11 urinarni sistem.ppt
TRANSCRIPT
![Page 1: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/1.jpg)
URINARNI SISTEMURINARNI SISTEM
![Page 2: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/2.jpg)
Urinarni sistemUrinarni sistem
BubregBubreg(stvaranje mokraće)(stvaranje mokraće)
Ureter, mokraćna bešika i uretraUreter, mokraćna bešika i uretra(Izlučivanje mokraće u spoljašnju sredinu)(Izlučivanje mokraće u spoljašnju sredinu)
![Page 3: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/3.jpg)
UrUrinarni I reproduktivniinarni I reproduktivni sistemi sistemi
![Page 4: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/4.jpg)
Uzdužni presek bubregaUzdužni presek bubrega
![Page 5: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/5.jpg)
Funkcije bubregaFunkcije bubrega
1.1. Održavanje homeostaze Održavanje homeostaze vode i elektrolita.vode i elektrolita. IzlučivanjeIzlučivanjemm mokraće (štetnih materija) mokraće (štetnih materija)
2.2. Održavanje Održavanje acidobazne ravnotežeacidobazne ravnoteže3.3. EndokrinaEndokrina funkcija (renin, eritropetin) funkcija (renin, eritropetin)4.4. Glikoneogeneza Glikoneogeneza (stvaranje glikoze iz (stvaranje glikoze iz
neugljenohidratnineugljenohidratnih jedinjenja, h jedinjenja, glutaminaglutamina))5.5. Aktivacija vitamina DAktivacija vitamina D (konverzija u (konverzija u
kalciferol-D2, najaktivnija forma D vitamina)kalciferol-D2, najaktivnija forma D vitamina)
![Page 6: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/6.jpg)
Građa bubregaGrađa bubrega
![Page 7: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/7.jpg)
Građa bubregaGrađa bubrega
Parni organi, retroperitonealno u zadnjem gornjem delu trbušne Parni organi, retroperitonealno u zadnjem gornjem delu trbušne dupljeduplje
Osnovna funkcionalna jedinica Osnovna funkcionalna jedinica NEFRONNEFRON,, Svaki bubreg ima oko milion nefronaSvaki bubreg ima oko milion nefrona
Nephron se sastoji od Nephron se sastoji od Malpigijevog tela i renalnih Malpigijevog tela i renalnih tubula (kanalića),tubula (kanalića),
![Page 8: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/8.jpg)
NefronNefron
tubuli
Korpuskul
(Malpigijevo (Malpigijevo telo)telo)
![Page 9: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/9.jpg)
Malpigijevo teloMalpigijevo telo
smešteno u kori smešteno u kori (cortex) bubrega,(cortex) bubrega, 85% glomerula u korteksu85% glomerula u korteksu (sa kraćom Henleovom (sa kraćom Henleovom
petljom) petljom)
15%15% blizu medule (duža Henleova petlja-dopire u blizu medule (duža Henleova petlja-dopire u medulu) u njima zastupljeni medulu) u njima zastupljeni protivstrujni protivstrujni mehanizmimehanizmi koncentrovanja mokraće koncentrovanja mokraće
![Page 10: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/10.jpg)
GlomerulGlomerul
4040 -- 6060 arterioloarteriolo -- arteriolskiharteriolskih kapilarakapilara
krv dovodikrv dovodi afeaferentnarentna
a odvodia odvodi efeeferentna arteriolarentna arteriola..
![Page 11: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/11.jpg)
Baumanova kapsulaBaumanova kapsula
jednoslojni epitel koji okružuje jednoslojni epitel koji okružuje glomerul.kapilareglomerul.kapilare
Visceralni listVisceralni list sa ćelijama podocitimasa ćelijama podocitima ulazi uulazi u sastav filtracijske membranesastav filtracijske membrane
na na parijetalni listparijetalni list se nastavljaju se nastavljaju bubrežni bubrežni
kanalićikanalići
![Page 12: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/12.jpg)
GlomerulGlomerul
![Page 13: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/13.jpg)
TubuliTubulibubrežni kanalićibubrežni kanalići
![Page 14: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/14.jpg)
TubuliTubuli
![Page 15: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/15.jpg)
TubuliTubuli
Proksimalni tubulProksimalni tubul polazi od Baumanove čaure, polazi od Baumanove čaure, nalazi se u kori nalazi se u kori (cortex)(cortex) bubrega bubrega
Nastavlja se u Nastavlja se u Henleovu petljuHenleovu petlju, koja se spušta , koja se spušta u u medulu (sržmedulu (srž)) bubrega, ima tanki nishodni, tanki bubrega, ima tanki nishodni, tanki i debeli ushodniii deo,i debeli ushodniii deo,
Henleova petlja se nastavlja u Henleova petlja se nastavlja u distalni tubul i distalni tubul i spoljni tubul, spoljni tubul, oba u korteksuoba u korteksu
![Page 16: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/16.jpg)
JukstaJukstaglomerulskiglomerulski aparat aparat
![Page 17: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/17.jpg)
JukstaJukstaglomerulskiglomerulski aparat aparat
1. Jukstaglomerulske ćelije1. Jukstaglomerulske ćelije2. Makula densa 2. Makula densa
Izmenjene ćelije distalnog tubulana mestu prolaska između aferentne i eferentne na mestu prolaska između aferentne i eferentne
arteriole.arteriole. 3. Mezangijske ćelije3. Mezangijske ćelije slične ćelijama macula slične ćelijama macula
densa-edensa-e
![Page 18: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/18.jpg)
Jukstaglomerulski aparatJukstaglomerulski aparat
1. Jukstaglomerulske ćelije -1. Jukstaglomerulske ćelije - miomioepitelne epitelne ćelijećelije srednjeg sloja srednjeg sloja aferentne i eferentne arterioleaferentne i eferentne arteriole
inervisane simpaticus-ominervisane simpaticus-om..
-Sintetišu, čuvaju i -Sintetišu, čuvaju i oslobađaju u krvotokoslobađaju u krvotok reninrenin (proteolitički enzim)(proteolitički enzim)
-One su -One su ii baroreceptoribaroreceptori
![Page 19: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/19.jpg)
Jukstaglomerulski aparatJukstaglomerulski aparat
2. 2. Ćelije macula densa-eĆelije macula densa-e, , modifikovane ćelije distalnog modifikovane ćelije distalnog tubula.tubula.
-One su -One su hemoreceptori hemoreceptori (osmoreceptori) (osmoreceptori) koji koji reaguju na smanjenu koncentraciju Na+reaguju na smanjenu koncentraciju Na+ u u tubulskoj tečnosti, tubulskoj tečnosti, što indukuje što indukuje
sekreciju renina u jukstaglomerulskim sekreciju renina u jukstaglomerulskim ćelijamaćelijama
3. 3. Mezangijske ćelijeMezangijske ćelije slične ćelijama macula densa-e slične ćelijama macula densa-e
![Page 20: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/20.jpg)
Funkcija jukstaglomerularnog aparataFunkcija jukstaglomerularnog aparata
Baroreceptori iBaroreceptori iSekrecija reninaSekrecija renina
(glomerul)(glomerul)
GlomeruloGlomerulo – – tubularna tubularna
povratna spregapovratna sprega
Hemoreceptori (Na) Hemoreceptori (Na) OsmoreceptoriOsmoreceptori
(tubul)(tubul)
![Page 21: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/21.jpg)
Funkcija jukstaglomerulskog aparataFunkcija jukstaglomerulskog aparata
Održavanje konstantnog EFPOdržavanje konstantnog EFP
autoregulacija TAautoregulacija TA
![Page 22: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/22.jpg)
Sabirni i izvodni kanaliSabirni i izvodni kanali
![Page 23: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/23.jpg)
Sabirni i izvodni kanaliSabirni i izvodni kanali
Više spoljnih tubulaViše spoljnih tubula se uliva se uliva
u u sabirni kanalsabirni kanal, , koji prolazi i kroz korteks i koji prolazi i kroz korteks i kroz medulukroz medulu
izliva se u bubrežne izliva se u bubrežne kalikse (čašicekalikse (čašice).).
![Page 24: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/24.jpg)
Izvodni kanaliIzvodni kanali Čašice se ulivaju u Čašice se ulivaju u bubrežnu karlicububrežnu karlicu (pelvis), (pelvis),
koja se nastavlja koja se nastavlja ureteromureterom (ureter)(ureter)
ureter u ureter u mokraćnu bešikumokraćnu bešiku
iz bešikeiz bešike uretrauretra odvodi mokraću u spoljnu odvodi mokraću u spoljnu sredinusredinu
![Page 25: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/25.jpg)
Cirkulacija u bubreguCirkulacija u bubregu
![Page 26: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/26.jpg)
Cirkulacija u bubreguCirkulacija u bubregu
20% minutnog20% minutnog volumena (1200ml/minut) u volumena (1200ml/minut) u mirumiru
čini renalna frakcija minutnog volumenačini renalna frakcija minutnog volumena
U naporu se SMANJUJEU naporu se SMANJUJE renalni protok krvi renalni protok krvi (povećan tonus simpaticus-a(povećan tonus simpaticus-a))
![Page 27: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/27.jpg)
Arteriae renalisArteriae renalis
![Page 28: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/28.jpg)
Cirkulacija u bubreguCirkulacija u bubregu
Bubrežna arterija Bubrežna arterija (a.renalis) (a.renalis)
direktna grana abdominalne aortedirektna grana abdominalne aorte
grana se grana se dodo1. aferentnih arteriola1. aferentnih arteriola glomerula. glomerula.
![Page 29: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/29.jpg)
Arteriole i kapilari bubregaArteriole i kapilari bubrega
Arteriolo-Arteriolo-arteriolski arteriolski kapilarikapilari
Vasa rectaVasa recta(sistemski kapilari(sistemski kapilari))
![Page 30: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/30.jpg)
Arteriole i kapilari Arteriole i kapilari
2. Arteriolo-arteriloski kapilari2. Arteriolo-arteriloski kapilari u kojima je u kojima je hidrostatski pritisakhidrostatski pritisak mnogo veći nego u sistemskim kapilarimamnogo veći nego u sistemskim kapilarima
3. Eferentna arteriola3. Eferentna arteriola se grana u se grana u
4. peritubularne – 4. peritubularne – sistemske kapilare.sistemske kapilare.
![Page 31: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/31.jpg)
Arteriole i kapilariArteriole i kapilari
Peritubularni kapilari se nazivaju Peritubularni kapilari se nazivaju vasa rectavasa recta (pravi sudovi) (pravi sudovi)
prate Henleovu petljuprate Henleovu petlju
odvode vodu i elektroliteodvode vodu i elektrolite koji su koji su reabsorbovani u bubrežnim reabsorbovani u bubrežnim
kanalićimakanalićima
![Page 32: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/32.jpg)
Venska cirkulacija u bubreguVenska cirkulacija u bubregu
polazi od polazi od vasa rectavasa recta i posle spajanja vena i posle spajanja vena
napušta bubreg kroz hilus kaonapušta bubreg kroz hilus kao vena renalisvena renalis
koja se uliva u koja se uliva u donju šuplju venudonju šuplju venu (vena cava (vena cava inferior)inferior)
![Page 33: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/33.jpg)
![Page 34: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/34.jpg)
Stvaranje i izlučivanje mokraćeStvaranje i izlučivanje mokraće
![Page 35: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/35.jpg)
Stvaranje i izlučivanje mokraćeStvaranje i izlučivanje mokraće
![Page 36: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/36.jpg)
Stvaranje mokraćeStvaranje mokraće
Glomerularna filtracija Glomerularna filtracija
Tubulska Tubulska reapsorpcija reapsorpcija
Tubulska Tubulska sekrecijasekrecija
![Page 37: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/37.jpg)
Glomerulska filtracijaGlomerulska filtracija
Prosta difuzija vodeProsta difuzija vode i malihi malih rastvorenih rastvorenih supstanci supstanci (molekula i jona) (molekula i jona) kroz glomerulsku kroz glomerulsku membranumembranu
Veliki molekuli Veliki molekuli proteina i proteina i ćelijski elementi ostaju u krvićelijski elementi ostaju u krvi
![Page 38: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/38.jpg)
Glomerulska filtracija plazmeGlomerulska filtracija plazme
kroz vrlo propustljivu glomerulsku membranukroz vrlo propustljivu glomerulsku membranu
Filtrat = Filtrat = primarna mokraćaprimarna mokraća ulazi u Bowman-ovu kapsuluulazi u Bowman-ovu kapsulu
Jačina glomerulske filtracije (125ml/min)Jačina glomerulske filtracije (125ml/min) je količina primarne je količina primarne mokraće stvorena u oba bubrega u minutumokraće stvorena u oba bubrega u minutu
dnevno dnevno se filtruje se filtruje 180 L180 L plazme plazme
![Page 39: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/39.jpg)
Glomerulska filtracija plazmeGlomerulska filtracija plazme
Primarna mokraćaPrimarna mokraća sadrži sadrži elektrolite elektrolite
glukozu i aminokiselineglukozu i aminokiseline u koncentracijamau koncentracijama istim kao i plazmistim kao i plazmаа
((Manje od 1%Manje od 1% primarne se izluči urinom primarne se izluči urinom))
![Page 40: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/40.jpg)
Stvaranje mokraćeStvaranje mokraće
Primarna mokraćaPrimarna mokraća prolazi prolazi kroz tubulekroz tubule gde se vrši gde se vrši
reapsorpcija reapsorpcija i sekrecijai sekrecija
vode i drugih sastojakavode i drugih sastojaka
--Reapsorpcija iz tubulaReapsorpcija iz tubula u peritubularne u peritubularne kapilare kapilare -Sekrecija iz peritubularnih kapilara-Sekrecija iz peritubularnih kapilara u tubuleu tubule
![Page 41: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/41.jpg)
Efektivni filtracijski pritisak Efektivni filtracijski pritisak (EFP)(EFP)
EFP= EFP= Pk - (Pk - (PPBB++ ππkk))
![Page 42: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/42.jpg)
Efektivni filtracijski pritisak (EFP)Efektivni filtracijski pritisak (EFP)
HidrostatskiHidrostatski u glomerulskim kapilarima u glomerulskim kapilarima (Pk) (Pk) oko 60mmHgoko 60mmHg
HidrostatskiHidrostatski u Bowman-ovoju Bowman-ovoj kapsuli kapsuli (P(PBB) ) 15mmHg15mmHg
koloidno-osmotskikoloidno-osmotski pritisak krvi pritisak krvi ((ππkk)) oko oko 28mmHg28mmHg
EFP= EFP= Pk - (Pk - (PPBB++ ππkk))
![Page 43: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/43.jpg)
EFPEFP
Glomerularna filtracija 150 -180 L/danGlomerularna filtracija 150 -180 L/dan
Tubulska reapsorpcija 178.5 L/danTubulska reapsorpcija 178.5 L/dan
Urin 1.5 L/danUrin 1.5 L/dan
![Page 44: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/44.jpg)
EFPEFP
Bubrežni mehanizmiBubrežni mehanizmi povratne sprege povratne sprege odršavaju odršavaju
konstantan bubrežni protokkonstantan bubrežni protok posledično EFPposledično EFP
i pored znatnih varijacija krvnog pritiskai pored znatnih varijacija krvnog pritiska
--glomerularna filtracija se menja glomerularna filtracija se menja za nekolikoza nekoliko procenata pri rasponu pritiska od procenata pri rasponu pritiska od 75 -160mmHg75 -160mmHg
![Page 45: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/45.jpg)
EFPEFP
Povećanje EFP izaziva Povećanje EFP izaziva povećanje gubitka vode i elektrolitapovećanje gubitka vode i elektrolita
![Page 46: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/46.jpg)
Održavanje konstantnog EFPOdržavanje konstantnog EFP
AutoregulacijaAutoregulacija EFP i TA EFP i TA
1.1. Aktivnost jukstaglomerularnog aparataAktivnost jukstaglomerularnog aparataGlomeruloGlomerulo - - tubularna povratna spregatubularna povratna sprega
![Page 47: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/47.jpg)
Održavanje konstantnog EFPOdržavanje konstantnog EFP
2. 2. Nervna regulacija, Nervna regulacija, vegetativni nervni vegetativni nervni sistem sistem (simpatikus)(simpatikus)
Jak Jak nadražaj simpatikusa prevazilazi nadražaj simpatikusa prevazilazi autoregulacijske mehanizmeautoregulacijske mehanizme
![Page 48: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/48.jpg)
Održavanje konstantnog EFPOdržavanje konstantnog EFP
3. Miogeni mehanizmi3. Miogeni mehanizmi--Vazokonstrikcija aferentne arterioleVazokonstrikcija aferentne arteriole pri pri povećanju art.pritiskapovećanju art.pritiskasmanjenje smanjenje pritiska u glomerulskim pritiska u glomerulskim kapilarimakapilarima
-Vazodilatacija aferentne arteriole-Vazodilatacija aferentne arteriole pri pri smanjenju smanjenju art. pritiskaart. pritiskapovećanje povećanje pritiska u glomerularnim pritiska u glomerularnim kapilarimakapilarima
![Page 49: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/49.jpg)
Autoregulacija glomerulske Autoregulacija glomerulske filtracijefiltracije
![Page 50: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/50.jpg)
Autoregulacija glomerulske filtracijeAutoregulacija glomerulske filtracije
Tubulo-glomerularni mehanizmi povratne spregeTubulo-glomerularni mehanizmi povratne sprege
1.Promene 1.Promene osmolarnosti u m.denzi *osmolarnosti u m.denzi *IzazivajuIzazivaju
Promenu otpora Promenu otpora aferentne arterioleaferentne arteriole2. 2. Sekreciju renina Sekreciju renina u jukstaglomerulskim u jukstaglomerulskim
ćelijama**ćelijama**što izaziva promenu otporašto izaziva promenu otpora eferentne arterioleeferentne arteriole
*Tubul*Tubul** glomerul** glomerul
![Page 51: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/51.jpg)
Autoregulacija TAAutoregulacija TA
Oslobađanje renin-a iz mioepitelnih ćelija Oslobađanje renin-a iz mioepitelnih ćelija bubrežnih arteriolabubrežnih arteriola
Aktivacija angiotenzinaAktivacija angiotenzina**Angiotenzin IIAngiotenzin II
1.1. povećanje pritiska i povećanje pritiska i 2.2. stimulacija lučenja aldosterona, stimulacija lučenja aldosterona, povećanje povećanje
reapsorpcija Nareapsorpcija Na++
![Page 52: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/52.jpg)
Renin - angiotenzinRenin - angiotenzin KVSKVS
BubregBubreg
PlućaPluća
KVSKVS
Lučenje aldosterona
![Page 53: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/53.jpg)
Tubulska reapsorpcija i sekrecijaTubulska reapsorpcija i sekrecija
![Page 54: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/54.jpg)
Tubulska reapsorpcijaTubulska reapsorpcija
180L gl.filtrata (primarne mokraće) stvori se 180L gl.filtrata (primarne mokraće) stvori se dnevno, a izluči 1.5L mokraće. dnevno, a izluči 1.5L mokraće. Reapsorbuje Reapsorbuje se 178.5L/danse 178.5L/dan
65%65% vode i rastvorenih supstanci se reapsorbuje vode i rastvorenih supstanci se reapsorbuje u proksimalnim tubulimau proksimalnim tubulima..
![Page 55: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/55.jpg)
Tubulska reapsorpcija i sekrecijaTubulska reapsorpcija i sekrecija
MehanizmiMehanizmi Aktivni transport: Aktivni transport: Na+Na+ Kotransport: Kotransport: Na/glukoza, Na/glukoza,
Na+/aminokiseline, anjoniNa+/aminokiseline, anjoni Osmoza : Osmoza : voda prati reapsorpciju jona, voda prati reapsorpciju jona,
posebno Na+posebno Na+ Pinocitoza: Pinocitoza: male molekule proteinamale molekule proteina
![Page 56: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/56.jpg)
Tubulska reapsorpcija Tubulska reapsorpcija NaNa++
75%75% filtrovanog filtrovanogNaNa++ se reapsorbuje u se reapsorbuje u proksimalnom tubuluproksimalnom tubulu
i aktivnim i pasivnim mehanizmimai aktivnim i pasivnim mehanizmima (difuzija kroz Na (difuzija kroz Na kanale). kanale).
Aldosteron, Aldosteron, angiotenzin II i angiotenzin II i
aktivacija simpatikusa aktivacija simpatikusa povećavaju reapsorpciju Napovećavaju reapsorpciju Na
![Page 57: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/57.jpg)
Tubulska Tubulska reapsorpcija i sekrecijareapsorpcija i sekrecija KK++ KK+ + jedini elektrolit koji se i reapsorbuje i jedini elektrolit koji se i reapsorbuje i
sekretuje.sekretuje. Aldosteron povećava sekrecijuAldosteron povećava sekreciju
Sav filtrovan Sav filtrovan K se reapsorbuje u proksimalnom K se reapsorbuje u proksimalnom tubulu.tubulu.U U distalnom tubuludistalnom tubulu pored reapsorpcije i pored reapsorpcije i sekrecijasekrecija
Sekrecija Sekrecija može da bude jačamože da bude jača od filtracije od filtracije (hiperaldostronemija i metabolička alkaloza)(hiperaldostronemija i metabolička alkaloza)
![Page 58: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/58.jpg)
Tubulska reapsorpcija Tubulska reapsorpcija glukozeglukozeReapsorpcija glukoze Reapsorpcija glukoze samo u proksimalnom samo u proksimalnom
tubulutubulu--Kroz luminalnu stranu epitelne ćelije Kroz luminalnu stranu epitelne ćelije kotransportomkotransportom sa sa natrijumomnatrijumom--Kroz bazolateralnu membranu ćelije Kroz bazolateralnu membranu ćelije olakšanom olakšanom difuzijomdifuzijom
U ostalim delovima U ostalim delovima tubulskog sistema tubulskog sistema se ne se ne reapsorbujereapsorbuje, ,
pa ukoliko je koncentracija u plazmipa ukoliko je koncentracija u plazmi veća od fiziološke veća od fiziološke
(4 - 6.1mmol/L) (4 - 6.1mmol/L) izlučuje se mokraćom.izlučuje se mokraćom.
![Page 59: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/59.jpg)
Tubulska reapsorpcijaTubulska reapsorpcija
ReapsorpcijaReapsorpcija aminokiselinaaminokiselina kao i glukoze, kao i glukoze,
kotransportom sa Na+kotransportom sa Na+
ReapsorpcijaReapsorpcija bikarbonata bikarbonata (HCO3(HCO3--)) oko 85% u oko 85% u proksimalnim tubulimaproksimalnim tubulima, , 10% u debelom delu Henleove 10% u debelom delu Henleove
petlje. petlje.
Sposobnost tubula za Sposobnost tubula za reapsorpciju bikarbonata reapsorpciju bikarbonata u tesnoj vezi u tesnoj vezi sa sintezom sa sintezom protona protona (H+)(H+)
![Page 60: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/60.jpg)
Tubulska sekrecijaTubulska sekrecija
SekrecijaSekrecija jona vodonikajona vodonika
Sekrecija vodonika i reapsorpcija bikarbonata se Sekrecija vodonika i reapsorpcija bikarbonata se odvija odvija u svim tubulimau svim tubulima osim u silaznom kraku osim u silaznom kraku Henleove petljeHenleove petlje
HH++ se sekretuje u se sekretuje u zamenu za reapsorbovane zamenu za reapsorbovane jone Najone Na++ i HCO i HCO33
--
Tubulske ćelije istovremeno regenerišu HCOTubulske ćelije istovremeno regenerišu HCO33, koji se utroši za , koji se utroši za puferovanje Hpuferovanje H++plazmeplazme
![Page 61: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/61.jpg)
Tubulska sekrecijaTubulska sekrecija
SintezaSinteza i izlučivanje amonijum i izlučivanje amonijum jona jona (NH4+)(NH4+) regulisana acidobaznim stanjemregulisana acidobaznim stanjem organizma. organizma.-Nastaje iz glutamina (aminokiselina)-Nastaje iz glutamina (aminokiselina)
![Page 62: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/62.jpg)
Reapsorpcija Reapsorpcija vodevode
U U proksimalnom tubulu 65-75proksimalnom tubulu 65-75%,%, zbog zbog reapsorpcije Na+ i Cl-.reapsorpcije Na+ i Cl-.
osmozom osmozom i difuzijomi difuzijomU nishodnom delu Henleove petljeU nishodnom delu Henleove petlje se reapsorbuje se reapsorbuje
5-10%5-10%koncentrovanje tubulske tečnostikoncentrovanje tubulske tečnosti. .
Distalni tubuliDistalni tubuli nepropustljivi za vodu nepropustljivi za vodu dilucioni segment dilucioni segment (ADH)(ADH)
U sabirnnim tubulimaU sabirnnim tubulima i s.kanalićima reapsorpcija vode i s.kanalićima reapsorpcija vode pod pod dejstvom dejstvom ADHADH ; reapsorbuje se 99% ; reapsorbuje se 99% vode, inače vode, inače
88%88%
![Page 63: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/63.jpg)
Koncentrovanje urinaKoncentrovanje urina
![Page 64: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/64.jpg)
Koncentrovanje urinaKoncentrovanje urina
Bubreg Bubreg čuva vodu izlučivanjem koncentrovane mokraćečuva vodu izlučivanjem koncentrovane mokraće Koncentrovanje u medularnim nefronimaKoncentrovanje u medularnim nefronima (duge Henleove (duge Henleove
petlje)petlje)
Urin hiperosmolaranUrin hiperosmolaran – – 1400mosmol/L1400mosmol/L (u plazmi (u plazmi oko 300mosmola/L)oko 300mosmola/L)
Mehanizam: Mehanizam: -protivstrujni umnoživači-protivstrujni umnoživači
-protiv strujni tok-protiv strujni tok- suprotni smer kretanja tečnosti u dva - suprotni smer kretanja tečnosti u dva segmenta Henleove petljesegmenta Henleove petlje
![Page 65: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/65.jpg)
Koncentrovanje urinaKoncentrovanje urina
Po reapsorpciji Na+ i vode (i ostalih sastojaka) u Po reapsorpciji Na+ i vode (i ostalih sastojaka) u proksimalnom tubulu, tečnost u proksimalnom tubulu, tečnost u descendentnom delu Henleove petlje je descendentnom delu Henleove petlje je izoosmolarna sa plazmomizoosmolarna sa plazmom
Ovaj segment jeOvaj segment je vrlo propustljiv za vodu vrlo propustljiv za vodu i voda i voda prelazi u hiperosmolarnu intersticijumsku prelazi u hiperosmolarnu intersticijumsku tečnost.tečnost.
Hiperosmolarnost intersticijuma zbog Hiperosmolarnost intersticijuma zbog reapsorpcije reapsorpcije Na i Cl (aktivnim transportom) u debljem delu Na i Cl (aktivnim transportom) u debljem delu ascendentnog kraka Henleoveascendentnog kraka Henleove petlje. petlje.
![Page 66: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/66.jpg)
Koncentrovanje urinaKoncentrovanje urina
Reapsorpcija vode Reapsorpcija vode u descendentom delu u descendentom delu Henleove petlje koncentruje urinHenleove petlje koncentruje urin
UU ascendentnom delu se urin razblažujeascendentnom delu se urin razblažuje-zbog aktivne reapsorpcije elektrolita-zbog aktivne reapsorpcije elektrolita-nepropustljiv za vodu-nepropustljiv za vodu
![Page 67: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/67.jpg)
Koncentrovanje urinaKoncentrovanje urina
U distalnom tubuluU distalnom tubulu se nastavlja reapsorpcija se nastavlja reapsorpcija elektrolita, a elektrolita, a urin se razblažujeurin se razblažuje
dsitalni tubuli kao i ascendentni deo Henleove dsitalni tubuli kao i ascendentni deo Henleove petlje su nepropustljivi za vodupetlje su nepropustljivi za vodu
dilucioni segmentdilucioni segment
U sabirnim kanalićima U sabirnim kanalićima pod dejstvom pod dejstvom ADH se ADH se reapsorbuje voda reapsorbuje voda i urin koncentrujei urin koncentruje
![Page 68: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/68.jpg)
Bubrežni klirens(i)Bubrežni klirens(i)
Volumen plazme koji se “očisti” od neke supstance u jedinici vremena
![Page 69: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/69.jpg)
Odredjivanje klirensaOdredjivanje klirensa
Cs = Vu x Cu/CpCs = Vu x Cu/Cp
Cs - klirensCs - klirensVu –volumen urina (24Vu –volumen urina (24hh))
Cu – koncentracija odredjene supstance u urinuCu – koncentracija odredjene supstance u urinuCp – koncentracija iste supstance u plazmiCp – koncentracija iste supstance u plazmi
![Page 70: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/70.jpg)
Klirens kreatinina
endogena supstanca stvara se u mišićima u toku endogena supstanca stvara se u mišićima u toku metabolizmametabolizma
80 -120ml/min 80 -120ml/min
![Page 71: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/71.jpg)
Kontrola volumena i osmolarnosti Kontrola volumena i osmolarnosti telesnih tečnostitelesnih tečnosti
Volumen i osmolarnost telesnih tečnosti Volumen i osmolarnost telesnih tečnosti bubrezi regulišu ekskrecijom vode i solibubrezi regulišu ekskrecijom vode i soli
CENTAR ZACENTAR ZA ŽEĐŽEĐ U HIPOTALAMUSUU HIPOTALAMUSU
Hormoni: Hormoni: ADH , ALDOSTERON, Atrijumski ADH , ALDOSTERON, Atrijumski natriuretski peptidnatriuretski peptid (povećana ekskrecija Na+ (povećana ekskrecija Na+ urinom)urinom)
![Page 72: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/72.jpg)
Kontrola volumena i osmolarnosti Kontrola volumena i osmolarnosti telesnih tečnostitelesnih tečnosti
ADH ADH -Vasopresin-Vasopresin
1. Stimulacija 1. Stimulacija reapsorpcije vode reapsorpcije vode u distalnim u distalnim tubulima i sabirnim kanalićimatubulima i sabirnim kanalićima
22. Vazokonstrikcija arteriola. Vazokonstrikcija arteriola
![Page 73: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/73.jpg)
Kontrola volumena i osmolarnosti Kontrola volumena i osmolarnosti telesnih tečnostitelesnih tečnosti
AldosteronAldosteron – hormon kore nadbubrežnih – hormon kore nadbubrežnih žlezda (glavni predstavnik mineralokortikoida)žlezda (glavni predstavnik mineralokortikoida)
mehanizmi kontrole sekrecije aldosteronamehanizmi kontrole sekrecije aldosterona
Ekstrarenalni: Ekstrarenalni: hipotalamo-hipofizo- hipotalamo-hipofizo- adrenalokortikalna osovina adrenalokortikalna osovina
Renalni: Renin-Angiotenzin-aldosteronski Renalni: Renin-Angiotenzin-aldosteronski mehanizammehanizam
![Page 74: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/74.jpg)
Izlučivanje urinaIzlučivanje urina
Ureteri Ureteri Mokraćna bešika Mokraćna bešika
UretraUretraRefleks mokrenja ( istezanje detrusorskih mišića Refleks mokrenja ( istezanje detrusorskih mišića
m.bšike) u kičmenoj moždini.m.bšike) u kičmenoj moždini.
UrinUrin: svetlo-tamno žute boje, sp. težina1010-: svetlo-tamno žute boje, sp. težina1010-1025, pH 4.6-5.8, 1025, pH 4.6-5.8, 95% voda, soli i štetni 95% voda, soli i štetni
produkti metabolizma. produkti metabolizma. Azotni štetni sastojci Azotni štetni sastojci urea, kreatinin, mokraćna kiselinaurea, kreatinin, mokraćna kiselina
![Page 75: 11 URINARNI SISTEM.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022042600/589052cc1a28abb31c8b53ee/html5/thumbnails/75.jpg)