zbirka planova i nacrta drŽavnog arhiva u osijeku

Jelaš, D. Zbirka planova i nacrta Državnog arhiva u Osijeku (1759/1978) 47 Arh. vjesn. 55(2012), str. 47-60

Danijel Jelaš Državni arhiv u Osijeku K. Firingera 1 Osijek

ZBIRKA PLANOVA I NACRTA DRŽAVNOG ARHIVA U OSIJEKU (1759/1978)

UDK 930.251:912(497.5Osijek) Pregledni rad

»lanak donosi prikaz rada na sređivanju Zbirke planova i nacrta u Državnom arhivu u Osijeku (HR-DAOS-495). Provedeni postupci ukljuËivali su temeljitu prom-jenu unutrašnjeg ustroja, spajanje dviju zbirki istovjetnoga gradiva i analitiËki popis na razini komada. Elementi opisa usklađeni su s veÊ primijenjenim modelom osmiš-ljenim u svrhu pripreme za digitalizaciju gradiva i objedinjavanje podataka u jedin-stvenu bazu podataka građevinskih nacrta. U radu se po prvi put na pregledan naËin prezentira i valorizira sadržaj ove vrijedne arhivske cjeline.

Ključne riječi: planovi, nacrti, zbirka, arhivsko sređivanje, Osijek, Državni ar-hiv u Osijeku

Uvod

Današnja Zbirka planova i nacrta1 do sada je u nekoliko navrata prošla pos-tupke sreðivanja prilikom Ëega je bilo mijenjano njezino unutrašnje ustrojstvo. Pos-ljednje sreðivanje u nizu, koje je trajalo od kraja 2009. do prvog kvartala 2011. godine, ukljuËivalo je promjenu strukture i sadržaja zbirke i konaËno spajanje dviju zbirki is-tovjetnoga gradiva.

Razlozi ponovnog sreðivanja dijelom su bili praktiËne naravi, jer je dosadaš-nju organizaciju nekadašnje Zbirke planova i projekata - grad Osijek i naËin popisiva-nja trebalo bolje prilagoditi korisniËkim zahtjevima i pružiti više informacija o samom gradivu. Zatim, bilo je nužno evidentirati promjene u sadržaju nastale u razdoblju od prethodnog sreðivanja. Osim toga, želja je bila da novi analitiËki popis bude svoje-vrsna priprema gradiva za digitalizaciju i objedinjavanje podataka u jedinstvenu bazu podataka graðevinskih nacrta na razini arhiva. To je podrazumijevalo popisivanje gradiva na razini komada te usklaðivanje elemenata opisa s ve≥ postoje≥im za tu

1 Signatura: HR-DAOS-495.

48 Jelaš, D. Zbirka planova i nacrta Državnog arhiva u Osijeku (1759/1978) Arh. vjesn. 55(2012), str. 47-60

svrhu osmišljenim modelom, primijenjenim kod sreðivanja podserije graðevinskih projekata Graðevinskog ureda fonda Gradsko poglavarstvo u Osijeku.

Osnovni cilj ovoga rada je, dakle, pojasniti razloge zbog kojih se krenulo u obradu zbirke te uËinjene izmjene prezentirati uz obrazloženje postupaka, metoda sreðivanja i opisa. Takoðer, namjera je bila predstaviti još uvijek u javnosti nedo-voljno poznat i vrednovan sadržaj zbirke.

Povijest zbirke

Dosje zbirke ne sadrži podatke pomo≥u kojih bismo toËno i do kraja mogli rekonstruirati složenu povijest ove arhivske zbirke, napose utvrditi naËin i vrijeme njezinog formiranja te naknadna pridruživanja materijala. Raspoložive informacije dopuštaju tek zakljuËak da se radi o gradivu razliËite provenijencije, ve≥inom izvuËe-nom iz fondova organa uprave, gospodarstva te osobnih i obiteljskih fondova i to pr-venstveno zbog svog znaËaja i formata.2 U vodiËu tadašnjeg Historijskog arhiva u Osi-jeku iz 1987. godine, spominje se zbirka Nacrti u Op≥em inventaru zavedena pod brojem 495. Popis gradiva, ako je uop≥e postojao u vrijeme izlaska vodiËa, nije saËu-van, pa o toËnom sadržaju i ustroju tadašnje zbirke nemamo nikakve podatke, ali mo-žemo pretpostaviti da se u njezinom sastavu u ve≥oj mjeri nalazilo istovjetno gradivo kao i danas.3 Posljednji vodiË iz 2007. godine takoðer donosi tek šture podatke o navedenim zbirkama.4

Prva zabilježena promjena ustrojstva bila je izdvajanje planova i nacrta za grad Osijek u zasebnu zbirku 1994. godine. U obavijesnim pomagalima nalazimo ob-razloženje da je to bilo nužno zbog velikog obima projektne dokumentacije za Osijek.5 Dodatnih pojašnjenja i argumenata nije bilo, pa možemo tek pretpostaviti da su tada-šnji djelatnici arhiva sasvim opravdano smatrali, da ≥e korisniËki zahtjevi za gradivo koje se ne odnosi na Osijek biti zanemarivi te da ≥e se lakše pretraživati gradivo i njime manipulirati ako zbirku jednostavno podijele. Graðevinski nacrti za ostala na-selja, ve≥inom istoËne Hrvatske, i dalje su ostali u sklopu zbirke Nacrti. Novu arhivsku cjelinu pod nazivom Zbirka planova i projekata - grad Osijek, u Op≥em inventaru za-vedenu pod brojem 1004, sredio je arhivist Vilim Mati≥ kao rad za struËni ispit. Iz Ma-

2 Mati≥, V. Obavijesno pomagalo : popis mapa i popis objekata zbirke Planovi i projekti - grad Osijek 1857- 1975. (dalje: Obavijesno pomagalo). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 1994. Str. 4-5. 3 U navedenom vodiËu iz 1987. godine arhivske zbirke tadašnjeg Historijskog arhiva u Osijeku predstavio je Stjepan Sršan. Iz njegovog pomalo konfuznog i ne baš pažljivo sroËenog prikaza nije na prvi pogled jasan sadržaj te zbirke. On, naime, u tekstu donosi opis Ëetiri zbirke, dok u popisu iza teksta navodi 6 zbirki sa signaturama, vremenskim rasponom i koliËinom gradiva. No, na temelju da-našnjeg sadržaja može se zakljuËiti da tadašnji opis pod stavkom (4) „Zbirka projekata i planova grada Osijeka te nešto iz Slavonije i Baranje stara je nešto više od 100 godina. Iz njih se vide projekti zgrada, razni objekti, prometnice, komunalije, no i ovdje nema cjelovitosti.“ odgovara zbirci (495) Nacrti; 1750-1970, 1.200 kom., u reËenom popisu navedenoj pod rednim brojem 2. Vidi: Sršan, S. Zbirke ar-hivske građe. U: VodiË Historijskog arhiva u Osijeku. Osijek : Historijski arhiv u Osijeku, 1987. Str. 84. 4 VodiË kroz arhivske fondove i zbirke Državnog arhiva u Osijeku. Sršan, S. (ur.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2007. Str. 201-202. 5 Mati≥, V. Zbirka projektne dokumentacije 1897-1951. : analitiËki inventar (dalje: Zbirka). Osijek : Dr-žavni arhiv u Osijeku, 2003. Str. 3.


ti≥evog inventara doznajemo da je stanje sreðenosti gradiva bilo nezadovoljavaju≥e, da je dobar dio planova i projekata bio rasut, vjerojatno prilikom evakuacije i tran-sporta u vrijeme Domovinskog rata, dok je ostatak bio složen prema imenu naruËite-lja, što se kod pretraživanja pokazalo kao loše rješenje.6 Stoga je bilo nužno temeljito srediti i reorganizirati gradivo te izraditi obavijesno pomagalo.

Uvidom u zbirku neposredno prije posljednjeg sreðivanja ustanovljeno je kako se od 1994. godine obim gradiva pove≥avao naknadnim ulaganjima. O tome ne postoje nikakvi zapisi, ve≥ je jedino bilo mogu≥e utvrditi odreðeni nesklad izmeðu in-ventara i sadržaja zbirke.

Sreðivanju zbirke Nacrti pristupilo se tek 2003. godine. Tom je prigodom di-jelu dokumentacije utvrðena pripadnost vlastelinskim fondovima te je ona izdvojena, a ostatak od 720 nacrta odložen je prema naËelu pertinencije i analitiËki popisan.7 Na-ziv zbirke promijenjen je u Zbirka projektne dokumentacije. Poslove obrade gradiva i u ovom sluËaju obavio je Vilim Mati≥.

Te su dvije zbirke postojale odvojeno sve do 2011. godine kada je odluËeno da ih se ponovo objedini u jedinstvenu arhivsku cjelinu koja bi obuhva≥ala sve planove i projekte iz fundusa Državnog arhiva u Osijeku, Ëiju pripadnost odreðenom fondu nije mogu≥e sa sigurnoš≥u utvrditi.8 OdluËeno je i da ≥e novi naziv zbirke biti Zbirka pla-nova i nacrta te da ≥e biti uvedena u op≥em inventaru arhiva pod prvotnim brojem 495.9 Zbirka HR-DAOS-1004 izbrisana je iz arhivskih evidencija.

Razlozi za sređivanje i preustroj

Ideja da bi se tadašnja Zbirka planova i projekata - grad Osijek možda mogla ponovo srediti postoji još od 2006. godine, kada se zapoËelo s analitiËkim popisiva-njem projektne dokumentacije Graðevinskog (Inžinirskog) ureda Gradskog poglavar-stva u Osijeku.10 Kako je planirana digitalizacija nacrta spomenute podserije, bilo je nužno napraviti popis s elementima opisa iskoristivima i za metapodatke digitalnih snimki, ali i za budu≥u bazu podataka svih graðevinskih nacrta u Državnom arhivu u

6 Mati≥, V. Obavijesno pomagalo. Str. 4-5. 7 Mati≥, V. Zbirka. Str. 3-4. 8 Prema vrsti gradiva, naime, mogu≥e je pretpostaviti iz kojih su se fondova planovi i nacrti izdvajali u zbirku, ali za pojedini komad to sa sigurnoš≥u nije mogu≥e utvrditi, jer gradivo ne sadrži nikakve regi-straturne ili arhivske oznake. Prilikom posljednjeg sreðivanja pronaðena je u zbirci odreðena koliËina oznaËenih planova i nacrta kojima se mogla utvrditi pripadnost nekom od postoje≥ih arhivskih fon-dova. To je gradivo iz zbirke izdvojeno i, poštuju≥i naËelo provenijencije, vra≥eno u matiËne fondove, jer se došlo do zakljuËka da su ti planovi i nacrti ondje završili greškom prije prvog sreðivanja i da nji-hovo izdvajanje ne≥e narušiti integritet pojedinih jedinica unutar zbirke. 9 Jelaš, D. Zbirka planova i nacrta (1759/1978) : analitiËki inventar. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2011. 10 Boži≥-DrljaËa, V. Gradsko poglavarstvo Osijek (1809-1945) : Serija Građevinski (Inžinirski) ured : Podserija Zbirka odobrenih građevnih nacrta (1878-1945) : analitiËki inventar. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2011.


Osijeku.11 Stoga je jedan od ciljeva bio i da taj inventar postane predloškom za sve bu-du≥e analitiËke popise graðevinskih nacrta u arhivu. Kako je tadašnja Zbirka planova i projekata - grad Osijek bila svojevrsna nadopuna gradivu Graðevinskog ureda, naro-Ëito kada su u pitanju nacrti koji nisu saËuvani u fondu, poželjan i prirodan korak bilo je popisivanje gradiva zbirke prema istom predlošku u svrhu objedinjavanja podataka u do tada najcjelovitiji popis graðevinskih nacrta za grad Osijek, osobito za razdoblje od kraja 19. stolje≥a do 1945. godine, iz kojeg ve≥ina i datira. To bi bio ujedno iskorak prema stvaranju spomenute baze podataka i osnova za kasniju digitalizaciju zbirke.

Iako je ovo mogao biti dovoljan argument za pristupanje novom sreðivanju zbirke, neka iskustva u vezi s korištenjem te podrobniji uvid u tada aktualan popis i samo gradivo, pokazali su da postoje i važniji razlozi da se to uËini. Prije svega, naËin na koji je zbirka bila strukturirana te podaci navedeni u popisu nisu u dovoljnoj mjeri odražavali potrebe korisnika i arhivskih djelatnika, jer potpuni uvid u sadržaj arhiv-skih jedinica nije bio mogu≥ bez pregledavanja ponekad i ve≥e koliËine gradiva.

Zbirka je tada bila podijeljena u tri serije. Prva serija (PI) sadržavala je nacrte privatnih objekata po ulicama, drugu (PII) su Ëinili nacrti javnih i gospodarskih zgrada, dok su u tre≥u (PIII) seriju bili odloženi planovi grada i položajni nacrti. Su-marni popis gradiva, kada je rijeË o gradivu prve dvije serije, pružao je doduše te-meljne informacije o sadržaju osnovne jedinice opisa. Tako su bili dostupni podaci o imenu vlasnika ili investitora, ulici u kojoj se objekt nalazi, nekad i ku≥nom broju, broju komada nacrta unutar jedinice, vremenski raspon, tehnike izrade i imena pro-jektanata (u posebnom kazalu na kraju). No, iz inventara korisnik nije mogao doznati ono što ga u pravilu najviše zanima, primjerice, sadrži li projektna dokumentacija za neki objekt izvedbeni nacrt proËelja ili položajni nacrt, kao ni druge podatke pojedi-naËno za svaki komad, ve≥ je za to bio nužan uvid u gradivo. Dodatne poteško≥e pri snalaženju u gradivu stvarala je i Ëinjenica da unutar osnovne arhivske jedinice nije postojao nikakav poredak. Ovo je naroËito dolazilo do izražaja kod jedinica koje su sadržavale velik broj nacrta, pa je pretraživanje bilo znatno otežano i usporeno. Pos-tojala je i bojazan da se uslijed Ëestog korištenja gradivo zametne ili pomiješa, što je vrlo teško kontrolirati bez jasno definiranog poretka u kojem bi svaki komad imao svoje mjesto i oznaku. Za tre≥u pak seriju postojao je popis pojedinaËnih planova i nacrta, no ni ovdje poredak nije omogu≥avao brzo pretraživanje niti je uvijek bilo ja-sno iz opisa na što se pojedini komad toËno odnosi.

Uz sve navedeno treba re≥i i to, da od 1994. godine nije zabilježena niti jedna revizija arhivskih i tehniËkih jedinica unatoË razmjerno velikom broju korisniËkih zahtjeva, izdavanju gradiva na revers te ve≥ spomenutom pove≥anju obima zbirke znatnim brojem neevidentiranih nacrta i planova. Meðu njima su se izmeðu ostalog

11 Elemente opisa osmislio je Dražen Kušen koji je zapoËeo rad na sreðivanju nacrta Graðevinskog ureda. Pri njihovom odreðivanju korišten je ISBD(CM), to jest Meðunarodni standardni bibliografski opis kartografske graðe. ISBD(CM) : International Standard Bibliographic Description for Cartographic Materials. IFLA, 1999. URL: http://archive.ifla.org/VII/s6/news/isbd.pdf (15. travnja 2012). Premda se ovdje radi o bibliotekarskom standardu za kartografsko gradivo, on se rabi i u arhivskoj praksi za opis nacrta, planova i karata. Vidi: Juri≥, M. Nacrti, planovi i karte u fondu Zemaljske vlade, Odjela za unu-tarnje poslove (1869-1921) - metoda obrade, sadržajna fizionomija i valorizacija gradiva za istraživa-nje. Arhivski vjesnik (Zagreb). 47(2004), str. 49. Planovi sreðivanja i druga dokumentacija o obavljenim poslovima u dosjeu fonda Gradsko poglavarstvo Osijek.


našli i vrlo vrijedni restaurirani planovi Tvrðe, zbog Ëega je informacija o njima bila dostupna tek manjem krugu istraživaËa, a ni oni ih nisu mogli precizno citirati, jer unutar zbirke nisu imali odgovaraju≥u signaturu.

Sve navedeno išlo je u prilog tome da se gradivo popiše i opiše na razini ko-mada, jer bi se time svi navedeni problemi jednostavno eliminirali. Dodajmo još i to, da novo sreðivanje podrazumijeva i izradu obavijesnog pomagala u skladu sa svim važe≥im meðunarodnim standardima za opis arhivskoga gradiva, prednosti Ëega ne treba posebno obrazlagati.

Osnovni cilj sreðivanja, dakle, bio je preustroj zbirke i izrada novog popisa u skladu s potrebama korisnika i arhivskih djelatnika za potpunijom informacijom o sa-držaju arhivskih jedinica. Popis je trebao sadržavati elemente opisa koji ≥e omogu≥iti objedinjavanje podataka s drugim fondovima i zbirkama u Ëijem se sastavu nalazi is-tovjetno gradivo. Takoðer, sreðivanje i opis morali su biti osnova za budu≥u digitali-zaciju gradiva. Jedan od ciljeva bio je utvrditi toËan broj arhivskih jedinica, popisati neevidentirano gradivo i izdvojiti gradivo za koje se može neupitno odrediti pripad-nost drugom fondu ili zbirci.

Tijekom prvog kvartala 2011. zapoËelo je ponovno sreðivanje Zbirke projek-tne dokumentacije. Premda je zbirka bila sreðena razmjerno nedavno (2003) i izraðen je analitiËki inventar,12 u njoj je opet pronaðen odreðen broj neevidentiranih nacrta, u meðuvremenu odloženih u tu zbirku. Takoðer, iz te je zbirke trebalo izdvojiti nacrte osjeËkih pustara te u nju uvrstiti dio gradiva iz tadašnje Zbirke planova i projekata - grad Osijek. Uvidom u novonastalo stanje utvrðeno je da se koliËina gradiva u zbirci pove≥ala za Ëak 30%, pa se pristupilo sreðivanju i usklaðivanju popisa po modelu Graðevinskog ureda. Nakon pomnog razmatranja i konzultacija došlo se do zakljuËka da su ovim naËinom popisivanja u potpunosti uklonjeni razlozi zbog kojih se nekada-šnja zbirka Nacrti razdvojila te da je s gledišta informativnosti i praktiËnosti bolje imati u arhivu jedinstvenu zbirku istovjetnoga gradiva.

Sređivanje i popis

Da bi se gore navedeni ciljevi postigli, za poËetak bilo je potrebno presložiti nacrte iz nekadašnjih serija PI i PII po uzoru na projektnu dokumentaciju Graðevin-skog ureda. To je podrazumijevalo objedinjavanje te dvije serije kako bi se projekti mogli odložiti prema ulici i ku≥nom broju. Takoðer, nekadašnja serija PIII podijeljena je na tri serije prema vrsti i sadržaju gradiva. Ranija Zbirka projektne dokumentacije postala je tako jedna od serija objedinjene zbirke. Gradivo je konaËno bilo razvrstano u pet serija:

I. Graðevinski nacrti privatnih i javnih objekata grada Osijeka po ulicama II. Graðevinski nacrti privatnih i javnih objekata izvan Osijeka po mjestima III. Planovi i nacrti bedema osjeËke Tvrðe IV. Planovi i položajni nacrti grada Osijeka V. Planovi i nacrti infrastrukturne mreže grada Osijeka.

12 Iako se radi o analitiËkom inventaru, gradivo je opisano na razini predmeta, a ne komada, pa su po-daci u njemu i dalje priliËno sumirani, što je konaËno znaËilo sliËnu razinu informativnosti kakvu na-lazimo i u sumarnom inventaru Zbirke planova i projekata - grad Osijek.


Zbog koliËine gradiva, spajanja arhivskih serija i identifikacije pojedinih na-crta, najsloženiji posao bio je sreðivanje serije graðevinskih nacrta Osijeka. Nacrti su odloženi prema ulici i ku≥nom broju. Za ulice su uzeti današnji nazivi, a sustav ku≥nih brojeva preuzet je iz inventara Graðevinskog ureda te usklaðen s evidencijom ku≥ev-lasnika iz 1931. godine13 na kojoj se temelji i registraturni poredak projektne dokumentacije Graðevinskog ureda.14 Tako su se ta dva popisa uskladila u najve≥oj mogu≥oj mjeri, što je kljuËan preduvjet za objedinjavanje podataka. Sukladno nave-denom poretku, prvo su odlagani nacrti objekata na parnoj, a onda na neparnoj strani. U sluËaju trgova, šetališta i obala, ku≥ni brojevi idu u nizu. Duplikati su odva-jani na kraj svake arhivske jedinice u poseban omot, a broj primjeraka pojedinog na-crta iskazan je u popisu. Nacrti pronaðeni u nekadašnjim serijama PI i PII, koje nije bilo mogu≥e identificirati, odloženi su na kraj kao „neidentificirani nacrti“, skra≥eno NN. Unutar svake jedinice nacrti su odloženi po objektima (ako ih ima više) i kronolo-ški. Kako je rijeË o Ëesto korištenom gradivu, bilo je nužno povezati jedinice sa starom signaturom. Elementi opisa serije I. su:15 Signatura; Stara signatura; Ulica; Ku≥ni broj; NaruËitelj; Naslov; Opis; Broj komada; Godina; Mjerilo; Tehnika; Dimenzije; Projek-tant; Broj mape; Napomena (vidi primjer 1).16

Nacrti objekata izvan Osijeka u novoj organizaciji zbirke Ëine zasebnu seriju. Redoslijed odlaganja po mjestima je zadržan, samo su u abecedni niz uvedena do sada neevidentirana mjesta. Budu≥i da su studentski radovi Viktora Axmanna prona-ðeni kao zasebna cjelina, ti nacrti nisu razvrstavani po mjestima, ve≥ su odloženi pod broj 63 iza niza projekata po mjestima. Na sam kraj odloženi su „neidentificirani na-crti“ (skra≥eno NN). Elementi opisa serije II. su: Signatura; Stara signatura; Mjesto i ulica; NaruËitelj; Naslov; Opis; Broj komada; Godina; Mjerilo; Tehnika; Dimenzije; Projektant; Broj mape; Napomena (vidi primjer 2).

Planovi i nacrti bedema osjeËke Tvrðe do sada nisu bili sreðeni i popisani, ali su se smatrali dijelom nekadašnje serije PIII. U posebnu seriju izdvojeni su primarno zbog svoje posebnosti i povijesne važnosti. Kako se radi o manjem broju uglavnom nepovezanih planova i nacrta, složeni su prema vremenu nastanka rukopisa ili kopije. Zbog iznimno velikog formata, tri su nacrta odložena u tuljac. Elementi opisa serije III. su: Signatura; NaruËitelj; Naslov; Opis; Broj komada; Godina; Mjerilo; Tehnika; Dimenzije; Autor; Mapa; Napomena (vidi primjer 3).

Znatne promjene strukture i sadržaja doživjela je nekadašnja serija PIII. Pla-novi i infrastrukturni nacrti bili su prvotno podijeljeni prema sadržaju u 7 skupina: 1. Kanalizacija; 2. Nacrti grada; 3. Plinofikacija; 4 Rasvjeta; 5. Ulice i trgovi; 6. Vodovod; 7. Zgrade i zemljišta - položajni nacrti. Najprije je iz serije izdvojeno oko 50 komada planova i nacrta s registraturnim oznakama Gradskog poglavarstva u Osijeku. Zatim je odluËeno da se serija podijeli na dvije logiËne cjeline. U seriju IV. odloženi su pla-novi grada i položajni nacrti ulica, zgrada i zemljišta, a u seriju V. planovi grada i polo-žajni nacrti s ucrtanom prometnom i komunalnom infrastrukturom.

13 HR-DAOS-29. Gradsko poglavarstvo Osijek. Serija Predmetni spisi. Spisak o imanjima odnosno ku≥-nim tablicama, kut. 6181. 14 Više o tome u Boži≥-DrljaËa, V. Gradsko poglavarstvo. Str. 6-7. 15 Pri odreðivanju elemenata opisa za sve serije, uz nužne prilagodbe uvažavao se i meðunarodni stan-dard ISBD(CM). TumaËenja odrednica u: Juri≥, M. Nacrti, planovi i karte, str. 55-59. 16 Primjeri su stavljeni na kraju, jer je tablica dosta široka zbog velikog broja stupaca, pa ih nije bilo mogu≥e inkorporirati u tekst.


Planovi i položajni nacrti serije IV. grupirani su prema podruËju grada na koje se odnose (Grad Osijek, Tvrða i njeno zemljište, Gornji grad, Donji grad, Novi grad, Industrijska Ëetvrt i Retfala), a unutar grupe su odloženi kronološki. Elementi opisa serije IV. su: Signatura; PodruËje; NaruËitelj; Naslov; Opis; Broj komada; Godina; Mje-rilo; Tehnika; Dimenzije; Autor; Mapa; Napomena (vidi primjer 4).

Planovi i nacrti serije V. grupirani su prema vrsti ucrtane infrastrukturne mreže, a unutar grupe su odloženi kronološki. Elementi opisa serije V. su: Signatura; Vrsta infrastrukture; NaruËitelj; Naslov; Opis; Broj komada; Godina; Mjerilo; Tehnika; Dimenzije; Autor; Mapa; Napomena (vidi primjer 5).

AnalitiËki inventar konaËno broji ukupno 4.886 jedinica opisa širokoga vre-menskoga raspona od 1759. do 1978. godine. Gradivo je zbog formata odloženo u la-diËare, 53 mape i jedan tuljac.

O sadržaju zbirke

Premda je rijeË o znaËajnoj arhivskoj cjelini, Ëesto korištenoj i citiranoj u li-teraturi, stjeËe se dojam da je njezin sadržaj javnosti još uvijek nedovoljno poznat, naroËito korisnicima zainteresiranima za istraživanje graditeljske baštine Osijeka i Slavonije, poput povjesniËara umjetnosti, arhitekata, urbanista i graðevinara, jer u ar-hiv uglavnom dolaze bez informacije o tome nalazi li se ondje gradivo koje im treba. Stoga je ovo dobra prigoda da se nešto kaže o sadržaju zbirke. Dakako, teško je toliku koliËinu gradiva predstaviti u cijelosti, ve≥ je mogu≥e izdvojiti tek neke važnije i za-nimljivije podatke za svaku seriju.

Najve≥u seriju, oko 3.500 jedinica opisa, Ëine graðevinski nacrti privatnih i javnih objekata Osijeka nastali u razdoblju od poËetka 19. do druge polovice 20. sto-lje≥a. Usporedbom s gradivom Graðevnog ureda Gradskog poglavarstva u Osijeku utvrðeno je da se najËeš≥e radi o nacrtima izvedenih objekata, ali se u seriji takoðer mogu prona≥i i brojni neizvedeni projekti. To su uglavnom projekti pristigli na natje-Ëaj, ali nisu odabrani za izvedbu ili se od gradnje jednostavno odustalo. Posebno se ovdje istiËu secesijski projekti nikad izgraðene gradske vije≥nice i nove zgrade kazali-šta. Najvredniji su projekti javnih i privatnih objekata od baštinskog znaËaja, za koje ne postoje saËuvani primjerci u sklopu dokumentacije Graðevnog ureda ili doku-mentacija nije potpuna. U prvom redu valja izdvojiti nacrte osjeËke konkatedrale Sv. Petra i Pavla, zatim nacrte zgrade Glavne pošte, gradske ku≥e na Trgu Ante StarËevi≥a, Bolléove zgrade Realne ženske gimnazije, zgrade Realne muške gimnazije, zgrade Doma zdravlja, zgrade Generalata u Tvrði te iznimno dobro saËuvani projekti bolniË-kog kompleksa u Donjem gradu. Zanimljivi su i projekti nekad znaËajnih, a danas ne-postoje≥ih objekata, poput nacrta gornjogradske sinagoge stradale u Drugom svjets-kom ratu ili zgrade RadniËkog doma sagraðene 1941. godine za potrebe osjeËkog Kulturbunda. Vrlo je dobro saËuvana graðevinska dokumentacija pojedinih industrij-skih kompleksa, primjerice za osjeËku Tvornicu šibica „Drava“ saËuvano je Ëak 140 komada raznih izvedbenih i položajnih nacrta. Treba dodati da je dobar dio nacrta u zbirku izdvojen iz privatne ostavštine znamenitog osjeËkog arhitekta Viktora Axmanna, takoðer poznatog pod imenom Vladoje Aksmanovi≥, ali je danas vrlo teško utvrditi koji bi to toËno nacrti bili. On je i pojedinaËno najzastupljeniji projektant, bilo kao autor ili koautor.


Druga po redu serija sadrži originale i kopije graðevinskih projekata razne provenijencije koji se odnose uglavnom na objekte u naseljima istoËne Hrvatske. To su prvenstveno javni objekti: ponajviše škole i crkve, zatim vatrogasni domovi, do-movi zdravlja, kulturni domovi i sl., ali i gospodarski objekti te privatne ku≥e. Meðu njima se istiËu projekt rekonstrukcije crkve franjevaËkog samostana u Iloku Her-manna Bolléa, iznimno dobro saËuvan Domesov i Axmannov projekt crkve i samos-tana sestara Sv. Križa u –akovu te projekt Lanene industrije Vladislavci. U seriji se nalaze i projekti zgrada u mjestima daleko izvan nekadašnje šire teritorijalne nadlež-nosti Državnog arhiva u Osijeku, pa Ëak i projekti iz NjemaËke, Maðarske i Srbije. Po-sve je nepoznato kako je to gradivo dospjelo u arhiv. Pod brojem 63 odloženi su nacrti identificirani kao studentski materijali Viktora Axmanna.

U seriju III. uvršteni su nacrti pojedinih segmenata osjeËke tvrðave ili planovi na kojima su istaknuti bedemi. NajznaËajniji meðu njima su originalni planovi i nacrti Carske i kraljevske inženjerske direkcije u Osijeku17 iz 18. i prve polovice 19. stolje≥a. U njima se nalaze vrlo precizni tlocrti i presjeci tog fortifikacijskog sustava iz kojih je mo-gu≥e rekonstruirati njegovu unutrašnju i vanjsku strukturu te slijed arhitektonskih zah-vata.

Seriju IV. Ëine planovi grada Osijeka i položajni nacrti pojedinih ulica i širih gradskih cjelina, parcelacije gradskih zemljišta i sl. RijeË je dobrim dijelom o urbanis-tiËkim regulacijama gradskog zemljišta poput regulatorne osnove iz 1912. godine. Preko njih mogu se pratiti razna rješenja regulacije zemljišta tvrðave i drugih dijelova grada, od kojih su tek rijetka zaživjela u praksi. Posebno su zanimljiva Axmannova neizvedena rješenja regulacije nekoliko lokacija u Gornjem gradu, poput parcelacije vrta Kapucinskog samostana, ureðenja bloka zgrada izmeðu Sakuntala parka i drav-ske obale te produžetka današnje Ulice Hrvatske Republike. Pojedini planovi grada sadrže naknadne upise kojima su istaknuti pojedini objekti, najËeš≥e vojni i strateški ili odreðene vrste gradskih površina. Uz sliËne planove u fondovima Gradskog pogla-varstva iznimno su vrijedan izvor za prouËavanje urbanog razvoja Osijeka.

Posljednja serija obuhva≥a pregledne planove komunalne infrastrukturne mreže ili pojedinih njenih segmenata, te graðevinske nacrte infrastrukturnih obje-kata. Najviše je preglednih i situacijskih planova osjeËke uliËne infrastrukture pomo≥u kojih možemo pratiti razvoj gradske uliËne i cestovne mreže tijekom Ëitave prve polo-vine 20. stolje≥a. Takoðer, dobro su saËuvani planovi kanalizacijske i vodovodne mreže, dok su najmanje zastupljeni planovi plinovodne i elektriËne mreže.

Na kraju, važno je dodati da je ve≥ina gradiva na hrvatskom jeziku i latinici, ali ima i planova i nacrta na njemaËkom, srpskom i maðarskom jeziku. Što se tvarnih znaËajki tiËe, tek su u manjoj mjeri zastupljeni originalni rukopisni dokumenti na pa-piru. Prevladavaju rukopisne kopije na pausu, ozalid kopije te kopije tehnikom pla-voga otiska, dok je vrlo malo transparentnih ozalid i litografskih kopija. U sklopu po-jedinih projekata saËuvano je i nešto prate≥e dokumentacije, najËeš≥e graðevinskih elaborata i sl., što je posebno naznaËeno u napomeni.

17 Njem. K.K. Genie-Direction zu Essegg. To je tijelo bilo zaduženo za projektiranje i izvedbu graðevin-skih radova za potrebe vojne uprave u Osijeku.


Prim

jer

1.

Serij

a I.

Građ

evin

ski n

acrti

priv

atni

h i j

avni

h ob

jeka

ta g

rada

Osi

jeka

po

ulic

ama

Star

i inv

enta

r:18

HADR

IJAN

OVA

PI /

Ha 3

M

. HER

MAN

N - K

UĆA

kat

. č. 2

027/

7c b

r. 26

Osije

k, 1

912-

1918

.

4 lis

ta -

paus

, ozo

lit -

boja

no

Novi

inve

ntar

:19

Sign

. St

ara

sign

. Ul

ica

Kuć.

br

oj

Naruči

telj

Nasl

ov

Opis

Br

oj

kom

. Go

d.

Mje

rilo

Tehn

ika

Dim

enzij

e Pr

ojek

tant

M

apa

Napo

men

a

42.5

.1

PI H

a 3

Park

kra

ljice

Ka

tarin

e Ko

sače

11

M

irko

Herm

ann

Dogr

adnj

a kući

Pr

izem

lje

1 19

12

Pa

us

56,9

x37

Vikt

or A

xman

n 17

42.5

.2

PI H

a 3

Park

kra

ljice

Ka

tarin

e Ko

sače

11

M

irko

Herm

ann

Dogr

adnj

a kući

I.

kat,

bočn

i pr

esje

k 1

1912

Paus

55

,4x3

7,6

Vikt

or A

xman

n 17

42.5

.3

PI H

a 3

Park

kra

ljice

Ka

tarin

e Ko

sače

11

M

irko

Herm

ann

Adap

taci

ja k

uće

Tloc

rt 1

1918

1:

75

Paus

56

x39,

8 Ax

man

-Mal

in-

Rožić

17

42.5

.4

PI H

a 3

Park

kra

ljice

Ka

tarin

e Ko

sače

11

M

irko

Herm

ann

Adap

taci

ja k

uće

Tloc

rt 1

1918

1:

75

Ozal

id

55,4

x39,

5 Ax

man

-Mal

in-

Rožić

17

18 M

ati≥

, V

. O

bavi

jesn

o p

omag

alo.

Str

. 30

. Št

o s

e si

gnat

ure

tiË

e P

I je

zn

aËil

o d

a se

rad

i o

pri

vatn

om

ob

jekt

u,

Ha

da

se o

bje

kt n

alaz

io u

uli

ci C

ara

Had

rija

na,

do

k je

bro

jka

3 o

znaË

aval

a tr

e≥i

pro

jekt

po

red

u o

dlo

žen

po

d n

aved

enu

ulic

u.

Iden

tifi

kaci

jom

ob

jekt

a u

kat

asta

rski

m e

vid

enci

jam

au

tvrð

eno

je d

a se

on

ust

vari

nal

azio

u P

arku

kra

ljice

Kat

arin

e K

osa

Ëe.

19 J

elaš

, D. Z

birk

a. S

tr. 1

13.


Prim

jer

2.

Serij

a II.

Građe

vinsk

i nac

rti p

rivat

nih

i jav

nih

obje

kata

izva

n Os

ijeka

po

mje

stim

a

Star

i inv

enta

r:20

12. D

REN

OVCI

Sign

atur

a/M

apa

Naziv

pro

jekt

a Pr

ojek

tant

M

jest

o i V

rijem

e Br

oj li

stov

a HR

-DAO

S-49

5-12

/1

Map

a 7.

No

vogr

adnj

a lij

ečničk

og s

tana

u

Dren

ovci

ma

V. A

xman

n i J

. Dom

es

Osije

k, 1

909.

5

Novi

inve

ntar

:21

Sign

. St

ara

si

gn.

Mje

sto

i ulic

a Na

ruči

telj

Nasl

ov

Opis

Br

oj

kom

. Go

dina

M

jeril

o Te

hnika

Di

men

zije

Proj

ekta

nt

Map

a Na

p.

17.1

.1

12/1

Dr

enov

ci

No

vogr

adnj

a lij

ečničk

og s

tana

u

Dren

ovci

ma

Proč

elje

1

1909

Paus

34

x21

V. A

xman

n i J

. Do

mes

35

17.1

.2

12/1

Dr

enov

ci

No

vogr

adnj

a lij

ečničk

og s

tana

u

Dren

ovci

ma

Tem

elj i

po

drum

1

1:

100

Paus

34

,5x3

7 V.

Axm

ann

i J.

Dom

es

35

17.1

.3

12/1

Dr

enov

ci

No

vogr

adnj

a lij

ečničk

og s

tana

u

Dren

ovci

ma

Prize

mlje

1

1:

100

Paus

34

,5x3

7 V.

Axm

ann

i J.

Dom

es

35

17.1

.4

12/1

Dr

enov

ci

No

vogr

adnj

a lij

ečničk

og s

tana

u

Dren

ovci

ma

Krov

ište

1

1909

Paus

40

,7x3

3,5

V. A

xman

n i J

. Do

mes

35

17.1

.5

12/1

Dr

enov

ci

No

vogr

adnj

a lij

ečničk

og s

tana

u

Dren

ovci

ma

Pres

jeci

1

1909

Paus

41

,7x3

4 V.

Axm

ann

i J.

Dom

es

35

20

Mat

i, V

. ć

Zbi

rka.

Str

. 8.

21 Je

laš,

D. Z

birk

a. S

tr. 2

44.


Prim

jer

3.

Serij

a III

. Pla

novi

i na

crti

bede

ma

osječk

e Tv

rđe

Star

i inv

enta

r:

- nije

bilo

pop

isan

o

Novi

inve

ntar

:22

Sign

atur

a Na

ruči

telj

Nasl

ov

Opis

Br

oj

kom

ada

Godi

na

Mje

rilo

Tehn

ika

Dim

enzij

e Au

tor

Map

a Na

pom

ena

11

K. K

. Ge

nie-

Dire

ctio

n

Osije

k

Plan

A ü

ber d

ie N

euhe

rste

llung

de

r Sta

nbüc

ke m

it Be

scot

teru

ng

über

den

Hau

ptgr

aben

Tloc

rti,

pres

jeci

1

1840

9"

=1°

Ru

kopi

s 96

x60,

3 Bo

rhec

k 47

12

K. K

. Ge

nie-

Dire

ctio

n

Osije

k

Plan

der

Fes

tung

s Th

ore

Pogl

edi,

tlocr

ti, p

resj

eci

1 18

80

1:10

0 1:

200

Ruko

pis

100x

69

Caje

tan

Kres

snik

47

Pr

imje

r 4.

Se

rija

IV. P

lano

vi g

rada

i po

loža

jni n

acrti

gra

da O

sije

ka

Star

i inv

enta

r:23

Map

a 6

(PIII

/ U)

ULI

CE

99. O

snov

a ul

ice

u pr

odul

jenj

u De

szat

heye

ve d

o Fr

anjin

e ul

ice,

190

8.

Novi

inve

ntar

:24

Sign

atur

a Po

druč

je

Naruči

telj

Naziv

Op

is

Broj

ko

m.

Godi

na

Mje

rilo

Tehn

ika

Dim

enzij

e Au

tor

Map

a Na

pom

ena

3.9

Gorn

ji gr

ad

Os

nova

ulic

e u

prod

ulje

nju

Desz

athy

eve

do F

ranj

ine

ulic

e u

Osije

ku, G

or. g

radu

Situ

acija

5

1908

1:

500

Tisa

k 41

,5x5

4,5

V. A

xman

n &

J.

Dom

es

50

22 Je

laš,

D. Z

birk

a. S

tr. 2

98.

23 M

ati

, V.

ćZ

birk

a. S

tr. 1

22.

24 Je

laš,

D. Z

birk

a. S

tr. 3

08.


Prim

jer

5.

Serij

a V.

Pla

novi

i na

crti

infra

stru

ktur

ne m

reže

gra

da O

sije

ka

Star

i inv

enta

r:25

Map

a 1

(PIII

/K 1

) KAN

ALIZ

ACIJ

A - G

RAD

7. P

roje

kt re

kons

trukc

ije k

anal

izaci

je T

vrđe

u O

sije

ku u

vez

i s re

kons

trukc

ijom

dra

vsko

g vo

dovo

da, 1

935.

Novi

inve

ntar

:26

Sign

atur

a Vr

sta

infra

stru

ktur

e Na

ruči

telj

Nasl

ov

Opis

Br

oj

kom

ada

Godi

na

Mje

rilo

Tehn

ika

Dim

enzij

e Au

tor

Map

a Na

pom

ena

4.17

Ka

naliz

acija

Gr

adsk

a

opći

na

Proj

ekt

reko

nstru

kcije

ka

naliz

acije

Tv

rđe

u Os

ijeku

Preg

ledn

i pl

an

2 19

35

1:86

4 Oz

alid

73

,5x5

9,9

52

Re

kons

trukc

ija

kana

lizac

ije T

vrđe

u

vezi

rek.

dra

vsko

g vo

dovo

da

25

Mat

i, V

.ć

Zbi

rka.

Str

. 116

. 26

Jel

aš, D

. Zbi

rka.

Str

. 319

.


Zaključne napomene

Posljednjim sreðivanjem prikazane zbirke dobilo se prije svega na pretraži-vosti gradiva, naroËito kada govorimo o pomagalima u elektroniËkom obliku. Upis zbirke u ARHiNET je u konaËnoj fazi izrade i za vjerovati je da ≥e uskoro biti objavljen, kao i verzija inventara u PDF formatu, što bi trebalo pove≥ati dostupnost informacija o gradivu i, posljediËno, pove≥ati broj korisniËkih zahtjeva. Pri arhivistiËkoj obradi se doista vodilo raËuna o tome da se postoje≥e informacije o gradivu sreðivanjem ne iz-gube, pa korisnici koji su radili na zbirci prije navedenih izmjena ne bi trebali imati nikakvih problema u snalaženju.

NaËin odlaganja osmišljen je tako, da i dalje omogu≥ava naknadna ulaganja gradiva bez znaËajnijih promjena ustroja arhivskih jedinica, što je bitno, jer se zbog naravi materijala može oËekivati daljnje pove≥anje obima zbirke.

Digitalizacija o kojoj je u radu bilo rijeËi još nije u planu, ali najvažnije je da je razina sreðenosti i opisa takva, da se tom poslu može pristupiti u svakom trenutku. Isto vrijedi za spomenutu bazu podataka Ëija bi izrada mogla i≥i razmjerno brzo jer su radni materijali saËuvani u XLS formatu.

Izvori

HR-DAOS-29. Gradsko poglavarstvo Osijek, Spisak o imanjima odnosno ku≥-nim tablicama.

HR-DAOS-495. Zbirka planova i nacrta, passim.

Literatura

Boži≥-DrljaËa, Vesna. Gradsko poglavarstvo Osijek (1809-1945) : Serija Građe-vinski (Inžinirski) ured : Podserija Zbirka odobrenih građevnih nacrta (1878-1945) : analitiËki inventar. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2011.

ISBD(CM) : International Standard Bibliographic Description for Cartographic Materials. IFLA, 1999. URL: http://archive.ifla.org/VII/s6/news/isbd.pdf (15. travnja 2012).

Jelaš, D. Zbirka planova i nacrta (1759/1978) : analitiËki inventar. Osijek : Dr-žavni arhiv u Osijeku, 2011.

Juri≥, M. Nacrti, planovi i karte u fondu Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove (1869-1921) - metoda obrade, sadržajna fizionomija i valorizacija gradiva za istraživanje. Arhivski vjesnik (Zagreb). 47(2004), str. 49-72.

Mati≥, V. Obavijesno pomagalo : popis mapa i popis objekata zbirke Planovi i projekti - grad Osijek 1857- 1975. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 1994.

Mati≥, V. Zbirka projektne dokumentacije 1897-1951. : analitiËki inventar. Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2003.

Sršan, S. Zbirke arhivske građe. U: VodiË Historijskog arhiva u Osijeku. Osijek : Historijski arhiv u Osijeku, 1987.

VodiË kroz arhivske fondove i zbirke Državnog arhiva u Osijeku. Sršan, S. (ur.). Osijek : Državni arhiv u Osijeku, 2007.


Summary

COLLECTION OF PLANS AND DRAWINGS OF THE STATE ARCHIVES IN OSIJEK (1759/1978)

The article brings an overview of the most recent archival arrangement of the Collection of Plans and Drawings (HR-DAOS-495) that included a thorough change in the internal structure of the collection, merging of the two collections containing similar materials, and the creation of a finding aid.

One of the key reasons the collection was rearranged is of a practical nature, that is, the previous organisation needed to be changed in order to create a more in-formative arrangement and archival description for the users. The same model of de-scription used for the drawings of the Construction Department of the City of Osijek, also designed for the purpose of preparing the materials for digitisation and integra-tion of data into a single database of construction drawings, was applied here. In the end, the finding aid was created containing 4886 units of description.

The collection was divided into five series: I. Construction Drawings of Pri-vate and Public Buildings Arranged by streets; II. Construction Drawings of Private and Public Buildings Arranged by places; III. Plans and Drawings of the Osijek For-tress Walls; IV. City Maps and Site Plans of Osijek; V. Plans and Drawings of Osijek In-frastructure Network.

Plans and drawings in this collection present a valuable resource for re-searching history of architecture, urban planning and development of Osijek and neighbouring places from the mid-18th to the second half of the 20th century. The finding aid should be published soon on Croatian archival network information sys-tem (ARHiNET), which will, hopefully, make the aforesaid materials even more acces-sible to the users.

Keywords: plans, drawings, collection, archival arrangement, Osijek, State Ar-chives in Osijek

zbirka planova i nacrta drŽavnog arhiva u osijeku

Documents