188 savjetodavna@savjetodavna · pdf filenajljepši primjer bila je koza po imenu...
TRANSCRIPT
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
1
PROJEKTI
Okrugli stol projekta APRO
Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo i vodoprivredu
Istarske županije organizirao je 5. i 6. prosinca 2012. okrugli stol
Projekta APRO Prekogranična inicijativa za zaštitu i revitalizaciju
biološke raznolikosti okoliša korištenjem autohtonih pasmina, na temu
„Kako zaštititi istarsku kozu, što učiniti da kozu zadržimo i vratimo na
pašnjake“. Sudionici su bili predstavnici partnera iz Slovenije i Hrvatske.
Iz Hrvatske, iz Zavoda za specijalno stočarstvo, Agronomskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu bili su predstavnici prof. dr. sc. Ante Ivanković,
moderator radionice s temom Istarska koza kroz povijest, prof. dr. sc.
Boro Mioč s temom Uzgoj, odlike vanjštine Istarske koze i dr. sc. Jelena
Ramljak s temom Genetska struktura istarske koze. Također, skupu su
prisustvovali i dr. sc. Melita Zec Vojinović iz tvrtke EcoAgroTerra, s
temom Spoj tradicije i održivosti – povratak istarske koze na pašnjake,
predstavnik HPA Goran Divjak s temom Uloga HPA u uzgoju koza te
predstavnice PSS, dipl. ing. Ivanka Bervida i mr. sc. Ana Grgas s temom
Baštinjene pasmine koza RH – kultura male ekonomije ekstenzivnog
uzgoja i potrošnje proizvoda u svrhu očuvanja biološke raznolikosti.
Predstavnici projekta APRO iz Slovenije bili su Andrej Škibin s
Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, s temom Dobrobit i
zdravstvena zaštita koze, Tomaž Volčič, KGZS, Poljoprivredno-šumarski
zavod Nova Gorica, s temom Uzgoj koza u Primorskoj. Nakon
prezentacija uslijedila je duga i konstruktivna rasprava u kojoj je
sudjelovala većina sudionika, a kojoj je prethodila potvrda dr. sc. Jelene
Ramljak, da je na osnovi analize DNK istraživana koza iz projekta doista
188 prosinac 2012.
SADRŽAJ
PROJEKTI
1 Okrugli stol projekta APRO
16 Procjena rizika i praćenje
populacije kukuruzne zlatice u općini
Vrbje
DOGAĐAJI
5 Šesto senzorsko ocjenjivanje meda
Bjelovarsko-bilogorske županije
17 Skupština Saveza udruga malih
sirara Republike Hrvatske „ SIRCRO“
MANIFESTACIJE
18 Održan regionalni svinjogojski
forum Gundinci 2012.
SAVJETI
3 Milijun zvončića i druge kalibrahoje
12 Prirodni pripust u sustavu krava-
tele
OSVRT
7 Biološko-dinamička poljoprivreda,
doprinos održivom razvoju ruralnog
prostora
9 Podjela certifikata za Vodič dobre
higijenske prakse za registrirane
proizvođače svježeg sira i vrhnja u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
10 Sastanak s izaslanstvom Bosne i
Hercegovine u Ministarstvu
poljoprivrede Republike Hrvatske
11 Dvije ledene berbe u Koprivničko-
križevačkoj županiji
15 Austrijska iskustva u stručnom
nadzoru integrirane proizvodnje
ODGOVORNI UREDNIK
mr. sc. Marina Mikšić
UREDNIŠTVO
mr. sc. Dario Zagorec
Siniša Hrgović, dipl. ing.
Anđelka Pejaković, dipl. ing.
dr. sc. Ivan Danjek
dr. sc. Lav Bavčević
Ivan Jukić, dipl. ing.
Kristijan Jelaković, dipl. ing.
Vanda Čuljat, dipl. ing.
mr. sc. Marija Ševar
mr. sc. Lada Bičak
mr. sc. Višnja Šimunović
Ljiljana Jelaković, ing.
LEKTOR
mr. sc. Marko Kovačić
NAKLADNIK
Poljoprivredna savjetodavna služba
Kačićeva 9/III, 10000 Zagreb
telefon: 01 / 4882 700
fax: 01 / 4882 701
e-mail: [email protected]
http://www.savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
2
ISTARSKA koza. To je bio povijesni trenutak, na radost svih nazočnih
jer je istarska koza, simbol Istre, dokazano prisutna, ne samo na grbu
kako su mnogi govorili, već i na dvoru.
Prema podacima HPA u Istri ima 1115 koza, od čega 147 grla
alpske, 145 grla njemačke šarene plemenite i 80 grla burske. U programu
istraživanja istarske koze evidentirano je 50 koza i pet jaraca, odnosno za
daljnje istraživanje projektu APRO stoji na raspolaganju populacija od
još 700 jedinki.
Drugi dan radionice posjetili smo dva OPG-a: Davida Trenta iz
Galižane i Nevija Valente iz Višnjana, kao primjere dobre prakse
poljoprivrednog gospodarstva. Cilj posjeta tim gospodarstvima bio je
upoznavanje istraživane koze u okviru projekta APRO, na osnovi čijeg je
DNK dokazano da pripadaju izvornoj pasmini istarske koze.
Nositelj OPG-a, David Trento, bavi se uzgojem koza od 2005.
godine kao dopunskom djelatnošću. Od ukupno 18 rasplodnih koza,
analizom DNK utvrđeno je da 8 grla posjeduje gene istarske koze. Prema
karakterističnim osobinama istarska je koza krupne građe, bijele boje,
najčešće s bradom i kod muških i kod ženskih grla, te velikih rogova.
Upravo smo takav primjer mogli vidjeti na gospodarstvu gosp. Trenta.
Najljepši primjer bila je koza po imenu Salvadiga (divlja) stara 5 godina,
kojom se vlasnik ponosi jer dnevno luči više od 3 l mlijeka.
Na OPG-u Nevija Valente u Višnjanu ostali smo zadivljeni
izgledom koze Foškice i jarčevima po imenu Pjerić i Zvane, kojima je
također analizom DNK potvrđena pripadnost istarskoj pasmini koza.
Osobitost je gospodarstva da je kod vlasnika izražena ljubav, kako prema
kozama tako i prema brojnim drugim vrstama domaćih životinja, kao što
su istarsko govedo, ovce, konji, istarski magarci, patke i kokoši, a u
njihovim čarima mogu uživati posjetitelji i turisti, ali i rekreirati se kroz
školu jahanja na konjima i magarcima.
Na kraju veoma uspješne radionice poželjeli smo voditelju projekta
APRO, gosp. Gordanu Šubari, dr. vet. iz AZRRI d.o.o. uspješan nastavak
istraživanja i determiniranje novih jedinki unutar preostale populacije
koza na području Istre. mr. sc. Ana Grgas,
rukovoditeljica Odsjeka
Ivanka Bervida, dipl. ing. agr.
poljoprivredna savjetnica
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
3
SAVJETI
Milijun zvončića i druge kalibrahoje
Calibrachoa je vrsta
jednogodišnjeg cvijeća koja u
21. stoljeću u vrtlarstvu
doživljava procvat kao novi
„cvjetni prekrivač“ za viseće
košare, ukrasne posude na
prozorima, balkonima i
terasama. Kao pripadnik
porodice Solanaceae srodnik
je rajčice, krumpira i
patlidžana, ali i petunije. Po
zvonastu cvijetu nalik je na petuniju i zovu je minipetunija. Međutim,
Calibrachoa je drugi rod, ima sitnije cvjetove (do 2,5 cm) i više cvjetova
od bilo koje petunije, a i otpornija je na vrućine.
Japanski oplemenjivači su vrtlarskoj branši 1997. godine
predstavili prvu hibridnu kalibrahoju – seriju Million Bells. Drugi su
oplemenjivači nakon toga selektirali 15-ak različitih serija. Nakon
impatiensa, pojava kalibrahoje pruža najveće genetske mogućnosti u
industriji cvjećarastva. Križanje unutar vrste Calibrachoa x hybrida i s
petunijom (kultivar Petchoa) daje nebrojene kombinacije boje i veličine
cvijeta i raznolik izgled biljke.
Kalibrahoju ćete najčešće izabrati zabljesne li Vas neka boja.
Međutim, prekrasne cvjetnice razlikuju se i po drugim osobinama, kao
što su oblik, veličina i bujnost biljke. Po rastu kultivari kalibrahoje su
pokrivač tla – okruglastog oblika, dužine 20-30 cm i kompaktnog
grmolikog izgleda dužine 15-25 cm i 30-40 cm širine te viseća s
padajućim granama koje nisu duže od 10 cm. Viseće imaju manje boja –
plavu, nebeskoplavu, ružičastu i bijelu. Važno je znati kojem tipu rasta
izabrani kultivar pripada, pogotovo kad se kombiniraju različite boje.
Savjeti za proizvodnju
Razmnožavanje: Calibrachoa proizvodi malo sjemena koje je
većinom sterilno. Razmnožava se reznicama koje dobavljači isporučuju
većinom neožiljene. Za ožiljavanje treba 20-25 dana. Fitohormon za
ožiljavanje može se rabiti, ali ne prevelike koncentracije – 0,1 % IBA.
Treba i duže zamagljivanje kod ožiljavanja nego kod drugih cvjetnica,
kao što su petunije, bacope i verbene.
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
4
Presađivanje, potreban prostor i vrijeme do plasmana na tržnice:
1. u lončić promjera 10 cm s 1 biljkom ukorijenjena kalibrahoja
dolazi za 5 tjedana – 30-50 lončića/m²
2. u lončić promjera 15 cm s 1 biljkom ukorijenjena kalibrahoja
dolazi za 8 tjedana
3. u viseću košaru promjera 25 cm s 3 biljke kalibrahoja dolazi za
8-9 tjedana – objesiti na gornjoj etaži na žicu da se iskoristi prostor
Supstrat: pH=5-5,5 treset za presađivanje za petunije. Ukoliko je
voda za zalijevanje bogata kalcijem ili pH viši od 5,8, može doći do
žutila biljaka uslijed neusvajanja i manjka željeza.
Gnojidba: Calibrachoa zahtijeva dosta hraniva. S prihranom se
počinje 2 tjedna nakon presađivanja. Biljci treba osigurati dovoljno
željeza.
primjer formulacije kiselog gnojiva sa željezom: NPK 18:10:18+2
MgO
fertirigacijom 1-2 puta tjedno 0,1 %; folijarno gnojidba željezom
po potrebi
Temperature: 1. mjesec uzgoja grijanje na 20⁰C i danju i noću;
dalje grijanje na 17⁰C;
Kad biljka počne popunjavati rubove posude, početi snižavati
jutarnju temperaturu od 5 do 10 sati na 10-12⁰C. Kada se koristi ova
metoda, ne treba ni jedan retardant rasta.
Voda: Osjetljiva je na previše vlage. Višak vode uzrokuje probleme
s gljivičnim bolestima u tlu Pythium i Rhizoctonia, koje uništavaju
korijen. Zalijeva se kad se primijeti isušivanje na površini. Treba
održavati stalnu ali umjerenu vlažnost tla, odnosno supstrata.
Svjetlo: Treba mnogo svjetla. Sjena odgađa cvatnju i zaustavlja
rast, što znači da je svjetlo najbolji regulator rasta. Zasjenjuje se samo
kod primjene retardanta rasta ili primjene kemijskih zaštitnih sredstava.
Većina novostvorenih Calibrachoa biljke su neutralne na dužinu dana i za
uzgoj ne trebaju dopunsko svjetlo.
Pinciranje: Obavlja se kod razmnožavanja i tjedan dana nakon
sadnje kada grane dosegnu oko 3 cm. Ukoliko Calibrachoa raste u
visećim posudama i ne grana se lijepo, pinciranje treba ponoviti još
jedanput, otprilike mjesec dana prije prodaje
Regulatori rasta: Mogu se koristiti za oblikovanje biljke radi
pospješivanje grananja, ali većina varijeteta ima prirodno grmolik
kompaktan rast. U svijetu se kao retardanti rasta, koji sprečavaju
izduživanje, primjenjuju daminozide (B-nine) ili paclobutrazol (Bonzi) i
ethephon (Ethrel). Retardant rasta smanjuje izduživanje kod prevelike
temperaturne razlike dan-noć.
Dovoljno svjetla, metoda „hladnog jutra“, uz više „sušno“
zalijevanje i više koncentracije gnojiva jamstvo su proizvodnje kvalitetne
dobro razgranate lončanice Calibrachoa.
Zaštita od bolesti i štetnika: Previše zalijevanja šteti kalibrahoji jer
uzrokuje propadanje osjetljivog korijena od uzročnika bolesti u tlu, biljka
žuti. Problem može biti i napad lisnih uši i tripsa.
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
5
Glavne komercijalne serije kultivara Calibrachoa:
Million Bells, Superbells, Aloha, Callie, Colorburst, Calipetite,
Celebration, Can-Can, Cabaret MiniFamous, MiniFamous Double
Fotografije: izvor www.google.com
Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
poljoprivredna savjetnica
DOGAĐAJI
Šesto senzorsko ocjenjivanje meda Bjelovarsko-bilogorske
županije
Na sajamskom
prostoru u Gudovcu, 5.
prosinca 2012. u
organizaciji
Bjelovarsko-bilogorske
županije i Pčelarskog
saveza naše županije,
održano je 6. senzorsko
ocjenjivanje meda.
Povjerenstvom od pet
članova predsjedali su
uvaženi stručnjaci prof.
dr. sc. Nikola Kezić te
prof. dr. sc. Dragan
Bubalo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Članovi povjerenstva
bili su iz redova djelatnika Ureda za poljoprivredu Bjelovarsko-
bilogorske županije, Agronomskog fakulteta te Poljoprivredne
savjetodavne službe.
Na ovogodišnje ocjenjivanje pristigla su 44 uzorka meda od 29
pčelara. Po prijavi i deklariranju samih pčelara bilo je 12 uzoraka
bagremova meda, 12 lipova, 12 cvjetnoga, 2 medljikovca, 3 livadna te 3
uzorka kestenova meda. Nakon provedenih peludnih analiza te analiza
električne provodljivosti na Zavodu za pčelarstvo Agronomskog
fakulteta, broj pojedinih uzoraka ponešto se izmijenio. Povjerenstvo je
tako dobilo zadatak da ocijeni 12 uzoraka bagremova meda, 15 lipova, 8
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
6
cvjetnoga, 3 livadnoga, 1 uljane repice, 3 medljikovca te 2 uzorka
kestenova meda.
Zbog poznate pojave kasnih proljetnih mrazova te izrazito visokih
ljetnih temperatura zraka, moramo naglasiti da ova godina nije bila
posebno medonosna. To nam pokazuje i podatak da je prošle godine u
ocjenjivanju sudjelovao veći broj pčelara s ukupno 75 uzoraka meda.
Ove godine pčelari koji nisu selili pčele i čiji su pčelinjaci bili na
neprikladnim područjima, nisu, nažalost, imali što ni vrcati.
Kod uniflornih medova (bagrem, lipa, kesten) ocjenjuje se pet
parametara: čistoća, bistrina, boja, miris i okus. Kod multiflornog meda
(livadnog i cvjetnog) ocjenjuju se čistoća, bistrina, miris i okus.
Svaki član povjerenstva ocjenjuje svaki uzorak po parametrima
ocjenom od 1 do 5.
Naša je županija, uz Virovitičko-podravsku, prepoznata kao
proizvođački bazen iznimno kvalitetnog meda u većim količinama,
pogotovo od bagrema i lipe. (Ovogodišnja sezona nije po količini bila
izrazito bagremova, zbog već navedenog kasnog proljetnog mraza, ali je
zato lipa prednjačila).
Budući da je med proizvod za kojim vlada potražnja na EU tržištu,
ne trebamo strahovati za plasman, tim više što je med bilogorskih pčelara
vrhunske kakvoće.
Ured za poljoprivredu BBŽ daje veliku podršku pčelarima u
procesu prilagodbe zahtjevima tržišta. Raspisan je natječaj za subvenciju
unutarnjeg uređenja objekata za vrcanje, punjenje, te skladištenje gotovih
proizvoda. Natječaj je otvoren do 21. prosinca 2012. i s njim je upoznat
velik broj pčelara. Od prošle godine, također na inicijativu županijskih
službi, imamo i robnu marku bagremova meda „Slatka nit“. Prvu, ali
nažalost, zasad i jedinu u državi.
Zbog postojanja većih areala lipa, može se razmisliti i o robnoj
marki lipova meda.
Objava rezultata rada Povjerenstva i dodjela priznanja za kvalitetu
meda održana je u SRC Kukavica 14. prosinca, 2012. Sve nazočne
pčelare, njih 110, kao i uvažene goste, pozdravio je predsjednik
Pčelarskog saveza Zvonko Horak dr. vet. med. Okupljenima se
prigodnim riječima podrške obratila i pročelnica Ureda za poljoprivredu
BBŽ, gđa Dominka Pretula, dipl. ing. Prof. dr. sc. Dragan Bubalo se
osvrnuo na klimatske uvjete ove godine i kvalitetu dobivenog meda. Vrlo
zanimljivo i aktualno predavanje o utjecaju suše na pčele održala je dr.
sc. Maja Dražić, zamjenica ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije.
Od ocijenjena 44 uzorka jedan je dobio zahvalnicu za sudjelovanje;
dodijeljeno je 10 brončanih medalja; 16 srebrenih i 17 zlatnih.
Apsolutni je pobjednik 6. ocjenjivanja bagremov med idealne,
gotovo prozirne karakteristične boje, okusa i prepoznatljiva mirisa na
vaniliju pčelara Milana JANTOLEKA iz Bjelovara.
Priznanja su dodijelili prof. dr. sc. Dragan Bubalo, pročelnica
Dominka Pretula, dipl.ing i predsjednik Pčelarskog saveza BBŽ Zvonko
Horak, dr.vet.med.
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
7
Svako ocjenjivanje, pa tako i ovo, nagrada je za uloženi trud i rad,
ali i poticaj za daljnje usavršavanje i napredak, pogotovo mladim
pčelarima kojih je, srećom, sve više u našoj županiji.
Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. agr.
poljoprivredna savjetnica
OSVRT
Biološko-dinamička poljoprivreda, doprinos održivom
razvoju ruralnog prostora
Stručni skup „Biološko-dinamička poljoprivreda, doprinos
održivom razvoju ruralnog prostora“ održan je 7. prosinca 2012. u 11 sati
u Požegi, u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Požega.
U organizaciji skupa sudjelovali su Pučko otvoreno učilište Obris Požega
i Poljoprivredna savjetodavna služba. Pokrovitelji stručnog skupa su
Ministarstvo poljoprivrede RH i Hrvatska gospodarska komora,
Županijska komora Požega. Namjera je organizatora informirati javnost i
poljoprivrednike o načinu proizvodnje hrane koji povoljnije djeluje na
prirodu, okoliš, zdravlje i život ljudi. S obzirom na odaziv sudionika,
namjera je ostvarena.
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
8
Program je započeo pozdravnom riječju organizatorice, Jadranke
Krmpotić, dipl. politologinje, ravnateljice POU Obris iz Požege, koja je
podsjetila na važnost suživota ljudi i prirode i osvještavanja javnosti za
pomoć opstanku Zemlje. Zatim su slijedila predavanja.
Predavanje na temu biološko-dinamičke poljoprivrede, Snježane
Pešut-Pilon, dipl. ing. agr. više stručne savjetnice u Poljoprivrednoj
savjetodavnoj službi u Požegi temeljilo se na djelovanju prirodnog
zakona uzroka i posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji. Način
gospodarenja tlom, izbor gnojiva, njega tla i biljaka u konvencionalnoj
poljoprivredi ima za posljedicu opadanje plodnosti tla, narušavanje
strukture, slabljenje vitalnosti i kakvoće biljaka te rast troškova
proizvodnje. Nužno je promijeniti način razmišljanja i navike u
poljoprivrednoj proizvodnji. Biološko-dinamička poljoprivreda pridonosi
održivom razvoju tako što pomoću prirodnih snaga i prirodnih materijala
održava tlo, vodu i biljke zdravima. Čovjek svojim radom, zdravom i
čistom namjerom unosi duhovnu dimenziju u poljoprivrednu djelatnost i
tako doprinosi održivom razvoju.
Predavanjem o osnivanju i radu Centra dr. Rudolfa Steinera u
Donjem Kraljevcu Sandra Percač, ravnateljica Centra, potaknula je na
razmišljanje o korištenju mogućnosti koje postoje oko nas i u nama. Dr.
Rudolf Steiner rođen je u Donjem Kraljevcu 1861., preminuo je 1926. u
Švicarskoj. Njegov rad na području poljoprivrede, medicine, pedagogije,
arhitekture i umjetnosti ostao je zabilježen i služi kao ostavština
čovječanstvu. Centar dr. Rudolfa Steinera zaživio je kao ideja za
turističku aktivnost općine Donji Kraljevec u spomen velikom vizionaru
20. stoljeća. U Centru se svake godine u lipnju održavaju Dani Rudolfa
Steinera ispunjeni predavanjima i umjetničkim sadržajima. Djelatnici
Centra organiziraju Poljoprivredni tečaj biološko-dinamičke
poljoprivrede, radionice za poljoprivrednike o izradi i primjeni biološko-
dinamičkih pripravaka te posjete biološko-dinamičkim imanjima.
Predavanjem o biološko-dinamičkoj poljoprivredi u Hrvatskoj i
svijetu mr. sc. Marija Ševar, rukovoditeljica Odsjeka za ekološku i
integriranu poljoprivredu u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u
Zagrebu, osvrnula se na povijest biološko-dinamičke proizvodnje,
certificirane površine i na broj poljoprivrednih gospodarstava, kontrolna
tijela, pionire i promotore biološko-dinamičke poljoprivrede u Hrvatskoj,
gospodina Ivana Bašića iz Nove Gradiške, gospođu Zlatu Nanić iz
Zagreba i gospođu Bernardu Orehovec iz Čakovca.
Počeci biološko-dinamičke poljoprivrede datiraju iz 1924. kad je
održan prvi Poljoprivredni tečaj, zatim je 1931. u svijetu zabilježeno
1000 biološko-dinamičkih poljoprivrednih gospodarstava. Sljedeće
godine, 1932., osnovano je udruženje Demeter Wirtschaftsverbund s
prvim zemljama članicama: Austrijom, Švicarskom, Nizozemskom,
Švedskom, Norveškom i Velikom Britanijom. Prema podacima iz srpnja
2012. u svijetu je 147.009 ha pod biološko-dinamičkom proizvodnjom, a
broj PG-a 4.742. U Hrvatskoj je 1 PG s 34 ha (izvor:
http://www.demeter.net/statistics).
Nakon predavanja slijedila je diskusija, pitanja i komentari. Za riječ
se javio Davorin Krakar, dipl.ing.šum. ispred Pčelarske udruge ZLATNA
DOLINA – Požega s kratkim izlaganjem o pčelama i održivom agraru.
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
9
Apelirao je na suradnju poljoprivrednika i pčelara. Pčele su vrlo ugrožene
upravo zbog primjene pesticida na poljoprivrednim površinama, a o
opstanku pčela ovisi i opstanak života na Zemlji.
U svečanom duhu, kako dolikuje Steinerovu učenju, skup je
završio glazbenim nastupom Krijesnica iz Osijeka. Pjesme su zračile
radošću i porukama za radosno življenje svim ljudima, proizvođačima i
potrošačima hrane.
Tijekom dana Udruga za poticanje umjetničke svijesti u društvu iz
Osijeka izrađivala je od slame pticu feniksa. Simbolično spaljivanje
trinaestog feniksa tako se održalo upravo u Požegi na zelenoj površini u
naselju Babin Vir u 16 sati. Ptica feniks simbolizira preporod, snagu koja
se rađa iz pepela u novi život.
Svim djelatnostima, pa tako i poljoprivredi, potreban je feniks kako
bi se održivost ruralnog prostora razvijala na zdravim temeljima.
Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica
OSVRT
Podjela certifikata za Vodič dobre higijenske prakse za
registrirane proizvođače svježeg sira i vrhnja u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Na Bjelovarskom sajmu u Gudovcu podijeljeni su certifikati o
završenom tečaju dobre higijenske prakse u preradi mlijeka na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Podjela certifikata održana
je 7. prosinca u 10 sati. Iako su tečaj pohodili mnogi proizvođači mlijeka
koji su željeli postati sirari, Bjelovarsko-bilogorska županija financirala
je tečaj samo registriranim proizvođačima svježeg sira i vrhnja.
Mali sirari koji imaju
odobrene objekte taj su tečaj
završili još prije nekoliko godina.
Glavna je svrha tečaja proizvodnja
što kvalitetnijeg mlijeka jer samo iz
kvalitetnog mlijeka može nastati
kvalitetan proizvod. Također su
upoznati sa svim zakonskim
propisima koji su vezani uz
sirarstvo. Najzanimljivija su od
svih predavanja profesora Samira Kalita, vezana uz samu proizvodnju
sira, greške kod proizvodnje i higijenu proizvodnje, uza sve opasnosti čiji
uzrok mogu biti štetne i nepoželjne bakterije. Iako su mnogi prošli
školovanje za zanimanje mljekarsirar, vladalo je veliko zanimanje za
tečaj, jer u sirarstvu nikad dosta znanja i stručnih informacija.
Suradnjom Saveza malih sirara SIR CRO i Bjelovarsko-bilogorske
županije omogućili smo prvi ovakav tečaj za proizvođače svježeg sira i
vrhnja u Hrvatskoj. Registrirani proizvođači svježeg sira i vrhnja morat
će, kao i svi proizvođači hrane, poštivati sljedivost, temperaturni režim i
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
10
hladni lanac. Većina proizvođača svježeg sira i vrhnja još se ne osjeća
dovoljno snažnom za ozbiljnije pothvate i boji se investirati u finalni
proizvod kojim će konkurirati u krutoj tržišnoj utrci. Problem je u
sirarstvu ruralnih prostora, u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj, plasman sira
kao finalnog proizvoda koji nastaje iz viškova primarnog proizvoda tj.
mlijeka. Većina odobrenih sirana pod posebnim uvjetima ima tržište u
Zagrebu ili južno od njega. Mnogi mljekari koji prerađuju višak mlijeka
nisu u mogućnosti putovati da bi plasirali svoje proizvode, a prodaja sira
na tržnicama u malim gradovima sve je manja.
Darija Marković, dipl. ing. agr.
poljoprivredna savjetnica
OSVRT
Sastanak s izaslanstvom Bosne i Hercegovine u
Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske
Na inicijativu Federalnog ministarstva poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva Bosne i Hercegovine 7. prosinca 2012. godine
u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu održan je sastanak njihova
izaslanstva s predstavnicima Ministarstava poljoprivrede RH i
Poljoprivredne savjetodavne službe. Tema sastanka bila je suradnja dviju
država na području poljoprivrednog savjetovanja. U izaslanstvu Bosne i
Hercegovine bili su mr. sc. Nijaz Brković, pomoćnik ministra u
Federalnom ministarstvu te njegove suradnice mr. sc. Irena Jerkić, šefica
Odsjeka za poljoprivredne stručno-savjetodavne službe i Amela Gračić,
suradnica na projektu Svjetske banke „ Poljoprivreda i ruralni razvoj“.
U izaslanstvu Republike Hrvatske bili su mr. sc. Luka Čuljak,
pomoćnik ministra poljoprivrede, mr. sc. Marina Mikšić, ravnateljica
Poljoprivredne savjetodavne službe te njezini suradnici, mr. sc. Dario
Zagorec, zamjenik ravnateljice, Siniša Hrgović dipl.ing.agr., pomoćnik
ravnateljice i mr. sc. Milan Husnjak, savjetnik ravnateljice. Sastanku je
prisustvovala i Anamaria Stojević, viša stručna savjetnica u Odjelu
međunarodne suradnje.
Nakon uvodnih riječi obojice pomoćnika ministara, ravnateljice
PSS kao i šefice Odsjeka savjetodavnih službi BiH, o povijesti razvoja
Poljoprivredne savjetodavne službe kao i o njezinoj organizaciji te
aktivnosti, s posebnim osvrtom na savjetovanje o dobroj poljoprivrednoj
praksi na gospodarstvima vrlo sadržajno u svojim prezentacijama
govorili su zamjenik ravnateljice mr. sc. Dario Zagorec i pomoćnik
ravnateljice Siniša Hrgović. Također, prikazan je značaj i uloga PSS-a u
provedbi pretpristupnih programa EU za poljoprivredu i ruralni razvoj,
čija će iskustva biti od velike važnosti za susjednu državu u budućem
razdoblju.
U raspravi koja je uslijedila o mogućim prvim koracima suradnje
na različitim područjima djelovanja, na prijedlog ravnateljice mr. sc.
Marine Mikšić donesen je zaključak da suradnja započne u segmentu
obučavanja poljoprivrednih savjetodavaca s područja Federacije BiH te
je dogovoren sljedeći susret dvaju izaslanstava početkom iduće godine u
Sarajevu. Inače, cijeli je sastanak protekao u vrlo ugodnoj atmosferi
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
11
punoj povjerenja i međusobnog uvažavanja, s naglaskom na velike
potencijale za suradnju Savjetodavnih službi Republike Hrvatske i Bosne
i Hercegovine.
mr. sc. Milan Husnjak
savjetnik ravnateljice
OSVRT
Dvije ledene berbe u Koprivničko-križevačkoj županiji
Selo Carevdar bilo je još
uspavano kada je u bjelinu ogrnutom
vinogradu Zadruge Podolski 12.
prosinca u 7 sati započela druga
ledena berba ove godine! Desetak
hrabrih berača dobro utopljenih
višeslojnom odjećom počelo je brati
zamrznute bobice graševine na -
12°C. U vinogradu je bilo iznimno
veselo, kuhano vino koristilo se
grijanje promrzlih prstiju, a
beračicama je bilo najviše hladno za
noge. Ovoj iznimno mladoj
„Zadruzi“ koja se vinogradarstvom
bavi tek osam godina, 2012. ostat će
u sjećanju kao godina ledene berbe.
Naime, te su godine prvi put proizveli ledeno vino, a odmah su imali i
dvije ledene berbe. Prvu ledenu berbu imali su 5. veljače kada su brali
graševinu iz proizvodne 2011. godine, a drugu nedavnog 12. prosinca. Iz
prve ledene berbe dobili su oko 120 litara vrhunskog vina koje čuvaju za
posebne prilike i goste. Nadaju se da će i ova berba dati vrhunsko vino
kojeg će, prema prvim procjenama, biti i dvostruko više.
Na blagim padinama mjesta Starigrad u blizini Koprivnice ledenu
berbu grožđa sorte traminac uspješno i veselo obavila je skupina berača i
istinskih zaljubljenika u vino, koji se za takve prilike već dugi niz godina
okupljaju u vinogradu Zlatka Sonenšajna. Vlasnik i osnivač Vinarije
Sonnenschein u svojem vinogradu ima zasađene sorte graševine,
traminaca i pinota sivog. Vinarija Sonnenschein osnovana je 1975.
godine, a kod nas i u inozemstvu poznata je po proizvodnji vina iz
izbornih berbi, berbi prosušenih bobica i ledenih berbi, a u manjim
količinama proizvodi i pjenušac. Prema dugogodišnjem iskustvu i
znanju, ponosni vlasnik i vinar Zlatko Sonenšajn zasigurno će nas
ponovo oduševiti vinima iz ledene berbe Vinarije Sonnenschein.
Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.
Leon Golub, dipl.ing.agr.
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
12
SAVJETI
Prirodni pripust u sustavu krava-tele
Osjemenjivanje je u mesnim stadima teško izvoditi jer se krave
uglavnom drže slobodno, pa je teško pravovremeno otkriti tjeranje, a još
je teže fiksirati ih za umjetno osjemenjivanje. Stoga se u sustavu krava-
tele najčešće koriste bikovi za prirodni pripust. Bikovi mogu potjecati iz
uzgoja na vlastitom gospodarstvu ili se pak mogu nabavljati izvan
gospodarstva.
Nabavlja li se bik izvan vlastitog gospodarstva, čim stigne na
farmu, njegova izolacija i prilagodba vrlo je važna mjera. Bik mora biti u
izolaciji tri tjedna prije nego što se pusti u stado. Za to vrijeme moraju
pristići testovi analize krvi. Ako su testovi negativni, bik se može
koristiti. U slučaju pozitivnog testa, bik se ne smije koristiti u stadu.
Preporučuje se da se bik pogledom i zvukom navikne na svoj novi dom, a
to znači da ga treba smjestiti u komforni okoliš s pogledom na plotkinje.
Bik je najskuplja imovina u stadu i ima najveći utjecaj na buduću
proizvodnju te zaslužuje posebnu pažnju. Svaki proizvođač goveđeg
mesa brinut će se o odabiru bika, provjerit će plodnost i procijeniti
njegovu uzgojnu vrijednost. Od anatomskih svojstava najvažnija je
veličina testisa, odnosno skrotalni opseg. O opsegu mošnji ovisi volumen
i kvaliteta sperme. Bikovi s većim opsegom skrotuma bolji su spermaši.
Nasljednost opsega mošnji je srednja do velika. Odabir bikova na temelju
ovog svojstva može povećati plodnost potomstva. Junice bikova s većim
opsegom mošnji ulaze u pubertet ranije, imaju veći postotak uspješne
oplodnje i kraći interval teljenja, u odnosu na one čiji očevi imaju manji
opseg skrotuma.
Bik star 15 i više mjeseci mora imati
opseg mošnji najmanje 30 cm.
(Crtež: Ivan Jukić)
Tablica: Minimalno preporučeni opseg mošnji u centimetrima
bika s obzirom na pasminu i starost
Starost (mj.)
Pasmina
Simentalac Angus
Charolais Hereford
Limousin
Blond d,
Aquitaine
12 – 14 33 32 31 30
15 – 20 35 34 33 32
21 – 30 36 35 34 33
>30 37 36 35 34
Izvor: http://www.omafra.gov.on.ca/french/products/index.html
18.02.2012
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
13
U kataloškim prikazima tjelesnih mjera rasplodnjaka mesnih
pasmina navode se i mjere za opseg testisa. Tjelesne mjere francuskog
elitnog bika pasmine Charolais, Tamilly, FR 79 57 090 255. Opseg
testisa je 46 cm.
Rasplodnu sposobnost bika treba provjeriti prije svake pripusne
sezone jer plodan bik u jednoj sezoni ne mora biti plodan sljedeće
godine. Stoga treba uzeti spermu bika, treba je provjeriti fizički i
mikroskopom kontrolirati njezin volumen, gustoću i vitalnost.
Libido bika jedan je od kritičnih faktora o kojima ovisi plodnost.
Libido ovisi o opsegu mošnji, kvaliteti sperme, težini bika, prirastu i
mišićavosti. Jedna od metoda za mjerenje libida je mjerenje tzv.
kapaciteta za servisiranje plotkinja. Kratko, broji se koliko bik može
opslužiti plotkinja u zadanom vremenu.
Ako su u stadu istovremeno dva bika ili više njih, treba uzeti u
obzir interakciju socijalne komponente i libida. Dominantni će bik
nastojati za sebe imati čitavo stado tako da libido drugog bika neće moći
doći do izražaja.
Ako su u stadu dva bika ili više njih, mnogo će vremena provoditi u
međusobnim nadmetanjima (Crtež: Ivan Jukić)
Dobro upravljanje bikovima, nakon što su testirani na plodnost,
može povećati izglede za bolju bređost. Testovi su pokazali da će jedan
bik u stadu od 25 krava uvijek dati više teladi negoli 4 bika u stadu od
100 krava. Kad su četiri bika u jednom stadu, potrošit će mnogo vremena
u međusobnom nadmetanju. Osim toga, moguće je da jedan bik potroši
previše vremena zabavljajući se s jednom kravom. Čini se da u
programima s više bikova proizvodnja teladi opada ako na bika dolazi
više od 15-18 plotkinja.
Praksa rotiranja bikova povećava postotak teljenja za 15-18 %. Ova
praksa omogućava bikovima odmor i držanje svježeg bika sve vrijeme sa
stadom. Koristite li, na primjer, četiri bika u stadu od 100 krava, držite
jednog bika s cijelom skupinom krava 15 dana, tada ga izdvojite i u
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
14
skupinu stavite drugog bika na 15 dana. Nakon drugih 15 dana u
servisiranje stada ubacite sve bikove.
Oplodnja u prirodnom pripustu uspješnija je ako se na grupu od 25
do 30 krava osigura bik za prirodni pripust. Jedan bik može oploditi 50-
60 krava ako se koristi u dva termina oplodnje ili je oplodnja razvučena
kroz cijelu godinu. Stada veća od 60 krava zahtijevaju 2 bika.
Prirodni pripust (Crtež: Ivan Jukić)
Mlade bikove ne bi trebalo opterećivati jer još rastu i razvijaju se.
Prerano opterećivanje bikova može prouzročiti neplodnost. Za
jednogodišnjeg je bika dovoljno da opsluži 15-20 plotkinja.
Dvogodišnjak može servisirati 20-30 krava, a potpuno zreli bik u stanju
je servisirati 35 do 50 krava. Faktor surovog ili brdovitog terena može
utjecati na ove brojeve.
Tablica: Moguća opterećenost bika s obzirom na starost
Starost bika Broj plotkinja
godišnjak 15-20
dvogodišnjak 20-30
potpuno zreli bik 35-50
Uzgajivači goveda u sustavu krava-tele u stanju su uzgojiti vlastite
junice i bikove. Ni jedan bik nije bolje prilagođen na vaše uvjete držanja
i hranidbe bazirane na paši od bika odraslog na vašoj farmi. Uz strogi
program odabira (selekcije) i održavanje genetski čistog stada bit ćete u
stanju uzgojiti vlastitog bika i u vlastitom malom stadu, bez štetnih
posljedica i uzgoja u srodstvu. Kako?
odaberite svoje najbolje starije krave s dosljednom proizvodnjom
teladi, bez teškoća pri teljenju i bez zdravstvenih problema;
držite tih nekoliko najboljih krava, izdvojeno od glavnog stada, s
najboljim bikom nakon što mu je istekao period korištenja u glavnom
stadu (obično najviše tri godine zbog izbjegavanja uzgoja u srodstvu);
izaberite potencijalne bičiće za svoje stado između njihovog muškog
potomstva.
Ivan Jukić, dipl. ing. agr.
načelnik Odjela
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
15
OSVRT
Austrijska iskustva u stručnom nadzoru integrirane
proizvodnje
U suradnji s Uredom austrijskog atašea za poljoprivredu u Zagrebu,
Poljoprivrednom komorom Štajerske i institucijom „Agrimarkt Austria“,
djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe u okviru jednodnevne
posjete Poljoprivrednoj komori Štajerske – Graz, prezentirana su iskustva
vezana za stručni nadzor integrirane proizvodnje u Austriji.
Teorijski dio obuhvaćao je stručne prezentacije austrijskih
savjetodavaca o počecima i trenutnom stanju integrirane proizvodnje
grožđa, voća i povrća.
Poljoprivredni su proizvođači već tridesetak godina uključeni u
sustav integrirane proizvodnje koja je u početku bila na dobrovoljnoj
osnovi, a sad obuhvaća svu poljoprivrednu proizvodnju izuzev ekološke.
Stručni nadzor integrirane proizvodnje provodi austrijska agencija
za plaćanja u poljoprivredi na tri razine nadzora. Nadzor obuhvaća
kontrolu 5 % proizvođača na terenu godišnje, a informatička podrška
koju je država sufinancirala obuhvaća pomoć poljoprivrednicima u
izboru poljoprivrednih kultura, njihovu mjestu u plodosmjeni i
plodoredu, primjenu adekvatne gnojidbe i prihrane te izbor
odgovarajućih sredstava za zaštitu bilja. Uz pomoć poljoprivrednicima,
tim je putem kontrolorima integrirane proizvodnje osiguran lakši pregled
priložene dokumentacije od strane proizvođača, a djelatnicima austrijske
agencije za plaćanja u poljoprivredi omogućen je kvalitetniji rad prilikom
isplate potpora.
Nakon teorijskog dijela u srednjoj poljoprivrednoj školi prezentiran
je rad ispitne postaje za kontrolu prskalica, atomizera i opreme koja se
koristi prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja. Kontrola je obavezna
za sve proizvođače uključene u integriranu proizvodnju svake tri godine,
nakon čega proizvođači dobivaju markicu ispravnosti za propisano
razdoblje.
Studijsko putovanje završilo je posjetom poljoprivrednom
gospodarstvu Leithner koje se bavi uzgojem jabuke, bazge i vinove loze.
Nakon obilaska nasada uz degustaciju vina, gospodin Leithner
posjetiteljima je pričao o svojim iskustvima nakon ulaska u integriranu
proizvodnju te početnim teškoćama vezanima za obveze
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
16
poljoprivrednika. Danas se osjeća profesionalcem, koji je zaposlen sa
svojom obitelji i obitelji svoga brata na velikom poljoprivrednom
gospodarstvu, koje ima osiguran otkup svojih proizvoda preko
poljoprivredne proizvođačke organizacije. Njegova je poruka da u cilju
trženja svojih proizvoda svi poljoprivredni proizvođači moraju
zadovoljiti propisane standarde integrirane proizvodnje.
Iskustva poljoprivrednih savjetnika Poljoprivredne komore
Štajerske i institucije „Agrimarkt Austria“ bit će od velike koristi
djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe, a hrvatski
poljoprivredni proizvođači uključeni u integriranu proizvodnju mogu biti
poučeni iskustvima gospodina Leithnera, čime bi mogli osigurati svoju
opstojnost u vremenu koje nam dolazi.
dr. sc. Ines Pohajda,
rukovoditeljica Odsjeka
PROJEKTI
Procjena rizika i praćenje populacije kukuruzne zlatice u
općini Vrbje
Tijekom 2012. godine na području općine Vrbje u suradnji PSS-a i
Agronomskog fakulteta u sklopu pilot-projekta nastavljeno je praćenje
populacije kukuruzne zlatice na području Brodsko-posavske županije.
Prikaz rezultata praćenja i važnosti ovog štetnika u kratkim crtama nam
je predstavio dr. sc. Tomislav Kos na predavanju 13.12.2012.
Ove godine općina Vrbje pridružila se suradnji na projektu
praćenja kukuruzne zlatice zahvaljujući rezultatima i iskustvima
poljoprivredne savjetodavne službe. Cilj projekta je sustavno kroz
vegetacijsku sezonu pratiti visinu populacije, na osnovi podataka
procijeniti rizik za ponovljenu sjetvu te utvrditi i prognozirati štete na
kukuruzu u odabranim poljima na području općine.
Odabrano je deset polja kod osam poljoprivrednika, na kojima su
postavljene žute ljepljive ploče (PhAM), i to po tri u sredini polja na
međusobnoj udaljenosti od 20 m.
Tijekom praćenja poljoprivrednici su zajedno sa savjetodavcima
obilazili polja te na taj način naučili prepoznati štetnika i štetu koju
počinja.
Rezultati na području općine Vrbje pokazuju da populacije zlatice
u odnosu na druge općine županije nije znatno porasla. Dobra je vijest da
zlatica nije prilikom ponovljene sjetve ugrozila nijedno polje na kojem je
praćena.
Područni ured Poljoprivredne savjetodavne službe Brodsko-
posavske županije. Marijana Milušić, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
17
DOGAĐAJI
Skupština Saveza udruga malih sirara Republike Hrvatske
„SIRCRO“
Redovita 5. Skupština Saveza malih sirara Republike Hrvatske
održana je 14. prosinca 2012. godine u Letičanima u Bjelovarsko-
bilogorskoj županiji. Od samog početka osnivanja udruga malih sirara i
Saveza udruga prije nekih sedam godina uloženo je mnogo truda u
očuvanju naših izvornih proizvoda i pomoći malim sirarima putem
edukacija, radionica, organizacija udruga, stručnih putovanja i samog
plasmana na sajmovima i manifestacijama.
Danas, kao i u samim počecima, suradnja savjetodavaca i sirara
ostala je ista. Nekoć su mali sirari prerađivali svoje proizvode u
kuhinjama ili u posebnim ali neadekvatnim prostorima. Mali sirari uredili
su prostore za proizvodnju sira, koje prerađivači proizvoda životinjskog
porijekla moraju imati, u skladu s vrlo strogim zakonodavstvom.
Također, od samih početaka, suradnja proizvođača i savjetodavaca u
plasmanu tradicijskih sireva bila je vrlo intenzivna. Počeli su se nizati
sajmovi i izložbe sireva na prostoru cijele Hrvatske. Također, male su
sirane postale dio agroturizma pa su sirari dio dohotka zaradili na
kućnom pragu u posebno uređenim kušaonicama. Savez malih sirara
također vodi brigu o promicanju seoskog turizma i plasmanu viška
poljoprivrednih proizvoda pa se skupštine održavaju na obiteljskim
gospodarstvima koja pružaju turističke usluge, tako da je ovaj put
skupština održana u vinariji Šapić u Letičanima pored Bjelovara. Pored te
vinarije na vinskoj se cesti nalazi mala sirana obitelji Juranić
predsjednice prve udruge malih sirara „Bjelovarski kvargl“. Bjelovarsko-
bilogorska županija mliječni je bazen Hrvatske pa je zadovoljena
temeljna potreba sirarstva, a to je višak mlijeka. Stoga u Bjelovarsko-
bilogorskoj županiji postoje dvije udruge „Bjelovarski kvargl“ i „Bil-sir“.
Domaćini smo dva velika sajma sira: „Dani sira u grada sira“ u Bjelovaru
i Gospodarski sajam – sajam sira u Grubišnom Polju.
Organizirane edukacije, školovanja i stručna putovanja u ovih
sedam godina postojanja Saveza malih sirara održani su u gotovo svakoj
županiji. U počecima su se radionice sira u suradnji s Agronomskim
fakultetom održavale u svakoj županiji nekoliko puta godišnje. Također,
školovanje sirara bilo je sastavni dio suradnje struke i proizvođača te je
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
18
većina prerađivača mlijeka i proizvođača sira osposobljena za zanimanje
mljekar-sirar. U cijeloj Hrvatskoj više 300 polaznika. Samo u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji osposobljeno je gotovo 100 mljekara ili
sirara. Bilo udruge malih sirara bilo Savez organizirali su stručna
putovanja u inozemstvu ili domovini u Lijepoj našoj gotovo svake godine
po jedno.
No danas, zbog gotovo kriminalnih radnji, mali sirari imaju velikih
problema. Krijumčarenje sira postalo je pošast i nanosi veliku štetu
proizvođačima sira. Svaka obitelj mora obavljati sve mljekarske poslove
365 dana u godini, zatim preraditi mlijeko i prodati sir uz, dakako,
poštivanje svih zakonskih odredbi, što nije lako. Higijena i temperaturni
režimi uza sve analize mlijeka, sira i vode moraju u malom seoskom
gospodarstvu biti besprijekorni, gotovo kao i u svakoj mljekari. No
pojava sireva tko zna odakle, bez ikakvih dokaza da su zdravstveno
ispravni, još s lažnim etiketama postojećih sirara, zaista predstavljaju
velik problem. Otkrili su to sirari Mrvoš iz Ljubovštine u Gorskom
kotaru pa je na skupštini bilo riječi i o tome kako zaštiti proizvod,
proizvođače i kupce.
Također, na skupštini se govorilo o inspekcijskom nadzoru.
Inspekcije nadziru male sirare u svojim siranama, na tržnicama i na
sajmovima, ali kako pomoći da se spriječi prodaja sira bez nadzora, za
koji nitko ne može jamčiti da je zdravstveno ispravan prehrambeni
proizvod. Na skupštini su predstavnici udruga obaviješteni i o
dogovorima s Ministarstvom poljoprivrede, Upravom za veterinarstvo, o
pojednostavljenju propisa za male sirane. Bilo je i riječi o Vodiču dobre
higijenske prakse za odobrene objekte, ali za registrirane proizvođače
koji prodaju samo svjež sir i vrhnje na tržnicama. U Bjelovarsko-
bilogorskoj županiji tečaj za Vodič prošli su i registrirani proizvođači
koji će u odnosu na minisirane biti pojednostavljen.
Zaključak je Skupštine da i dalje aktivno promičemo Savez malih
sirara RH, a time i svoje članove, da branimo njihove interese, da
medijskim nastupima podižemo svijest građana o važnosti poznavanja
tradicijskih proizvoda Hrvatske, njihove kakvoće i njihovih značajki.
Ruralni krajobraz RH obogaćuje se organizacijom raznih
manifestacija i izložbi sireva.
Potrebno je aktivno i dalje djelovati u novoosnovanoj mreži
Hrvatske Leader, pratiti razne natječaje i realizirati ih uz pomoć stručnih
savjeta članova saveza malih sirara.
Potrebno je postizanje suradnje s ministarstvima turizma i prometa,
kojima ne može biti nevažno tko im diljem naše obale prodaje
prehrambene proizvode, kakve kvalitete i zdravstvene ispravnosti.
Zajedničkim snagama moramo ukloniti nelojalnu konkurenciju na
domaćem tržištu te uvesti red na tržištu. Darija Marković
poljoprivredna savjetnica
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
19
MANIFESTACIJA
Održan regionalni svinjogojski forum 2012.
U subotu 15. prosinca 2012. god. u Gundincima je održana
savjetodavno-izložbena manifestacija pod nazivom „Regionalni
svinjogojski forum Gundinci 2012“. Organizatori su bili Odsjek za
svinjogojstvo Poljoprivredne savjetodavne službe i Svinjogojska udruga
Brodsko-posavske županije, a pokrovitelji Brodsko-posavska županija i
Općina Gundinci.
Cilj je foruma uzgajivače svinja iz pet slavonskih županija upoznati
s aktualnim temama iz područja poljoprivrede i stručnim temama iz
svinjogojstva. Da su teme aktualne, svjedoči vrlo dobar odaziv, stotinjak
poljoprivrednika, stručnjaka i drugih ljudi usko vezanih za svinjogojstvo
i poljoprivredu općenito iz svih navedenih županija.
Na početku predavanja sve nazočne pozdravio je predsjednik
svinjogojske udruge Brodsko-posavske županije Marijan Lučić, a forum
je otvorila i održala uvodni govor pomoćnica ministra dr. sc. Vesna
Gantner.
O postizanju standarda na OPG-ima ulaskom u EU kroz Nitratnu
direktivu nazočne je upoznala Sanja Krnic-Bastač, dipl.ing. iz
Ministarstva poljoprivrede. U dijelu prezentacije koja govori o općim
načelima korištenja gnojiva naglasila je da stajski gnoj nije otpad već
vrijedna sirovina.
Dalje je rečeno da u cilju smanjenja gubitaka dušika ispiranjem i
isparavanjem nije dopušteno gnojenje gnojnicom i gnojovkom:
u razdoblju 15.11. – 15.2. na svim poljoprivrednim površinama bez
obzira na pokrov
u razdoblju 1.5. – 1.9. raspodjelom po površini bez unošenja
najviša dopuštena primjena stajskog gnoja je 210 kg N /ha/godina
U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje
2014.-2020. najviša je razina potpore za modernizaciju poljoprivrednih
gospodarstava do 75 % iznosa prihvatljivog ulaganja za provedbu
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
20
Nitratne direktive za razdoblje od najviše četiri godine od dana
pristupanja (Ugovor o pristupanju RH EU).
Na područjima koja nisu proglašena ranjivima moći će se
dobrovoljno koristiti podmjere u okviru mjere Agrookoliš – klima za
primjenu načela dobre poljoprivredne prakse sukladno Nitratnoj direktivi
u predviđenim iznosima od 450 €/ha do 900 €/ha korištene
poljoprivredne površine.
Mr. sc. Robert Črep iz PSS-a prezentirao je temu: Koraci do
potpore IPARD – Projekt izgradnje i opremanja objekata u svinjogojstvu,
a izdvajamo Specifične kriterije:
korisnik mora na kraju ulaganja imati kapacitet za držanje i
najmanji broj životinja:
najmanje 20, a najviše 300 krmača, ukoliko se ulaganje provodi u
držanje krmača ili najmanje 400, a najviše 2000 tovljenika ukoliko se
ulaže u držanje tovljenika.
najmanje 20, a najviše 300 krmača i najmanje 400, a najviše 2000
tovljenika, ukoliko se ulaže u kompletnu proizvodnju.
podnositelj koji u trenutku prijave ima više od najvišeg kapaciteta
jedne od kategorija (300 krmača ili 2000 tovljenika) može ulagati u
kapacitete za stajski gnoj ili postrojenja za proizvodnju energije iz OI –
za vlastite potrebe
Josip Komljenović, dipl. ing. agr. iz PSS-e, održao je izlaganje
pod nazivom Legalizacija poljoprivrednih objekata.
Iz prezentacije izdvajamo 4 skupine zgrada za legalizaciju:
***ZAHTJEVNA ZGRADA - svaka građevina površinom veća od
400 m², građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti
površinom veće od 1000 m², te sve zgrade javne namjene bez obzira na
površinu.
***MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja
površinom nije veća od 400 m2 i građevina namijenjena isključivo
poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m2.
***JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom
nije veća od 100 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj
djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m².
***POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade,
garaža, sušara, vrtna kućica, zimska kuhinja i slično, koja ima jednu
etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².
Za ovu temu iskazan je poseban interes, ne samo svinjogojaca nego
i svih drugih nazočnih, jer je tema važna, a mnogo je nepoznanica koje
poljoprivrednicima treba objasniti.
U pojašnjenju nepoznanica pomogao je pročelnik za poljoprivredu
Vukovarsko-srijemske Andrija Matić, dipl.ing. koji je govorio o
legalizaciji i postizanju EU standarda na svinjogojskoj farmi Mije Rajić
iz Komletinaca
Izdvajamo zaključak prezentacije:
Legalizaciju treba razumjeti kao postizanje standarda
Legalizacija uvijek treba biti dio novog projektiranja poželjne
proizvodne cjeline
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
21
Troškovi legalizacije tako će, kao u primjeru, biti troškovi:
usluga (mjernik, projektant, …), pristojbi i naknada (JLS, Hrvatske
vode, uredi,…), građenja, instaliranja i opremanja
Poljoprivredni obrt Rajić imao je ukupne troškove od oko 770.000
kuna i oni se dijele na sljedeće troškove:
usluge 83.500 kuna, pristojbe i naknade 28.000 kuna, građenja,
instaliranja i opremanja 660.000 kuna, uz donaciju od 412.337,76 kuna
Poljodjelski obrt Rajić iz Komletinaca uspješno je svoj projekt
(izgradnja spremnika za tekući stajski gnoj) prijavio na Natječaj za
sredstva APCP projekta (donacija Svjetske banke) i tijekom 2012.
ostvario bespovratnu potporu od 412.337,76 kuna.
S Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka dr. sc. Vladimir Margeta
prezentirao je temu Perspektive držanja crne slavonske svinje u kontekstu
ulaska u EU. „Fajferica“ je naziv udruge uzgajivača crne slavonske
svinje koja je nedavno osnovana, a djelovanjem pokriva cijelo područje
Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Glavni su ciljevi udruge i stručnih
suradnika:
Očuvanje i oplemenjivanje crne slavonske pasmine svinja,
utvrđivanje stupnja genetske „čistoće“ pasmine temeljem molekularno-
genetske analize DNK i stvaranje nukleusa stada rasplodnih krmača i
nazimica. Marketing je područje na kojemu treba posebno raditi da bi
Fajferica stekla veći udjel na tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Iz tvrtke Agrokor teme su prezentirali Krešimir Kuterovac, dipl.
ing., Model razvoja svinjogojske proizvodnje u kooperaciji i dr. sc.
Robert Spajić, Svinjogojska proizvodnja i obnovljivi izvori energije.
Gosp. Kuterovac govorio je o strategiji razvoja svinjogojske
proizvodnje, povećanju kapaciteta kako proizvodnje prasadi tako i
povećanju tovnih svinja. Istaknuo je trendove u poljoprivrednoj
proizvodnji, što se tiče okrupnjavanja proizvodnih jedinica u sektoru
ratarske i stočarske proizvodnje u svijetu i u nas. Mnogo malih
poljoprivrednih proizvođača objedinjava se u veće proizvodne sustave.
Kao ključ uspjeha u svinjogojskoj proizvodnji gosp. Spajić je
istaknuo:
Biosigurnosne mjere, zadržavanje visokog zdravstvenog statusa,
kvalitetna i dobro izbalansirana hranidba, naglasak na dobrobiti
životinja, definiranje i ustaljenje radne operacije na farmama, ustaljenje
mase prasadi pri ulazu u tovilište (cca. 30 kg), seksiranje prasadi pri
ulazu u tovilište. Cilj: Izvući maksimalni genetski potencijal.
Suprotstavljena su dva potpuno različita koncepta svinjogojske
proizvodnje u RH. Kod uzgoja svinja na ekstenzivan način naglašava se
otpornost, dugovječnost, mala zahtjevnost, mala ulaganja u objekte za
uzgoj, dobra kvaliteta mesa. U intenzivnom uzgoju naglašava se broj
živo rođene i broj othranjene prasadi, broj proizvedenih tovljenika po
krmači, mala konverzija, visoki prirasti. Proizvodi i jednog i drugog
koncepta uzgoja svinja imaju mjesta na tržištu. Pitanje je koji će postotak
tržišta uzeti svaki od njih.
Iz Hrvatske poljoprivredne agencije Željko Mahnet, dipl. ing. agr.
obradio je temu Struktura svinjogojske proizvodnje u Slavoniji i Baranji.
Istaknuto je u prezentaciji:
www.savjetodavna.hr [email protected]
BILTEN – prosinac 2012.
22
Brojno stanje svinja u RH u 2011. god.
Krmače 107 000, tovljenici T1 I T2 938 760, sve kategorije svinja
1 263 660.
U Slavoniji i Baranji uzgaja se 45 134 krmače, što je 42 % od
ukupnog broja u RH.
Uvoz odojaka za tov u 2011. - 552384 kom.
Broj uzgojno valjanih krmača na OPG-ima u Slavoniji i Baranji:
281 krmača.
Stjepan Kušec, predsjednik SUS-a govorio je o problematici
svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da je
svinjogojska proizvodnja u RH nedostatna za domaću potrošnju.
Potrebno je stvoriti uvjete u Hrvatskoj da bi se obiteljska poljoprivredna
gospodarstva koja se bave svinjogojskom proizvodnjom mogla nositi s
konkurencijom.
Željko Kucjenić, dipl. ing. agr. iz PSS-a govorio je o Programu
udruge: Poboljšanje kvalitete svinjskog mesa i povećanje broja svinja u
BPŽ-u. Projektom je predviđena nabavka 200 uzgojno valjanih
umatičenih suprasnih nazimica pasmine veliki jorkšir ili edelschwein
(njemački jorkšir) i pasmine Landras
Predviđena dva načina distribucije plotkinja:
MODEL I – Uzgajivači koji izluče svoje krmače i kupe uzgojno
valjane nazimice dobivaju prema ovom modelu 1.000,00 kn., Oni su
dužni na svojem gospodarstvu nastaviti uzgoj nazimica prema
proizvodnom planu, tj. uzgajati osnovno stado u čistoj krvi
MODEL II – drugi model predviđa podjelu 100 visokovrijednih
nazimica članovima Udruge koji bi dalje provodili uzgoj kao i kod prvog
modela. Svaki je uzgajivač dužan u idućih 12 mj. vratiti udruzi isti broj
nazimica koji je i dobio. Vraćene nazimice daju se drugom uzgajivaču
Na forumu su svoje proizvode ponudili i izlagači (sponzori) iz
četiri tvrtke: Likra Hrvatska iz Klanjca, Schauman d.o.o. iz Koprivnice,
Agrilis d.o.o. iz Osijeka i Aquagen d.o.o. iz Velike Gorice.
Željko Kucjenić, dipl. ing. agr.
rukovoditelj Odsjeka za svinjogojstvo