naučili, a šta još nijesu, čemu treba da posvete više pažnje i da na osnovu svega toga mijenjaju način na koji uče. Podrška nastavnika u ovom procesu je neophodna. Nastavnik može dodatno da motiviše polaznike tako što na svom primjeru pokaže važnost i korist samoprocjenjivanja, u ovom slučaju sopstvenog rada. Upitnik za samoprocjenjivanje treba pripremiti za svaki modul. U Prilogu 4.6 dat je primjer upitnika za samoprocjenu za prvi modul četvrtog razreda. Za svaki modul mogu se pripremiti i zadaci za procjenu napredovanja u učenju koji mogu olaksati polaznicima samoprocjenjivanje i učiniti ga objektivnijim. Primjer zadataka za samoproocjenu za prvi modul četvrtog razreda dat je u Prilogu 4.7. Ukoliko polaznici imaju porfolio, upitnici za samoprocjenu su dio jezičke biografije, a zadatke za samoprocjenu mogu prilagati u dosije.

NASTAVNI MATERIJALI

Kao što je već rečeno ne postoji udžbenik koji je namjenski napisan za polaznike koji pohađaju osnovnu školu za odrasle. Iz tog razloga pored metodskih preporuka ovaj priručnik sadrži i različite nastavne materijale koji mogu da se koriste kao takvi ili da budu adaptirani u skladu sa funkcionalnim porebama polaznika.U nastavi se mogu koristi dvije vrste tekstova: autentični i adaptirani tekstovi. Autentični tekstovi su oni tekstovi koji oslikavaju realnu jezičku upotrebu, nastali u zemlji koja koristi ciljni jezik i koriste se kako bi se polaznicima omogućio razvoj vještina koje su im potrebne u stvarnoj komunikaciji. Na taj način se i povećava motivacija za učenje. Ovi tekstovi mogu biti štampani, audio i audiovizuelni tekstovi, te uključuju različite natpise na javnim mjestima, SMS poruke, e-mailove, flajere (koji sadrže različite vrste informacija kao što su: putovanje, smještaj, kupovina, zdravlje i slično), reklamni materijal, naslovi i kraći članci u novinama, objave na internetu, radio i televizijske emisije i kratke priče. Pri izboru tekstova posebno treba voditi računa o relevantnosti tekstova za polaznike i primjerenosti njihovim trenutnim jezičkim sposobnostima.Adaptirani tekstovi su priređeni tekstovi gdje se autentični tekst adaptira za uvježbavanje vokabulara ili gramatičkih struktura na taj način što je takav tekst zasićen datim vokabularom, odnosno gramatičkim strukturama. Oni se često nalaze u udžbenicima za učenje jezika.Na internetu, kao neiscrpnom izvoru autentičnog materijala, dostupno je obilje nastavnog materijala, prije svega na sajtovima koji su posvećeni nastavi engleskog jezika (različite organizacije, izdavačke kuće ...) koji se mogu adaptirati za korišćenje u nastavi u osnovnoj školi za odrasle. Preporučuje se i korišćenje nastavnog materijala sa YouTube-a, posebno zbog toga što audio zapis prati i video zapis, što u svakom slučaju olakšava razumijevanje i povećava očiglednost upotrebe određenih nastavnih sadržaja. Zbog obilja nastavnog materijala koji je dostupan na internetu, treba biti pažljiv pri izboru jer sve što je na internetu ne mora biti tačno i odgovarajuće za vaš kontekst učenja.

NASTAVNA SREDSTVA

Slike/fleš karice i realia (predmeti iz stvarnog života) su značajan resurs za realizaciju aktivnosti učenja. Omogućavaju neverbalni stimulans koji podržava interakciju i vrlo su jednostavan način prenošenja značenja riječi. Polaznici se mogu uključiti u sam proces izrade fleš kartica što će, sigurno, povećati njihovu motivaciju i interesovanje za rad.Potrebno je da nastavnik ima svoju „banku“ fleš kartica kako bi ih mogao ponovo koristiti. Fleš kartice imaju s jedne strane sliku, a s druge napisanu riječ. Mogu se koristi za različite aktivnosti. Evo nekoliko primjera:

Primjer 2.20Fleš kartice su na stolu. Postavljene su tako da se vide slike. Polaznici prilaze stolu i izgovaraju riječ koja je predstavljena slikom. Zatim okreću fleš karticu da provjere da li su tačno rekli. Ova aktivnost je pogodna i za grupni rad.


45

Primjer 2.21Fleš karice koje pokrivaju vokabular iz različitih tema su na stolu s tim što se vidi strana na kojoj je ispisana riječ. Polaznici grupišu fleš kartice po temama, a da ne gledaju sliku. Zatim provjeravaju da li su dobro grupisali riječi okrećući fleš kartice. Ukoliko su pogriješili, fleš kartica se vraća nazad i pokušavaju ponovo.

Primjer 2.22Fleš kartice su na stolu i vidi se slika. Riječi pripadaju istoj temi. Polaznici u parovima ili grupama formulišu izraze ili rečenice koristeći riječi koji su date na fleš karticama. Mogu da to kažu ili da napišu (npr. ako je tema hrana, rečenica može da glasi I go to the market and I buy potatoes.)

Primjer 2.23Na prvoj grupi fleš kartica su slike izraza lica (iz novina, časopisa...) koje odražavaju različita osjećanja, a u drugoj emotikoni koji odražavaju ta osjećanja. Polaznici povezuju smajli i odgovarajuću fleš karticu i navode šta obično kažu kada se tako osjećaju.Primjeri emotikona za različita osjećanja:

That’s great/fantastic Oh really I’m scaredI’m happy

Ouch I’m tired I’m sad

2.4 Evropski jezički potfolioPoglavlje F

Kako bi se unaprijedio proces učenja i osnažilo preuzimanje odgovornosti za sopstveno učenje, bilo bi poželjno da polaznici formiraju svoj jezički portfolio. U našem obrazovnom sistemu, za sada, postoji samo jedan model jezičkog portfolija koji je akreditovan od strane Savjeta Evrope9. Porfolio ima dvije osnovne funkcije kako je prikazano u tabeli 2.8.

Tabela 2.8 – Funkcije portfolija

Funkcije porfolijaAndragoška Informativna• proces učenja čini transparentnim• razvija sposobnost refleksije• razvija sposobnost samoprocjene• podstiče preuzimanje odgovrnosti za

sopstveno učenje

• evidentira znanja stečena u okviru obrazovnog sistema

• evidentira znanja stečena u okviru neformalnog obrazovanja

• lična iskustva

9 Evropski jezički portfolio, Zavod za školstvo, Podgorica 2010, file:///C:/Users/user/Downloads/PORTFOLIO%20FINAL%20(2).pdf

46


Potfolio se sastoji iz tri dijela.Šematski prikaz sastavnih djelova porfolija.

jezički pasoš

jezička biografija

dosije

port

folio

Jezički pasoš je jezički profil polaznika i uključuje jezike koje polaznik koristi u svakodnevnom životu, iskustva u učenju jezika, interkulturalna iskustva i relevantnve sertifikate. Sadrži i informacije o pojedinačnim i specifičnim kompetencijama i omogućava samoprocjenu znanja.Jezička biografija je refleksivni dio porfolija koji omogućava polazniku da planira sopstveno učenje, razmišlja o procesu učenja, prati i procjenjuje svoje napredovanje i bilježi svoja iskustva u učenju kao u formalnom obrazovanju tako i van njega. Dosije je zbirka različitih radova koji dokumentuju stečena znanja i vještine i iskustva koja su navedena u pasošu ili biografiji.U prilogu 4.8. ponuđen je okvirni model portfolija za odrasle polaznike koji može da posluži nastavnicima kao polazni materijal za izradu portfolija. U prijedlogu modela jezičkog portfolija nije dat upitnik za samoprocjenu (self-assessment checklist) koji je sastavni dio biografije, a polaznici ga koriste za evidentiranje svoga napredovanja u učenju. U tu svrhu može da se koristi dokument koji je dostupan na https://rm.coe.int/16804932bf.Svaki polaznik bi trebalo da ima svoj portfolio. Nastavnik planira vrijeme na času za korišćenje portfolija, po mogućnosti nakon svakog modula. Polaznici prvo popunjavaju pasoš, a zatim kako napreduju u učenju popunjavaju biografiju i prilažu svoje radove u dosije. 2.5 Nastavnik kao refleksivni praktičar

Nastavnik kao refleksivni praktičar promišlja o procesu nastave i učenja uočavajući dobre strane, ali i slabosti svoga rada, i razmjenjuje iskustva sa svojim kolegama kako bi unaprijedio svoju praksu. Plansko promišljanje sopstvene prakse omogućava nastavniku da odvoji vrijeme za preispitivanje sopstvenog rada, uzme u obzir potrebe polaznika za budući rad i identifikuje uspješne aktivnosti nastave/učenja i one manje uspješne. Prvi korak je popunjavanje rubrike „osvrt na realizaciju u pripremi za čas“, za što je potrebno odvojiti vrijeme nakon časa/časova. Bilo bi poželjno da bilježenje zapažanja nakon časa postane navika.

• Razmislite kako je protekao čas i kako su polaznici reagovali. • Zapišite, ukratko, svoja promišljanja za planiranje narednog časa sa istim polaznicima ili

istog časa sa drugom grupom polaznika.• Uključite polaznike, njihovi komentari mogu biti jako korisni.• Ne dozvolite da problemi/poteškoće umanje ono što je dobro urađeno.• Razgovarajte sa kolegama.

“Who dares to teach, must never cease to learn.”-John Cotton Dana


47

3. LITERATuRA

• Alibabić, Š. i drugi (2016) Elementarno funkcionalno opismenjavanje odraslih - Andragoški priručnik za nastavnike, Podgorica, Centar za stručno obrazovanje.

• Brown, H. D. (1994). Teaching by Principles: An Interactive Approach to Language• Pedagogy. Prentice Hall. Inc., NJ.• Brown H. D. (2000). Principles of Language Learning and Teaching, New York: Longman • Ellis, R., (1999). Understanding Second Language Acquisition. Oxford: Oxford University Press.• Ellis, R. (1990)Instructed Second Language Acquisition: Learning in the Classroom. Basil Blackwell,

Cambridge.• Harmer, J. (2001). The practice of English language teaching (3rd ed.). Harlow:• Pearson Education Limited.• Harmer, J. (2007) The Practice of English Language Teaching. Pearson Education Limited, Harlow.• Hedge, T. (2000). Teaching and learning in the language classroom: A guide to current• ideas about the theory and practice of English language teaching. Oxford: OUP.• Krashen, S. (1995). Principles and Practice in Second Language Acquisition. Prentice Hall Europe• Littlewood, W. (1981) Communicative Language Teaching. Cambridge University Press, Cambridge• Nunan, D. (2000). Language Teaching Methodology: A Textbook for Teachers. Edinburgh:Pearson

Education Limited, Longman.• Perić, N. et al (2010) Evropski jezički portfolio, Zavod za školstvo, Podgorica.• Popović, D. et al (2008) Interaktivna obuka – Program za trenere, Zavod za školstvo, Podgorica.• Prilagođeni predmetni program za engleski jezik za osnovnu školu za odrasle, usvojen na V sjednici

Nacionalnog savjeta za obrazovanje, 16. jula 2018 god.• Predmetni program za engleski jezik za osnovnu školu za odrasle, Centar za stručno obrazovanje,

Podgorica, 2018.• Scrivener, J. (1994). Learning Teaching. Oxford: Heinemann English Language Teaching.• Scrivener, J. (2005) Learning Teaching. Macmillan Education, Oxford 2005.• Ur, Penny (1999). A Course in Language Teaching (Practice and Theory). Cambridge:• Cambridge University Press.• Zajednički evropski okvir za žive jezike, Savjet Evrope, Podgorica 2003.• http://learnenglish.britishcouncil.org/en/• https://americanenglish.state.gov/• https://en.islcollective.com/


49

4. PRILOZI

7

4.1 Internacionalizmi

I Match the picture with the word

1-hotel 2-hamburger 3-CD 4–tennis5-taxi 6-film 7-computer 8–facebook9-sandwich 10-shopping center 11-mobile 12-football


51

II Put the words given in the box under the right heading

Montenegrin and English English around us


53

Daily routine

Tick

How often do you... always usually often sometimes neverget up earlywatch TV in the afternoongo for a walktext friendscook lunchdrink coffeeplay footballeat sweetsread newspaperssurf the internetgo to the supermarketpractice my English online

In our group…________% of people always get up early.Over half of people say that they _______________.________ people sometimes play football.

4.2 Ankete

54



55

Lunch survey

Name When Where Who with Food

In our group …________% have lunch at home.Over half of people say that they _______________.Most people have lunch at _________.The most popular food is ________________.


57

Job survey

What do you think about these jobs? You can tick more than one box

Job easy difficult dangerous stressful boring interesting well-paidActor

Car mechanicCleaner

ChefDoctor

PlumberPolice officer

PoliticianSinger

TeacherTruck driver

Waiter


59

4.3 uPITNIK

How healthy are you?

Complete the questionairre to see how healthy you are.1. How many meals do you eat a day?

a)1 - 2 b) 3 c) more than 32. What’s your favourite meal?

a)dinner b)lunch c)breakfast3. How often do you eat snaks or sweets between meals?

a)more than once a day b) once a day c) never4. How often dou you go to fast food restaurants?

a)Once a week or more b) once a month or less c) never5. How often do you eat fruit and vegetables?

a)three times a week b) five times a week c) every day6. How many glasses of water do you drink a day?

a)1 – 3 b) 3 – 6 c) seven or more7. How many cups of coffee do you drink every day?

a)more than three b)three c) one8. How often do you drink alcohol?

a)every day b) once or twice a week c) never9. How many cigarettes do you smoke a day?

a)more than 10 b) 1 – 10 c) 010. How many hours do you sleep at night?

a)less than 5 hours b) 6 – 8 hours c) more than 8 hours11. How often do you play sport or do exercise?

a)hardly ever b) once or twice a week c) more than twice a week12. How many hours a day do you watch TV?

a) 4 – 5 b) 2 -3 c) 0 – 1Find out your scorea)= 0 point b) = 1 point c) = 2What does your score meansYou scored less than 16 - Think about a different lifestyleYou scored 16 to 20 - Think about your diet and take more exerciseYou scored 20 or over - You live a healthy lifestyle


61

4.4 ZADACI ZA uVJEžbAVANJE PISANJA

Missing letters

bana_a bre_d eg_ m_at m_lk s_gar

Word scramble (with or without pictures) Word search (colours)

ocd

atc

ehsor

owc

ymoekn

egtri

Y B L A C K G

E O P I N K P

L G R A Y G U

L R E D L R R

O R A N G E P

W H I T E E L

D B R O W N E

Worl links Crossword

Tab robeCha dWard leCar irSo petBe fa

1 1

24 2 3

5

4

1 3 5 4


63

4.5 ZADACI ZA uVJEžbAVANJE SPELOVANJA

Write the letters from the box in the correct column

C Y X U S I J

eɪ i: e aɪ əʊ u: a:

Missinig letters

A B D FH J K LN O Q

S T VZ

Circle the letter you hear

B I A WK G C HR J U XQ Y S Z

How do you spell it ?

USA

GPS

DJ

CD UN

EU

DVD

Act out the dialogue

A: Hello! My name’s Bob. What’s your name?B: My name’s Jovan. A: How do you spell it?B: J – O – V –A – NA: Nice to meet you.


65

4.6 uNIT I SELf-ASSESSMENT

I Tick ( ) the things you can do in English

Now I can with a lot of help

with a little help

without help

follow simple classroom instructions

say hello and goodbye

say sorryask for helpintroduce myself and other peoplecopy words and phrases

II Words/expressions I learned from this unit

new words/expressions most useful words/expressions

words/expressions I learned on my own

III I need to study again


67

4.7 uNIT I SELf-ChECK

I Match the words with the pictures II Complete the conversations with words in the box

Can you help me?

write

work in pairs

read

work alone

work in groups

repeat

listen

I’m sorry

??/9

hello, good bye,good night,hi,bye, good morning

/7

III Put the lines in the corect order IV Match the conversations with the pictures

A B C_Nice to meet you too Ana. Bob, this is Tom. Tom, this is Bob. Ana, this is Lisa. This is my friend, Jack

_Hello! My name’s Bob Hello, Bob. Nice to meet you Lisa. Hi, Jack. I’m Linda.

_I’m Ana. Hello, Tom.

_Nice to meet you Bob. _____ _____ _____/4 /3

Total /23


69

4.8 JEZIČKIPOTFOLIO

Languagepassport

My personal and linguistic identity

Family name __________________________________________________________________________________

First name ___________________________________________

Address ____________________________________________

Telephone ___________________________________________

Mobile ______________________________________________

E-mail ______________________________________________

Date of birth _________________________________________

Country _____________________________________________

My home language is _________________________________

Other languages that I know ____________________________

LanguageTick ( ) what you can do I use /have used this

language

listening speaking reading writing


71

Languagebiography

How I learn languages best?Pronunciation Tick ( ) Spoken or recorded text Tick ( )I repeat words after somebody I can listen to it several timesI often listen to the music/watch TV I am familiar with the topicI practice the pronunciation of sounds I have to do a task after listening

to the textWords Tick ( ) Written textI write them several times I read it on my ownI use them in conversation I am familiar with the topicI use a dictionary I have to do a task after reading to

the textI make a topic word list There are pictures with itSpeaking WritingI learn sentences by heart I write the same word several

timesI participate in class activities I have a model textI watch TV I am familiar with the topicI use the Internet I use a dictionary

I learn best when

Why I learn the language

My language learning goals

72


НЕБО РАБОТАТЬ

ХОРОШИЙ ПОНИМАТЬ

ВОЗДУХБОЛЬШОЙ

БРАТ

МОСКВА

РУССКИЙ

ДОМ

МИРВЕЛИКИЙ ШКОЛАРОССИЯ

СЕРДЦЕ

ПИСЬМО

ЖЕНА

ЧЕРНОГОРИЯГАЗЕТА

СЕМЬЯ

ДЕВУШКА НЕДЕЛЯ ДАСОЛНЦЕ RUSKI JEZIKVII, VIII i IX razred osnovne škole za odrasleAndragoški priručnik za nastavnike/nastavnice

ВРЕМЯ

КНИГА ДОМОЙ


73




БРАТ

МОСКВА

РУССКИЙ

ДОМ


СЕРДЦЕ

ПИСЬМО

ЖЕНА


СЕМЬЯ

ДЕВУШКА НЕДЕЛЯ ДАСОЛНЦЕ RUSKI JEZIKVII, VIII i IX razred osnovne škole za odrasleAndragoški priručnik za nastavnike/nastavnice

ВРЕМЯ

КНИГА ДОМОЙ




БРАТ

МОСКВА

РУССКИЙ

ДОМ


СЕРДЦЕ

ПИСЬМО

ЖЕНА


ДЕВУШКА

СОЛНЦЕВРЕМЯ

НЕДЕЛЯ ДАСЕМЬЯКНИГА ДОМОЙ




БРАТ

МОСКВА

РУССКИЙ

ДОМ


СЕРДЦЕ

ПИСЬМО

ЖЕНА


ДЕВУШКА

СОЛНЦЕВРЕМЯ

НЕДЕЛЯ ДАСЕМЬЯКНИГА ДОМОЙ

Nataša Rašović

RUSKI JEZIKVII, VIII i IX razred osnovne škole za odrasleAndragoški priručnik za nastavnike/nastavnice

76




Autor:Nataša Rašović












RUSKI JEZIK VII, VIII I IX razred osnoVne škole za odrasle

77

SADRŽAJ

PROJEKAT »EPALE NACIONALNI SERVIS PODRŠKE ZA CRNU GORU« ...........................................76PREDGOVOR ..............................................................................................................................................77UVOD ...........................................................................................................................................................78KAKO UČE ODRASLI .................................................................................................................................79

1. PREDMETNI PROGRAM ZA RUSKI JEZIK U OSNOVNOM OBRAZOVANJU ODRASLIH .............. 81 1.1 Značaj i karakteristike predmetnog programa ..............................................................................81 1.2 Raspored tema, ciljeva i ishoda učenja predmetne oblasti ...........................................................81 1.3 Planiranje nastave i priprema za realizaciju ................................................................................82 1.4 Prijedlozi pisanih priprema ..........................................................................................................84 1.5 Primjeri pisanih vježbanja ............................................................................................................93 1.6 Primjeri vježbanja sa tekstom .......................................................................................................96

2. DIDAKTIČKO-METODIČKA UPUTSTVA .............................................................................................99 2.1 Način realizacije prilagođenog programa za ruski jezik u osnovnoj školi za odrasle ...................99 2.2 Kratak osvrt na gramatiku u nastavi ruskog jezika u obrazovanju odraslih .............................. 101 2.3 Vrednovanje postignuća polaznika .............................................................................................102

3. KORIŠćENA I PREPORUČENA LITERATURA .................................................................................103

78


PROJEKAT “EPALE NACIONALNA SLužbA PODRŠKE ZA CRNu GORu1”

Projekat „EPALE Nacionalna služba podrške za Crnu Goru”, realizuje se u Crnoj Gori od 2016. godine. Nosilac projekta je Centar za stručno obrazovanje, koji je na zahtjev Evropske komisije imenovan za tu ulogu od strane Ministarstva prosvjete Crne Gore.

Projekat se sprovodi u okviru Erasmus+ programa uz finansijsku podršku EU. Erasmus + je program Evropske unije, predviđen za period 2014-2020, koji objedinjuje program cjeloživotnog učenja kroz programe Erasmus, Leonardo da Vinči, Comenius i Grundtvig. Erasmus + obezbjeđuje grantove za širok okvir aktivnosti u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Program daje podršku organizacijama da rade na transnacionalnim partnerstvima i razmjenjuju inovativne prakse u oblasti obrazovanja i obuke.

EPALE projekat u Crnoj Gori ima za opšte ciljeve: • podizanje svijesti stejkholdera o značaju umrežavanja i korišćenja različitih resursa za učenje; • promociju značaja obrazovanja odraslih na nacionalnom i međunarodnom nivou; • motivisanje opšte i stručne javnosti za korišćenje elektronske platforme;• promociju EPALE zajednice u Crnoj Gori.

U cilju pružanja andragoške podrške nastavnicima koji rade u sistemu obrazovanja odraslih, u okviru EPALE projekta, pripremljeni su andragoški priručnici za realizaciju svih predmetnih programa u okviru osnovne škole za odrasle. Ovi priručnici predstavljaju svojevrsnu didaktičku podršku nastavnicima u cilju lakšeg pristupa polaznicima uvažavajući sve njihove specifičnosti i principe učenja. Ovi priručnici predstavljaju nastavak podrške koju EPALE projekat u Crnoj Gori pruža nastavnicima iz sistema osnovnog obrazovanja odraslih, započete 2016. godine, izdavanjem prvog andragoškog priručnika za nastavnike koji realizuju Program elementarnog funkcionalnog opismenjavanja odraslih2.

1 EPALE (Elektronska platforma za učenje odraslih u Evropi), https://ec.europa.eu/epale/en

2 Alibabić, Š. i drugi (2016) Elementarno funkcionalno opismenjavanje odraslih - Andragoški priručnik za nastavnike, Podgorica, Centar za stručno obrazovanje.


79

PREDGOVOR

Priručnik za nastavnike ruskog jezika koji nastavu izvode u ustanovama, licenciranim za obrazovanje odraslih, napisan je prema javno važećem prilagođenom predmetnom programu za Ruski jezik za osnovno obrazovanje odraslih.

Ključni cilj osnovnog obrazovanja odraslih je sticanje i unapređivanje znanja, umijeća, vrijednosti i stavova, neophodnih odrasloj osobi za odgovarajuće proaktivno i konstruktivno suočavanje sa problemima i izazovima u svakodnevnom životu i njihovo prevazilaženje, unapređivanje porodičnih i ličnih uslova života, dalje obrazovanje i usavršavanje, kao i aktivno učešće u društvenoj zajednici. Osnovno obrazovanje odraslih ima za svrhu kako da poboljša kvalitet života pojedinca, tako i da unaprijedi društveno-ekonomski razvoj zajednice u cjelini. Nadoknađivanje propuštenog primarnog obrazovanja, kao i uključivanje u sistem cjeloživotnog učenja predstavljaju glavne funkcije ovog vida obrazovanja odraslih.

80


uVOD

Nastava ruskog, kao drugog stranog jezika, izvodi se u trećem ciklusu osnovnog obrazovanja odraslih, prema prilagođenom Programu za ruski jezik. Priručnik predstavlja skup ideja, smjernica i putokaza, namijenjenih boljem planiranju, pripremanju i realizaciji aktivnosti nastave/učenja, koje će omogućiti nastavnicima, kako početnicima u obrazovanju odraslih, tako i onim iskusnijim, da u radu sa polaznicima dostignu predviđene ishode predmetnog programa. Nastavnicima se prepušta odabir aktivnosti, putem kojih će planirane ishode dostići, uzimajući u obzir lične karakteristike, prethodna znanja, potrebe i interesovanja polazika.

Ovaj priručnik će pokušati da na jednostavan i razumljiv način doprinese, ne samo jačanju kompetencija nastavnika ruskog jezika u osnovnom obrazovanju odraslih, već i njihovom shvatanju važnosti kontinuiranog profesionalnog razvoja kao neophodnog činioca unapređenja kvaliteta osnovnog obrazovanja odraslih.

U Priručniku za nastavnike ruskog jezika u osnovnom obrazovanju odraslih pokušali smo da na jednostavan način objasnimo specifičnosti rada u obrazovanju odraslih iz ugla izučavanja ruskog jezika kao drugog stranog. Priručnik je koncipiran tako da nastavniku pruži osnovne smjernice, kako u pogledu planiranja gradiva na nivou razreda, odnosno kreiranja modula na osnovu ishoda učenja, tako i u pogledu nastave u osnovnoj školi za odrasle uopšte. Takođe, dali smo prijedlog dnevnog pripremanja za nastavu, izabravši prve korake učenja ruskog kao drugog stranog jezika u osnovnoj školi za odrasle, jer smo smatrali da je nastavniku, kao i polazniku uvijek najvažniji, a samim tim i najteži, upravo početak, stoga, navedene pripreme za čas nastavniku mogu poslužitiu u cilju razvoja njegove kreativnost, te samim tim nijesu obavezujuće za nastavnika. Ovdje ćete naći i primjere vježbanja na tekstu u završnim fazama učenja, dakle pred kraj IX razreda, koji će vam poslužiti kao orijentir za cilj do kojeg u radu sa polaznicima treba zajednički da stignete.

Non scholae, sed vitae discimus – Ne za školu, već za život učimo


81

KAKO učE ODRASLI

Svaki pojedinac, bez obzira na uzrast, uči na različite načine. Odrasli posjeduju prethodna znanja, sposobnosti i životna iskustva, što im veoma pomaže prilikom učenja. Sami odlučuju što je važno učiti i kako naučeno koristiti. Stoga su njihove potrebe i interesi osnova za planiranje nastavnih aktivnosti. Nastava treba biti zasnovna na principu individualizacije tj. fokusirana na polaznika u skladu sa njegovim sposobnostima, prethodnim znanjima i iskustvima. Uloga nastavnika je veoma važna. Nastavne sadržaje nastavnik treba da povezuje sa potrebama i inte re-sovanjima polaznika, da naglašava njihovu važnost u kontekstu primjene u svakodnevnom životu. Na sta-vnik treba da uvažava specifičnosti učenja polaznika, da im pruža podršku, usmjerava ih i motiviše lka aktivnom usvajanju znanja. Iz andragoške stručne literature, navodimo 10 važnih faktora koje je nužno poštovati u procesu učenja odra slih.

Tabela 1. DESET FAKTORA VAŽNIH U PROCESU UČENJA ODRASLIH

MOTIVACIJA

Ako postoji razlog, svrha ili cilj zbog kojeg se učestvuje u edukaciji (nastavi, treningu, seminaru, itd.), tada će odrasla osoba biti motivisana. U tom sluča-ju edukator treba više da se usmjeri na metode i tehnike usvajanja znanja i razvijanja vještina, a manje na motivacione strategije.

KONTROLA

Odrasli imaju urođenu potrebu za kontrolom sopstvenog života. Oni treba da budu samousmjereni i da preuzimaju odgovornost za sebe. Oni žele da imaju aktivnu, a ne pasivnu ulogu u sopstvenom razvoju i napredovanju.

ISKUSTVOSvjesno ili podsvjesno, odrasli povezuju novo učenje s onim što već znaju, što su spoznali, bilo životnim iskustvom ili putem obrazovanja. Oni procjenjuju nove informacije / ideje / znanja s obzirom na postojeće iskustvo.

RAZLIČITOST

Odrasli se međusobno razlikuju po životnom iskustvu i godinama. Ta različi-tost može oplemeniti procese obrazovanja praktikovanjem dijaloga i grupnih diskusija ili projekata. Stoga bi nastavnici trebalo da obezbijede povezivanje polaznika, ali isto tako da svoje pristupe prilagode različitim stilovima učenja.

GODINEBrzina učenja opada s godinama, ali se dubina razumijevanja/učenja poveća-va. Učenjem odrasli osiguravaju fleksibilnost mozga prema novim informaci-jama i znanjima i veću mogućnost upijanja znanja.

CILJOdrasli se obrazuju s ciljem i žele šta je moguće prije primijeniti naučeno. Oni žele da im se informacije prezentuju na organizovan, sistematičan način s ključnim elementima koji su jasno definisani.

RELEVANTNOST/VAŽNOST

Odrasli žele poznavati razlog zbog kojeg nešto uče. To treba biti primjenljivo ili na profesionalani ili na lični život.

NAVIKA

Odrasli posjeduju navike koje su, često, u suprotnosti sa onim što im se želi približiti. Tada se javlja otpor i smanjeni stepen fleksibilnosti, te je potrebno uložiti više vremena i uvjeravanja u ispravnost, svrsishodnost i funkcionalnost informacija koje se prezentuju/podučavaju, u protivnom, odrasli se mogu osjetiti ugroženima i napadnutim u granicama njihovih bezbjednosnih zona. Stoga, odraslima treba dati do znanja da njihove ustaljene ideje i mišljenja imaju vrijednost i težinu.

PROMJENA

Dok neke odrasle motiviše promjena, drugi joj se, pak, odupiru. Učenje, obično, zahtijeva promjenu stavova, uvjerenja, oblika ponašanja i načina djelovanja. Zato je važno odraslima objasniti svako pitanjee (Zašto? i Kako?) u procesu podučavanja novih informacija.

POŠTOVANJE Svi zaslužuju poštovanje - odrasli to očekuju i zahtijevaju. Poštovanje im se može iskazati na način da im se dopusti da izlože sopstvene ideje i mišljenja.

82


Osim gore navedenih faktora, u cilju efikasnog procesa učenja, važno je poštovati i principe učenja odraslih, stoga navedenim faktorima pridružujemo i šemu koja predstavlja sedam ključnih principa učenja odraslih.

ŠEMA: SEDAM KLJUČNIH PRINCIPA UČENJA ODRASLIH3

Učenje zavisi od individualnih

potencijala i pristupa učenju.

Učenje zavisi od motivacije.

Učenje zavisi od atmosfere poštovanja.

Učenje se unapređuje kada oni koji uče imaju

samodirekciju.

Učenje zavisi od kritičkog, refleksivnog

mišljenja.

Učenje zavisi od

aktivnog učešća onoga ko uči i

razmjene među učesnicima.

Učenje zavisi od prošlog i tekućeg

iskustva.

3 Prema Alibabić, Š. i drugi, 2016.


83

1. PREDMETNI PROGRAM ZA RUSKI JEZIK U OSNOVNOM OBRAZOVANJU ODRASLIH

1.1 Značaj i karakteristike predmetnog programa

Nastava ruskog jezika u osnovnoj školi za odrasle ima zadatak da stvori navike slušanja, čitanja, govorenja i pisanja u ograničenom tematskom okviru na A1 nivou. Uz tako definisanu ulogu, predmet u najvećoj mjeri korespondira sa programom Crnogroskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, a zatim i sa programom za Engleski jezik.

Program za Ruski kao drugi strani jezik, uz odgovarajuće načine njegove realizacije, pružiće polazniku mogućnost lakšeg snalaženja i osnovne komunikacije na ruskom jeziku, u različitim životnim situacijama. Uz razvijanje jezičkih vještina, polaznik se osposobljava za komunikaciju na stranom jeziku, razvijaju se sposobnosti uspostavljanja ličnih i društvenih kontakata, a, takođe, gradi se samostalnost, samoinicijativnost, kreativnost, marljivost, spremnost na saradnju i sposobnost da se sluša, razumije i uvažava druge.

Program je koncipiran tako da omogući polazniku da stekne osnovna znanja, koristeći sve četiri jezičke vještine, uz pomoć kojih će biti u stanju da se može snaći i sporazumjeti na ruskom jeziku u različitim svakodnevnim životnim situacijama.

Ruski jezik uči se u VII, VIII i IX razredu, kao obavezni predmet, koji je zastupljen po dva časa sedmično, tokom 18 sedmica za svaki razred. Obavezni dio predmetnog programa pokriva 30 časova, a otvoreni dio 6 časova u svakom razredu. Odnos vremena teorijske nastave/učenja i vremena predviđenog za vježbe i ostale vidove nastave/učenja, nastavnik određuje shodno sopstvenoj procjeni i izboru didaktičko-metodičke koncepcije ostvarivanja ishoda. Ishodi učenja nijesu fiksirani za trajanje jednog časa, već se mogu obrađivati na više časova (uz navođenje specifičnosti) ili se više ishoda može postići za jedan čas.

1.2 Raspored tema, ciljeva i ishoda učenja predmetne oblasti

Osnovni ciljevi izučavanja ruskog kao drugog stranog jezika u osnovnoj školi za odrasle, usmjereni su na:

- Upoznavanje ruskog jezika na nivou osnova fonetike i morfologije, informativno sintakse; - Sticanje vještine razumijevanja po sluhu, kao i pročitanog teksta; - Razvijanje vještine usmenog i izražavanja u pisanoj formi na nivou elementarnog znanja; - Razvijanje umijeća da na ruskom jeziku izraze, verbalno i neverbalno, svoja razmišljanja i osjećanja; - Razvijanje komunikativne sposobnosti; - Sticanje navika korišćenja rječnika, gramatika i priručnika; - Upoznavanje ruske kulture, tradicija, običaja; - Formiranje opštih kulturnih i obrazovnih vrijednosti.

Ishodi u predmetnom programu za Ruski jezik dati su u skladu sa Zajedničkim evropskim okvirom za žive jezike. Nakon završetka osnovne škole polaznici treba da dostignu nivo A1.

Za svaki razred data su po četiri obrazovna ishoda koji opisuju šta će polaznik biti sposoban da uradi kad su u pitanju jezičke vještine slušanja, govora, čitanja i pisanja. Svaki obrazovni ishod je dalje, za svaki razred, razrađen preko ishoda učenja koji se odnose na jedan ili više časova i sa obrazovnim ishodom čine jednu cjelinu.

84


1.3 Planiranje nastave i priprema za realizaciju

Pri planiranju nastave polazi se od ishoda učenja uz koje se vezuju odgovarajući pojmovi/sadržaji, teme i aktivnosti nastave/učenja i određuje se broj časova koji je potreban da bi polaznici mogli da ostvare očekivane ishode učenja. Ishodi su u prilagođenom predmetnom programu razvrstani prema jezičkim vještinama. Kako nastava za svaki razred traje 18 nedjelja, odnosno zastupljena je sa 36 časova, od čega je za obavezni dio programa predviđeno 30 časova, mišljenja smo da bi bilo najsvrsishodnije kreirati po pet modula za svaki razred. Modul predstavlja kombinaciju ishoda različitih jezičkih vještina, kako bi se obezbijedilo njihovo integrisano usvajanje. Neki od ishoda mogu se ponavljati kroz različite module, a trajanje svakog modula odrediće nastavnik. Pored ishoda, za svaki od modula se vezuju teme, pojmovi/sadržaji i aktivnosti polaznika. Na nastavniku je da sam odabere nastavni materijal koji će koristiti prirealizaciji planiranih aktivnosti.Ovdje ćemo dati primjer svih ishoda učenja za VII razred (prva godina učenja ruskog jezika) osnovne škole za odrasle, prema prilagođenom predmetnom programu za Ruski jezik, kreiranih u pet modula. Ovakav način planiranja rada nije obavezujući, već je dat samo u formi prijedloga.

VII razred – prva godina učenja Prijedlog kreiranja modula

Modul 1 Modul 2 Modul 3 Modul 4 Modul 5 Po završetku učenja polaznik će moći da - razumije pitanja,

jednostavna uputstva, kratke usmene poruke, upozorenja, kratka saopštenja, opomene;

- razumije razgovor u razredu;

- pozdravi i odgovori na pozdrav; predstavi sebe i druge;

- razumije uputstva, kratke poruke, upozorenja i natpise;

- razumije jednostavne pisane/ilustrovane tekstove;

- razumije dijaloge koji su osnova za razvijanje govornih vještina;

- prati i razumije uputstva, kratka obavještenja, upozorenja i natpise

Po završetku učenja polaznik će moći da - razumije kratke dijaloge,

priče, pjesme ili tekstove u vezi sa poznatim temama koje čuje uživo ili sa tonskog zapisa;

- razumije suštinu poznate teme ili situacije vezane za kratki tekst sa poznatim informacijama;

- shvati informacije u tekstu koje su potrebne za rješavanje određenih zadataka;

- razumije dijaloge koji su osnova za razvijanje govornih vještina;

- prati i razumije uputstva, kratka obavještenja, upozorenja i natpise;

Po završetku učenja polaznik će moći da - razumije razgovor u

razredu; - izrazi (ne)zadovoljstvo,

(ne)dopadanje, zahvalnost, izvinjenje;

- razumije jednostavnije autentične kratke tekstove iz svakodnevnog života;

- postavi i odgovori na jednostavna pitanja;

- izrazi osnovne prostorne odnose;

- razumije jednostavne pisane/ilustrovane tekstove;

- uopšteno razumije jednostavne tekstove;

- razumije suštinu poznate teme ili situacije vezane za kratki tekst sa poznatim informacijama;

Po završetku učenja polaznik će moći da - razumije pjesme, šale,

zagonetke; - daje jednostavne

informacije o sebi i o svom okruženju (o mjestu u kojem živi, prijateljima, porodici i sl).

- jednostavno opiše lica, školu, mjesto;

- razumije jednostavne zagonetke, kratke priče koje neznatno prelaze leksički fond;


- uz pomoć nastavnika oblikuje pismo sa ličnim podacima, obrazac

- uz pomoć nastavnika oblikuje ličnu poruku, čestitku, saopštenje.

Po završetku učenja polaznik će moći da - razumije jednostavnije

autentične kratke tekstove iz svakodnevnog života;

- imenuje ljude, životinje, predmete;

- daje jednostavne informacije o sebi i o svom okruženju (o mjestu u kojem živi, prijateljima, porodici i sl).

- izrazi pripadanje; govori o svojim željama, potrebama, namjerama;


- uz pomoć nastavnika napiše kratak tekst na poznatu temu ili temu koja ga interesuje;

- uz pomoć nastavnika jednostavno opiše prostoriju, lica i predmete.

Zbog specifičnosti rada sa odraslim polaznicima nije moguće koristi komercijalne udžbenike za odrasle, kreirane za imaginarnog prosječnog polaznika sa dovršenim formalnim obrazovanjem, te ne mogu da odgovore specifičnim potrebama svake pojedinačne grupe polaznika osnovne škole za odrasle. Naravno, nastavnik može odabrati dio materijala iz takvih udžbenika, koji mu uz materijale iz drugh izvora (internet sajtovi za učenje jezika) i one koje sam osmišljava omogućavaju da proces nastave/učenja u potpunosti prilagodi grupi polaznika kojoj predaje. U Tabeli 2. dat je primjer modula 1 za VII razed.


85

Mod

ul 1

Po za

vrše

tku

učen

ja p

olaz

nik

će

moć

i da

- ra

zum

ije p

itanj

a,

jedn

osta

vna

uput

stva

, kr

atke

usm

ene

poru

ke,

upoz

oren

ja, k

ratk

a sa

opšt

enja

, opo

men

e;

- ra

zum

ije ra

zgov

or u

ra

zred

u;

- po

zdra

vi i

odgo

vori

na

pozd

rav;

pre

dsta

vi se

be i

drug

e;

- ra

zum

ije u

puts

tva,

kra

tke

poru

ke, u

pozo

renj

a i

natp

ise;

- ra

zum

ije je

dnos

tavn

e pi

sane

/ilus

trov

ane

teks

tove

; -

razu

mije

dija

loge

koj

i su

osno

va za

razv

ijanj

e go

vorn

ih v

ješt

ina;

-

prat

i i ra

zum

ije u

puts

tva,

kr

atka

oba

vješ

tenj

a,

upoz

oren

ja i

natp

ise.

Tem

atsk

i okv

ir

Upoz

nava

nje/

svak

odne

vna

kom

unik

acija

(u

pozn

avan

je; p

reds

tavl

janj

e se

be/d

rugo

g;

pozd

ravl

janj

e pr

i dol

asku

i od

lask

u);

Vrije

me/

slobo

dno

vrije

me

(dan

i u se

dmici

; m

jese

ci; g

odišn

ja d

oba)

Pojm

ovi/

sadr

žaji

- со

бств

енны

е им

ена

сущ

еств

ител

ьные

(И

ван,

Вол

одя;

Анн

а, Ж

еня)

; -

нари

цате

льны

е им

.сущ

еств

ител

ьные

–

неод

ушев

ленн

ые/о

душ

евле

нные

(с

тол

, кни

га, к

омна

та;

дев

очка

, ин

жен

ер, с

обак

а);

- на

зван

ия со

быти

й, ф

акто

в, я

влен

ий

(уро

к, п

разд

ник,

дож

дь)

- ли

чные

мес

тоим

ения

(я, м

ы, о

н...)

; -

вопр

осит

ельн

ые (к

то?

чт

о? );

-

указ

ател

ьные

(эт

от, э

та,

это.

..).

- Пр

осты

е, в

опро

сите

льны

е,

отри

цате

льны

е пр

едло

жен

ия:

(Кт

о/чт

о эт

о? Э

то

учен

ик. Н

ет, э

то

не у

чени

к.)

Aktiv

nost

i uče

nja

Pola

znici

izgo

vara

ju g

laso

ve i

skup

ove

glas

ova

kojih

ne

ma

u cr

nogo

rsko

m-s

rpsk

om,

bosa

nsko

m

i hr

vats

kom

je

ziku

i pr

aviln

o in

toni

raju

rije

či, k

ratk

e re

čeni

ce i

fraze

; daj

u i

izvrš

avaj

u je

dnos

tavn

a up

utst

va i

nar

edbe

; uč

estv

uju

u ra

zgov

oru

sa d

rugi

m p

olaz

niko

m,

nast

avni

kom

; po

stav

ljaju

pi

tanj

a i

daju

od

govo

re; s

luša

ju t

ekst

i re

aguj

u ne

verb

alno

( ra

zvrs

tava

njem

slik

a, p

ovez

ivan

jem

slik

a i

teks

ta,

ispun

java

njem

tab

ela,

ozn

ačav

anje

m

tačn

ih/n

etač

nih

tvrd

nji)

i ve

rbal

no

(dop

unja

vanj

em t

ekst

a, k

ratk

im o

dgov

orim

a na

pita

nja)

.

Nast

avni

mat

erija

li*...

86


Svaki modul se realizuje tokom nekoliko časova. Za svaki čas je potrebno uraditi neposrednu pripremu koju ne treba shvatati kao administrativnu obavezu, već korisnu alatku koja treba da omogući nastavniku da promišlja o svojoj praksi i da zapažanja koja bilježi nakon održanog časa iskoristi za unapređivanje te prakse.Neposredna priprema treba da sadrži sljedeće elemente:

• ishode učenja, • pojmove/sadržaje (riječi, izrazi/fraze, strukture),• aktivnosti polaznika,• osvrt na realizaciju.

U nastavku predlažemo pisane pripreme za prva dva časa u sedmom razredu, u skladu sa predloženim modulom 1 i iskombinovanim ishodima učenja, dakle za sami početak učenja ruskog jezika.

1.4 Prijedlozi pisanih priprema

Pisana priprema 1:Škola (naziv ustanove, licencirane za obrazovanje odraslih)

Predmet Ruski jezik

Razred VII

Čas br. 1

Ishodi učenja Polaznik će moći da pozdravi i odgovori na pozdrav; predstavi sebe i druge; razumije dijaloge koji su osnova za razvijanje govornih vještina; prati i razumije uputstva, kratka obavještenja, upozorenja i natpise.

Pojmovi/sadržaji Riječi, izrazi i fraze koje se koriste prilikom upoznavanja; lične zamje-nice; ruska azbuka.

Aktivnosti polaznika Slušaju, ponavljaju za nastavnikom; odgovaraju na pitanja; postav-ljaju pitanja jedni drugima; pišu azbuku i jednostavne riječi; uočava-ju sličnosti i razlike između ruske i naše azbuke; kreiraju dijaloge.


87

Tok časa

Uvodni dio (10 minuta)

Polaznici:• slušaju predstavljanje nastavnika na ruskom jeziku.

- Здравствуйте! Добрый день!- Меня зовут Владимир. Я – ваш учитель русского языка. Давайте познакомиться!

• oponašajući nastavnika i uz njegovu pomoć pokušavaju da se predstave.

Glavni dio (20 minuta)

Aktivnost 1: Polaznici formiraju parove i rade usmeno vježbanje (vježbu u paru) – upoznavanje.

• uz pomoć nastavnika kreiraju usmene dijaloge, na primjer:

- Как тебя зовут? - Иван. А как тебя зовут? - Мария. - Как твоя фамилия? - Иванович. А твоя? - Марич.

Svi parovi kreiraju slične dijaloge, svi polaznici su uključeni u aktivnost. Ako je potrebno, vježba se ponavlja.

Aktivnost 2:

Polaznici gledaju rusku azbuku (poster ili slajd) - Prilog 1.

• upoznaju se sa osobenostima ruske azbuke, • upoređuju sa našom azbukom - uočavaju broj slova, sličnosti i razlike;• posmatraju kartice na kojima su napisane riječi u kojima su upotrijebljena slova koja su

ista u obje azbuke;• slušaju izgovor ovih riječi, ponavljaju izgovor za nastavnikom; • na osnovu slike prepoznaju značenje riječi, ponavljaju za nastavnikom, pravilno akcen-

tujući.

Primjer kartica:

(Kartica 1) (Kartica 2) (Kartica 3)

• uočavaju razlike u odnosu na našu azbuku u pisanju nekih pisanih slova;• naročitu pažnju obraćaju na pisanje slova kojih u našem jeziku nema;

Završni dio (5 minuta)Polaznici koje nastavnik prozove ponavljaju dijalog s početka časa. Polaznici dobijaju domaći zadatak da uvježbaju pisanje ruskih slova.

OSVRT NA REALIZACIJU

(Nastavnik nakon svakog časa bilježi osvrt na realizaciju: zapažanja o grupi, uspješnost u dostiza-nju ishoda, napomene, nove ideje i sl.).

88


Napomene nastavniku uz Pripremu 1: • koristiti najjednostavnije izraze i fraze, • izgovor treba da bude u sporom tempu i razgovjetan,• polaznicima dati preporuku da najprije pišu štampana slova, potom pisana, a na

krajupojamkojisadržiilipočinjenatoslovo.Svakipojamizgovaranastavnikitražiodpolaznikadaponovezanjim.

Prilozi uz pisanu pripremu časa br. 1: - Prilog 1 Ruska azbuka (poster ili slajd) - Kartice 1, 2 i 3


89

Pisana priprema 2: Škola (naziv ustanove, licencirane za obrazovanje odraslih)

Predmet Ruski jezik

Razred VII

Čas br. 2

Ishodi učenja Polaznik će moći da pozdravi i odgovori na pozdrav; predstavi sebe i druge; razumije dijaloge koji su osnova za razvijanje govornih vještina; prati i razumije uputstva, kratka obavještenja, upozorenja i natpise.

Pojmovi/sadržaji Riječi, izrazi i fraze koje se koriste prilikom upoznavanja; lične zamje-nice, rodovi u ruskom jeziku; upitne zamjenice кто? что?.

Aktivnosti polaznika Slušaju, ponavljaju za nastavnikom; upoznaju se sa ličnim zamje-nicama; čitaju i pišu jednostavne riječi i kratke rečenice; kreiraju dijaloge.

Tok časaUvodni dio (10 minuta)

Polaznici ukratko obnavljaju dijaloge sa prethodnog časa i daju na provjeru domaći zadatak.

Glavni dio (25 minuta)

Aktivnost 1:

Polaznici gledaju sliku 1 na kojoj su prikazane lične zamjenice u ruskom jeziku.

• slušaju izgovor ličnih zamjenica i ponavljaju za nastavnikom;• izgovaraju samostalno;• gledaju sliku 2, slušaju izgovor, ponavljaju, samostalno izgovaraju;• sa table prepisuju lične zamjenice, zatim ih čitaju; • slušaju primjere upotrebe ličnih zamjenica, prateći pritom na koga nastavnik pokazuje (na

sebe, polaznika, polaznicu...):

Primjer:

Я ваш учитель. Ты ученик. Он тоже ученик. Она ученица. Это солнце, оно светит.Мы в классе. Вы снова в школе. Они во дворе.

• prate zapisivanje primjera na tabli, • čitaju uz pomoć nastavnika i prepisuju kratke rečenice,• čitaju samostalno.

90


Vježbanje uz aktivnost 1:

Polaznicima se daje zadatak da ponuđene riječi upišu u odgovarajuće mjesto na tabeli.

Primjer:

ОН ОНА ОНОучительученикклассдвор

ученицашколапартастена

солнцеокно

письмозеркало

Aktivnost 2:

Polaznici slušaju nove pojmove – upitne riječi: „кто“ i „что“, • uočavaju jasno naglašenu upitnost u upitnim rečenicama, kao i intonaciju odgovora;

Primjer:

Кто это? Это Мария. А кто это? Это Иван.

Что это? Это парта. А это что? Это мел.

• polaznici slušaju nastavnika i ponavljaju za njim; • uočavaju razliku između upitnih zamjenica „кто“ i „что“; • polaznici gledaju slike 3 i 4, slušaju kako treba izgovoriti i ponavljaju za nastavnikom; • primjere zapisane na tabli prepisuju u svesku, zatim ih čitaju.

Vježbanje uz aktivnost 2:

Polaznici posmatraju na koga (ili na šta) nastavnik pokazuje, slušaju izgovor novih pojmova, ponav-ljaju. Zatim postavljaju pitanja jedni drugima i odgovaraju na njih, uz upotrebu naučenih upitnih riječi i savladanih novih pojmova.

Završni dio (10 minuta)Polaznici odgovaraju na pitanja nastavnika u vezi sa gradivom sa prethodnog i ovog časa. Polaznici predstavljaju sebe i druge polaznike.

OSVRT NA REALIZACIJU

(Nastavnik nakon svakog časa bilježi osvrt na realizaciju: zapažanja o grupi, uspješnost u dostiza-nju ishoda, napomene, nove ideje i slično).

Napomene nastavniku uz Pripremu 2: • svi primjeri koji su dati u pripremi su krajnje jednostavni i treba ih shvatiti kao pri-

jedlog–posopstvenomnahođenjuiuskladusaosobenostimagrupe,možetekoristitidrugačijeprimjere,rečenice,vježbanja.

• Nastavniknetrebadaobjašnjavapravilo,većdapolaznicimadamogućnostdasamiuočekogsurodaimenicedateuvježbanjima;onitočineindividualno,azatimnanivougrupeiznosezaključke.


91

Prilozi uz pisanu pripremu časa br. 2: - Slike 1, 2, 3, 4 - Kartice sa djelovima rečenica

Slika 1.

92


Slika 2.


93

Slika 3.

94


Slika 4.


95

1.5 Primjeri pisanih vježbanja

Predstavićemo primjere nekoliko različitih pisanih vježbanja koje ćete postepeno uključivati u rad na času, zavisno od etape učenja jezika na kojoj se polaznici nalaze. Ideja za primjere koje dajemo u priručniku preuzeta je sa sajta https://ru.islcollective.com i prilagođena.

Primjer 1.

Primjer 2.

96


Primjer 3.


97

Primjer 4.

Primjer 5.

98


1.6 Primjeri vježbanja sa tekstom

U nastavku se nalaze primjeri vježbanja sa tekstom koji se mogu koristiti u kasnijim etapama učenja ruskog jezika u osnovnom obrazovanju odraslih. Tekstovi su prilagođeni (izvori su navedeni na kraju priručnika).

Tekst 1

Слушайте, читайте, ответьте на вопросы.

В универмаге

В центре города находится большой универмаг, который называется “Киев”. Мы любим здесь бывать и покупать продукты и разные вещи.

В универмаге шесть этажей.

На первом этаже находится большой продуктовый супермаркет. Тут можно купить разные продукты: рыбу, мясо, колбасу, рис, хлеб, овощи и фрукты…

На втором этаже можно купить хозяйственные товары: мыло, зубную пасту, шампунь, стиральный порошок.

В отделе “Канцелярские товары” мы покупаем тонкие и толстые тетради, ручки, карандаши, линейки, резинки, клей, бумагу, папки – всё, что нам нужно на занятия.

На третьем этаже находится отдел “Всё для дома”. Здесь продаётся мебель: диваны, шкафы, столы, стулья, кровати.

В отделе “Техника” можно купить телевизор, компьютер, мобильный телефон, пылесос, стиральную машину, чайник, вентилятор, кондиционер.

На четвёртом этаже находится отдел “Галантерея”. Здесь можно купить зонтики, перчатки, кожаные ремни, кошельки.

На пятом этаже продаётся одежда: пальто, куртки, костюмы, рубашки, платья, джемпера, шапки, шарфы, юбки, брюки, джинсы, шорты, бельё, носки и колготки. Здесь также продаётся и обувь: кроссовки, сапоги, туфли, босоножки, тапочки.

На шестом этаже можно посмотреть разные выставки: “Современные ткани”, “Современный дом”, “Новая техника», «Модная одежда”. Конечно, здесь можно и купить то, что вам понравилось.

Если вы устали в универмаге, то на шестом этаже вы можете отдохнуть в кафе: выпить чашку кофе или стакан сока, съесть вкусные пирожные или конфеты.


99

Дайте ответы на вопросы.

• Где находится универмаг “Киев”?• Какой это магазин?• Что находится на первом этаже?• Какие продукты можно купить в супермаркете?• Что можно купить на втором этаже?• Где в универмаге можно купить тетради и ручки?• Где можно купить телевизор?• Что можно ещё купить на третьем этаже?• Где можно купить зонтик?• Какую одежду можно купить в универмаге и в каком отделе?• Какая обувь продается на пятом этаже?• Где в универмаге можно отдохнуть?• Что вы покупаете в универмаге и где?

ЗАПОМНИТЕ ФРАЗЫ!

Вопрос / просьба (в магазине)

Скажите, пожалуйста, где находится отдел ..?Скажите, пожалуйста, сколько стоит ..?Сколько стоит всё вместе?Подскажите, пожалуйста, где можно купить..?Покажите мне, пожалуйста, тот (ту, то, те) .. .Дайте мне, пожалуйста, .. .Заверните мне, пожалуйста!Нет, спасибо, это всё.

100


Tekst 2:Выберите подходящее по смыслу пропущенное слово:

12 февраля, 2012 годаУважаемый администратор гостиницы «Солнечная»!

Сначала, я хотел бы Вам сказать, что мне очень понравилась -(0)- гостиница. Сервис был -(1)-. Горничная была -(2)- и -(3)-. Номер был -(4)- и -(5)-.

Я пишу Вам -(6)- письмо, потому что у меня есть -(7)- проблема. Когда я жил в вашей -(8)- в пятом -(9)- я оставил там свой зонтик. Этот зонтик очень -(10)-. Я прошу вас, пожалуйста, отошлите мне его по почте. Я думаю, что я оставил его в ванной -(11)-, но может быть, я забыл его в -(12)- около -(13)- или, в -(14)-. Я не думаю, что он может быть под -(15)-, но если его нигде нет, то посмотрите, пожалуйста, под -(16)-, или под -(17)-.

Спасибо за помощь.

Андрей 0 А Ваше Б ваша В ваш Г ваши1 А Отличная Б отличное В отличные Г отличный2 А Вежливый Б вежливое В вежливая Г вежливые3 А трудолюбивая Б трудолюбивый В ленивая Г ленивый4 А Светлое Б светлая В светлые Г светлый5 А Тёплое Б тёплый В тёплая Г тёплые6 А Этот Б это В эта Г эти7 А Один Б одно В одна Г одни8 А Гостиницей Б гостинице В гостиницы Г гостиница9 А Номер Б номера В номером Г номере

10 А Дорогой Б дорогая В дорогое Г дорогие11 А Комнатой Б комната В комнате Г комнаты12 А Тумбочки Б тумбочке В тумбочкой Г тумбочка13 А Кроватью Б кровать В кроватями Г кровати14 А Шкафу Б шкафе В шкафом Г шкаф15 А Кровать Б кроватью В кроватями Г кровати16 А Кровать Б кровати В кроватью Г кроватями17 А Стола Б столе В стол Г столом


101

2. DIDAKTIČKO-METODIČKA UPUTSTVA

2.1 Način realizacije prilagođenog programa za Ruski jezik u osnovnoj školi za odrasle

Prostor u kome polaznici uče jedan je od veoma bitnih faktora na koji bi trebalo obratiti pažnju. Raspored sjedjenja organizovan na tradicionalan način neće obezbijediti uslove za aktivnu komunikaciju i angažovanost polaznika u grupi jer će fokus biti usmjeren isključivo na nastavnika. Nastavnicima će, vjerovatno, biti najjednostavnije da prostor za sjedjenje organizuju u obliku slova „П“, koji će omogućiti adekvatne uslove za zajedničke diskusije, a i može se lako transformisati u nekoliko grupa, kada postoji potreba za grupnim radom.

Za kvalitetnu realizaciju nastave ruskog jezika potrebno je da se izvodi u učionicama opremljenim kompjuterom sa pristupom internetu, projektorom, projekcionim platnom, televizorom/interaktivnom tablom, CD plejerom. Ukoliko u učionici ne postoje umreženi kompjuteri i projektor, treba omogućiti pristup učionicama sa navedenim tehničkim pomagalima. Poželjno je da u učionici postoji manja biblioteka sa literaturom neophodnom za rad, a, takođe, i da prostor u kojem se izvodi nastava ruskog jezika bude oplemenjen plakatima, posterima, suvenirima i sličnim edukativnim materijalom.

Nastavni proces izgradite uz poštovanje tri principa: komunikativnost (naučiti polaznike da komuniciraju na ruskom jeziku), sistematičnost (izučavanje ruskog jezika kao cjelovitog uzajamno povezanog sistema svih jezičkih jedinica) i funkcionalnost (vještina primjene znanja u praksi). Nastojte da sa polaznicima razgovarate samo na ruskom jeziku. Stalno slušanje stranog jezika pomoći će polaznicima da ga bolje nauče. Naravno, kada je neophodno nešto objasniti, možete to učiniti na crnogorskom jeziku.

Počnite od azbuke. To je klasična metoda učenja jezika. Nakon što polaznik zapamti sva slova, pristupite čitanju. Paralelno popunjavajte vokabular polaznika novim ruskim riječima. U početnoj fazi učenja jezika od pomoći su samoljepljivi papirići u boji sa ruskim riječima, koje ćete lijepiti po učionici ili na panoima/hamerima. Polaznici će ih, kad im se određena riječ nađe u vidnom polju, nesvjesno čitati i pamtiti. Objasnite polaznicima da u ruskom jeziku postoje višeznačne riječi. Koristite emocionalno-smisleni metod, odnosno nastojte da polaznici ruski jezik uče ne kao skup gramatičkih pravila, već da jeziku priđu kao sredstvu komunikacije u konkretnom kontekstu. Ovo će im pomoći da bolje shvate ruski govor i da svoj vokabular na odgovarajući način proširuju.

Obezbijedite dovoljan broj raznovrsnih audio zapisa. Škole, licencirane za obrazovanje odraslih, trebalo bi da imaju uslova za realizaciju nastave uz pomoć savremenih tehnoloških sredstava. Međutim, čak i ako nije tako, i uz pomoć pametnog telefona i jednog zvučnika, jednostavno možete reprodukovati audio zapise. Važno je da polaznici u kontinuitetu slušaju izvorne nosioce jezika. U nastavu, koliko god je moguće, uvrstite gledanje kratkih televizijskih priloga, filmova, slušajte rusku muziku – jednostavno, „opkolite“ ih ruskim govorom. Ukoliko imate mogućnosti, u završnim etapama ovog vida nastave, organizujte „Pričaonicu“ sa izvornim ruskim govornikom.

Uvrstite u nastavni proces sljedeće cjeline: fonetika, leksika, gramatika i razvijanje govora. U svim fazama učenja posvetite pažnju svakoj cjelini, pri čemu ćete na razvoj govora odvojiti polovinu ukupnog vremena. Stalno ponavljanje usmenih vježbanja, izraza, fraza, rečeničnih konstrukcija, govornih vježbi, pitanja i odgovora rezultiraće usvajanjem i utvrđivanjem znanja.

102


Primjena komunikativnog pristupa u nastavi stranih jezika zasniva se na nastojanjima da se dosljedno sprovode i primjenjuju sljedeći stavovi:

• ciljni jezik upotrebljava se u učionici u dobro osmišljenim kontekstima od interesa za polaznike, u prijatnoj i opuštenoj atmosferi;

• govor nastavnika prilagođen je konkretnoj grupi polaznika;• nastavnik mora biti siguran da je shvaćeno značenje poruke, uključujući njene kulturološke i soci-

ološke elemente;• već od prve godine učenja očekuje se da nastavnik polaznicima skreće pažnju i upućuje ih na značaj

gramatičke preciznosti iskaza, ali ne insistira na reprodukciji definicija, već na konkretnoj primjeni naučenog;

• sa ciljem da unaprijedi kvalitet i obim jezičkog materijala, nastava se zasniva i na socijalnoj inte-rakciji; rad u učionici (i van nje) sprovodi se putem grupnog ili individualnog rješavanja problema, traga njem za informacijama iz različitih izvora (internet, časopisi, video i audio materijal) kao i rje-šavanjem manje ili više složenih zadataka u realnim i virtuelnim uslovima sa jasno određenim kon-tekstom, postupkom i ciljem;

• nastavnik od samog početka upućuje polaznike u zakonitosti usmenog i pisanog kôda i njihovog međusobnog odnosa;

• svi gramatički sadržaji uvode se bez detaljnih gramatičkih objašnjenja, osim ukoliko polaznici na njima ne insistiraju, a njihovo poznavanje se vrednuje na osnovu upotrebe u odgovarajućem komu-nikativnom kontekstu.

Komunikativno-interaktivni pristup u nastavi stranih jezika uključuje i sljedeće :• usvajanje jezičkog sadržaja kroz ciljano i osmišljeno učestvovanje u društvenom činu;• poimanje nastavnog programa kao dinamične, zajednički pripremljene i prilagođene liste zadataka

i aktivnosti;• nastavnik je tu da omogući pristup i prihvatanje novih ideja;• polaznike tretirati kao odgovorne, kreativne, aktivne učesnike u procesu učenja/društvu;• nastavni materijali koje nastavnik odabere postaju izvori aktivnosti;• učionica postaje prostor koji je moguće prilagođavati potrebama nastave iz dana u dan;• za uvođenje novog leksičkog materijala koriste se poznate gramatičke strukture i obrnuto.

Tehnike (aktivnosti)• Tokom časa se preporučuje dinamično smjenjivanje tehnika/aktivnosti koje ne bi trebalo da traju

duže od 15 minuta. Možete koristiti predložene tehnike/aktivnosti ili osmisliti druge;• Slušanje i reagovanje na komande nastavnika ili sa audio-zapisa („slušaj“, „piši“, „poveži“, „odredi“,

ali i aktivnosti u vezi sa radom u učionici: „crtaj“, „otvori/zatvori svesku“, itd.).• Rad u parovima, malim i velikim grupama (mini-dijalozi, igra po ulogama, simulacije itd.)• Manuelne aktivnosti (izrada panoa, prezentacija, zidnih novina, postera za učionicu i sl.)• Vježbe slušanja (prema uputstvima nastavnika ili sa audio-zapisa povezati pojmove u vježbanju, do-

dati djelove slike, dopuniti informacije, selektovati tačne i netačne iskaze, utvrditi hronologiju i sl.).

Igre primjerene grupi• Klasiranje i upoređivanje (po količini, obliku, boji, godišnjim dobima, volim/ne volim, komparacije...);• Rješavanje «tekućih problema» u grupi, tj. dogovori i mini-projekti;• «Prevođenje» iskaza u gest i gesta u iskaz;• Povezivanje zvučnog materijala sa ilustracijom i tekstom, povezivanje naslova sa tekstom ili pak ime-

novanje naslova;


103

• Zajedničko pravljenje ilustrovanih i pisanih materijala (izvještaj/dnevnik sa putovanja, reklamni plakat, program priredbe ili neke druge manifestacije i sl.).

Razumijevanje pročitanog• uočavanje distinktivnih obilježja koja ukazuju na gramatičke specifičnosti (rod, broj, glagolsko vri-

jeme, lice...);• prepoznavanje veze između grupa slova i glasova;• odgovaranje na jednostavna pitanja u vezi sa tekstom, tačno/netačno, višestruki izbor;• izvršavanje pročitanih uputstava i naredbi.

Pisanje• povezivanje glasova i grupe slova;• pronalaženje nedostajuće riječi (upotpunjavanje niza, pronalaženje «uljeza», osmosmjerke, ukrštene

riječi i slično);• povezivanje kraćeg teksta i rečenica sa slikama/ilustracijama;• popunjavanje formulara (prijava za kurs, pretplata na časopis, naljepnice za kofer; uplatnice, obras-

ci...);• pisanje čestitki i razglednica;• pisanje kraćih tekstova.

2.2 Kratak osvrt na gramatiku u nastavi ruskog jezika u obrazovanju odraslih

Nastavnici koji ruski jezik predaju polaznicima škole za odrasle, pretpostavka je, čine to „od nule“, zbog čega su obavezni da sebi postave kompleksne ciljeve: kao prvo, da polaznicima obezbijede minimum znanja najčešće upotrebljavanih jezičkih konstrukcija i oblika, neophodnih za rješavanje životno važnih komunikativnih zadataka na ruskom jeziku. Kao drugo, oni moraju da teže sistemskom obuhvatu jezičkih gramatičkih pojava i, kao treće, da ne gube iz vida činjenicu da se usvajanje neke gramatičke pojave od strane polaznika pretvara u mogućnost da koristi naučeno radi dostizanja određenih komunikativnih ciljeva.

Komunikativne kompetencije, stečene tokom izučavanja ruskog jezika na nivou А1 podrazumijevaju sposobnost polaznika da učestvuju samo u najčešćim i najjednostavnijim komunikativnim situacijama, čiji je odabir opštepoznat i prilično univerzalan: upravo od ovakvog odabira komunikativnih situacija počinje se sa izučavanjem bilo kog stranog jezika.

Za nastavu gramatike na nivou A1 važno je da ona, kao jezički element komunikativne kompetencije, bude orijentisana na usvajanje najčešće upotrebljavanog jezgra leksičko-gramatičkih pojava ruskog jezika, koje obezbjeđuje skup najjednostavnijih komunikativnih situacija. U vezi sa tim, treba istaći principijelnu specifičnost rada na nivou A1 (kao i na nivou A2) u vezi sa učenjem gramatičkog materijala: sve aktivnosti koje su vezane za gramatički minimum moraju biti dovedene od pukog pasivnog usvajanja od strane polaznika do nivoa vještine upotrebe tokom govornih aktivnosti i najjednostavnijih pisanim iskazima. Obuka „od nule“ mora počivati na promišljenom sistemu načina prezentovanja gramatičkog materijala i potpuno jasnoj svijesti o neophodnosti formiranja gramatičkih vještina, uz snažnu koordinaciju, kao prvo, sa ovladavanjem leksičkim materijalom, a kao drugo, sa formiranjem neophodnih fonetsko-intonacionih i grafičko-ortografskih vještina i njihovoj međusobnoj povezanosti.

Prvobitno prezentovanje novog gramatičkog gradiva obavezno treba da bude situativno-kontekstualno, a

104


naročito (na nivou A1) je poželjno uz oslanjanje na vizuelni momenat, koji će dati polaznicima mogućnost da shvate smisao iskaza i gramatičkih oblika koji su u njemu dati. Obično se gramatička jedinica prezentuje polaznicima zvučno, u situaciono-predmetnom kontekstu (na primjer: nastavnik govori: «Это стол», «Это окно», «Это книга», svaki put izgovoreno proprativši pokazivanjem odgovarajućeg predmeta), dalje slijedi ponavljanje svake fraze od strane polaznika, nakon čega nastavnik piše grafički oblik fraze, ponovno ga izgovarajući, kako bi polaznici povezali ono što čuju sa onim što je napisano. Na kraju, polaznici zapisuju frazu i ponovo je usmeno izgovaraju. Nadalje, u okviru ograničenog leksičkog fonda, a u cilju formiranja vještina govora polaznika, nastavnik može intonativno da oboji istu frazu, tražeći od polaznika, na primjer, potvrdu istinitosti najjednostavnijeg iskaza:

– Это стол?– Да, это стол.

Nastavnik treba da ima na umu da su neke od najčešćih komunikativnih situacija ponekad u sklopu nacionalno-specifičnog gramatičkog materijala, zbog čega nastavnik mora kontinuirano da poštuje princip nekomentarisanja gramatičkih pojava, jer je njihovo objašnjavanje na ovom nivou učenja ruskog jezika nemoguće, naročito ako se takve gramatičke pojave ne koriste u drugačijim komunikativnim situacijama koje se koriste u ovoj fazi učenja ruskog jezika kao stranog. Dakle, ovdje je potrebno aktivirati implicitno ovladavanje gramatičkog materijala uz reproduktivnu strategiju učenja od strane polaznika. Na primjer, kao što je poznato, učenje bilo kog jezika počinje od upoznavanja, i to uz primjenu dijaloga, tipa:

– Как Вас зовут?– Меня зовут Иван. А Вас?– Меня зовут Ольга. Рада познакомиться.– Я тоже (рад).

Dijalog ovog tipa stranci treba da uče napamet, bez komentarisanja gramatičkog dijela, jer nije moguće na nivou A1 strancu objasniti šta je neodređeno-lična rečenica Меня зовут Иван i zašto se u njoj direktni objekat меня nalazi na početku rečenice, isto kao što nema svrhe objašnjavati da ruski opisni pridjevi obično imaju dva oblika – duži i kraći, ali da pridjev рад predstavlja izuzetak, jer nema duži oblik.

Navešćemo još jedan od primjera kako, nenametljivo, prezentovati gramatičko gradivo polaznicima, bez objašnjavanja gramatičkih pravila. Na primjer, u VIII razredu planirano je uvođenje gramatičkog sadržaja – imperativa. Ovdje se može, recimo, imperativ uvesti uz pomoć vježbanja, kojim se otkriva i verbalizuje podtekst kroz igru „Pročitaj mi misli“. Jedan od polaznika preuzeće ulogu onoga ko „čita misli“. Ostali polaznici, uz pomoć nastavnika, osmišljavaju situacije i izgovaraju fraze koje indirektno izražavaju namjeru. Na primjer: Девушка идёт рядом с молодым человеком, несёт сумку с книгами и говорит: – Ой, как тяжело, как я устала! Prvi polaznik („čitač misli“) bi trebalo da izgovori šta je to što bi mogla reći djevojka, kada bi direktno izrazila svoje misli. Naravno, rekla bi: – Помогимне, пожалуйста!

Iz gore navedenog primjera može se zaključiti da bi nastavniku bilo korisno da ima (osmisli, pronađe) katalog situacija i propratnih tipskih koje je moguće izgraditi uz naučeni sintaksički model, uz uključivanje naučenog morfološkog oblika. Na osnovu takvog kataloga nastavnik može da formuliše situaciono i tematski vezane zadatke, koji uslovljavaju formiranje govorne vještine uz oslanjanje na već oformljene gramatičke vještine, vraćajući se na naučeno kroz novi govorni materijal u raznim fazama učenja i sa različitim tipovima teksta.

2.3 Vrednovanje postignuća polaznika

U prilagođenom predmetnom programu za Ruski jezik za osnovnu školu za odrasle, poglavlje H, detaljno je objašnjeno vrednovanje postignuća polaznika.


105

3. KORIŠćENA I PREPORUČENA LITERATURA

Kako u našoj sredini praktično ne postoji udžbenička literatura za ovaj vid obrazovanja odraslih, do izražaja dolazi kreativnost nastavnika, kao i njegova želja da na kvalitetan način polaznicima približi osnovna znanja. Mnogobrojne raznovrsne materijale – tekstove, audio i video sadržaje, vježbanja, metodičke priručnike, udžbenike, testove – nastavnici mogu pronaći pretraživanjem nabrojanih elektronskih izvora i korišćenjem literature, čiji spisak dajemo u nastavku. Isti izvori korišćeni su i tokom izrade ovog priručnika.

• http://dic.academic.ru/• http://havefunwithrussian.ru/• http://pozdravok.ru/• http://russchools.org/ebooks• http://russian-test.com/tests/training_tests.html• http://school-collection.edu.ru• http://vjanetta.narod.ru/upraj.html• http://www.datadidakta.rs/ruski• http://www.urya.ru• http://www.zlat-edu.ru/• https://festival.1september.ru/• https://ru.islcollective.com/• https://russianpodcast.eu/podcasts/• https://tatjanavashchenko.jimdo.com• https://www.cornelsen.de/lehrkraefte/• www.gramota.ru• www.rymk.ru

• Alibabić, Š. i drugi (2016) Elementarno funkcionalno opismenjavanje odraslih - Andragoški priručnik za nastavnike, Podgorica, Centar za stručno obrazovanje.

• Evropski jezički portfolio za nastavnike i mentore, David Little i Radka Perclová, Ministarstvo prosv-jete i nauke, Podgorica, 2003.

• Prilagođeni predmetni program za ruski jezik za osnovnu školu za odrasle, usvojen na V sjednici Nacionalnog savjeta za obrazovanje, 16. jula 2018 god.

• Государственный стандарт по русскому языку как иностранному. Элементарный уровень, T.E.Vladimirova, M.M. Nahabina i drugi, Zlatoust, Sankt-Peterburg, 2001.

• Методика преподавания русского языка как иностранного, M.P. Česnokova, Moskva, 2015.• Образцы конспектов для анализа – по русскому языку как иностранному, M.Novika, 2009. • Русская грамматика в картинках для начинающих, G.G.Mališev, Zlatoust, Sankt-Peterburg, 2006.• Русский язык - Часть 1, I.M.Popova i drugi, Tambov, 2009.• Русский язык быстро (инновационный учебно-методический комплекс для интенсивного

изучения РКИ на этапе довузовской подготовки), E.S.Kuzmina, Moskva, 2008.• Русский язык как иностранный, A.A.Ščelokova, Jekaterinburg, 2016.• Русский язык элементарный уровень, grupa autora, Tomsk, 2011. • Сборник контрольных и самостоятельных работ (приложение к учебному пособию) «Русский

язык для начинающих», grupa autora, Harkov, 2008.• Тесты, тесты, тесты… - пособие для подготовки к сертификационному экзамену по лексике и

грамматике, Zlatoust, Sankt-Peterburg, 2009.• Читаем по-русски. Сборник текстов для чтения по русскому языку для студентов-иностранцев

подготовительного отделения ДМО, О.А. Кирьян, А.В. Шевцова, СумГУ, 2009.• Русский язык. Первый шаг, K.A.Demenjeva, K.A. Gruško, Nižnjij Novgorod, 2012.

ENG

LESK

I JEZ

IK /

RU

SKI J

EZIK





LOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEBEAUTIFUL DAY

LOVEENJOYNATURE


LOVEBEAUTIFUL DAY



NATURE



HEYENJOY

HEYOKHEYENJOY


HEYOKHEYENJOY


LOVEBEAUTIFUL DAY


LOVELETTER

LOVEBEAUTIFUL DAY





LOVELIFE

LOVEBEAUTIFUL DAY


















































zbirka andragoŠkih priruČnika za … · engleski jezik vii viii i i razred osno vne Škole za...

Documents