OBLICI NEPOZELJNIH PONASANJA KOD DJECES OSTEEENJEM VIDA

SA2ETAK

Oval rad predstavlja analizu dijela podataka istraZivanja oblika nepoZeljnih ponaSanja udenika s oa-tedenjima vida. U uzorku od l6slijepih islabovidnih udenika oba spola, polaznika osnovne Skole Cen-tra za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" u Zagrebu, ustanovlieno je 1 1 oblika pona5anja koja su defek-tolozi oznadili kao nepozelina. Ta ponaSanla razrnatrana su u odnosu prema podacima iz osobne iobiteljske anamneze, odgojno-obrazovnog statusa, te uvieta u kojima se rad s tim udenicima odvija.

Zorina Pinoza -

Kukurin

Fakultet za defektologiju -

Zagreb

UVOD

Opdenito, pojam nepoZeljnog pona5anjaoznadva niz manifestacija kod djece kojase ne uspiievaju uskladiti s osnovnim zah-tjevima njihove okoline. Takvi oblici po-na5anja mogu biti biolo5ki uvjetovani, aisto tako uzroci mogu biti u sferi socio--psiholoikih i pedago5kih faktora (8regant.1 973).

NepoZeljna ponaianja mogu se javiti kaodirektna ili indirektna po'sljedica o5te6enjavida. Dijete s o5tedenim vidom ne moZekontrolirati svoju okolinu niti imitacijomdrugih usvajati adekvatne oblike ponaia-nja. To nije i jedini uzrok. U novije vrije-me struktura populacije djece s osteie-njem vida mijenja se zbog sve udestalijeviSestruke osteienosti. Uz sljepodu i sla-bovidnost najde5ie se javlja ispod prosjed-no intelektualno fu nkcioniranje, epi lepsija,o5te6enje mozga, te posljedice encefaliti-sa ili meningitisa preboljelog u najranijojdobi i slidno. Zbog toga, cjelokupna slikanjihovog razvoja vrlo je sloZena 5to moieimati utjecaja na njihovo ponaSanje.

Prethodno saopienjeUDK:376.352

Prispjelo: 13. 12. 1988.

Od socijalnih faktora znadajnih za nasta'janje nepbZeljnog ponaSanja na prvommjestu je utjecaf obitelji. Veiina roditeljasklona je preuvelidati posljedice o5teie'nja kod svog djeteta, jer ne razumije uvje'te razvoja, ni potrebe djeteta. Tome trebadodati i neadekvatne stavove roditelja for-mirane pod utjecajem op6enito prihvaienihmiSllenja ipredrasuda o slijepima uop6ojpopulaciji dio koje su i ti roditelji. Takvistavovi predstavljaju dodatno optere6enje uuspostavllanju adekvatnih emocionalnihodnosa roditelja i njihova djeteta s o5te-6enjem vida (Tonkovi6, 1960; Popovi6,1969). Dalje, takvi roditelji u najranijimgodinama Zivota djeteta najdeSde ostaju bezstrudne pomodi pa se obidno ne snalaze uodgojnoj funkciji. Zbog toga dijete ne dobi-va potreban poticai za stjecanje iskustvana senzoridkom, motoridkom i socijalnomplanu (Solnceva, 1966) . Kao posljedicerczvoja u takvim okolnostima mogu se ja-viti manifestacije koje Sira okolina doZiv-ljava kao odstupanja od uobidajenog po-naianja ili kao nepoZeljna ponaianja.

Oval je rad dio Projekta Fakulteta za defektologiju "EVALUACIJA SELEKTIVNIH PROGRAMAZA TRANSFORMACIJU NEDOSTATNIH I NEPOZELJNIH OBLIKA PONASANJA DJECE S TES-KOCAMA U RAZVOJU"

15

Def ektologija. Vol. 25 (1989) , 1 , 15-25. Pinoza- Kukurin, Z.: Oblici nep. pon"'

Neka od takvih oblika ponasanja srna-trla su se dijelom slike slijepog djeteta. Tose posebno odnosi na svojevrsno motoridkoponaSanle koje je u strudnoj literaturi poz'nato pod nazivom "blindizmi" (Felden1 963).

Meclu uzrocima nepoZeljnih pona5anjanalaze se i faktori na strani speciializiraneodgoino

- obrazovne ustanove. Djeca s o5-

teienjem vida dolaze u takvu ustanovu teku starijoj pred5kolskoi dobi ili podetkomobaveznog osnovnog Skolovanja, pa i kas-nije. Tada dolqzi do odvajanja od obiteljiniz godina sto kod ve6ine djece izazivaemocionalne probleme koji se odituiu unjihovom pona5anju (Popovii 1 978).

Dolaskom djeteta u ustanovu strudnimradom nastoji se nadoknaditi propu5teno uprethodnom razvojnom razdoblju. Metlu-tim nepoZeljne oblike pona5ania formiraneranije vrlo desto su tolerirali i strudnjaci zarad s djecom s o5te6enjima vida. Razlogtome vjerojatno je u dinlenici 5to oni saminisu osobito uspjeSno rjeiavali problemetakve vrste. Valja takotler reii da (u usta-novama) tradicionalno usvaianie nastavnihsadr2aja jo5 uvijek ima dominantno mjestou radu s tom djecom. Zahtievi u usvajanjuznanja i organizacije zivota mogu u odnosuprema strukturi sposobnosti sadaSnje popu-lacije djece s o5tecenjima vida biti nepri-mjereni i tako uvjetovati polavu novih ob-lika nepoZeljnih ponaSanja koji 6e se reflek-tirati na uspjeinost odgojno-obrazovnog irehabilitacijskog rada. To su neki od raz'loga koji pokazuju da se nepoZeljni obliciponaianja kod slijepe i slabovidne djecetrebaju sustavno istraZiti.

ctuOvaj rad namijenjen je utvrtlivanju ne-

poieljnih oblika ponaiania i njihove udes-talosti kod djece s oSteienjem vida osnov-

16

noSkolske dobi. Dalje, cilj je razmotriti ineke faktore koji su povezani s takvim ob-licima ponaSania.

UZORAK ISPITANIKAUzorak ispitanika formiran je na teme-

lju informacije o nepoZeljnom ponaSanjuili viSe njih. Na takvo ponaSanje upozorilisu defektolozi koji su radili u ni2im razredi-ma osnovne Skole kao i defektolozi koii suprovodili produZeni strudni tretman u V'i Vl. razredu iste Skole u 5k. g. 1986-87.

Prema njihovim iskazima izdvoieno je16 slijepe i slabovidne djece s nepoZeljnimpona5anjem koji se Skolulu u Centru za od-goj i obrazovanje "Vinko Bek" u Zagrebu.

Osnovne karakteristike te djece nalazese u Tablici 1.

Prema podacima u Tablici 1. vidi se dau uzorku prevladavaiu ispitanici mu5kogspola. Do 10 godina Zivota je 6 ispitanika,sedam ih ie u dobi izmeclu 10 i 12 godina, atri ispitanika navrSilo je viSe od 12 godina.S obzirom na o5te6enje vida svi se nalazeunutar zakonskih definicija sljepoie i sla-bovidnosti. ietiri ispitanika potpuno su sli-jepa, a tri imaju minimalne ostatke vida'Ostalih 9 ispitanika su slabovidni.

Slijede6a varijabla u Tablici odnosi sena vrijeme nastanka o5te6enja vida. Konge-nitalno oitedenie vida ima 5 ispitanika, ste-deno o5tedenje 7 ispitanika, a za 4 ispita-nika o tome nema podataka u dosjeima. Ouzrocima o5te6enja vida govore nam naj-deSde dijagnoze kao atrophia nervi optici,cataracta cong. i RLF (retrolentalna fi'broplazija), a zatim slijede6e microphtal-mus i anophtalmus cong', te nistagmus istrabizam. Osteienje vida dijagnosticiranoje u toku prve godine iivota kod devet, a uranom pred5kolskom periodu kod jednogispitanika. U dobi izmetlu 3. godine Zivotai polaska u Skolu takvo o5te6enje utvrtleno

Defektologija, Vol.25 (1989), 1, 15-25. Pinoza-Kukurin, Z.: Oblici nep. pon...

Tablica 1Karakter isti ke ispitana ka

R. br. Varijabla Kategoriia

Spol

KronoloSka dob(u godinama)

Stupani oitecenjavida (u %l

Vrijeme nastankaoitedenja vida

Dijagnoza oste6enjavida postavliena

Druga oSteCenia(osi m o5te6enjavida )

-

tu10,1

-

1212,1

-

v=0v = 6-lO%v= 11-Kongenital nosteaenonepozna

' o

kod polaska u Skoludob od 3. i g. do Skoleizmeclu 1.1 i 3. g.u toku 1 . g. Zivotamentalna retardacijatielesna invalidnostgovorno oSteienjeEPIen u resis

Mz

133

o73439

514

J2

1

910

3437

2.

o.

je za tri ispitanika, a za isti broj ispitanikato je udinjeno tek prilikom ukljudivanja uSkolu.

Osim oSteienja vida kod ovih ispitanikaprisutna su i druga oiteienja. To se prijesvega odnosi na mentalnu retardaciiu kojaje utvrclena za 10 slijepih ili slabovidnih is-pitanika. Podaci o njihovom intelektual-nom statusu upuiuiu na laku mentalnuretardaciju, a tek u dva sludaja radi se o u-mjerenoj mentalnoj retardaciji. Osim toga,tri ispitanika su tielesni invalidi (radi se oparezi jednog ekstremiteta, kao i o o5te-6enju lokomotornog sustava). Cetiri imajuosteienta govora, a prema nalazu logopedaradi se o dislaliji. Dalje, podaci iz medicin-ske dokumentacije govore o postojanjuepilepsije (tri ispitanika) i enuresis noctur-no (sedam ispitanika).

INSTRUMENTI I NACIN PROVODENJAISPITIVANJA

Za prikupljanje podataka primiienjenoje nekoliko instrumenata izraalenih na Fa-kultetu za defektologilu za potrebe ovogznanstvenog projekta. To su upitnici Po-DACI O NEPOZELJNOM PONASANJU,PODACI O ODGOJNO_OBRAZOVNOJGRUPI i ANAMNESTIEKI LIST. ZAtiMsu koriSteni podaci iz dokumenta NALAZ IMISLJENJE koji je sastavni dio udenidkogdosjea.

upitnik P)DACt o NEP)ZELJN)M Po-NASANJU

Upitnikom se utvraluje prisutnost nepo-Zeljnog ponaianja kod djece. Na osnovi 9pitanja dobiva se kratak opis takvog pona-

17

Defektologija, Vol. 25 (1989), 1, 15-25. Pinoza-Kukurin, Z.: Oblici nep. pon...

Sanja, doznajemo kada je i tko uodio toponaianje, kako defektolog reagira na poja-vu takvog ponaSanja, procienu stupnja utje-caja nepoZeljnog ponaianla na rehabilita-cijski tretman kao i procjenu uzroka takvaponaSanja.

Upitnik PODACI O ODGOJNO-OBRA-ZOVNOJ GRUPI

lnstrument se sastoji od devet pitanjaa odnose se na duZinu boravka udenika ugrupi, udestalost primjene odgojno-obra-zovne.grupe i voditelja, na profil strudnjakakoji s grupom radi, na broj djece u grupi,na procienu opremljenosti didaktidkim nra-terijalom i pomagalima, kao i na procjenuteZine rada u takvoj grupi.

ANAMNESTICTI tSTU Upitniku je pet grupa pitanja. Prva

grupa pitanja odnosi se na prenatalni raz-voj, a druga na natalni i postnatalni razvojdjeteta. Zatim slijede podaci o dijagnozi

Tablica 2.

o5te6enja vida, klinidkom nalazu i uzrokuoiteienja. Cetvrta grupa pitanja daje po-datke o obiteljskoj anamnezi, a peta o ne'kim karakteristikama dosadaSnjeg toka re-habilitacije.

Najprije je primijenjen anketni upitnik"Podaci o nepo2eljnom ponaSanju" radiutvrclivanja slijepih i slabovidnih udenika snepoZeljnim oblicima pona5anja. Podatkesu dali defektolozi koji rade u produienomstrudnom tretmanu odnosno izvode razred-nu nastavu.

REZULTATI IDISKUSIJAU uzorku djece s oiteienjima vida de'

fektolozi su upozorili na 11 oblika nepo-Zeljnog pona5anja. Udestalost kao i stupaniu kojem ti oblici ponaianja oteiavaju re-habilitacijski tretman prikazani su u Tab'lici 2.

U Tablici se vidi da se nepoZeljni obliciponaianja javljaju 27 puta, Sto znadi da ne-ki ispitanici iskazuju viSe oblika takvog po-na5anja. NajdeSii oblik je HIPERAKTIV-

Oblici nepoZeljnog ponaianja (kod djece s o5tedenim vidom)

Nepoiellno ponaSanje Oteiava rehabilitacijski tretmanveoma osrednje veoma uopde nejako malo utjede

1. Hiperaktivnost 72. Odsutnost samokontrole 23. Agresivno ponaSanje 44. Obra6anje painje na sebe 35. Otpor autoritetu 26. Sklonost ogovaranju drugih 17. Neodgovornost prema radu 38. Slinlenje 29. Stavljanle prsta u usta 1

10. Masturbacija 11 1. Verbalna perseveracija I

221

1

2

22

I

I

1

1

1

18

UKUPNO 27 10 12

De{ektologija, Vol.25 (1989), 1, 15-25. Pinoza-Kukurin, Z.: Oblici nep. pon".

NOST. Prema iskazima defektologa obidnosu to manifestacije: motoridki nemir, pe-njanje na stol ili prozor usred nastavnog ilirehabilitacijskog rada, izazivanie fizidkogsukoba s drugom djecom nepostoianje osje-taja za dopuSteno i nedopuSteno, nespo-sobnost mirovanja na mjestu, ometanjedruge djece u radu, te opienito infantilnopona5anje koje je u raskoraku s kronoloS-kom dobi djeteta. Zalim, po udestalostijavljanja slijedi AG RESIVNO PONASANJEkoje se javlja u obliku f izidkog i verbalnognapada na drugu diecu. Potom kao nepo-Zeljni oblik pona5anja dolazi OB RACANJEPAZNJE NA SEBE prisutno kod tri ispi-tanika. Defektolozi su taj oblik ponaianjaopisali kao nametanje ispitanika cijelojgrupi i konstantno obradanje paZnje defek-tologa na sebe razliditim postupcima.

Kod jednakog broja ispitanika javlja seNEODGOVORNOST PREMA RADU. Tisu ispitanici skloni da svoie obaveze izbjeg-nu bijegom na igraliSte, neodgovorni suprema izvr5avanju dobivenih zadataka, sla-bo motivirani da sudjeluju u njihovu izvrSa-vanlu i nekritidni prema rezultatima svogaraoa.

Dvaput su defektolozi kao nepoZeljnopona5anje oznadili ODSUTNOST SAMO-KONTROLE, OTPOR AUTORITETU iSLINJENJE, a ledamput PERSEVERACI-JA i MASTURBACIJA.

Navedena ponaSanja u razliditom stup-niu ometaju rehabilitacijski rad defektolo-ga. U deset sludajeva nepoZeljno ponaSa-nje veoma jako oteZava rehabilitacijski tret-man. To su pona5ania ODSUTNOST SA-MOKONTROLE, OTPOR AUTORITETU iNEODGOVORNOST PREMA RADU. KaonepoZeljno pona5anje koje osrednje oteZavarehabilitacijski rad defektolozi su oznadiliH IPE RAKTIVNOST, AG R ESIVNO PONA.Sarure i oBRAcAN.JE PAZNJE NA sE-

BE. Ostala nepoZeljna ponaSanja utjedu narad s tom djecom veoma malo ili uopie neutje du.

Relevantni podaci iz osobne anamnezeovih ispitanika nalaze se u Tablici 3.

Tablica 3.

Podaci iz osobne anameze

Varijabla katego- frekven-riia cija

1. Te5ko6e u trudno6i da 1ne 15

2. Pravovremen Porod da 12ne4

Odmah zaplakalo dane

Komplikacije dane

Ovi podaci govore o ranom razvoju ovedjece. Vidi se da su se u toku trudnode sa-mo u jednom sludaju javile ozbiljnije teS-ko6e.

Svi ispitanici rocleni su u bolnici 5to ra'zumijeva strudni medicinski tretman u pr'vim danima Zivota djece. Cetiri ispitanikarodena su prerano. Kod nekih je zabiliele-no da nisu odmah zaplakali. Kod ukupnodevet ispitanika javile su se komplikacijeza vrijeme poroda ili u prvim danima Zivo-ta. To se odnosilo na smje5tavanje preranoroclenih u inkubator, postupci o2ivljanjai pojave inf ekcija u prvim danima 2ivota.

Podaci o obitelji ispitanika nalaze se uTablici 4. Proudimo li Tablicu moZemoutvrditi da sociopatoloSke pojave (alkoho-lizam, prostitucija i sl.) postoje kod bliskihsrodnika dva ispitanika (radi se o alkoho-lizmu kod roditelja). Psihofizidka oiteie-nja (oSteienje vida, oStecenje sluha i dr.)prisutna su takocter u obitelji dva ispitani-

124q

19

Defektologija, Vol. 25 (1989), 1, 15-25. Pinoza-Kukurin, Z.: Oblici nep. pon...

Tablica 4.Obiteljska anamneza

Varijable Kategorije

3.

4.

1.

5.

1402

141

1

1501

412

2104

295

Socio-patoloSkepoiave u obitelii

Psihof izidka oite6enjau obitelii

Kronidne bolestiu obitelii

Bradni status roditelia

Broj ostale djeceu obitelii

Briga obiteljio dietetu

Ne postojepostoje kod dalleg srodnikapostoie kod roditelja ili bradeNe postojePostoje kod daljeg srodnikaPostoje kod roditelja ili bradeNe postoiePostoje kod daljeg srodnikaPostoie kod roditelia ili bra6e2ive odvojeno2ive zajednovise od troje.iedno ili dvojenijedno vi5euop6e ne brinezadovollavaju6eveoma brine

ka, i to u jednom sludaju kod bliskih srod-nika, a u drugom sludaju kod daljeg srod-nika. Kronidne bolesti u obitelji kao tu'berkuloza, duievne bolesti i slidno zabilje-Zene su kod bliskih srodnika samo u jed-nom sludaju. Ostale varijable u Tablici go-vore nam o drugim vaznim pokazateljima(o obitelji). Npr. roditelji 12 ispitanika Zivezajedno, a kod detiri ispitanika radi se osamohranim roditeljima. Broj djece u obite-lji je razli6it. Tako u detiri obitelji osimdjeteta s o5tedenjem vida nema druge dje-ce. Deset ispitanika ima jedno ili dva bra'ta ili sestre, a dva su iz obitelji s vi5e oddetvero djece.

Znataian nam ie podatak o brizi rodite-lja za ispitanika. Prema procjeni defektolo-ga

-

voditelja grupe devet obitelji brine seu zadovoljavajuioj mjeri o slijepom ili sla-bovidnom djetetu smjestenom u ovaj Cen'tar, pet obitelji pokazuje veliku brigu, a20

dvije obitelji uopie ne vode brigu o ispita-niku.

lspitivanici su udenici u razliditim od-goino-obrazovnim grupama. Informacije otim grupama sadr2i Tablica 5. MoZemo utvr'diti da se 11 ispitanika u istoj odgojno-obra'zovnoj grupi nalazi viSe od godine dana,ie'dan ispitanik manje od 6 mjeseci, a ietirisu u istoj grupi od 7 do 12 mjeseci. Sto setide promjene grupe i voditelia, tri ispita-nika je to doZivielo tek povremeno. a 13 is-pitanika ima relativno stabilnu grupu i vo-ditelja. Broj djece u odgojnim grupama kre'6e se od 5 do 9. U svim grupama rade defek-tolozi s odgovaraiu6im usmjerenjem. Budu-ii da se ovdje radi o speciializiranoj ustano-vi za djecu s o5te6enjima vida, to su defek-tolozi kvalificirani za ra d stom skupinomdjece.

Prema procjeni defektologa devet ispita-nika nalaze se u grupama osrednje oprem-

Defektologija, Vol.25 (1989), 1, 15-25. Pinoza-Kukurin' Z.: Oblici nep' pon"

Tablica 5.Podaci o odgojno-obrazovnoj grupi

Varijabla Kategorija

Duiina boravka ugrupi

Promlena grupe tvoditelja grupe

Prosjeeno prisutanbrol djece u gruPt

Opremllenost didaktidkimsredstvimaipomagalima

Uvjeti rada u gruPi

6. S grupom radi

-

do miesec dana1

-

6 mjesect7

-

12 mjeseciviSe od godine dana

veoma eestopovremenorijetkoviSe od 1510

-

145- 9

potpu no nezadovoljava.i u6akromnaosredn.jadobraveoma dobra

veoma teskiteSk iosredniidobriveoma dobristrudnlak koji nije defektologdef ektolog bez odgovaraj u6egusmierenjadef ektolog s odgovarai uCimusmjereni em

01

411

0

13

00

to

06

1

0

J.

4.

5

Jo

0

to

ljenim didaktidkim materijalom, a Sest ugrupama koie su skromno opremljene' Sa-mo jedna grupa je po ocieni defektologadobro opremliena didaktidkim materija-lom.

Uvjete rada u grupi, 5 defektologa smat-ra veoma teSkim, a tri defektologa te5kim'Kao osrednie teSkim uvjete rada oznaeilo jepet, a dobrim tri defektologa.

O dosada5njem toku strudnog tretmanaispitanika, te o nlihovom odgojno-obrazov-nom statusu pokazuje nam Tablica 6'

DuZina vremena boravka ispitanika u o-vom Centru varira. Tri ispitanika ovdie se

nalazi tek prvu godinu, a devet ih je izmedu1 i 3 godine.

Slijedeia varijabla govori nam o tokustruenog tretmana prije dolaska u Centar"Vinko Bek". Troje djece ima u svom do-sjeu zabiljeZeno dugotra.inije bolnidko lije-denje (viSe mjeseci). U razliditim ustanova-ma boravilo je troje diece radi strudnog ra-da s njima. Jedno dijete bilo .ie smjeSteno iu specijaliziranu ustanovu za djecu s oste'Cenjem vida. U navedenoj Tablici moZe sevidjeti da su eetiri ispitanika polazila re-dovnu predSkolsku i osnovnoikolsku usta-novu. Za ostale nema podataka da su bili

21

Defektologija, Vol.25 (1989),1, 15-25. Pinoza-Kukurin, Z.: Oblici nep. pon...

Tablica 6Odgojno-obrazovni status ispitanika

Varijabla Kategorija

1.

2.

Dutina tretmanau (ovom) Centru

Prethodni smjettaji tretman

-1godod 1 9.1 mj

-3god.vite od 3 S. 1 mj.

-

bolnidko lijedenjedruge ustanove za diecu sosteCenjem vidadruge specijal ne ustanoveredovne predSkolske ust.redovna osn. Skolarazvojno odjeljenjel.

-

ll. razredlll.

-

lV. razredV.

-

Vl. razred

3o

4

3

'|J1

2

4453

prije dolaska u ovaj Centar obuhvaieni ne-kim oblikom strudnog rada. U trenutku pri'kupljanja podataka o ispitanicima detiriih je bilo u razvojnom odjelienju,a isto to-liko polazilo je prvi ili drugi razred. Pet jeudenika treieg ili detvrtog razreda, a tri pe-tog ifi Sestog razreda.

Dobiveni rezultati pruiaju nam niz ele-menata za analizu nepozeljnih oblika po-na5ania kod slijepih i slabovidnih udenika.Po svojim manifestacijama pona5anja kao5to su, primlerice stavljanje prsta u usta, sli-njenje i verbalna perseveracija su pona5anjakoja se obieno javliaju kod male diece.Ta'driavanje takva ponaianja u stariloj dobiokolinu smeta i neusklaalena su s odekiva-njima i zahtjevima okoline. Ostala ponaSa-nja: hiperaktivnost. nedostatak samokon-trole, obradanie painje na sebe, otpor au-toritetu, i druga, treba razmotriti u sklopurazvojnih uvjeta te diece. Za tu svrhu vaZ-ni su podaci o njihovim sposobnostimakao i o uvjetima njihova razvoia od najra-nije dobi.

lspitanici se medusobno prilidno razli'

22

kuju po svojim sposobnostima podev5i odvizualnih i intelektualnih sposobnosti. Nekiod njih potpuno su slijepi, pa se njihov cje-lokupni razvoj temelji na iskustvima kojasu usvajali s pomoiu intaktnih osjetila.Ostali imaju ostatke vida u razliditom stup-nju, koji im omoguduje doZivljavanje odre-clenih vizualnih karakteristika okoline. Toipak nije dovoljno za obuhvadanje i razumi-jevanje bitnih uporiSta za imitaciiu ponaSa-nja drugih osoba.

Osim toga kod ve6ine ispitanika prisut-no je ispodprosjedno intelektualno funkcio-niranje, a uz to kod nekih susredemo emo'cionalne teikoie, tjelesnu invalidnost i go-vorno osteienje.

Prisutnost navedenih oStedenja reflektirase na cjelokupnu razvojnu situaciju ispitani-ka. Tome se pridruiuju i socijalni uvieti ukojima se razvoj odvija. To se prije svegaodnosi na utjecaj obitelji u kojoj se stjeduprva socijalna iskustva i usvajaju odreleninadini pona5anja. Dalje, u toku najranijegrazvoja vi5e od polovine ispitanika imalo jeneke te5ko6e. To se odnosi na smje5tavanje

Defektologija, Vol. 25 (1989), 1,15-25. Pinoza-Kukurin, Z.: Oblici nep. pon...

u inkubator neposredno nakon roalenja. tebolesti u prvim danima Zivota. Poznato jeda se kod roditelja takve djece mo2e javitiemocionalna nesigurnost i osje6aj neade-kvatnosti koji imaju odraza na njihovu ulo-gu roditelja. Na odgojni postupak roditeljabez sumnje imala je utjecaja dijagnozaoSteienja vida narodito kad je postavljenarano. Kao 5to je utvrdila Popovid (1978),roditelji ne razumiju kompleksnu razvojnusituacilu svog djeteta s osteienjem vida Stose odituje u zahtjevima koji mogu biti ne'primjereni sposobnostima djeteta. Ti zah-tjevi mogu biti premali u odnosu premaonom 5to dijete objektivno moie, a destosu povezani is popustllivo56u roditelja.ili su roditeljski zahtjevi preteiki za razinusposobnosti djeteta. I ujednom i udrugomsludaju lavljaju se posljedice u ponaSanju,koje oteZavaj u socijal izaciiu.

Tri ispitanika imaju iza sebe vi5emjesed-ni boravak u bolnicama u prvim godinamaZivota radi operativnih zahvata i lijedenja,pa nepoZeljno ponaSanje moZe biti poslie'dica tog ranog odvajanja od roditelja.

Dolaskom u specijaliziranu ustanovu ra-di ikolovanja i rehabilitacije dijete se uklju-duje u oblik Zivota koji se bitno razlikujeod onoga u obitelji. lspitanici su veiinomdo tri godine u ovoj ustanovi. Prije toga ne-ki su bili u djedjem vrtiiu ili 5koli ili drugojspecijaliziranoj ustanovi. Vjerojatno je dase nisu uspjeli uklopiti u diedju grupu i raz-redni kolektiv, odnosno tretman u poseb-noj ustanovi nije zadovoljio roditelje, kadsu ih odludili smjestiti u ovaj Centar. Lo-!a iskustva koja moida djeca imaju iz tograzdoblja mogu takoaler djelomidno objas-niti njihovo nepoZeljno pona5anje.

Lako je pretpostaviti da se djeca i ovdjeosjedaju usamljena bez svojih najbliZih,iako veiina roditelja vodi brigu o svom dje-tetu telefonskim kontaktom, pismenim pu-

tem, ili zajednidkim boravkom za vrijemevikenda. Kao kompenzacija moZe se kodtih udenika javiti nepoieljno ponaSanie uobliku pretjeranog obradanja paZnje na se'be. agresivnosti. izbjegavanja obaveza i slid-nih ponaianja. S druge strane. takva pona-Sanja ometaju nastavni i rehabilitacijski rad.lako se rad odvija u malim grupama, polo-vica defektologa oznadavaju ga te5kim ilivrlo te5kim. MoZda je razlog tome osred-nja ili skromna opremljenost didaktidkimmaterijalom i pomagalima u ve6ini grupa.S obzirom na karakteristike ovih udenikateSko ih je motivirati za rad ako im se nemoZe ponuditi dovoljno zadataka s konkret-nim materijalima. Zanimljivo je da defek-tolozi jedno te isto nepoZeljno pona5anjerazlidito oznadavaju u smislu ometanjanjihova rada. Kao primjer moZemo navestihiperaktivnost (Tablica 2). Takvo ponaSa-nje ispitanika defektologe u dva sludaja ja-ko smeta u radu. u tri sludaja ono smetaosrednje, a u dva sludaja hiperaktivnost u6e-nika smeta vrlo malo. Slidno je i s drugimoblicima nepoZeljnog ponaianja. Razlogtome mo2e biti razlidita osposobljenostdefektologa da takve probleme rije5e od-nosno da usklade svoj rad s rasponom spo-sobnosti te djece. Stoga se dini potrebnimda se daljim istraiivanjem ustanovi u ko.iojsu mjeri utvrdena nepoZeljna ponaSanja u-denika prisutna u razliditim situacijama to-kom radnog dana. a zatim izraditi progra-me aktivnosti radi uklanjanja takvih pona-Sanja.

ZAKL'UEAKlstraZivanjem nepo2eljnih ponaSanja u

uzorku slijepe i slabovidne djece moguie jezakljuditi ovo:

1. Ustanovljeno je 11 pojavnih oblikapona5anja koja defektolozi doZivljavaju kao

23

ometajuda. Najde56e se radi o hiperaktiv-nom i agresivnom pona5anju, te neodgo-vornosti prema radu i pobutlivanju pozor-nosti na sebe, a uvelike oteZavaju nastav-ni i rehabilitacijski rad.

2. Jedan dio uzroka nepoZeljnih pona-5anja mogu se objasniti razvojnim uvjeti-ma koje karakteriziraju komplikacije u pr-

vim danima Zivota, odvajanje od obiteljizbog lijedenja kao i nedovoljna briga ro-ditelja.

3. lako se ispitanici nalaze u grupamavelidine 5

- 9 udenika, a voditelji su de-

fektolozi odgovaraju6eg smjera, rad s nji-ma je oteZan zbog nedovoljne opremlje-nosti didaktidkim materija lom.

LITERATURA1. BREGANT. L. (1973) : PrisholoSki aspekti vaspitne zapuStenosti, Osvrti, Beograd,

l0-20.2. Felden J. W. (1963): Malo slijepo dijete i njegovi pokreti. Tif lolo5ki muzej, Zagreb.3. POPOVIC, D. (1969): Emocionalna klima u porodicama slepih enuretidara, Socijal-

na misao, br.8/9, str. 443-450.4. POPOVIC. D. (1978) : Trauma odvajanja slepog deteta od porodice radi ledenja i

5kolovanja, Socijalna misao br. 1 'l , str. 461-465; br. 12, str. 509-513.5. SOLNCEVA, L. l. (1966): Odgoj slijepog djeteta u porodici, Socijalna misao, br.6,

str.302-305.6. TONKOVIC, F. (1960): Odgoj slijepe djece u porodici, Socijalna misao, br. 12.str.

407-412.

SOME TYPES OF UNDESIRED BEHAVIORS INCHILDREN WITH VISUAL IMPAlRMENT

Summary

This paper is analysing one part of the data collected in an investigation of undesired nays of baha-ving in visually impaired pupils. Eleven behaviors qualified by defectologists as undesired behaviorswere found in the sample of 16 blind and low vision pupils of both sexes attending primary schoolin the Centre for education "Vinko 8ek" in Zagreb. These behaviors yvere discussed regarding perso-nal bnd family background, educational status as rnBll as conditions in which has been worked withthese pupils.

This work is a part of a Project "Evaluation of selective programs for transformation of insuff i-cient and undesired behaviors in children with developmental diff iculties" which is carried out at theFaculty od defectology.

24