ŠUME KRIVULJA

Pinion mugi

Zajednice krivulja su rasprostranjene u planinskim predjelima srednje i južne Evrope. Njihov disjunktan areal u jugoistočnoj Evropi obuhvata :Julijske Alpe, Dinaride, Šarsko-pindske planine i neka nalazišta u Albaniji. Rastu u veoma ekstremnim uvjetima, odnosno u graničnim uvjetima za život šumskog drveća npr. : vegetacion perido 3-4 mjeseca, prosječne godišnje temperature 2,5 -5 °C, godišnja suma padavina 2000-3000 mm.Usljed dugotrajnog pritiska snjega toko godine ova šuma je specifičnog niskog habitusa, visine 2-3 m. Usljed ovih ekstremnih uvjeta staništa ova šuma ima važan zaštitni karakter za očuvanje zemljišta pogotovo na krešnjačkim stijenama koje su u prošlosti zbog glacijacije, a u današnjem periodu eolskom erozijom ogoljeni. Osim navedenog ove šume značajno pomažu očuvanje endemne i rijeteke flore šuma u BiH . U prošlosti ove planine su bile uništavane radi dobijanja pašnjaka i livada za ispašu stoke.

U florističkom smislu ove zajednice su dosta neujednačene jer imaju različit nsastanak. Osim krivulja u njihov sastav ulaze ulazi i veći boroj različitih grmova i polugrmova npr.: Sorbus aucuparia ssp. glabrata; Sorbus chamaemespilus; Juniperus nana; Salix silesiaca; Salix herbacea, Salix recticulata, Lonicera alpigena, Rosa pendulina, Rosa spinosissima, Genista radiata, Rubus saxatilis, Arctostaphyllos uva ursi, Vaccinium myrtillus...

Šume krivulja dinarskih planina

Pinetum mugi dinaricum

Ova šumska zajednica javlja se duž dinarskih planina Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Crne Gore. U Hrvatsokj i Bosni se nadovezuju na pojas subalpiske bukve, odnosno subalpiske smrče (pl. Ljubišnja – kontinentalni klimatski uticaji), a u Hercegovini i Crnoj Gori na pojas munike. Izgrađuje snažan vegetacioni pojas od 1400 m (depresija Igmanu 1150 m) do 1900 m (Maglić 2300 m) n.m.. Najčešće su rasprostranjeni na krečnjacima, ali se mogu naći i na silikatima: Vranica i Ljubišnja.

Vrste koje nalazimo unutar ove zajednica su: grmovi i plugrmovi: Pinus mugo, Sorbus aucuparia ssp. glabrata; Sorbus chamaemespilus; Juniperus nana; Salix silesiaca; Salix herbacea, Salix recticulata, Lonicera barbasiana, Lonicera alpigena, Rosa pendulina, Rosa spinosissima, Genista radiata, Rubus saxatilis, Arctostaphyllos uva ursi, Vaccinium myrtillus, Dryas octapetal; zeljasti florni elementi: Homogyne alpina, Homogyne sylvestris, Luzula sy lvatica, Eringium alpinum, Ranunculus thora, Anemone narcissiflora, Mulgedium alpinum, Viola biflora, Valeriana montana, V. tripteris....

Degradacijom krivulja nastaju različiti šibljaci: sa Genista radiata -om, sa Sorbus chamaemespilus -om, sa Juniperus nana –om.

Usljed smanjenja pritiska na ove šumske zajednice od strane stočara ove zajednice se postepeno onbavljaju zajednice krivulja.

Osim ove zajednice opsane su i sljedeće zajednice krivulja:

-Sorbo maugeotii – Pinetum mugi (Srbija)

-Rhodothamno-Pinetum mugi (Slovenija)

-Lonicero borbasianae – Pinetum mugi (Hrvatska)

ŠUME ZELENE JOHE

Alnion viridis

Ova sveza obuhvata zajednice zelene johe koje imaju kompaktne areale u Alpama i Karpatima dok na Dinaridima imaju disjunktan areal. Kod nas se javljaju u na Vranici, a u susjedstu u Srbiji (Stara planian), Makedoniji (Bjelasica) i Bugarskoj (Rodopi).

Javlja se u specifičnim orografskim uvjetima: ljevkastim uvalama, gdje se nagomilava snjeg ili protiču planiski potoci. Visinski dijapazon se kreće od od 1450 m do 1850 m n.m.. Javlja se okružena šumama bukve i jele, subalpiske bukve ili subalpijske smrče. Kao i zajednice krivulja ove zajednice su potisnute i degradirane. Predstavljaju dobru preventivu protiv pojave lavina.

Zajednica zelene johe koja je opisana u Bosni je Athyrio-Anetum viridis na planini Vranici koja se javlja na distričnom kambisolu, unutar subalpiske bukve, subalpiske smrče i krivulja u ljevkastim uvalama

U Srbiji je opsiana zajednica zelene johe pod nazivom: Salici –Alneutm viridis.

Osim pojave zelene johe koja je specifična ostali florni elementi su manje ili više slični sa onim koji se javljaju zajednicama krivulja.