ПРЕС КЛИПИНГ · 2015. 4. 14. · glavnoj smetnji efikasnom upravljanju preduzedima. u...

12
1 10 - 13. април 2015. Penzioneri Vladi: Vratite penzije (str. 2) Penzioneri najavili izlazak na ulice (str. 3) Zašto nezaposleni nisu članovi sindikata: Armija bez glasa (str. 4) Sindikat: Vlada prisvojila Fond za zdravstvo (str. 7) Uštedama sačuvati radna mesta (str. 7) Paradin: Pre d stečajem zbog države? (str. 8) SINDIKAT STAKLARE TRAŽI POMOĆ OD VUČIĆA (STR. 9) Sindikati: Ministar Verbid minira dogovor (str. 11) Prosvetari Verbidu: Kolektivni ugovor ili više nema pregovora (str. 12) ПРЕС КЛИПИНГ

Upload: others

Post on 01-Feb-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 1

    10 - 13. април 2015.

    Penzioneri Vladi: Vratite penzije (str. 2) Penzioneri najavili izlazak na ulice (str. 3) Zašto nezaposleni nisu članovi sindikata: Armija bez glasa (str. 4) Sindikat: Vlada prisvojila Fond za zdravstvo (str. 7) Uštedama sačuvati radna mesta (str. 7) Paradin: Pred stečajem zbog države? (str. 8) SINDIKAT STAKLARE TRAŽI POMOĆ OD VUČIĆA (STR. 9) Sindikati: Ministar Verbid minira dogovor (str. 11) Prosvetari Verbidu: Kolektivni ugovor ili više nema pregovora (str. 12)

    ПРЕС КЛИПИНГ

  • 2

    http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=04&dd=09&nav_id=978862

    Penzioneri Vladi: Vratite penzije IZVOR: BETA

    Beograd -- Udruženje sindikata penzionera Srbije održade u sredu, 15. aprila, u 11.55, protest u centru

    Beograda, jer smatraju da im je država nezakonito ukrala penzije.o: Tanjug

    Članovi USPS pozvali su ne samo penzionere, ved i sve građane "koji se osedaju oštedenim", nezaposlene, da

    prisustvuju protestu, a prema njihovoj proceni očekuje se od 5.000 do 10.000 ljudi.

    "Mi ne tražimo povećanje penzija, mi tražimo da nam vrate što su nam ukrali, što su uzeli nezakonito svim

    penzionerima koji su radili, plaćali doprinose", rekao je novinarima predsednik USPS Milorad Vujasinovid.

    Među zahtevima penzionera je i izmena Zakona o penzijskom i invalidskom oiguranju, posebno dela koji se

    odnosi na broj članova Upravnog odbora PIO, kojih ima sedam, od kojih su četiri člana predstavnici Vlade

    Srbije, što je prema mišljenju USPS neprihvatljivo.

    On je ukazao da su penzioneri u teškom položaju, jer je došlo do poskupljenja grejanja, lekova, a očekuje se i

    poskupljenje struje.

    "Velika je prevara to što je rečeno da penzionerima sa primanjima do 25.000 neće smanjivati penzija, jer im

    je već sada umanjena penzija za 6,7 odsto", rekao je potpredsednik USPS Mihajlo Radovid.

    Radovid je dodao da je USPS sproveo anketu čije de rezultate objaviti na dan protesta, a prema preliminarnim

    rezultatima mnogi penzioneri nemaju od čega da plate lekove ni hranu, a došlo je i do povedanog stepena

    smrtnosti među penzionerima.

    Kako je rečeno od 700.000 penzionera, direktno ugroženih smanjenjem penzija, oko 500.000 direktno

    izdržava svoju decu i unučad, što je 32,5 odsto stanovništva, odnosno milion ljudi.

    Članovi USPS dodali su da su novembra prošle godine podneli Ustavnom sudu zahtev za ocenu ustavnosti

    Na pitanje novinara da o izjavi premijera Aleksandra Vučida da bi moglo dodi do povedanja

    plata i penzija do kraja ove godine, Vujasinovid je rekao da USPS ne veruje u to. "Kao što

    nas je slagao da nikad neće doći do smanjenja penzija, tako mu ne verujemo ni ovo. Jer,

    slušajući predstavnike Međunarodnog monetarnog fonda, znamo da do toga neće

    doći",kazao je predsednik USPS. Vujasinovid je ocenio da država treba da proglasi bankrot i

    "uzme svima jednako", kako bi izašla iz krize.

    http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=04&dd=09&nav_id=978862

  • 3

    odluke o smanjenju penzija, ali da još nisu dobili odgovor, te de ponovo podneti zahtev svim članovim tog suda

    pojedinačno.

    Zahteve i zaključke sa protesta predade i Vladi, Skupštini i svim poslaničkim grupama, a ako ne bude rezultata i

    Medjunarodnom sudu pravde u Strazburu.

    Kako su najavili, na Međunarodni praznik rada, 1. maja, organizovade jos jedan protest.

    Predstavnici vojnih penzionera, kojima su, kako je rečeno, umanjene penzije za oko 30 odsto, pridružeide se

    protestima.

    N 1

    http://rs.n1info.com/a50370/Vesti/Penzioneri-najavili-protest-za-15.-april.html

    http://akter.co.rs/27-drutvo/124065-protest-penzionera-15-aprila-u-beogradu.html

    http://www.naslovi.net/2015-04-09/kurir/penzioneri-dizu-bunu-protest-15-aprila-u-5-do-12/14084224

    http://www.021.rs/Info/Srbija/Strajk-penzionera-u-Beogradu-sledece-srede.html

    http://www.naslovi.net/2015-04-09/rtv/protest-zbog-smanjenja-penzija-15-aprila/14083766

    http://www.naslovi.net/2015-04-09/beta/protest-penzionera-15-aprila-u-beogradu/14083525

    Penzioneri najavili izlazak na ulice

    Izvor: N1

    http://rs.n1info.com/a50370/Vesti/Penzioneri-najavili-protest-za-15.-april.htmlhttp://akter.co.rs/27-drutvo/124065-protest-penzionera-15-aprila-u-beogradu.htmlhttp://www.naslovi.net/2015-04-09/kurir/penzioneri-dizu-bunu-protest-15-aprila-u-5-do-12/14084224http://www.021.rs/Info/Srbija/Strajk-penzionera-u-Beogradu-sledece-srede.htmlhttp://www.naslovi.net/2015-04-09/rtv/protest-zbog-smanjenja-penzija-15-aprila/14083766http://www.naslovi.net/2015-04-09/beta/protest-penzionera-15-aprila-u-beogradu/14083525

  • 4

    AUTORKA: Jelena Mirković

    Beta Zabrinuti za svoje penzije, članovi Udruženja sindikata penzionera Srbije najavljuju protest za sredu, 15. april, na

    kome će poručiti državnim zvaničnicima da im vrate novac bez kog su ostali zbog umanjenja penzija. Traže i

    izmenu Zakona o penzijskom i invalidskom oiguranju.

    „Hoćemo da javno izrazimo nezadovoljstvo i tražimo da nam vrate ukradeno, ono što su nezakonito oduzeli, mi

    smo radili pošteno, plaćali smo doprinose, svoju penziju smo stekli radno, a oni su je nezakonito oduzeli“, kaže

    Milorad Vujasinović, predsednik USPS-a.

    Članovi USPS pozvali su ne samo penzionere, već i sve graĎane "koji se osećaju oštećenim", nezaposlene, da prisustvuju

    protestu. "Mi ne tražimo povećanje penzija, mi tražimo da nam vrate što su nam ukrali, što su uzeli nezakonito svim

    penzionerima koji su radili, plaćali doprinose", rekao je Vujasinović.

    Vujasinović je ukazao da su penzioneri u teškom položaju, jer je došlo do poskupljenja grejanja, lekova, a očekuje se i

    poskupljenje struje.

    Zbog mera štednje u budžetu, Vlada je prošle godine donela odluku da penzije neće biti umanjene penzionerima koji

    imaju primanja do 25 hiljada dinara. MeĎutim, iz sindikata poručuju drugačije: „Velika je prevara to što je rečeno da ljudi

    do 25 hiljada penzija neće biti dirani. On su već sada za tri i po meseca umanjili njihove penzije za 6,7 posto zbog raznih

    povećanja“, objašnjava Mihajlo Radović, potpredsednik USPS-a.

    Iz ovog sindikata su poručili da je zbog umanjena penzija u težak ekonomski i socijalni položaj dovedeno više od 700 000

    penzionera u Srbiji. TakoĎe su naveli da ukoliko u skupštini njihovi zahtevi ne budu ispunjeni oni će sledeći protest

    održati već prvoj maja baš na praznik rada.

    U Srbiji ima milion 760 hiljada penzionera, a prosečna penzija iznosi 25.000 dinara.

    Biznis i finansije

    http://bif.rs/2015/04/zasto-nezaposleni-nisu-clanovi-sindikata-armija-bez-glasa/

    Zašto nezaposleni nisu članovi sindikata: Armija bez glasa

    Naš Zakon o radu dopušta samo zaposlenima na neodređeno i određeno vreme i, paradoksalno, onima koji su

    bili zaposleni pa ostali bez posla, da budu članovi sindikata. U svetu, sindikati sve češde pronalaze svoj smisao u

    borbi za prava nezaposlenih i fleksibilno zaposlenih svesni da de se kad tad i sami nadi u sličnoj situaciji. Kod

    nas se na sindikalnoj sceni bojažljivo razmišlja o proširenju značenja „zaposleni“.

    Fama od 26.000 registrovanih sindikata u Srbiji plod je nesretno postavljenog načina registrovanja sindikata a

    ne mnogobrojnosti njegovog članstva. Prema procenama stručnjaka teško da u Srbiji ima više od 300.000

    http://rs.n1info.com/topicv14/Beta/1http://bif.rs/2015/04/zasto-nezaposleni-nisu-clanovi-sindikata-armija-bez-glasa/

  • 5

    članova u svim sindikatima, što je manje od članstva Srpske narodne stranke, na primer. To možda bolje od

    svega ilustruje podatak o modi sindikata. Da smo u nekoj skandinavskoj zemlji, sindikati bi potencijalno mogli

    da traže svoje članstvo među oko 770.000 nezaposlenih, ili među neutvrđenom broju ljudi koji radi sa ili bez

    nekog privremenog ugovora i na crno, pa čak i među studentima.

    Tomislav Stajid, sekretar Veda Saveza samostalnih sindikata Vojvodine (SSSV) vidi problem u činjenici da ni ona

    fizička lica koja nisu u formalnom smislu zaposlena, ved rade “na ugovor”, po projektima, preko zadruga,

    agencija za “iznajmljivanje” radne snage, pa i “na crno”, ne mogu biti članovi sindikata. “Kako je u Srbiji, kao i u

    ostalim zemljama u tranziciji sve više radnih mesta sa nesigurnim uslovima rada, potpuno je jasno da na ovaj

    način prava armija potencijalnih članova sindikata ostaje i bez formalne prilike za to. U EU ima zemalja u

    kojima je formalna situacija ista, ali se ipak šira populacija bori za unapređivanje radnih prava. U Zapadnoj

    Evropi na primer akcije sindikata podržavaju i u njima učestvuju sve kategorije građana, od nezaposlenih,

    preko penzionera, studenata pa sve do srednjoškolaca”.

    S obzirom na činjenicu da je u Srbiji broj nezaposlenih zaista veliki, kaže sagovornik B&F-a, oni mogu biti

    značajan potencijal za sindikate. “Sindikati su se i do sada borili za kvalitetnija rešenja u zakonima koji regulišu

    prava nezaposlenih, delimično u želji da nezaposleni prepoznaju njihov doprinos, kako bi, kada se zaposle,

    vratili sindikatima ‘dug’ učlanjujudi se u njih. Međutim, osnovni motiv sindikata za borbu za zaštitu prava

    nezaposlenih je zapravo činjenica da njihovi članovi, dakle zaposleni, vrlo lako mogu postati nezaposleni. Zbog

    toga se između ostalog borimo i za vede naknade i duži period obezbeđivanja istih za vreme trajanja

    nezaposlenosti”, kaže Stajid.

    Sagovornik B&F-a ističe da ipak do sada u Srbiji nije bilo zvaničnih akcija sindikata u sklopu borbe za

    proširivanje članstva, ved je “sve na nivou neformalnih razmatranja opravdanosti izmena u zakonodavstvu, na

    primer u vezi sa proširivanjem definicije pojma ‘zaposleni’. Značilo bi nam da osim zaposlenih, obuhvatimo i

    druge kategorije stanovništva, ali ne treba zaboraviti jednu istinu – da snaga sindikata nije samo u prostom

    broju. Naime, i brojno članstvo koje nije dovoljno svesno i spremno na akciju i solidarnost ne donosi uspeh”.

    Da sindikalizam i jačina i razvijenost ekonomije idu “ruku pod ruku” pokazuje primer uspešnih skandinavskih

    zemalja, koje imaju gotovo najjaču sindikalnu scenu u svetskim okvirima. U Danskoj je na primer vedina

    zaposlenih (oko 80% iz privatnog sektora) u sindikatima. Ole Nilsen iz najvedeg danskog sindikata 3F kaže za

    Biznis & finansije da sindikati tamo imaju veoma značajnu društvenu ulogu, posebno zato što zakoni u maloj

    meri regulišu tržište rada, jer to zapravo čine kolektivni ugovori sklopljeni između socijalnih partnera, odnosno

    poslodavaca i sindikata.

    “Ali naše članstvo ne čine samo zaposleni. U Danskoj gotovo svako može da bude član sindikata. Koliko de

    pladati članarinu zavisi od toga da li ima neka primanja, a u koji ogranak de se učlaniti to zavisi od oblasti u

    kojoj radi, u kojoj je radio ili za koju se priprema na studijama”, kaže Nilsen i dodaje da je ceo ovaj princip

  • 6

    zasnovan na ideji za koju su se izborili još 1899. godine kada je i uspostavljen tzv “Danski model” regulisanja

    tržišta rada. “EU se u poslednjih 10 godina sve više meša u način funkcionisanja našeg „Danskog modela“, pa

    smo se mi sindikati zbog toga još više aktivirali i zadobili možda još i više političkog uticaja, kako bismo sačuvali

    radnička prava za koja smo se do sada izborili”, tvrdi on.

    Kod nas se o sindikalnom organizovanju govori kao o nekakvom restlu prošlosti, delom zbog toga što oni nisu

    opravdali očekivanja članstva a delom i kao nametnute mantre o sindikatima kao restlom bivšeg sistema i

    glavnoj smetnji efikasnom upravljanju preduzedima. U takvoj medijskoj kakofoniji često se gubi iz vida

    činjenica da su sindikati u najrazvijenijim zapadnim zemljama mnogo jači nego u Srbiji i neretko spremni da

    izvode svoje članove na ulice, i da parališu rad svojih kompanija ili javnih službi.

    Čak i u SAD, koje su daleko od sindikalnog raja, jačaju ideje zaštite radničkih ali i prava nezaposlenih. Tako je u

    jeku ekonomske krize početkom 2010. godine osnovan Sindikat nezaposlenih ili drugačije zvan – UCubed. Ovaj

    sindikat je zapravo ogranak Međunarodne asocijacije mašinista i zaposlenih u vazduhoplovstvu, čiji lideri su

    odlučili da pruže pomod milionima osoba koje su tokom recesije ostale bez posla.

    Oni vrše pritisak na američku Vladu da organizuje programe za zapošljavanje, da nezaposlenima osigura

    zdravstveno i socijalno osiguranje, kao i bonove za hranu i druge, za Ameriku netipične, beneficije.

    Princip organizacije je slededi: UCubed se sastoji od mnoštva ogranaka po čitavoj zemlji. Svaki ogranak može

    formirati minimum 6 nezaposlenih koji žive na teritoriji sa istim poštanskim brojem. Više takvih grupa se

    potom udružuje u vedu organizacionu jedinicu, kojih ima 300, i tako je sindikat istovremeno aktivan širom

    zemlje. Zanimljivo je da svi aktivisti odnosno članovi učestvuju u izboru svojih lidera.

    Rik Sloan, predsednik Ucubed-a, kaže da im u širenju članstva u velikoj meri pomažu društvene mreže: “Tako

    smo na primer, prilikom poslednje izborne kampanje, doprli do 34,4 miliona korisnika Fejsbuka”. Sindikat na

    Fejsbuku okuplja više od 260.000 članova sa engleskog govornog područja i još 14.000 sa španskog.

    “UCubed u neku ruku pomaže ljudima koji su usled nezaposlenosti potpuno izolovani, povezuje Amerikance

    koji se svakodnevno suočavaju sa istim izazovima, i daje im mogudnost da se preko izabranih lidera uključe u

    političke kampanje”, kaže Sloan. Mnogi od njihovih predloga su za ovih pet godina uključeni u zakone SAD ali

    rukovodstvo sindikata nije zadovoljno jer njihova dva ključna zahteva – ulaganje u Administraciju za

    unapređenje zapošljavanja u 21. veku i antidiskriminacioni zakoni za zaštitu nezaposlenih – još nisu usvojena.

  • 7

    http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/sindikat_vlada_prisvojila_fond_za_zdravstvo.4.html?news_id=300122

    Sindikat: Vlada prisvojila Fond za zdravstvo

    AUTOR: Z.R.

    Kragujevac - Vlada je pravnim nasiljem prisvojila upravljanje Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje,

    tvrdi Savez samostalnih sindikata iz Kragujevca, koji je reagovao povodom nedavnih imenovanja za novi saziv

    Upravnog i Nadzornog odbora tog Fonda. U saopštenju koje je dato dodaje se i da su "beogradizacijom organa

    upravljanja i nadzora Fonda ugrožena prava svih žitelja Srbije koji žive južno od Save i Dunava".

    - Izmenom Zakona o zdravstvenom osiguranju, iz novembru 2014. Vlada je, uz podršku Skupštine Srbije, prisvojila upravljanje Fondom, jer je novom regulativom predviđeno da Upravni odbor ima sedam članova, od kojih četiri bira ministar zdravlja, dok u sastav Nadzornog odbora Fonda ulazi pet članova od kojih tri, takođe, imenuje ministar zdravlja - navodi se u saopštenju sindikata.

    Uz to, odlukom Vlade, koja je istim Zakonom ovlašdena za izbor i svih ostalih članova Upravnog i Nadzornog odbora, a na predlog sindikata, udruženja penzionera i udruženja zemljoradnika, u Upravnom odboru Fonda od sedam članova, njih šest je iz Beograda, dok je u Nadzornom odboru od pet članova četvoro iz Beograda. Ostala dva člana UO i NO su sa teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine.

    - Kako se Fond za zdravstveno osiguranje finansira iz sredstava osiguranika, a ne iz budžeta Republike Srbije, smatramo da su Skupština i Vlada Republike Srbije, pravnim nasiljem, prisvojili upravljanje ovim Fondom. Odlukom Vlade, stanovnici Srbije koji žive južno od Save i Dunava, nemaju svoje predstavnike u ovom Fondu. Da apsurd bude vedi, nepoznato je koji su to sindikati predlagali kandidate za članstvo u organima Fonda, jer najveda sindikalna centrala, Savez samostalnih sindikata Srbije, to nije učinila - ističe se u saopštenju uz ocenu da građani Srbije koji žive južno od Save i Dunava "mogu da se nadaju još lošijem položaju zdravstvenih ustanova na svojoj teritoriji, a time i lošim zdravstvenim uslugama".

    http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/ustedama_sacuvati_radna_mesta_.55.html?news_id=300112

    Sindikat zaposlenih u pravosudnim organima traži da se obustavi otpuštanje radnika u zatvorima

    Uštedama sačuvati radna mesta

    AUTOR: V. J.

    Beograd - Sindikat zaposlenih u pravosudnim organima zatražio je od Meha Omerovida, predsednika

    parlamentarne Komisije za nadzor nad izvršenjem krivičnih sankcija, da zakaže sednicu komisije na kojoj bi se

    obustavilo linearno otpuštanje zaposlenih u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija.

    http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/sindikat_vlada_prisvojila_fond_za_zdravstvo.4.html?news_id=300122http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/ustedama_sacuvati_radna_mesta_.55.html?news_id=300112

  • 8

    Sindikat u pismu navodi niz mera koje bi Uprava za izvršenje krivičnih sankcija mogla da preduzme kako bi se uštedela sredstva i ukinula potreba za otpuštanjem ljudi.

    Jedan od predloga je da se zaposleni premeste na rad u ustanovu koja je bliža njihovom mestu prebivališta. Na taj način bi se smanjili putni troškovi zaposlenih i naknade za odvojen život. Takođe, sindikat predlaže da se ujednače zarade svih zaposlenih u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, jer svi rade rizične poslove, ali neki primaju duple plate za isti rad kod istog poslodavca.

    "Treba izvršiti uvid u finansijsko poslovanje svih ustanova, a pre svega u poslovanje privrednih jedinica kako bi se utvrdilo da li proizvode, šta proizvode, da li i kome prodaju te proizvode, da li zarađuju i opravdavaju iznos od 100 miliona dinara koji dobijaju kao finansijsku injekciju iz Budžeta, da li višak novčanih sredstava, ukoliko se ostvaruje, vradaju u Budžet, ako posluju sa gubitkom zbog čega se ulaže u gubitke, ako zarađuju - koliko zarađuju i na šta se troši zarađeni novac", jedan je od predloga sindikata.

    Dodatno, potrebno je, smatraju u sindikatu, izvršiti uvid u ugovore zaključene sa dobavljačima namirnica za zatvorske kantine, zatražiti izveštaj o tome kako kantine posluju, koliko novca se zaradi od kantina imajudi u vidu činjenicu da osuđenici u kantinama kupuju namirnice po cenama koje su duplo više nego u slobodnoj prodaji.

    "Sigurni smo da je iz predloženih mera mogude dovoljno uštedeti bez linearnog otpuštanja zaposlenih na određeno vreme. Zaposleni na određeno vreme nisu statistički brojevi nego živi ljudi", zaključuje se u pismu Sindikata zaposlenih u pravosudnim organima.

    http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:542640-Paracin-Pred-stecajem-zbog-drzave

    Paradin: Pred stečajem zbog države?

    AUTOR: Z. Rašid

    Zašto su sindikati srpske fabrike stakla razočarani razgovorom u Ministarstvu privrede. Potraživanja iz socijalnog programa veda od duga "Srbijagasu", a račun blokiran PARADIN - Delegacija Srpske fabrike stakla (SFS)razočarana je epilogom razgovora u Ministarstvu privrede o opstanku firme i deblokadi računa. Jer, sagovornici su se ogradili od duga koji država ima prema SFS na ime ranije sprovedenog socijalnog programa, a račun fabrike blokirao je "Srbijagas", pa bi firma mogla da završi i u stečaju!

    S obzirom na to da nije ponuđeno bilo kakvo konkretno rešenje, predstavnici dva reprezentativna fabrička sindikata - Borivoje Jevtid i Živojin Matejid - kažu da im je poslednja nada primijer Vučid...

    http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:542640-Paracin-Pred-stecajem-zbog-drzave

  • 9

    Podsetimo, Staklara i sindikati od države traže da se obavi kompenzacija, tim pre što SFS "Srbijagasu" duguje 220 miliona dinara, dok obaveza države prema toj fabrici premašuje dva i po miliona evra (oko 300 miliona dinara), pa bi prostim "prebijanjem dugova" njihov račun bio - odblokiran. - Kada je, po potpisivanju kupoprodajnog ugovora sa međunarodnim konzorcijumom "Glas industri", realizovan socijalni program, dogovoreno je da se isplati 300 evra po godini ukupnog staža radnicima koji se prijave da odu. Vlasnik je trebalo da obezbedi 160 evra, a država 140 i iz firme je otišlo 480 radnika. Stranci su platili svoje, a Srbija u tom momentu nije imala novac, pa je dogovoreno da ostatak bude refundira, ali se to do danas nije dogodilo - objašnjava Borivoje Jevtid, predstavnik sindikata "Nezavisnost", navodedi da su im u Ministarstvu privrede rekli da kompenzacija ne može da se izvrši jer, navodno, 2012. sredstva za to nisu ni bila planirana u republičkom budžetu. S druge strane, krajem marta, Agencija za privatizaciju obavila je poslednju kontrolu ispunjenja kupoprodajnog ugovora, nezvanično se saznaje da su pronađene neke zamerke - za koje sindikalci tvrde da su sitne - ali bi zbog toga aranžman sa novim vlasnikom mogao biti raskinut i to bi bilo pogubno za fabriku. Agencija je, ipak, priznala investicije od čak 116 miliona evra, što je dva i po puta više od dogovorenog... APEL- AKO se Staklara ugasi, Paradin je mrtav grad. SFS je za Paradin isto što i Železara za Smederevo,

    "Zastava" za Kragujevac i RTB za Bor, pa vlada ne može imati različite aršine - tvrde Jevtid i Matejid.

    - Zbog tih birokratskih zavrzlama, čini mi se da je neko namerno smislio da Srpsku fabriku stakla uvede u stečaj i potom je kupi budzašto. Pri tome, nas 855 zaposlenih ne znamo kakva nas sudbina čeka - zaključuje Živojin Matejid, predsednik Samostalnog sindikata SFS.

    OPSTANAK BUGARSKA Korporativna banka je propala i više nema "svežeg novca" za SFS, ali je više svetskih proizvođača stakla - među njima i "Vetropak" - zainteresovano za saradnju. Uz obnovljen deo za proizvodnju ambalaže, preostaje još obnova pogona mašinsko-trgovačkog stakla, za šta je ved obezbeđen najvedi deo opreme, ali pod uslovom da se račun deblokira i kupoprodajni ugovor ne bude raskinut.

    Aktеr

    http://akter.co.rs/26-ekonomija/124072-sindikat-staklare-tra-i-pomo-od-vu-i-a.html

    http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/Ekonomija/1884933/Radnici+Staklare+tra%C5%BEe+pomo%C4%87+od+pre

    mijera.html

    SINDIKAT STAKLARE TRAŽI POMOĆ OD VUČIĆA IZVOR: Beta Sindikati Srpske fabrike stakla u Paraćinu pozvali su premijera Srbije Aleksandra Vučića da im pomogne da fabrika, čiji je račun skoro šest meseci u blokadi, opstane i ne ode u stečaj

    Račun fabrike, koja zapošljava oko 850 radnika, blokirao je Srbijagas zbog duga od oko 200 miliona dinara. Istovremeno država Staklari duguje novac za vede otpremnine koje su uz saglasnost tadašnje vlade ispladene radnicima koji su dobrovoljno otišli iz

    http://akter.co.rs/26-ekonomija/124072-sindikat-staklare-tra-i-pomo-od-vu-i-a.htmlhttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/Ekonomija/1884933/Radnici+Staklare+tra%C5%BEe+pomo%C4%87+od+premijera.htmlhttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/Ekonomija/1884933/Radnici+Staklare+tra%C5%BEe+pomo%C4%87+od+premijera.html

  • 10

    fabrike. Predsednik sindikata Nezavisnost Borivoje Jevtid je agenciji Beta kazao da bi rešenje bilo "prebijanje" dugova između fabrike i države. "Nama je Srbijagas blokirao račun za dugove od oko 200 miliona dinara, dok istovremena Vlada Srbije odnosno država duguje aktuelnom vlasniku fabrike oko tri miliona evra. Oni mora da shvate da je Fabrika stakla za Paradin isto što je i Železara za Smederevo, Zastava za Kragujevac, RTB za Bor", istakao je Jevtid. Predstavnici sindikata preko svojih centrala pokušavaju da dogovore sastanak sa premijerom. U borbi za opstanak fabrike pridružio im se i predsednik opštine Paradin Saša Paunovid. On se, kaže Jevtid, uz saglasnost sindikata, još pre mesec dana obratio ministru privrede Željku Sertidu za pomod, ali odgovora još nema. "Ključni momenat je sastanak sa premijerom. Po svemu što vidimo njegova je završna. Ne bi trebalo da se ignoriše pismo predsednika opštine Saše Paunovida jer on u tom pismu koje je uputio ministru privrede Sertidu traži sastanak lokalne samouprave, menadžmenta Staklare, sindikata kako bismo zajedniciki rešili taj problem", objasnio je Jevtid. Sindikalci ne žele da fabrika ode pod stečaj ili da se vrate pod okrilje Srbijagasa. "Od kada nas je kupio bugarski konzorcijum primamo plate, fabrika je promenila imidž. Uložena su ogromna sredstva u proizvodne kapacitete i ne bi bilo dobro da fabrika ode u stečaj zbog 850 radnika i njihovih porodica", poručio je Jevtid. Staklaru je za 35 miliona evra, marta 2012. godine, od Srbijagasa kupio konzorcijum bugarskih firmi Rubin i Glas industri čiji je vlasnik Korporativno-trgovinska banka iz Sofije. Agencija za privatizacija je počela kontrolu realizacije kupoprodajnog ugovora i traži od vlasnika garanciju od 1,5 miliona evra.

  • 11

    http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/549758/Sindikati-Ministar-Verbic-minira-dogovor

    Sindikati: Ministar Verbid minira dogovor

    AUTOR: M. Leskovac

    NATO bombardovanje krade je trajalo nego pregovori sa ministrom Verbidem, a đaci de ostati uskradeni znanja

    kao te kobne 1999. godine.

    Tako za „Blic“ prekid pregovora o štrajku komentariše Milorad Antid, potpredsednik Sindikata radnika u

    prosveti Srbije (SRPS). Razgovore o prekidu štrajka, koji su do pre par dana uspešno uvođeni u Ministarstvu

    prosvete, iznenada je prekinuo sam ministar Srđan Verbid.

    On je poručio sindikatima da ne iskazuju prerano optimizam povodom tih pregovora i da kraj štrajka nije

    prioritet, a onda je na pitanje sindikata za sastanak na kojem je juče trebalo da bude postignut dogovor,

    odgovorio da takav sastanak nije ni planiran i odložio razgovore za dane posle 15. aprila.

    - Verbid ne brine o prekidu štrajka. Njegov osnovni cilj sada je da ponizi prosvetne radnike u štrajku - priča

    Antid.

    Verbid je juče produbio gnev sindikata ističudi da de nastavnicima koji ne nadoknađuju časove biti smanjena

    plata i dodao da Vlada ne može da izađe u susret zahtevu o isplati još jedne zarade.

    - Bide umanjene plate. Kada vidimo da su časovi nadoknađeni, tada de biti ispladen taj deo novca - rekao je

    Verbid za RTS.

    Do kraja školske godine ostalo je dva meseca, a Antid kaže da vremena za nadoknadu časova nema.

    http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/549758/Sindikati-Ministar-Verbic-minira-dogovor

  • 12

    http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/550521/Prosvetari-Verbicu-Kolektivni-ugovor-ili-vise-nema-pregovora

    http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1887882/Sindikat%3A+Kolektivni+ugovor%2C+ili+pregovo

    ra+ne%C4%87e+biti.html

    Prosvetari Verbidu: Kolektivni ugovor ili više nema pregovora

    IZVOR: Beta

    Sindikat radnika u prosveti Srbije pozvao je danas ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srđana

    Verbida da sindikatima u štrajku ponudi potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora, ili, kako su naveli,

    "pregovora više nede biti".

    Sindikat radnika u prosveti Srbije poziva ministra prosvete Srđana Verbida da se dozove pameti i ponudi SRPS-

    u i USPRS-u potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora", navedeno je u saopštenju Sindikata radnika u

    prosveti Srbije.

    Sindikat je naveo da ministar prosvete, "još od 27. januara, krši zakon, ucenjujudi sindikate u štrajku izlaskom iz

    štrajka, iako mu je Vlada RS, još 27. januara, naložila da potpiše dogovoreni PKU sa svim reprezentativnim

    sindikatima prosvete".

    "Ukoliko ministar i dalje ne postupi po nalogu Vlade RS, SRPS de prekinuti svake pregovore sa Ministarstvom

    prosvete", upozorili su iz Sindikata radnika u prosveti.

    Kako je navedeno, SRPS de svoje pravo tražiti svim pravnim sredstvima, uključujudi i tužbe i krivične prijave.

    "O prekidu štrajka za sada nema ni govora, ved se razmišlja o daljoj radikalizaciji štrajka. Odluku o tome SRPS

    de doneti početkom idude nedelje", zaključeno je u saopštenju.

    Sindikat radnika u prosveti i Unija sindikata prosvetnih radnika protestuju skradenjem časova na 30 minuta, od

    novembra prošle godine.

    Ova dva reprezentativna sindikata traže da im plate ne budu smanjene za 10 odsto zbog ušteda u javnom

    sektoru. Traže i potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora, kao i uređenje platnih razreda u javnom sektoru.

    http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/550521/Prosvetari-Verbicu-Kolektivni-ugovor-ili-vise-nema-pregovorahttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1887882/Sindikat%3A+Kolektivni+ugovor%2C+ili+pregovora+ne%C4%87e+biti.htmlhttp://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1887882/Sindikat%3A+Kolektivni+ugovor%2C+ili+pregovora+ne%C4%87e+biti.html