zbornik 16. savjetovanje huo 2008

7/22/2019 Zbornik 16. Savjetovanje Huo 2008

1/174

ZBORNIK 16. SAVJETOVANJA

O OBRADI I LIKVIDACIJI

AUTOMOBILSKIH TETA

Opatija, travanj 2008.


2/174

2 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

Izdava:

Hrvatski ured za osiguranje

10000 Zagreb, Martieva 73

Za izdavaa:

Hrvoje Paukovi

Naklada:

300komada

Autori:

Hrvoje Bili-Eri

Vitomir Boi

Draen Bralimr. sc. Jasna Breanski

prof. dr. sc. Marijan urkovi

mr. sc. Slaven Dobri

Ivica Frani

Mladenka Grgi

Ante Lui

Berislav Matijevi

Katarina Strinavi

Ivica Veseli


3/174

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 3

TEME 16. SAVJETOVANJA HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

Zahtjevi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za naknadu teta od

neosiguranih motornih vozila

(mr. Jasna Breanski, Vrhovni sud Republike Hrvatske)5

Naknada tete u obliku rente

(Berislav Matijevi, Croatia osiguranje d.d.)

17

Zatezne kamate u obradi teta od automobilske odgovornosti

(Mladenka Grgi, Euroherc osiguranje d.d.)

49

Neosigurana vozilaproblem iz hrvatske i europske perspektive

(Hrvoje Paukovi, Hrvatski ured za osiguranje)

-

Utjecaj trokova lijeenja na upravljanje tetama drutava za osiguranje

(mr. sc. Slaven Dobri, Allianz Zagreb d.d.)

69

Naknada tete izvanbranom drugu

(Vitomir Boi, upanijski sud u Velikoj Gorici)

77

Pojedini aspekti dospijea pravine novane naknade neimovinske tete

(Ivica Veseli, upanijski sud u Zagrebu)

93

Direktna obrada tete

(prof. dr. sc. Marijan urkovi, Koncern Agram)

107

Novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama

(Ivica Frani, Ministarstvo unutarnjih poslova)

119

Utvrivanje visine tete na motornim vozilima

osigurateljni i sudski pogled

(Draen Brali, Croatia osiguranje d.d.)135

Kodeks poslovne osiguravateljne i reosiguravateljne etike - nepotivanje

(Ante Lui, pravobranitelj osiguranja)

143

Haka konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode

(Hrvoje Bili-Eri, Cro atia osiguranje d.d.)

151

Direktive EU o osiguranju motornih vozila i obradi teta

(Katarina Strinavi, Allianz Zagreb d.d.)

163


4/174



5/174


mr. sc. Jasna Breanski

ZAHTJEVI HRVATSKOG ZAVODA ZA

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ZA NAKNADU TETE

OD NEOSIGURANIH MOTORNIH VOZILA


6/174



7/174


mr. sc. Jasna Breanski*

Zahtjevi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeza naknadu tete od neosiguranih motornih vozila

I.UVOD

Odredbe o naknadi prouzroene tete Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (dalje u

tekstu: HZZO) od osobe koja je prouzroila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe nalazimo upropisima o zdravstvenom osiguranju i u propisima o osiguranju koji obuhvaaju i obvezno

osiguranje od autoodgovornosti.

Prema vaeem zakonskom ureenju u Hrvatskoj to su Zakon o obveznom zdravstvenom

osiguranju ("Narodne novine", broj 85/06, 105/06 ispravak, 118/06, 77/07, 111/07, dalje u

tekstu: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (2006) ili ZOZO/06 uz pojedine lanke) i

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, dalje u tekstu

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ili ZOOP/2005 uz pojedine lanke).

U okviru tih odredaba o regresnim zahtjevima HZZO-a sadrane su, u pravilu, i odredbe koje se

odnose na naknadu tete nanesene vozilom iji se vlasnik ili korisnik nije osigurao od

odgovornosti za tete nanesene uporabom motornog vozila treim osobama. U tom smislu udaljnjem izlaganju govorimo o teti nanesenoj neosiguranim vozilom.

Povod i svrha ovog lanka nije cjeloviti prikaz navedenihodredaba ve osvrt na neka sporna

pitanja koja su se javila u sudskoj praksi u svezi s primjenom i tumaenjem upravo onih

odredaba koje se odnose na naknadu tete nanesene neosiguranim vozilom.

Meutim, kako e u naem razmatranju teite biti na sudskoj praksi, obuhvatit emo ranije

vaee zakonske odredbe jer, s jedne strane, i ranije vaei propisi dolaze do primjene prilikom

odluivanja u pojedinim konkretnim sluajevima, a s druge strane, ini nam se da usporedno

tumaenje tih odredaba i izmjena do kojih je dolo prilikom donoenja novih propisa, moe

pridonijeti zakljuivanju o njihovom znaenju, domaaju i uincima. To tim vie to su se neka

pitanja u svezi sa zahtjevima HZZO-a s naslova naknade tete a posebno one nanesene

neosiguranim motornim vozilom, u praksi pokazala kao sporna ve u primjeni ranije vaeih

propisa.

II.ZAKONSKO UREENJE

Pitanje postojanja odnosno nepostojanja prava HZZO-a na naknadu tete nanesene

neosiguranim motornim vozilom javilo se, kako smo ve uvodno istakli, i u primjeni nekih od

*Vrhovni sud Republike Hrvatske


8/174


ranije vaeih propisa o zdravstvenom osiguranju i propisa o osiguranju to je vidljivo iz

nastavnih izlaganja u kojima izdvajamo pojedina razdoblja, vezana uz vaenje odreenih

zakona s podruja tih osiguranja:

II.a) Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 75/93, 53/96, 1/97proieni

tekst, 109/97, 13/98, 88/98, 10/99, 34/99, 69/00, 59/01, 82/01, dalje u tekstu: Zakon o

zdravstvenom osiguranju (1997) ili ZZO/97 uz pojedine lanke), kao i svi daljnji zakoni koji

ureuju zdravstveno osiguranje, sadravao je posebne odredbe pod nazivom "Nadoknada

tete" (lanak 84. do 95. ZZO/97).

U tim odredbama sadrana je i naelna odredba, takoer ponovljena i kasnije donesenim

zakonima, prema kojoj "Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzroene tete od osobe koja

je prouzroila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe (l. 85. st.1. ZZO/97).

Nadalje "Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzroene tete u sluajevima iz lanka

85. ovoga Zakona i neposredno od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba kod koje su

ove osobe osigurane od odgovornosti za tetu prouzroenu treim osobama, prema propisima

o obveznom osiguranju ovoga rizika" (l. 89. ZZO/97).Prema odredbama l. 90. ZZO/97 "Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzroene tete

u sluajevima iz lanka 85. ovoga Zakona kada je teta nastala upotrebom motornog vozila

neposredno od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba kod koje je tetnik sklopio ugovor o

obveznom osiguranju od odgovornosti za tete priinjene treim osobama.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu tete prouzroene upotrebom vozila kojim se koristila,

odnosno kojim je upravljala osoba koja za to nije imala ovlatenje.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu tete prouzroene upotrebom vozila za koje nije

sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno upotrebom nepoznatog vozila od pravne osobe za

osiguranje imovine i osoba koja obavlja osiguranje autoodgovornosti u mjestu nastanka tete.

U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka pravna osoba za osiguranje imovine i oso ba, obvezna je

isplatiti nadoknadu kao da je bio sklopljen ugovor o osiguranju."

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu tete u sluajevima predvienim ovim Zakonom, bez

obzira na to to je nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranoj osobi iz

sredstava Zavoda (l. 92. ZZO/97).

Pri utvrivanju prava na nadoknadu tete prouzroene Zavodu primjenjuju se odgovarajue

odredbe Zakona o obveznim odnosima, kao i posebni propisi o nadoknadi tete (l. 93.

ZZO/97).

Temeljem citiranih zakonskih odredaba odnosno izriite odredbe l. 91. st. 4. ZZO/97, koja je

obvezivala osiguratelja na isplatu naknade tete i kad je nanesena neosiguranim vozilom,

polazilo se kako u razrjeavanju meusobnog djelovanja propisa o zdravstvenom osiguranju i

onih o osiguranju, tako i u tumaenju izmjena u kasnije donesene propisima o zdravstvenom

osiguranju.

II.aa) Prema odredbama ranije vaeeg Zakona o osiguranju ("Narodne novine", broj 9/94,

20/97, 46/97proieni tekst, 176/99, dalje u tekstu: Zakon o osiguranju (1994) ili ZO/94 uz

pojedine lanke) "Zavodi za mirovinsko i invalidsko osiguranje te zdravstveno osiguranje,

potom drutva za osiguranje koja se bave (obveznim i dobrovoljnim) zdravstvenim, mirovinskim


9/174


ili slinim osiguranjima i imovinskim osiguranjima, na temelju ovoga lanka, nemaju pravo na

naknadu tete (l. 91. st. 3. ZO/94-97).1

U situacijama kad su, s obzirom na vrijeme tetnog dogaaja do primjene dolazili Zakon o

osiguranju (1994) i Zakon o zdravstvenom osiguranju (1997) u sudskoj praksi nalazimo odluke

kojima se odbijanje regresnih zahtjeva HZZO-a obrazlagalo pozivom na djelovanje Zakona oosiguranju (1994) kao kasnijeg zakona (primjenom pravila lex posterior derogat priori).

Tako je u presudi upanijskog suda u Zagrebu broj G 1916/2004 od 14. oujka 2006. u

obrazloenju izmeu ostalog navedeno:

"Odredbom l. 91. st. 1. i 3. Zakona o osiguranju ("Narodne novine", broj 9/94, 20/97, 16/97,

116/99) propisano je da Zavodi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, nemaju pravo na

naknadu tete koju su isplatilioteenoj osobi kojoj je teta nanesena uporabom vozila iji se

vlasnik, odnosno korisnik, nije osigurao od automobilske odgovornosti.

Kako je u konkretnom sluaju osiguranik tuitelja zadobio fizike ozljede u prometnoj nezgodi

prouzroenoj vozilom koje nije osigurano od automobilske odgovornosti, to je pravilan stavprvostupanjskog suda da tuitelj temeljem citirane odredbe l. 91. st. 1. i 3. Zakona o

osiguranju nema pravo na naknadu tete.

Tuitelj u albi navodi, da je pogreno postupio prvostupanjskisud kada u konkretnom sluaju

nije primijenio odredbu l. 90. st. 3. i 4. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine",

broj 1/97) kojom je propisano da je Zavod obvezan zahtijevati nadoknadu tete prouzroene

upotrebom vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju, slijedom ega tuitelj smatra da bi

imao pravo na naknadu tete. U odnosu na ovaj albeni navod, valja rei da je Zakon o

osiguranju stupio na snagu nakon Zakona o zdravstvenom osiguranju, pa kao kasniji zakon (lex

posterior) otklanja primjenu citirane odredbe l. 90. st. 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju,

zbog ega je ovaj albeni navod neosnovan."

Isto stajalite zauzeto je i u presudama upanijskog suda u Zagrebu broj G 2703/2005 od 5.

srpnja 2005. i G 2112/2006 od 20. lipnja 2006.

Iz daljnjih izlaganja vidjet e se da odnos izmeu propisa o zdravstvenom osiguranju i onih koji

ureuju obvezno osiguranje u prometu kao i primjena pravila o djelovanju kasnijeg zakona, nisu

uvijek bili nesporni.

II.b/ Nakon Zakona o zdravstvenom osiguranju (1997) donesen je jo Zakon o zdravstvenom

osiguranju ("Narodne novine", broj 94/01, 86/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04, 95/05, dalje u

tekstu: Zakon o zdravstvenom osiguranju (2001) ili ZZO/01 uz pojedine lanke).

Donoenjem Zakona o zdravstvenomosiguranju (2001) odredbe o naknadi tete (l. 109. do

118. ZZO/01) glede zahtjeva HZZO-a za tete nanesene neosiguranim vozilom, izmijenjene su

tako da l. 115, koji ureuje to pitanje ne sadri vie odredbu o obvezi isplate naknade od

strane pravne osobe za osiguranje imovine i osoba, kako je to bilo predvieno odredbom l. 90.

st. 4. ZZO/93-97.

1lanak91. ZO/94-97 u cijelosti glasi :

"Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu tete prouzroene upotrebom vozila s inozemnom registracijom za kojepostoji valjana meunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od bilo koje pravne osobe za osiguranje imovine iosoba sa sjeditem na podruju Republike Hrvatske.tetu nastalu upotrebom vozila inozemne registracije koja nije obuhvaena osiguranjem autoodgovornosti,nadoknauje pravna osoba za osiguranje imovine i osoba sa sjeditem u mjestu nastanka tete."


10/174


11/174


odgovornosti Zavod je obvezan zahtijevati naknadu tete od Hrvatskog ureda za osiguranje i

vlasnika odnosno korisnika motornog vozila. Meutim, istim zakonom nije propisana

odgovornost Hrvatskog ureda za osiguranje za tetu nastalu lijeenjem osobe, a koja je teta

nanesena uporabom neosiguranog vozila.

Naprotiv, ZO izriito propisuje tko ima pravo na naknadu tete u sluaju da tetu prouzroi

neosigurano vozilo. Naime, odredbom l. 91. st. 1. ZO propisano je da oteena osoba kojoj je

teta nanesena uporabom vozila iji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti

podnosi odtetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje. Prema st. 3. istoga lanka zavodi za

mirovinsko i invalidsko osiguranje te zdravstveno osiguranje koji se bave (obveznim i

dobrovoljnim) zdravstvenim, mirovinskim ili slinim osiguranjima i imovinskim osiguranjima, na

temelju ovog lanka, nemaju pravo na naknadu tete.

Stoga je suprotno tvrdnji alitelja, budui da je zakonodavac izriitom odredbom propisao da

tuitelj nema pravo na utuenu naknadu tete, sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno

pravo odbijanjem tubenog zahtjeva tuitelja jer ne postoji zakonska osnova za odgovornost

tuenika."

U presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 235/2007 od 20. oujka 2007. kojom je

takoer odbijen zahtjev HZZO-a u obrazloenju je izmeu ostalog, navedeno:

"Pravno pitanje zbog kojeg je doputenarevizija je:

- da li nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj

94/01, 88/02, 149/02 i 117/03 dalje: Zakon o zdravstvenom osiguranju iz 2001.) na temelju

odredbe l. 115. st. 2. tog Zakona Zavodu za zdravstveno osiguranje pripada pravo na

naknadu tete, nastale uporabom vozila iji se vlasnik nije osigurao od automobilske

odgovornosti, od Hrvatskog ureda za osiguranje s obzirom na sadraj odredbe l. 91. st. 3.

Zakona o osiguranje ("Narodne novine", broj 46/97, 116/99 i 11/02dalje: Zakon o osiguranju

iz 1997.).

Niestupanjski sudovi temelje odluku na stajalitu da je rije o dva zakona koji razliito ureuju

istu pravnu materiju, a oba su posebni propisi, pa smatraju da treba primijeniti noviji zakon

Zakon o zdravstvenom osiguranju iz 2001. po pravilu da kasniji zakon derogira prethodni

zakon. Zbog toga temelje odluku na odredbi l. 115. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

U traenju odgovora na navedeno pravno pitanje odnos navedenih zakona i njihovih odre daba

koje bi se mogle odnositi na istu pravnu materiju treba promatrati u vremenskom kontinuitetu

postojanja i vaenja tih zakonskih odredaba.

Promatrajui navedene zakonske odredbe, koje ureuju pravo Zavoda za zdravstveno

osiguranje na naknadu tete, nastalih uporabom neosiguranog vozila, u naprijed navedenomsmislu treba poi od odredaba Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 1997. ("Narodne novine",

broj 1/97proieni tekst). Navedeno pitanje je bilo ureeno odredbama l. 90. st. 3. i st. 4.

tog Zakona.

Prema odredbi l. 90. st. 3. tog Zakona Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu tete

prouzroenu upotrebom vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju od pravne osobe za

osiguranje mirovine i osoba koja obavlja osiguranje autoodgovornosti u mjestu nastanka tete.

Odredbom l. 90. st. 4. tog Zakona bilo je propisano: U sluaju iz st. 3. ovoga lanka pravna

osoba za osiguranje imovine i osoba obvezna je isplatiti nadoknadu kao da je bio sklopljen

ugovor o osiguranju.

Dakle, navedenim zakonskim odredbama je bila propisana obveza Zavoda za zdravstveno

osiguranje zahtijevati naknadu tete od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba odnosno


12/174


za osiguranje od automobilske odgovornosti (st. 3.), ali i izriito propisana obveza te pravne

osobe isplatiti zavodu tu naknadu.

Zakon o osiguranju iz 1997., koji je kasnije stupio na snagu ("Narodne novine", broj 46/97)

odredbom l. 91. uredio je pitanje naknade tete nanesene uporabom vozila za koje nije

sklopljen ugovor o osiguranju.

Prema odredbi l. 91. st. 1. tog Zakona oteena osoba kojoj je teta nanesena uporabom

vozila iji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti podnosi odtetni zahtjev

Hrvatskom uredu za osiguranje.

Prema odredbi l. 91. st. 3. tog Zakona zavodi za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno

osiguranje na temelju ovoga lanka nemaju pravo na naknadu tete.

Dakle, tim Zakonom je izriito propisano da zavodi za zdravstveno osiguranje nemaju pravo na

naknadu tete i ta odredba kao kasniji zakon derogira raniju odredbu l. 90. st. 4.Zakona o

zdravstvenom osiguranju ureujui istu pravnu situaciju na drugaiji nain.

Zakon o zdravstvenom osiguranju iz 2001. ("Narodne novine", broj 94/01) o naknadi teteuporabom vozila iji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti govori u odredbi l.

115. st. 2. tog Zakona.

Prema odredbi l. 115. st. 2. tog Zakona ako je teta nastala uporabom vozila iji se vlasnik,

odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, Zavod je obvezan zahtijevati

naknadu tete od Hrvatskog ureda za osiguranje i vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila.

Dakle, navedena odredba zapravo samo ponavlja sadraj naprijed citirane odredbe l. 90. st. 3.

ranijeg Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 1997. s time da dodaje Zavodu obvezu zahtijevati

naknadu od vlasnika odnosno korisnika vozila. Meutim, izostala je odredba o obvezi isplate

pravne osobe za osiguranje kako je to bilo propisano odredbom l. 90. st. 4. ranijeg Zakona o

zdravstvenom osiguranju.

Prema tome, ne moe se smatrati da bi odredbom l. 115. st. 2. Zakona o zdravstvenom

osiguranju iz 2001. pravo Zavoda na naknadu tete od Hrvatskog ureda za osiguranje bilo

uope ureeno a kamoli da bi bilo ureeno na drugaiji nain nego u odredbi l. 91. st. 3.

Zakona o osiguranju, ve sasvim suprotno izostavljanjem ranije odredbe l. 90. st. 4. ranijeg

Zakona o osiguranju oito je da odredba l. 91. st. 3. Zakona o osiguranju iz 1997. ostaje jedina

koja ureuje to pitanje. Prema tome, odredba l. 115. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju

iz 2001. tek je propisala obvezu Zavoda traiti naknadu prouzroene tete uporabom

neosiguranog vozila. No, zahtjev e biti osnovan samo protiv one osobe ija je odgovornost za

takvu tetu propisana, a odgovornost Hrvatskog ureda za osiguranje u odnosu na Zavod za

zdravstveno osiguranje je odredbom l. 91. st. 3. Zakona o osiguranju bila izriito iskljuena.Iz svega navedenog jasno proizlazi, kao odgovor na postavljeno pravno pitanje, da se za

vrijeme vaenja Zakona o osiguranju iz 1997. ("Narodne novine", broj 46/97 i dr.) za ocjenu

prava Zavoda za zdravstveno osiguranje na naknadu tete, nanesene uporabom vozila iji se

vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, od Hrvatskog ureda za osiguranje

primjenjuje odredba l. 91. st. 3. Zakona o osiguranju.

Predmetna teta je nastala u 2004., kad je na snazi bio Zakon o osiguranju iz 1997., pa su

niestupanjski sudovi pogreno postupali kad nisu primijenili odredbu l. 91. st. 3. tog Zakona

prema kojoj tuitelju ne pripada pravo na naknadu tete kakva je predmetna u odnosu na I-

tuenika Hrvatski ured za osiguranje."


13/174


Meutim, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 113/2007 od 14. veljae 2008.

koja je kasnije donesena, zauzeto je suprotno stajalite odnosno prihvaen je tubeni zahtjev

HZZO-a uz sljedee obrazloenje:

"Pravno shvaanje sudova nieg stupnja da tuitelj u osnovi ima pravo zahtijevati naknadu

tete i od tuenog Hrvatskog ureda za osiguranje prihvaa i ovaj sud. Prema odredbi l. 110. st.

1. ZZO Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzroene tete od osobe koja je prouzroila

bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe. U konkretnom sluaju tetu je prouzroio dana 15.

travnja 2003. tuenik Branislav Gaji svojim traktorom, a nije se osigurao od automobilske

odgovornosti. Prema odredbi l. 115 st. 2. ZZO, ako je teta nastala uporabom vozila iji se

vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, Zavod je obvezan

zahtijevati naknadu tete od Hrvatskog ureda za osiguranje od vlasnika, odnosno korisnika

motornog vozila.

Prema odredbi l. 91. st. 3. ZO Zavodi za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje,

potom drutva koja se bave (obveznim i dobrovoljnim) zdravstvenim, mirovinskim ili slinim

osiguranjima i imovinskim osiguranjima, na temelju ovog lanka nemaju pravo na naknadu

tete.

Pravilno su zakljuili sudovi nieg stupnja da su u pitanju dva zakona, koji u osnovi ureuju istu

materiju, a nije u rije o opem i posebnom zakonu. Pravno shvaanje sudova nieg stupnja da

prednost u primjeni ima noviji zakon, po pravilu da kasniji zakon derogira raniji (lex posterior

derogat legi priori) prihvaa i ovaj sud. Drei se toga pravila sudovi nieg stupnja su

pravilno postupili kada su primijenili Zakon o zdravstvenom osiguranju iz 2001., a ne Zakon o

osiguranju iz 1997., uvaavajui injenicu da je zakonodavac kasnijom odredbom (l. 115. st. 2.

ZZO) derogirao onu raniju (odredbu l. 91. st. 3. ZO).

Razmatranje tuenika o tome da Zakon o zdravstvenom osiguranju ne moe biti lex specialis

u odnosu na ZOO nema znaaja za ishod spora, jer nije odluan odnos izmeu ta dva

zakona, ve odnos izmeu ZZO i ZO, a njih nije u konkretnom sluaju mogue primijeniti prema

pravilu po kojem posebni zakon ima prednost u odnosu na opi. Odredbom l. 115. st. 2. ZZO

Zavodu je priznato pravo zahtijevati naknadu tete upravo od Hrvatskog zavoda za

osiguranje i vlasnika motornog vozila, a ne openito prema osobi odgovornoj za tetu.

Tueniku treba jo odgovoriti da se ni doslovnim gramatikim tumaenjem odredbe l. 91. st. 3.

Zakona o osiguranju ne moe izvoditi kategorian zakljuak da nije mogua primjena odredbe

l. 115. st. 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju. U odredbi l. 91. st. 3. ZO je reeno da tamo

navedeni Zavodi na temelju ovoga lanka nemaju pravo na naknadu tete, pa proizlazi da

imaju pravo na naknadu tete po drugim propisima (da drugi zakoni time nisu iskljueni od

primjene), a ne zakljuak koji odgovara tueniku, tj. da se jedino moe primijeniti Zakon o

osiguranju."

Navedeno stajalite prihvaeno je i na sjednici Graanskog odjela Vrhovnog suda Republike

Hrvatske odranoj dana 25. veljae 2008.

To je, dakle, stajalite kojeg e se pridravati Vrhovni sud Republike Hrvatske prilikom

odluivanja o takvim zahtjevima.

II.bb) Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (2005) u l. 44. st. 5. sadri sljedeu odredbu:

"Zavodi za zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje te drutva za osiguranje sa

subrogacijskim potraivanjima, kao i druge fizike i pravne osobe koje su na bilo koji nain

neposredno oteenoj osobi nadoknadile tetu ili dio tete nanesene uporabom neosiguranog

ili nepoznatog prijevoznog sredstva, nemaju pravo na naknadu isplaenih iznosa izGarancijskog fonda."


14/174


Iz navedenog proizlazi da propisi o osiguranju, koji obuhvaaju obvezno osiguranje od

automobilske odgovornosti i nadalje dosljedno iskljuuju pravo HZZO-a na naknadu tete kad

se radi o teti nanesenoj neosiguranim vozilom.

II.c) Sada vaei, ve spomenuti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (2006) sadri

takoer odredbe o naknadi tete (l. 118. do 131.). Meutim, izostale su odredbe glede

naknade tete nanesene neosiguranim vozilom.

Istovremeno je donesen i Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine",

broj 85/06) koji, meutim, ne sadri odredbe o naknadi tete u izloenom smislu.

III.ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Na temelju svega izloenog proizlazi da, prema sadanjem zakonskom ureenju, odredbe u

svezi s naknadom tete HZZO-u nanesene neosiguranim vozilom sadri Zakon o obveznimosiguranjima u prometu (2006) koji to pravo iskljuuje, dok vaei propisi s podruja

zdravstvenog osiguranja ne sadre odredbe o tome.

Za proteklo razdoblje polazei od izloenog sadraja zakonskog ureenja mogua su, kako to

pokazuje sudska praksa koju smo naprijed naveli, dva polazita:

1. Ako se smatra da Zakon o zdravstvenom osiguranju (2001) ne predvia obvezu Hrvatskog

ureda za osiguranje da HZZO-u naknadi predmetnu tetu tada nam se ini da nakon donoenja

Zakona o osiguranju (1994) nema vie osnova za priznavanje HZZO-u prava na naknadu tete

nanesene neosiguranim motornim vozilom, kad takve zahtjeve istie prema osiguratelju

odnosno Hrvatskom uredu za osiguranje.

Pri tome treba razlikovati sljedea razdoblja:

- Zakon o osiguranju (1994) u razdoblju istovremene primjene Zakona o zdravstvenom

osiguranju (1997) mogao bi se primjenjivati kao kasniji zakon (lex posterior), s obzirom da smo

u tom sluaju imali situaciju da oba zakona, opravdano ili ne, sadre odredbe o istom pravnom

pitanju.

- Nakon donoenja Zakona o zdravstvenom osiguranju (2001) i izostanka odredaba o obvezi

osiguratelja odnosno Hrvatskog ureda za osiguranje da naknadi tetu HZZO-u nanesenu

neosiguranim vozilom, a uzimajui nastavno u obzir i sadraj odredaba Zakona o obveznom

zdravstvenom osiguranju (2006), nema osnova za zakljuak da bi propisima s podruja

zdravstvenog osiguranja bilo predvieno pravo HZZO-a na naknadu te tete.Istovremeno, odredbama Zakona o osiguranju (1994) i Zakona o obveznim osiguranjima u

prometu (2006) iskljueno je pravo HZZO-a da od Hrvatskog ureda za osiguranje zahtijeva

naknadu tete nanesene.

To bi otklanjalo i osnov za primjenu pravila da kasniji propis derogira onaj raniji, s obzirom da

propisi o zdravstvenom osiguranju (ZZO/2001 i ZOZO/2006) ne sadre takvu odredbu, kako je

to naprijed obrazloeno. U suprotnom, zbog viekratnih izmjena propisa, kako onih o

zdravstvenom osiguranju, tako i onih o osiguranju od autoodgovornosti, dolazilo bi do

izmjeninog postojanja odnosno nepostojanja prava na naknadu tete na strani HZZO-a, a to

bi, uzevi u cjelini, u konkretnom sluaju nesumnjivo bio negativan uinak u primjeni tog pravila.

To, nadalje, znai da bi se nakon donoenja Zakona o osiguranju (1994) i zatim Zakona oobveznim osiguranjima u prometu (2005) primjenjivali propisi o osiguranju, kao mjerodavno


15/174


pravo koje sadri izriite odredbe o naknadi tete HZZO-u kad je teta nanesena neosiguranim

vozilom, time da iskljuuju pravo na naknadu te tete.

2. Ako se smatra da Zakon o zdravstvenom osiguranju (2001) predvia obvezu Hrvatskog

ureda za osiguranje odnosno pravo HZZO-a na naknadu tete nanesene neosiguranim

vozilom, a to je sadanje stajalite Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kako je to naprijed

obrazloeno, tada bi taj Zakon, kao kasniji zakon (lex posterior) otklanjao primjenu ranijeg, tj.

Zakona o osiguranju (1994) koju bi situaciju imali do donoenja Zakona o obveznim

osiguranjima u prometu (2005), ako bi se dosljedno primjenjivalo pravilo da kasniji zakon

derogira raniji.


16/174



17/174


Berislav Matijevi

NAKNADE TETE U OBLIKU RENTE


18/174



19/174


Berislav Matijevi*

Naknade tete u obliku rente

1. UVOD

U svakodnevnom se ivotu, pod pojmom naknada tete podrazumijevaju razliiti oblici ili naini

popravljanja tete. Oblik ili nain popravljanja pojedine tete ovisan je o vrsti same tete,odnosno ovisan je o tome da li su oteena dobra, imovinske ili neimovinske prirode. Od tuda i

podjela na imovinske i neimovinske tete.

Imovinske tete popravljaju se uspostavom prijanjeg stanja naturalnom restiticijom i/ili

isplatom odgovarajue svote novca.1

Neimovinske tete popravljaju se nenovanom naknadom (npr. objavljivanje presude) i/ili

pravinom novanom naknadom2.

Vidimo dakle da se i imovinske i neimovinske tete mogu popraviti u novcu 3. Kod imovinskih

teta to se ini isplatom odgovarajue svote novca, iz razloga to se imovinska teta dade

konkretno izraziti u novanim jedinicama. Kod neimovinskih teta to se ini isplatom pravine

novane naknade, iz razloga to je neimovinska teta egzaktno novano nemjerljiva. Iz toga

slijedi da se kod imovinskih teta, naknadom u novcu oteeniku naknauje ono to je tetnom

radnjom izgubio4, dok se kod neimovinskih teta naknadom u novcu, oteeniku smanjuju

nastale tetne posljedice5, odnosno, omoguuje mu se da si na taj nain, to je mogue

potpunije, uspostavi naruenu psihiku i emocionalnu ravnoteu6.

Kad se teta, imovinska ili neimovinska, popravlja u novanom obliku, ovisno o okolnostima,

naknada se moe odrediti u ukupnom (i jednokratnom) iznosu ili u djelominom (i obronom)

iznosu - tj. u obliku rente.

Naknada neimovinske i imovinske tete na osobama u obliku rente predmet je obrade ovog

rada.

*Croatia osiguranje d.d.

1v. Zakon o obveznim odnosima - nastavno ZOO, Narodne novine br. 35/05 od 17. oujka 2005., l.1085.

2v. ZOO l. 1100.

3o pojmu novca det. Opati N. "Pravni pojam novca", Godinjak br. 12., Organizator d.o.o, Zagreb, 2005., str. 415.

430.4Gorenc V. i dr., "Komentar Zakona o obveznim odnosima", RRiF, Zagreb, 2005., str. 1680.

5tako se u sudskoj praksi navodi: naknada nematerijalne tete nije naknadu u punom iznosu, ve samo moguinain da se djelomice smanje nastale tetneposljedice (Vs, Rev-1626/80 od 20. Sijenja 1981., PSP-19/89)6Stankovi O., Naknada tete,Nomos, Beograd, 1998., str.94.


20/174


2. POJAM RENTE

Rentaje naknada iji ukupni iznos nije poznat u vrijeme odluivanja o tubenom zahtjevu a

koja se plaa periodino u unaprijed utvrenim iznosima.7 Prema tome renta je naknada za

buduu tetu iji ukupni iznos nije poznat u vrijeme odluivanja o pravu na rentu, gdje sepoetni iznos utvruje prema (poznatoj) visini tete u trenutku odluivanja.8

U tom smislu rentu treba razlikovati od jednokratno utvrene ukupne novane naknade tete ali

plative u ratama, tj. od obrone otplate naknade tete. Moemo dakle zakljuiti, da je renta je

periodina novana naknada budue tete u djelominim iznosima.

3. NAKNADA NEIMOVINSKE TETE U OBLIKU RENTE

Obzirom da kod neimovinskih teta, po prirodi stvari, pravina novana naknada nepredstavlja ekvivalent za povrijeeno osobno dobro, ve svoju ekvivalenciju pronalazi usvojoj funkciji ublaavanja tetnih posljedica (satisfakciji ili novanoj zadovoljtini za

povrijeeno osobno dobro), postavilo se pitanje naknade nematerijalne tete u oblikurente? Odnosno, da li se svrha naknade nematerijalne tete lake postie odreivanjemjednokratnog novanog iznosa ili sukcesivnim primanjem manjih novanih iznosa?

U nedostatku odgovarajuih propisa starija sudska praksa je po ovom pitanju bila

neujednaena9

, a isto je ostalo i stupanjem na snagu ZOO/78/9110

. Iz tog razloga je jona XVII. zajednikoj sjednici Saveznog suda, republikih i pokrajinskih sudova iVrhovnog vojnog suda odranoj 7. i 8. svibnja 1981. zauzet naelan stav: naknadanematerijalne tete (zbog umanjenja ivotnih aktivnosti i drugih njenih oblika) dosuuje se u

jednokratnom novanom iznosu, ali moe, na zahtjev oteenog, biti dosuena i u obliku

novane rente, ako takav oblik naknade prema okolnostima danog sluaja predstavlja

odgovarajuu satisfakciju.Iz obrazloenja: "Zapaena je razliita sudska praksa u pitanju

oblika novane naknade nematerijalne tete zbog smanjenja ivotne aktivnosti. Neki

sudovi dosuivali su ovu naknadu samo u jednom novanom iznosu, smatrajui da nijedoputeno odreivanje naknade za ovu vrstu tete u obliku novane rente, dok su drugismatrali da oteeni moe slobodno birati oblik naknade. Odredbe l. 200. i 203. ZOOa

(ZOO/05 l. 1100. i 1104.), koje su dispozitivnog karaktera ne odreuju oblik naknade zabuduu nematerijalnu tetu, dakle ne zabranjuju odreivanje naknade i u oblikunovane rente. Iz okolnosti da se u lancima 188.,194. st.2. i 195. st.2. ZOOa (ZOO/05 l. 1088., 1094. st. 2. i 1095. st. 2.), koji se odnose na pojedine vidove materijalne tete,izriito predvia naknada u obliku novane rente, ne moe se izvesti zakljuak da jetakav oblik naknade nedoputen kod nematerijalne tete (citirane odredbe, koje sukogentne naravi, odreuju novanu rentu kao iskljuivi ili primarni oblik naknade zapojedine vidove materijalne tete, no time se ne iskljuuje mogunost dosuivanja

7Stankovi O., "Naknada tete u obliku rente", Savremena administracija, Beograd, 1975., str. 162.

8uvela M., "Naknada tete u obliku rente", Naa zakonitost br.10/86, Zagreb, 1986., str. 1348.

9o neujednaenosti sudske prakse detaljnije vidjeti u Petrovi Z., "Naknada nematerijalne tete zbog povrede pravalinosti", NIU "Vojska", Beograd, 1996., str. 145. 150.10

Zakon o obveznim odnosimanastavno ZOO/78/91, Sl.list SFRJ 29/78 - NN 53/91 (preuzet)NN 88/01


21/174


naknade u rentnom obliku kod drugih vidova materijalne i nematerijalne tete ako takav

oblik naknade odgovara prirodi nastale tete). Prirodi tete zbog umanjenja ivotneaktivnosti odgovara odreivanje naknade u rentnom obliku (teta kon tinuirano traje a

sukcesivno nastaje, te se u sluaju da oteeni prima naknadu za tjelesno oteenje poosnovi invalidskog osiguranja koja se isplauje u obliku rente a daje u istom cilju u

kome i novana naknada nematerijalne tete, lake vri uraunavanje). Prihvaa semeutim, da u cilju novane naknade tete zbog umanjenja ivotne aktivnosti(satisfakcija koja se daje oteenom radi lakeg uspostavljanja naruene ravnotee unjegovom osjeajnom i drutvenom ivotu) vie odgovara dosuivanje naknade u

jed nokrat nom novanom iznosu, jer se svrha naknade tee postie sukcesivnimprimanjem manjih novanih iznosa.

Stoga bi u pravilu, oteeni imao pravo naknadu za ovu vrstu tete u jednokratnom

novanom iznosu. Postoje ipak sluajevi, kada bi bilo opravdano dosuditi naknadu zaspomenuti vid tete i u obliku novane rente (npr. kod tekih sluajeva tjelesnog oteenja,

kada se teta ispoljava u izrazitim ivotnim patnjama i pojaanim naporima kod zadovoljavanja

svakodnevnih ivotnih potreba, bez izgleda na poboljanje, te kod tee povrijeenih mlae

oteenih, naroito djece, koji i nisu u stanju da u toj fazi uzrasta shvate znaaj novane

satisfakcije a tetne posljedice e trpjeti dugo vremena i sl.).U ovakvim sluajevima sudovisu duni, ako to oteeni zahtjeva, da mu dosude naknadu tete zbog umanjenjaivotne aktivnosti u obliku novane rente (u takvim sluajevima iznosi rente e biti

relativno vee pa e moi predstavljati odgovarajuu satisfakciju). Sve to je naprijedreeno zanaknadu tete zbog umanjenja ivotn e aktivn osti vri jedi i za sve drug e trajneoblike nematerijalne tete (kao npr. tete zbog naruenosti) koje u izraenijemintenzitetu kontinuirano traju pa se prednji naelni stav odnosi i na sve takve trajne

oblike nematerijalne tete."11

Prema tome, naknada neimovinske tete u obliku rente moe se odrediti uz slijedeepretpostavke: a)da je rije o trajnom obliku nematerijalne tetekao to su duevne bolizbog smanjenja ivotne aktivnosti ili naruenosti te zbog smrti bliske osobe ili njezinogtrajnog invaliditeta, b) to se smije uiniti samo na oteenikov zahtjev, dakle ne i naprijedlog odgovorne osobe, c) da ta renta znai, prema okolnostima sluaja,odgovarajue zadovoljenje.12

U tom smislu se izjasnila i novija sudska praksa: Kad je oteeniku dosuena novananaknada za nematerijalnu tetu u obliku rente, sud moe u sluaju znatnije promjene

okolnosti za ubudue poveati rentu.Iz obrazloenja: "Ovaj revizijski sud polazi od toga da

revident zahtijeva povienje ranije dosuene rente kao naknade pretrpljene nematerijalne tetena ime pojaanih napora u ivotu i radu, dosuene na temelju primjene tada mjerodavnih

pravnih pravila, a naknada odgovara sadanjoj naknadi na osnovi nematerijalne tete za

pretrpljene duevne boli zbog smanjenja ivotne aktivnosti (predvienoj odredbom lanka 200.

stavak 1. Zakona o obveznim odnosima - ZOO). Kod toga je nesumnjivo utvreno da je

navedena neimovinska teta posljedica pretrpljenih povreda koje su trajno umanjile radnu

sposobnost revidenta za oko 15% i koje nesumnjivo smanjuju ivotnu aktivnost revidenta, te se

takva naknada prema spomenutoj odredbi lankom 200. stavak 1. ZOO (kao i ona koja je

dosuena po istoj osnovi revidentu u vrijeme primjene pravnih pravila) dosuuje u

11cit. prema Radovanov A. i dr., "Naelni stavovi i zakljuci Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova

i Vrhovnog vojnog suda (1975-1990)", asopis PRAVO teorija i praksa, Novi Sad, 1990., str. 36.37.12

Crni I., "Naknada nematerijalne tete prema Zakonu o obveznim odnosima uvodne napomene" u monografijigrupe autora "Naknada nematerijalne tete pravni i medicinski aspekti", Organizator d.o.o., Zagreb, 2003., str.17.


22/174


jednokratnom novanom iznosu, ali moe na zahtjev oteenoga biti dosuena i u obliku

novane rente ako takav oblik naknade prema okolnostima danog sluaja predstavlja

odgovarajuu satisfakciju, jer odredbe lanaka 200. i 203. ZOO ne odreuju oblik naknade za

buduu nematerijalnu tetu, dakle ne zabranjuju odreivanje naknade i u obliku novane rente.

"13

Za pretpostaviti je da e ovakvu praksu slijediti i sudska praksa po ZOOu, iako smatramo

proputenom prilikomto se pri izradi ZOOa ovo pitanje nije izriito uredilo, pogotovo jer seje u primjeni ZOO/78/91 pokazala potreba za njegovim ureenjem.

4. NAKNADA IMOVINSKE TETE U OBLIKU RENTE

Ope pravilo o naknadi imovinske tete u sluaju smrti, tjelesne ozljede i oteenja zdravlja u

obliku novane rente je:

"(1) U sluaju smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja naknada se odreuje, u pravilu, u

obliku novane rente, doivotno ili za odreeno vrijeme. (2) Novana renta plaa se mjeseno

unaprijed.(3) Vjerovnik ima pravo zahtijevati potrebno osiguranje za isplatu rente, osim ako to

prema okolnostima sluaja ne bi bilo opravdano.(4) Ako dunik ne dade osiguranje koje sud

odredi, vjerovnik ima pravo zahtijevati da mu se umjesto rente isplati jedan ukupan iznos ija se

visina odreuje prema visini rente i vjerojatnom trajanju vjerovnikova ivota, uz odbitak

odgovarajuih kamata.(5) Iz ozbiljnih razloga vjerovnik moe i u drugim sluajevimazahtijevati,

odmah ili kasnije, da mu se umjesto rente isplati jedan ukupan iznos".14

Iz navedene zakonske odredbe razvidno je: a) da pravo na rentu postoji u sluaju smrti,

tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja, u kojim sluajevima renta je pravilo15; b) da se renta

plaa mjeseno unaprijed16, doivotno ili za odreeno vrijeme, ovisno o potrebama oteeneosobe; c)da oteenik moe zahtijevati osiguranje za isplatu rente (pod osiguranjem treba

podrazumijevati bilo koji financijski kolateral - npr. bankovna garancija i sl.), osim ako to prema

okolnostima sluaja ne bi bilo opravdano - npr. kada je dunik osiguratelj s tradicijom i sl.; d)da

ako dunik ne dade odgovarajue osiguranje, oteenik moe zahtijevati isplatu cjelokupnog

- kapitaliziranog iznosa rente,odnosno moe to zahtijevatii iz drugih ozbiljnih razloga17.

Kako smrt, tjelesna ozljedaili oteenje zdravlja nisu imovinska teta, ve samo uzroci

18

iz kojihmoe nastati imovinska teta (ukljuujui i imovinske tete koje druge vrste), posebno se

propisuju imovinske tete koje se popravljaju plaanjem novane rente19. Tako da

13Vs, Rev-506/91 od 4. travnja 1991., VSRH IO 1/93

14ZOO l. 1088.

15Crni I., "Naknada tete", Organizator d.o.o., Zagreb, 1995., str.205.

16 iz prakse: "renta kao novani oblik naknade tete plaa se periodino u unaprijed utvrenim svotama, a ne u

postotnoj svoti to je suprotno prirodi tete i odtetnom karakteru rente" (VSRH, Rev-1676/91 od 8. sijenja 1992.,VSRH IO 1/93)17

iz prakse: "Isplata ukupne svote umjesto mjesene rente ne smije se dosuditi na tetnikov prijedlog, ve na takavprijedlog ima pravo samo oteenik" (VSH, Rev-507/83 od 13. srpnja 1983., PSP-24/80) te "Ozbiljni uzroci kojiopravdavaju zahtjev za kapitalizaciju rente mogu biti kako na strani vjerovnika, tako i na strani dunika, ali mogu bitikorisni za oboje, to je sluaj o relativno malom iznosu rente, a time i o kapitaliziranom iznosu" (VSRH, Rev-3116/92 od15. veljae 1993., VSRH IO 1/94)18

Grbin I, "Popravljanje imovinske tete", Organizator d.o.o., Zagreb, 2006., str. 26.19

ZOO l.1088. u vezi sa l.1094., i l. 1095.


23/174


imovinskih teta nastalih zbog smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja, koje se popravljaju

plaanjem novane rente ima etiri vrste:

- naknada tete u obliku rente zbog izgubljenog uzdravanja ili redovitog pomaganja uslijed smrti davatelja,

-

naknada tete u obliku rente zbog izgubljene zarade uslijed potpune ili djelominenesposobnosti za rad izazvane tjelesnom ozljedom odnosno naruenjem zdravlja,

- naknada tete u obliku rente zbog trajnog poveanja potreba uslijed potpune ili

djelomine nesposobnosti za rad izazvane tjelesnom ozljedom odnosno naruenjem

zdravlja,

- naknada tete u obliku rente zbog unitenja ili smanjenja mogunosti daljnjegrazvijanja i napredovanja uslijed potpune ili djelomine nesposobnosti za rad izazvane

tjelesnom ozljedom odnosno naruenjem zdravlja.

4.1. NAKNADA TETE U OBLIKU RENTE ZBOG IZGUBLJENOG UZDRAVANJA ILIREDOVITOG POMAGANJA

ZOO l. 1094.: "(1) Osoba koju je poginul i uzdravao ili redovito pomagao, a i ona koja jepo zakonu imala pravo zahtijevati uzdravanje od poginulog, ima pravo na naknadu tetekoju trpi gubitkom uzdravanja, odnosno pomaganja. (2) Ta se teta naknauje plaanjem

novane rente iji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti sluaja, a koji ne moe biti

vii od onoga koji bi oteenik dobivao od poginulog da je ostao u ivotu."

Jedna od imovinskih teta koje se popravljaju u obliku novane rente je i ona teta koja jeoteeniku nastala uslijed smrti osobe koja ga je uzdravala ili redovito pomagala. U ovom

sluaju oteenik je osoba razliita od osobe na koju je bila usmjerena tetna radnja, tzv.

posredni oteenik. Krug osoba koje imaju pravo na ovaj oblik popravljanja tete je:oteenik kojega je pokojnik uzdravao, oteenik kojega je pokojnik redovito pomagao, i

oteenik koji je po zakonu imao pravo od pokojnika zahtijevati uzdravanje. Prema tome krug

osoba koje imaju pravo na ovakav vid popravljanje tete iri je od kruga osoba koje imaju pravo

na traenje alimentacije20od neposrednog oteenog - poginulog.21

Postavlja se pitanje to se podrazumijeva pod uzdravanjem?

Openito govorei, uzdravanje se sastoji u pruanju sredstava uzdravanoj osobi radizadovoljenja njegovih potreba (npr. za hranu, stan, grijanje, odjeu, obuu, lijeenje,

zadovoljenje kulturnih i higijenski potreba i sl).22

Usprkos injenici to je u svojim poecima,

sudska praksa bila neujednaena23, iskristaliziralo se da pravo na naknadu tete zbog

izgubljenog izdravanja vezano uz injenicu uzrokovanja smrti ima osoba kojoj je poginuli za

ivota faktiki davao uzdravanje, neovisno o tome da li bi ta osoba inae ispunjavala zakonom

predviene pretpostavke za priznavanje prava na uzdravanje.24 Pogotovo se pri tome ne

20po propisima o obiteljskom pravu - v. Obiteljski zakon, NN 116/03 -117/04, l. 206. 246.,

21Grbin I., o.c., str. 10.

22Stankovi O., o.c., bilj. br. 7., str. 69.

23kao sporno se prvenstveno javljalo pitanje odnosa sa zakonskim uzdravanjem (alimentacijom)24

Breanski J., "Naknada materijalne tete u sluaju smrti, ozljede tijela i oteenja zdravlja", PiP br. 12/01, Zagreb,2001., str. 17.


24/174


ispituje jesu li postojale pretpostavke da oteenik na teret poginulog ostvaruje zakonsko

uzdravanje, npr. da li oteenik imao dovoljno vlastitih sredstava za ivot.25

Tako je u sudskoj praksi odreeno: "Pravo na naknadu tete zbog izgubljenog uzdravanja

pripada punoljetnom djetetu kojega je poginuli roditelj faktiki izdravao neovisno o tome to po

zakonu ne bi imao pravo zahtijevati uzdravanje od poginulog"26, te "Osiguranik je duanoteeniku naknaditi ono to je stvarno izgubio, a ne ono to bi oteenikimao pravo dobiti po

osnovi zakonskog uzdravanja"27.

to se tie visine naknade, ona ovisi o tome koliko je poginuli in concreto davao za

uzdravanje28. Tako je u sudskoj praksi utvreno:

- "Prilikom utvrivanja visine tete s naslova izgubljenog uzdravanja uzima se u obzir osim

plae i ostvarivana dodatna zarada ako je ta zarada troena na uzdravanje oteenog"29;

- "U iznos izgubljenog izdravanja treba uraunati svotu porodine mirovine koju oteenik

prima"30

;

- "Iznos stipendije koju poslodavac daje kao pomo djetetu svog poginulog radnika ne uzima u

obzir kod utvrivanja iznosa izgubljenog uzdravanja, jer nema zakonske osnove da se

primanja od treih osoba raunaju kao doprinos osobe odgovorne za tetu, te da se stoga

smanjuje obveza onog tko je odgovoran za tetu"31;

- "Tuitelji u ovom sporu trae naknadu na ime izgubljenog uzdravanja koje im je davao njihov

pok. sin kao kvalificirani zidar u RO P. S., odnosno od 1. lipnja 1980. godine kao privatni

zidar. Tuitelj u reviziji plai tih radnika pogreno dodaje putne trokove i topli obrok jer iznosi iz

tih stavki nesumnjivo slue samom radniku. Isto tako neosnovano dodaju plai i naknadu za

rad na terenu, koja se plaa na poveane trokove samim radnicima zbog rada na terenu"32.

Postavlja se pitanje to se smatra redovitim pomaganjem?Ovdje treba najprije rei da se usluaju redovitog pomaganja radi o posebnom obliku tete razliitom od izgubljenog

uzdravanja. Tako je i u sudskoj praksi utvreno da: "Pomaganje i uzdravanje su dva oblika

tete koje mogu i kumulativno postojati"33. to se konkretno smatra redovitom pomaganjem,

takoer je ostavljeno sudskoj praksi:

- "Okolnost to je sada pok. supruga tuitelja za ivota u poljoprivrednom domainstvu tuitelja

kao lan toga domainstva obavljala kuanske i poljoprivredne poslove i time pridonosila

stjecanju dohotka tog domainstva, nije imala karakter pomaganja tuitelju u smislu odredbe iz

l. 194. tada mjerodavnog Zakona o obveznim odnosima na koju se tuitelj neosnovano poziva

i tim okolnostima obrazlae osnovanost spornog odtetnog potraivanja. Pod pojmom

redovnog pomaganja u smislu navedene Zakonske odredbe podrazumijeva se stalno i

vremenski due sukcesivno materijalno pridonaanje u korist odreene osobe radi potpunog ili

djelominog uzdravanja te osobe"34;

25Grbin I., o.c., str. 11.

26VSH, Rev-1232/88 od 21. prosinca 1988., PSP-44/95

27VSH, Rev-2064/89 od 7. oujka 1990. PSP -?

28 to znai da naknada za izgubljeno izdravanje moe biti vea od one koju bi trebalo davati prema kriterijima o

zakonskom uzdravanju29

VSH, Rev-1519/90 od 6. studenog 1990., PSP-53/9530

isto kao pod bilj.br.27.31

VSRH, Rev-1153/2004-2 od 27. sijenja 2005., VSRH IO br. 2/0532VSRH, Rev-278/2000-2 od 4. studenog 2003., neob.33

VSRH, Rev-765/2003-2 od 20. srpnja 2005., neob.34

VSRH, Rev-1495/91 24. listopada 1991. VSRH IO 1/95


25/174


- "U konkretnom je sluaju utvreno da je sin pomagao svoje roditelje, tj. tuitelje, prije nego to

je dolo do njegove smrti, zbog ega su se ostvarile okolnosti koje opravdavaju zahtjev za

naknadu tete zbog gubitka redovnog pomaganja koje su tuitelji ostvarivali u vrijeme tetnog

dogaaja. Cijenei visinu primanja koja je pok. sin tuitelja ostvarivao u vrijeme tetnog

dogaaja, te materijalne mogunosti njega i njegovih roditelja, kao i ukupne okolnosti u obitelji,

pravilan je zakljuak niestupanjskih sudova da je u vrijeme tetnog dogaaja pokojni sintuitelja, 50% svojih primanja odvajao za pomo roditeljima.35

to se konkretno podrazumijeva pod pravom osobe koja je po zakonu imala pravo

zahtijevati uzdravanje od poginulog, odnosno koja je razlika u odnosu na pravo osobe kojuje poginuli uzdravao? Razlika je u tome to se u sluaju prava osobe koja je po zakonu imala

pravo zahtijevati uzdravanje od poginulog, radi o pravu osobe koja to pravo de facto nije

izvravala, iako je na to imala pravo.

Radi se o naknadi tete zbog gubitka potencijalnog uzdravatelja ili alimentacijskog dunika36,

dakle osobe ija smrt zapravo i nije uzrokovala tetu u pravnom smislu, jer oteeni nije nitaizgubio u imovinskom smislu.

37

To je potvrdila i sudska praksa: "Pravo na naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja ima

osoba koju je poginuli faktiki izdravao ili redovito pomagao, kao i osoba kojoj poginuli faktiki

nije pridonosio za uzdravanje, ali koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdravanje"38; te

"Oteenik ima pravo zahtijevati naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja i ako ga poginula

osoba nije faktino uzdravala, ali ga je po zakonu bila duna uzdravati"39.

Sudska praksa dala je i odgovor na pitanje kad moraju biti ispunjene zakonske

pretpostavke koje daju pravo na uzdravanje: "Pravo na naknadu tete zbog izgubljenog

uzdravanja ne stjee osoba koja u vrijeme tetnog dogaaja nije ispunjavala pretpostavke zapriznavanje tog prava"

40,tako da "U sluaju smrti maloljetnog djeteta roditelji nemaju pravo na

naknadu tete zbog budueg gubitka uzdravanja jer takav zahtjev jo nije dospio. Pravilno je

odbijen i zahtjev drugotuiteljice za naknadu na ime izgubljenog uzdravanja jer ju maloljetni

sin za ivota oito nije uzdravao, niti ju je mogao uzdravati kao dijete, niti je ona po zakonu

imala pravo zahtijevati uzdravanje od poginulog djeteta (lanak 194. stavak 1. ZOO). Okolnost

da bi poginuli sin tek u budunosti uzdravao svoju majku, drugotuiteljicu, nije od odlunog

znaenjajer zahtjev za gubitak takvog uzdravanja jo nije dospio, kako je to valjano ocijenjeno

u pobijanoj presudi"41

.

4.2. NAKNADA TETE U OBLIKU RENTE ZBOG IZGUBLJENE ZARADE

ZOO l. 1095. st.2.: "Ako ozlijeeni zbog potpune ili djelomine nesposobnosti zaradgub i zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegova daljnjeg razvijanja i

35VSRH, Rev-511/2005-2 od 10. sijenja 2006., neob.

36v. bilj. br. 20.

37usp. Grbin I., o.c., bilj. br. 7., str.12.

38VSH, Rev-1922/83 od 21. veljae 1984., PSP-25/77

39s u Zagrebu, Gn-74/03 od 30. rujna 2003., neob.40

VSH, Rev-1585/88 od 1, veljae 1989., PSP-44/9641

VSRH, Rev-621/92 od 14. svibnja 1992., VSRH IO 1/94


26/174


napredovanja unitene ili umanjene, odgovorna osoba duna je plaati ozlijeenomu odreenu

novanu rentu, kao naknadu za tetu."

Oteenik koji uslijed potpune ili djelomine nesposobnosti za rad trpi imovinsku tetu uobliku gubitka zarade ima pravo na naknadu tete (i) u obliku rente . Pri tome treba voditi

rauna da smanjenje radne sposobnosti samo po sebi nije dovoljno za dosuivanje naknadetete, ve samo eventualne posljedice takvoga smanjenja, koje se oituju kao imovinska (i/ili

neimovinska) teta42.

U tom smislu je u sudskoj praksi utvreno: "Nesposobnost za rad sama za sebe ne predstavlja

osnovu za dosuenje materijalne tete u obliku novane rente, ve samo refleks te

nesposobnosti koji se manifestira bilo u gubitku zarade, gubitku prihoda u poljoprivredi ili

plaanjem tue radne snage radi odravanja domainstva"43.

Iz navedenog stajalita zakljuuje se da se iznos naknade ne ravna prema postotku oteenja

(nesposobnosti za rad) ve prema visini izgubljene zarade44. Tako je sudska praksa zabiljeila:

"Kad je oteeni zbog posljedica tetnog dogaaja postao nesposoban za svoje dotadanje

zanimanje i izgubio prihode koje je ostvarivao, odgovorna osoba duna mu je nadoknaditi

cjelokupnu tetu zbog izgubljene zarade neovisno o tome to utvreno smanjenje ivotne

aktivnosti iznosi 40%"45

.

Pitanje koje se na ovom mjestu postavlja je i pitanje to se sve smatra zaradom?Odgovor na

ovo pitanje moe se svesti na "svaki oblik imovinske koristi koji se postie radom, to je svaki

oblik prihoda, a ne samo zarada koja se ostvaruje iz radnog odnosa"46

.

Ta se teta moe oitovati i gubitkom drugih primanja, primjerice: primanja iz prekovremenog

rada, terenskog dodatka, dnevnica, primanja iz autorskih honorara, rada u vlastitom kuanstvu isl.

47Tako je u sudskoj praksi utvreno: "U okolnostima konkretnog sluaja ocijenjeno je da je

bilo opravdano utvrditi po slobodnoj ocjeni visinu izgubljene zarade ostvarene pletenjem u kui i

obavljanjem sitnih krojakih usluga. Zbog zadobivenih povreda u prometnoj nezgodi dana 14.

oujka 1989. godine, utvrena je kod tuiteljice invalidnost od 30%. U dokaznom postupku je,

sasluanjem svjedoka i tuiteljice kao stranke, utvreno da je tuiteljica prije prometne nezgode

ostvarivala zaradu pletenjem, to vie nije u mogunosti raditi. Medicinskim vjetaenjem je

utvreno da kod tuiteljice postoji trajno smanjenje radne sposobnosti za obavljanje takvih i

slinih poslova. Stoga su nii sudovi ocijenili da tuiteljici pripada pravo na naknadu tete u vidu

mjesene rente zbog izgubljene zarade i prihoda. Budui da se visina ove rente ne moe sa

sigurnou utvrditi, sud drugog stupnja je za utueno razdoblje, uzimajui u obzir najnie

zarade u Republici Hrvatskoj i injenicu da je tuiteljica rad obavljala u kui, pa da je i njenazarada ovisila o narudbama treih, ocijenio da joj pripada renta u visini kako su se te zarade

kretale po mjesecima tijekom utuenog vremena umanjeno za 30%. Ovakva odluka

drugostupanjskog suda nije u suprotnosti s odredbom l. 223. ZPP-a, kojom je propisano da

kad se visina naknade tete ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s razmjernim

tekoama, sud o visini te svote odluuje prema slobodnoj ocjeni"48.

42Crni I., "Odtetno pravo", Zgombi & P., Zagreb, 2004., str.346.

43VSH, Rev-1073/84 od 15.kolovoza 1984., PSP-25/67

44Stankovi O., o.c., bilj. br. 7., str.27.

45VSH, Rev-762/84 od 17. rujna 1984., PSP-26/57

46Breanski J., o.c., str. 22.47

Crni I. , o.c., bilj. br.42., str. 346.48

VSRH, Rev-2071/01 od 10. sijenja 2002., VSRH IO 2/02


27/174


Pri tome je neodluno da li je oteeni bio prijavljen kao radnik: " Valja ukazati da, prema

odredbi l. 195. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO), onaj tko drugome nanese

tjelesnu ozljedu ili mu narui zdravlje, duan mu je, izmeu ostalog, naknaditi i zaradu

izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja. Pritom, oteenik ima pravo na

naknadu tete zbog gubitka zarade bez obzira na to da li bi navedenu zaradu ostvarivao u

radnom odnosu ili izvan njega. Zaradom se u smislu citirane odredbe ZOO smatra svakamaterijalna korist koja se postie radom, neovisno o tome da li se radi o prijavljenom ili

neprijavljenom radu (tako i VS RH, Rev. br. 1841/93, Rev. br. 2232/92, Rev. 1818/86 i sl.).

Prema tome, oteeniku pripada pravo na naknadu tete s osnove izgubljene zarade, ako zbog

nesposobnosti za rad prouzroene ozljedom, nije bio u mogunosti ostvariti onu materijalnu

korist koju bi izvjesno bio ostvario da nije nastupila nesposobnost za rad, pri emu je nebitno

da li je neostvarenje navedene materijalne koristi posljedica gubitka zarade u radnom odnosu ili

izvan radnog odnosa, prijavljivanjem ili neprijavljivanjem oteenika kao radnika."49

Pri tome je neodluno i da li je zarada ostvarivana u za vrijeme radnog odnosa ili izvannjega: "Predmet usvojena tubena zahtjeva je visina novane naknade materijalne tete, a

koja proizlazi iz nemogunosti rada izvan redovnog radnog odnosa zbog posljedica

zadobivenih povreda i zbog toga gubitka - daljnjeg - u zaradi. Oba niestupanjska suda

prihvatila su postojanje takve tete utvrenjem da je tuitelj prije nastanka nesree na poslu

ostvarivao i dopunsku zaradu radom u slobodne neradne dane i dane vikenda u graevinskom

poslu, kao i u radne dane nakon prestanka redovnog rada kod tuenika. Odredbama l. 195.

ZOOa propisano je da materijalnu tetu u sluaju tjelesne povrede ili naruenja zdravlja, a na

koju novanu naknadu ima pravo oteena osoba, ini "i zarada izgubljena zbog nesposobnosti

za rad za vrijeme lijeenja". Prema takvoj odredbi proizlazi da zarada oteene osobe nije

propisom ograniena samo na odreenu vrstu zarade, niti bilo koji drugi posebni propis

ograniava oteenu osobu u pravu na naknadu tete zbog gubitka bilo koje zarade koju je

ranije ostvarivala, a koju zbog oteenja odnosno nanoenja tjelesne povrede vie nije moglaostvarivati. Svaka zarada koju je tuitelj ostvarivao ili mogao ostvariti, a zbog nesree na poslu

nije ostvarivao, predmet je gubitka u njegovoj imovini odnosno predstavlja pravnu osnovu za

naknadu tete u smislu odredbe l. 195. st. 1. Zakona o obveznim odnosima."50

Navedenim se, meutim niim ne zadire u pravilo o doprinosu oteenika vlastitoj teti51:"Doprinos tuitelja u vlastitoj teti prvostupanjski sud je pravilno ocijenio s 20%, pa utvreni

omjer suodgovornosti i ovaj sud, obzirom da je tuitelj kao dugogodinji traktorist, a znajui, da

je traktor neispravan trebao znatno prije poduzeti radnju zaustavljanja odnosno usporavanja

kako bi manevar okretanja traktora obavio na siguran nain. Sud je pravilno primijenio

materijalno pravo pri odmjeravanju pravine naknade kad je cijenio sve okolnosti koje predvia

odredba l. 200. ZOOa , te zatim primjenom odredbe l. 192. st. 1. ZOO dosudio tuiteljunaknadu u ukupnom iznosu od 34.465,26 uzimajui u obzir pritom njegov doprinos. I visina

materijalne tete (gubitak zarade) utvrena je pravilno primjenom odredbe l. 195. st. 1.

ZOO"52

,

Tome treba dodati da na strani oteenika postoji obveza zapoljavanja s preostalomradnom sposobnou (u sluajevima kada preostala radna sposobnost to omoguava):"Oteena osoba koja se nakon povrede nije ni pokuala zaposliti s preostalom radnom

sposobnou nema pravo na naknadu zbog izgubljene zarade. Nije sporno da je tuiteljica

49s u Varadinu, G-1792/04 od 11. listopada 2004., VSRH IO 1/05

50VSRH, Rev- 2841/93 od 12. sijenja 1994, VSRH IO 2/9551

ZOO l. 1092.52

VSRH, Rev-2308/96-2 od 23. veljae 1999., neob.


28/174


dana 1.VII.1987.g. ozlijeena u prometnoj nesrei,da su joj od ozljede ostale trajne posljedice

zbog kojih joj je umanjena radna sposobnost za 30%, te da je tuiteljica zavrila srednju

medicinsku kolu. U momentu nesree bila je u 21. godini ivota. Drugostupanjski sud je

prihvatio utvrenje prvostupanjskog suda da je tuiteljica prije i poslije prometne nesree

obavila pripravniki sta, da je u 1990.g. krae vrijeme bila u radnom odnosu na odreeno

vrijeme i da se sada nalazi prijavljena kod Fonda za zapoljavanje, kod kojega su prijavljene134 osobe za posao takvog ili slinog profila. Drugostupanjski sud je takoer prihvatio

utvrenje prvostupanjskog suda da je tuiteljica sposobna za obavljanje svog zvanja u

primarnoj zdravstvenoj zatiti, dok ne bi bila sposobna za obavljanje istog posla na poslovima

gdje se trai due stajanje i hodanje. Odredbom l. 195. st. 2. Zakona o obveznim odnosima je

propisano da oteena osoba ima pravo na novanu rentu zbog izgubljene zarade ako zbog

potpune ili djelomine nesposobnosti za rad gubi zaradu. Niestupanjski sudovi su pravilno

primijenili navedenu odredbu kada su odbili zahtjev tuiteljice za mjesenu rentu na ime

izgubljene zarade, s obzirom na to da tuiteljica nije za sada dokazala da se ne moe zaposliti

s preostalom radnom sposobnou nakon prometne nesree i da ima gubitaka na zaradi."53, te

"Kad je kod oteenog nastala nesposobnost za obavljanje dotadanjeg posla, ali je preostala

sposobnost za obavljanje drugih poslova, okolnost da se nije mogao zaposliti na drugim

poslovima, to nije u uzronoj vezi sa tetnim dogaajem, ne daje pravo na naknadu tete s

naslova izgubljene zarade. Utvreno je, da je tuiteljica nakon tetnog dogaaja nesposobna

za obavljanje poslova kojeg je obavljala prije nastanka tetnog dogaaja, ali da je sposobna za

druge poslove gdje se manje stoji i hoda. U postupku, naime, nije utvreno da se zdravstveno

stanje tuiteljice pogoralo u odnosu na stanje kakvo je bilo kada joj je u ranijem postupku

dosuena renta za 18 mjeseci, a kada je traila rentu za razdoblje od 1979. do kraja 1983., jer

tuiteljica sada, kao i ranije, nije sposobna za poslove gdje se hoda i dulje stoji (za poslove

konobara) ali je sposobna za druge poslove"54

.

Prema sudskoj praksi takoer, naknadu tete zbog izgubljene zarade"s naslova razlike izmeumirovine i osobnog dohotka ne moe zahtijevati oteeni koji je otiao u mirovinu odbivi

ponuenu mogunost rada na odgovarajuem radnom mjestu prema preostaloj radnoj

sposobnosti"55

.

Osoba koja ima pravo na naknadu ovog vida tete je samo neposredno oteeni.

Tako je u sudskoj praksi reeno: "Suprug nema pravo na naknadu tete s naslova izgubljene

zarade za vrijeme bolovanja koje je koristio zbog njegovanja ozlijeene supruge, jer on nema

svojstvo oteenika iz ovog tetnog dogaaja da bi mogao po l. 195. st. 1. ZOO ostvariti

zatraeno obeteenje."56, te "Posredno oteenoj osobi ne pripada pravo na naknadu

materijalne tete (s naslova izgubljene zarade) zbog invalidnosti neposredno oteenog bliskogsrodnika. U naem pravnom sustavu posredno oteenoj osobi ne pripada pravo na naknadu

materijalne tete, tj. ne postoji pravni propis koji bi takvim oteenicima priznao navedeno

pravo. lanak 201. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima priznaje posrednim oteenicima

(brani drug, djeca i roditelji) u sluaju smrti osobe ili njezinog naroito tekog invaliditeta jedino

pravo na nematerijalnu tetu za njihove duevne bolove"57.

53VSRH, Rev-807/92 od 10. lipnja 1992., VSRH IO 1/94

54VSRH, Rev-3806/94 od 19. oujka 1998., VSRH IO 2/98

55VSH, Rev-646/87 od 20. prosinca 1988., neob.56

VSRH, Rev-1180/97 od 28. veljae 2001., VSRH IO 2/0157

VSRH, Rev-784/2002-2 od 15. travnja 2003., VSRH IO 1/03


29/174


4.3. NAKNADA TETE U OBLIKU RENTE ZBOG TRAJNOGPOVEANJA POTREBA

ZOO l. 1095. st.2.: "Ako ozlijeeni zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad gubi

zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegova daljnjeg razvijanja i

napredovanja unitene ili umanjene, odgovorna osoba duna je plaati ozlijeenomu odreenunovanu rentu, kao naknadu za tetu."

Uslijed potpune ili djelomine nesposobnosti za rad izazvane tjelesnom ozljedomodnosno naruenjem zdravlja na strani oteenika moe nastupiti teta zbog trajnopoveanih njegovih potreba. Takva se teta naknauje (i) u obliku rente.Postavlja se pitanje, to sve obuhvaa trajno poveanje potreba?Trajno poveanje potrebapo pravilu se javlja kao: a)pojaana prehranau budunosti - npr. "pojaano" kupovanje voa,povra, slastica, vitaminskih preparata i sl.;b) trokovi budueg lijeenja ili rehabilitacije -npr. trokovi dolaska i odlaska na rehabilitaciju, trokovi za vrijeme boravka na rehabilitaciji,

"extra" nabava specifinih pomagala i sl.); c) plaanje osobe koja e ubudue njegovati

oteenika ili mu na drugi nain olakavati ivot, tzv. tua pomo.

Kod tue pomoi treba razlikovati dvije situacije: strunu medicinsku pomou kui (npr. kad

njega oteenika iziskuje medicinske vjetine, npr. previjanje, masiranje i sl.), i pomoukuana (npr. kod ustajanja iz kreveta, oblaenja, vrenja higijenskih potreba, obavlj anja

ostalih svakodnevnih poslova i sl.), jer o vrsti neophodne pomoi ovisi i visina naknade.

Tako je u sudskoj praksi zabiljeeno: "Kada za pruanje tue pomoi i njege nije potrebna

struna medicinska osoba, naknada se ne moe odreivati prema plai takve osobe. Visinu

nastale tete sudovi su utvrdili na temelju podataka o visini plae kune pomonice (182 sata

rada mjeseno) i kroz vrijeme tubom traene naknade od 1. I. 1993. do 31. XII. 1994. godine.Od tako utvrenih iznosa naknade odbijen je dio doplatka za tuu pomo koji tuitelj neosporno

prima od strane Republikog fonda MIOR-a i 10% koliko je odgovoran za nastalu tetu. Takav

pravni pristup sudova u primjeni propisa materijalnog prava, suprotno miljenju tuitelja, nije

pogrean jer u konkretnom sluaju priroda pruanja tue pomoi i njege (kretanje u kolicima,

odravanje osobne higijene, ukljuujui i ishranu), ne zahtijeva pomo strune medicinske

osobe, pa dosljedno tome nije ni bilo valjanopravnog temelja za utvrenje visine traene

naknade na bazi podataka o visini plae medicinske sestre"58, odnosno "Oteenik ima pravo

na naknadu tete na ime tue pomoi i onda kada mu je ta pomo pruana besplatno (od

strane lanova njegove obitelji). Ta naknada se odreuje po neto zaradi osobe koja bi u mjestu

u kojem je tua pomo pruana bila sposobna pruiti takovu pomo. Ako pak takva osoba ne

postoji visina naknade tete s tog osnova dosuuje se prema slobodnoj ocjeni (primjenom l.223. ZPP)"

59.

Nesporno je da pravo na naknadu tete zbog trajnog poveanih potreba ima oteenik, no u

praksi se postavilo pitanje, imaju li uz oteenika pravo na naknadu i osobe koje su mu de

factopruale pomo ili imale nekih trokova (posredno oteeni)?

Sudska praksa je po tom pitanju lutala.60

58VSRH, Rev-3528/1995-2 od 14. oujka 1996., VSRH IO 1/9759

VSRH, Rev-390/1993-2 od 15. prosinca 1993., VSRH IO 1/9560

Grbin I., o.c., str.16.


30/174


Starija sudska praksa je iznimno dozvoljavala naknadu trokova i tim osobama: "Muu poginule

iznimno se priznaje naknada trokova tue pomoi, jer mu je zbog starosti i teke bolesti

potrebna stalna tua pomo osobe koja mu namjesto poginule supruge vodi kuanstvo i prua

potrebnu njegu"61

, dok sadanja praksa to ne priznaje.62

Novija sudska praksa govori: "Osobe koje su pruale pomo bolesnoj osobi nakon to je uprometnoj nezgodi stradala osoba koja je to ranije inila, nemaju pravo na naknadu s tog

naslova od osobe odgovorne za tetu u svezi s tom prometnom nezgodom. Tuitelji su u tubi

naveli, a to ponavljaju i u reviziji, da je M. V. pruao pomo svojoj bolesnoj supruzi M. V., te da

nakon to je u prometnoj nezgodi 18. IX. 1987. zadobio teke tjelesne ozljede, nije tu pomo

vie mogao pruati i da su to umjesto njega inili tuitelji. Oni sada trae od tuene

(osiguravajueg drutva) da im isplati utueni iznos. Proizlazi, dakle, da se radi o posrednoj

teti, a posredno oteeni imaju pravo na naknadu tete samo onda kada je to izriito zakonom

predvieno (kao npr. u sluajevima iz l. 201. ZOO), a glede zahtjeva tuitelja postavljenog u

ovoj parnici, takva izriita zakonska odredba ne postoji"63.

Te: "Supruga ozlijeenog, koji boravi u bolnici i toplicama za vrijeme rehabilitacije, nema pravo

na naknadu za njegu i pomo koju je pruala ozlijeenom za to vrijeme, jer takova dodatna

njega i pomo ima znaaj moralnog ina. Kroz vrijeme tuiteljevog zbrinjavanja izvan kue

(bolniko lijeenje i boravak u toplicama), sud prvog stupnja je pravilno ocijenio da nije bilo

potrebe osiguravati tuu pomo i njegu, jer se sve potrebe u standardnom opsegu i kvaliteti

osiguravaju u tim ustanovama. Ukoliko je supruga tuitelja dodatno pruala neku pomo i

njegu, kako je u albi tuiteljai navedeno, to je bilo ispunjenje njezine moralne obveze za koju

ona u albi neosnovano tvrdi da joj tuenik treba platiti, jer prema odredbi iz l. 213. ZOO ne

moe se traiti ono to je dano ili uinjeno u ime izvrenja neke moralne obveze, pa je alba

tuitelja neosnovana."64.

4.4. NAKNADA TETE U OBLIKU RENTE ZBOG UNITENJA ILI SMANJENJA

MOGUNOSTI DALJNJEG RAZVIJANJA I NAPREDOVANJA

ZOO l. 1095. st. 2.: "Ako ozlijeeni zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad gubi

zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegova daljnjeg razvijanja inapredovanja unitene ili umanjene, odgovorna osoba duna je plaati ozlijeenomuodreenu novanu rentu, kao naknadu za tetu."

Kad je, uslijed potpune ili djelomine nesposobnosti za rad izazvane tjelesnom ozljedom

odnosno naruenjem zdravlja, na strani oteenika nastupila teta, u vidu smanjenja ili

unitenja njegovih mogunosti za daljnje razvijanje i napredovanje, a koja se oituje krozgubitak zarade

65, takva se naknada odreuje u obliku rente.

Prvo pitanje koje se postavlja, to se podrazumijeva pod daljnjim razvijanjem inapredovanjem? Odgovor na ovo pitanje dala je teorija: oteenik je u vrijeme tetnog

61VSH, G-10/80 od 7. veljae 1980., PSP-17/55

62Breanski J., o.c., str.24.

63VSRH, Rev-4044/94 od 15 svibnja 1996., VSRH IO 2/9664

s u Bjelovaru, G-2333/00 od 14. prosinca 2000., VSRH IO 1/0165

usp. Breanski J., o.c., str.23.


31/174


dogaaja bio dobar student, a nakon toga doao je u stanje da ne moe zavriti kolovanje,

oteenik je do nastanka tetnog dogaaja bio uspjean i perspektivan u svom poslu, a nakon

toga, on e se istina moi baviti i dalje svojim zanimanjem ali oekivano napredovanje ne dolazi

u obzir i sl.66

Da bi takav zahtjev bio osnovan, nije dovoljno samo da postoji smanjena ili unitenamogunost razvijanja i napredovanja, ve je neophodno da se ista reflektira na ostvarivanje

prihoda.

Tako prema sudskoj praksi "Zahtjev za naknadu materijalne tete na ime smanjenja

mogunosti daljnjeg razvijanja i napredovanja u svakom sluaju mora se materijalno reflektirati

na gubitak zarade ili ostvarivanja kakvih prihoda i sl., te dospijeva tek kad oteenik doe u

priliku da privreuje. to se pak tie zahtjeva mlt. tuiteljice za naknadu na ime smanjenja

mogunosti njenog razvijanja i napredovanja, treba rei da je i to oblik materijalne tete, pa se

u svakom sluaju mora materijalno reflektirati na zaradu ili ostvarivanje kakvih prihoda i sl., da

bi uope dolo do njenog nastanka. Kako je mlt. tuiteljica 10-godinje dijete koje jo ne

privreuje, ona e imati pravo na naknadu tete na ime smanjenja njenog daljnjeg razvijanja i

napredovanja, s obzirom na prirodu toga oblika tete, tek kad doe u priliku da privreuje,

jasno ukoliko trajne posljedice tjelesnog povreivanja u konkretnoj nezgodi prouzroe kakvo

smanjenje njene zarade ili ostvarivanja kakvih prihoda.

Budui da se takva teta nadoknauje u obliku rente, u vrijeme suenja moraju postojati

elementi konkretne materijalne tete za utvrivanje visine rate takve rente (bar prve rate),

kakvih za sada nema."67

Zahtjev za naknadu tete u obliku rente zbog unitenja ili smanjenja mogunosti razvijanja i

napredovanja dospijeva tek kad oteenik doe u priliku ostvarivati imovinsku korist(privreivati): "Pravilno su primijenili materijalno pravo niestupanjski sudovi, kada su tuitelja,

koji je stradao kao ak, odbili sa zahtjevom za naknadu tete po osnovu smanjenja mogunosti

daljnjeg napredovanja. Naime, takav zahtjev za naknadu tete dospijeva tek kada oteeni

doe upriliku da ostvaruje imovinske koristi. u pitanju je oblik imovinske tete, pa da bi moglo

biti govora o takovoj teti odnosno teti po spomenutom osnovu ona bi morala biti izraena

u zaradi ili u kojem drugom obliku ostvarenja prihoda ili napredovanja, odnosno moralo bi doi

do njezinog nastanka."68

.

Osim to pravo oteenika mora dospjeti, trai se da je po redovnom tijeku stvari izvjesno i

predvidivo da bi dolo od daljnjeg razvijanja i napredovanja oteenika zbog kojeg bi

ostvario i vei prihod69.

Tako je u sudskoj praksi utvreno da: "Osoba odgovorna za tetu duna je oteeniku

naknaditi i onu tetu koju on trpi zato to nee moi stei viu kvalifikaciju, a time i veu plau,

ako je izvjesno da bi oteenik, da nije bilo tetnog dogaaja, stekao viu kvalifikaciju "70,

odnosno "injenica da je oteenik zbog tetnog dogaaja godinu dana kasnije zavrio studij

ne daje sama po sebi osnovu za naknadu tete zbog izgubljene zarade ako nije uinio

vjerojatnim da bi nakon ranijeg zavretka studija zasnovao radni odnos"71.

66cit. prema Grbin I., o.c., str.17.

67VSRH, Rev-2654/90-2 od 6. lipnja 1991. VSRH IO 1/93

68VSRH, Rev-2972/1995. od 3. veljae 2000., VSRH IO 1/00

69Breanski J., o.c., str. 23., Grbin I., o.c., str 17.70

VSH, Rev-135/85 od 20. lipnja 1985., PSP-29/5571

VSH, Rev-93/87 od 29. travnja 1987., PSP-36/68


32/174


5. PRAVILA O IZMJENI UTVRENE RENTE

Naknada tete u obliku rente odreuje se na dva naina doivotno72 ili na odreeno

vrijeme73, ovisno o okolnostima konkretnog sluaja.74Iz navedenog proizlazi da je odgovornaosoba duna ovu tetu naknaivati kroz ne/odreeno budue vremensko trajanje.

Za trajanja te obveze odgovorne osobe, mogue je da se promijene neke okolnosti koje su

bile prisutne u trenutku odluivanja o pravu i visini novane naknade tete u obliku rente. Iz to g

razloga zakonodavac je propisao da se naknada tetu u obliku rente, odreuje pod klauzulomrebus sic stant ibus

75: "Sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu, a moe je

na zahtjev tetnika76sniziti ili ukinuti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na

umu pri donoenju prijanje odluke"77.

Osnovni uvjet za primjenu klauzule rebus sic stantibus je dakle "ako se znatnije promijene

okolnosti", to navedeno znai?

Navedeno znai da, nakon odreivanja prava na rentu i njezinu visinu, bilo na strani oteenika

bilo na strani odgovorne osobe mogu nastupiti odreene okolnosti78 koje znatnije utjeu na

pravo na rentu ili/i na njezinu visinu, to opravdava primjenu klauzule rebus s.s.,jer se na taj

nain omoguuje uspostavljanje ravnotee izmeu tete i visine naknade79.

Prema tome kljuno je da se okolnosti promijene znaajnije: "Kad se nisu znatnije

promijenile okolnosti koje je sud imao na umu kad je pri donoenju prijanje odluke odredio

visinu rente, uzimajui u obzir i utvreni omjer odgovornosti, nema osnova za izmjenu omjera

odgovornosti i dosuene rente. Sporno je ima li tuiteljica pravo na rentu u iznosu veem od50% izgubljene zarade kao razlike izmeu invalidske mirovne koju prima i plae koju bi primala

da radi. U postupku je utvreno da je pravomonom presudom Os u R. od 25. svibnja 1987.

godine tuiteljici dosuena mjesena renta zbog gubitka zarade koja se ogleda u razlici izmeu

invalidske mirovine koju je tuiteljica primala i plae koju bi ostvarila da radi. Takoer je

utvreno da je tuiteljici priznata renta u visini 50% izgubljene zarade, a za preostali 50%

izgubljene zarade tubeni zahtjev je odbijen i to iz razloga to je sud utvrdio da je 50%

nesposobnosti za rad tuiteljice posljedica prometne nezgode za koju odgovara tuenik, a 50%

da bi bila posljedica drugih povreda i bolesti. Tuiteljica smatra da joj pripada ne 50% razlike

izmeu invalidske mirovine koju prima i plae koju bi primala da radi, ve 100% te razlike iz

razloga to je jedini razlog njenog odlaska uinvalidsku mirovinu invaliditet vezan uz prometnu

nezgodu za koju odgovara tuenik. Niestupanjski sudovi odbijaju zahtjev tuiteljice za plaanjevie od 50% razlike izmeu invalidske mirovine koju prima tuiteljica i plae koju bi primala da

radi jer smatraju da presudom Os u R. od 25. svibnja 1987. godine, pravomono odlueno o

omjeru odgovornosti za tetu po ovoj osnovi, tako da tuenik odgovara 50% za tetu zbog

72npr. kad je oteeniku tua pomo potrebna do kraja ivota

73npr. kod uzdravanja maloljetnika, do zavretka redovnog tijeka kolovanja

74uvela M., o.c., str. 1348.

75ZOO l. 369. 372.

76 smatramo da bi umjesto "tetnika" umjesnije bilo rabiti izraz "odgovorne osobe", jer nije tetnik taj uvijek koji je

odgovoran za tetu77

ZOO l. 1096.78

npr. kod utvrivanja visine rente u omjeru izmeu mirovine i izgubljene zarade, pa se izraun na kojemu se temeljigubitak zarade promijeni zbog poveanja pretpostavljene plae79

obelji .,"Promijenjene okolnosti u trgovakom i graanskom pravu", Savremena administracija, Beograd, 1972.,str. 85.


33/174


izgubljene zarade, a za 50% pravomono zahtjev odbijen. Prema odredbi l. 196. ZOOa (NN,

broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99.) sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati

rentu, a moe je i na zahtjev tetnika smanjiti ili ukinuti, ako su se znatnije promijenile okolnosti

koje je sud imao na umu pri donoenju prijanje odluke. U ovompak sluaju nisu se znatnije

promijenili odnosi koje sud imao na umu kada je tuiteljici dosudio 50% izgubljene zarade.

Naime, sada isti lijenik vjetak ocjenjuje drugaije stupanj invalidnosti tuiteljice koji jeposljedica prometne nezgode, to bi ukazivalo da je odlazak u invalidsku mirovinu iskljuivo

posljedica te prometne nezgode. Inae sve okolnosti koje je sud imao na umu kod donoenja

ranije presude su iste i sad, pa s obzirom da se nisu promijenile okolnosti koje je sud imao na

umu, kada je odluio da je tuenik 50% odgovoran za tetu zbog gubitka zarade, tuiteljica ne

moe traiti izmjenu dosuene rente na nain da joj se dosudi vie od 50% od izgubljene

zarade. Prema tome, ne radi se o pravomono presuenoj stvari u pogledu odgovornosti za

tetu, budui da je ranijom presudom samo dosuen odreeni iznos rente, a ne i izrekom

presude utvreni omjer odgovornosti za taj vid tete, ve se ovdje radi o tome da se nisu

znatnije promijenile okolnosti koje je sud imao u vidu kada je odluio tuiteljicidosuditi 50% na

ime izgubljene zarade, te stoga tuiteljica ne moe traiti da joj se dosudi vie od 50% od

izgubljene zarade."80

.

Nadalje, sud moe (to moe uiniti i primjerice osiguratelj u izvansudskom postupku):

- na zahtjev oteenog poveati rentu: "Samo ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud

imao na umu pri donoenju prijanje odluke o visini rente na ime izgubljenog uzdravanja, sud

moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu ili ju na zahtjev tetnika smanjiti ili

ukinuti. Nesporno je da je tuiteljici pravomonom presudom Os uB. dosuena naknada za

izgubljeno uzdravanje uvidu mjesene rente uiznosu od 482,80 kn. Prema odredbama

l.196. ZOOa sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu ako se znatnije

promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju prijanje odluke. Kako je upitanjunaknada za izgubljeno uzdravanje tuiteljice, odlune su okolnosti, da li bi sada pok. kerka

tuiteljice mogla vie izdvajati za njezino uzdravanje od uzdravanja koje je odreeno

prijanjom odlukom suda. Sud prvog stupnja je pravilno ocijenio sve okolnosti izakljuio da ne

postoje zakonske pretpostavke za poveanje rente, jer imajui uvidu plau koju bi sada

primala tuiteljiina kerka (1.540,00 kn) injezin doprinos prometnoj nezgodi od 10% u kojoj je

smrtno stradala, te injenicu da bi sada imala 28 godina iz ega izvodi zakljuak kojeg prihvaa

i ovaj sud drugog stupnja, da ne bi mogla izdvajati vie od 30% od svoje plae kao iu vrijeme

donoenja prijanje presude, sada bi mogla izdvajati vie 12,30kn mjeseno, ato nije znatnija

promjena okolnosti"81

,

- na zahtjev odgovorne osobe smanjiti rentu: "Sud drugog stupnja je ocijenio da bi tuiteljicada je plaala treoj osobi naknadu za pomo i njegu imala troak u iznosu od 15,00 kn za jedna

sat tue pomoi. Ova visina naknade utvrena je po sudu drugog stupnja uz primjenu l. 223.

ZPP pri emu oba niestupanjska suda zauzimaju pravilno pravno shvaanje glede utvrivanja

visine naknade po toj osnovi. To znai da niestupanjski sudovi nisu nali da bi tuiteljica

mogla u . nai osobu koja bi joj bila spremna pruiti tuu pomo i njegu, pa su zato o visini

naknade odluili primjenom l. 223. ZPP. Revidentica neosnovano osporava visinu te naknade

tvrdnjama da je naknada previsoko odmjerena, a da pri tom ne navodi okolnosti iz kojih bi

doista proizlazilo da bi tuiteljica mogla ostvariti potrebnu pomo (u organizaciji koja obavlja

takvu djelatnost ili od fizikih osoba koje su spremne pruati takve usluge) za manju naknadu.

80VSRH, Rev-670/02 od 31. listopada 2002., VSRH IO 2/02

81S u Bjelovaru, G-1297/1999 od 10. lipnja 1999., VSRH IO 1/00


34/174


Niestupanjski sudovi cjenik Centra za njegu bolesnika s lijeenjem u kui navode samo

primjerice pri emu odreuju visinu naknade koja je po pojedinom satu za preko 100% nia od

naknade koju organiziranopruaju djelatnici spomenutog Centra u Z..Takoer valja navesti da

kada se ima u vidu da je tuiteljici potrebna tua pomo 6 sati dnevno, a dva sata nou (od

ega je prema nalazu lijenika vjetaka primarijusa M. A. i dr. R.S. potrebna struna pomo 2

sata dnevno za razgibanje udova, masau tijela i udova) tada se naknada tete odmjerena posudu drugog stupnja ne ukazuje previsokom."

82

- na zahtjev odgovorne osobe ukinuti rentu: "Nema osnove za daljnje priznavanje prava na

rentu s naslova razlike izmeu plae i mirovine nakon umirovljenja zbog posljedica nezgode na

radu, i to od vremena kad bi oteenica po sili zakona otila u mirovinu i kad ta mirovina na

koju bi s tim u svezi imala pravo, ne bi bila vea od one koju tuiteljica prima. U postupku je

utvreno da bi tuiteljica po sili zakona bila umirovljena s danom 3. travnja 1993. g., te da

tuiteljica prima minimalnu mirovinu kao da ima 35 godina radnog staa, a koja je vea od

starosne koju bi primala od 1. kolovoza 1993. g. (od kada trai poveanje rente). Takoer je

utvreno da je tuiteljici priznata renta kao razlika izmeu plae koju bi primala da radi i

mirovine koju prima. Na tako utvreno injenino stanje pravilno je primijenjeno materijalno

pravo kada je odbijen tubeni zahtjev tuiteljice za poveanje rente, aprihvaen protutubeni

zahtjev za ukidanje rente s danom podnoenja protutube kojom se trai ukidanje rente (l.

196. Zakona o obveznim odnosima - Narodne novine, broj53/91, 73/91, 3/94 i 7/96). Naime,

prema spomenutoj zakonskoj odredbi sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati

rentu, a na zahtjev tetnika smanjiti ili ukinuti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud

imao na umu pri donoenju prijanje odluke. U ovom sluaju razlog zbog kojeg je tuiteljici

dosuena renta je bio gubitak uprimanjima zbog odlaska u mirovinu, razlika izmeu plae koju

bi primala da radi i mirovine. Nakon to bi po redovnom tijeku stvari - sili zakona otila u

mirovinu da je bila u radnom odnosu, tuiteljica bi idalje imala pravo na rentu samo ako bi se

utvrdilo da je mirovina koju prima manja od mirovine koju bi imala da je radila do umirovljenjapo sili zakona. Utvreno je da je mirovina koju tuiteljica prima vea od one koju bi imala da je i

dalje bila u radnom odnosu, te umirovljena po sili zakona 3. travnja 1993. g. Dakle, tuiteljica

nema pravo na poveanje rente jer nije oteena u pogledu visine mirovine, a opravdano

tuenik trai ukidanje rente zbog toga to vie tuiteljica ne trpi bilo kakovu tetu na ime manjih

primanja zbog povrede na radu, jer i da nije bilo te povrede i da je tuiteljica idalje ostala u

radnom odnosu njena mirovina ne bi bila vea od one koju sada prima"83.

Renta se moe poveati, smanjiti ili ukinuti samo za ubudue: "Poveanje visine rente kojaje ve pravomonomsudskom odlukom utvrena moe se dosuditi samo za razdoblje nakon

podnoenja tube, a ne retroaktivno"84, "Sukcesivno utuivanje naknade s naslova izgubljene

zarade za razdoblja prije utuenja ne ukljuuje u sebi pravo na poveanje unatrag vepravomono dosuene rente"85, "Okolnosti za koje je tetnik naknadno doznao, a koje bi dovele

do drukije odluke o renti, u prijanjoj pravomonoj okonanoj parnici, mogu biti razlog za

ponavljanje postupka, ali ne i za ukidanje rente unatrag"86

.

Zakljuno smatramo kod zahtjeva za ukidanjem rente primjenljivu (argumentum a simili ad

simile) i slijedeu odluku: "Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti moe sezahtijevati samo konstitutivnom tubom povodom koje sud moe konstitutivnom

82VSRH, Rev- 528/1997-2 od 10. srpnja 1999., neob.

83VSRH, Rev-2245/96-2 od 18. sijenja 2000., VSRH IO 1/00

84VSH, Rev-1850/85 od 19. prosinca 1985., PSP-30/4085

VSH, Rev-3061/90 od 17. sijenja1991., PSP-51/11686

VSH, Rev-1775/86 od 26. sijenja 1987., PSP-47/91


35/174


presudom odluiti o raskidu tog pravnog odnosa . Tuitelj je traio isplatupreostalog iznosa

kupoprodajne cijene iz privremenog ugovora o prodaji od 4. sijenja 1991. godine, dok je

tuenik i protutuitelj traio da se utvrdi da predmetni ugovor nije sklopljen i da ne proizvodi

pravne uinke, te povrat isplaenog iznosa u protuvrijednosti od 104.300 DEM, odnosno

alternativno da se utvrdi da je isti raskinut zbog promijenjenih okolnosti nastalih nakon

sklapanja ugovora, a to su bile ratne okolnosti zbog kojih tuenik protutuitelj nije mogaoprivreivati, te da se naloi tuiteljima da mu isplate 104.300 DEM u kunskoj protuvrijednosti na

dan isplate sa pripadajuim kamatama i trokovima postupka. Takoer su pravilno

niestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo ali ne iz razloga navedenih u obrazloenju

pobijanih presuda, kada su odbili i alternativni protutubeni zahtjev kojim je protutuitelj traio

da se utvrdi da je raskinut privremeni kupopr

zbornik 16. savjetovanje huo 2008

Documents