KALENDAR RADOVA U ŠUMI

Hrvatske šume

Služba za šume šumoposjednika

Kalendar radova u šumi

1

UVOD

Radove koje u šumi obavljamo u cilju su povećanja kvalitete (vrijednosti) drvnih proizvoda, njenog zdravlja i vitalnosti, kao i općekorisnih vrijednosti. Obavljamo ih na način da održimo prirodnu struk- turu šume čime osiguravamo njezinu stabilnost, biološku raznolikost, potrajnost prihoda i produk- tivnost, a to znači i mogućnost kvalitetnije prirodne obnove. Pravilno obavljenim radovima umanju- jemo i mogućnost nastanka štete (od suncožara, leda, vjetra, snijega, mraza, štetočina i sl.), a time i troškove uklanjanja njihovih posljedica.

Kada šumarski stručnjaci govore o šumi uglavnom upotrebljavaju pojam sastojina. Sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, starosti i stadiju razvitka, načinu post- anka ili uzgojnom obliku i načinu gospodarenja.

Prema vrsti drve a (omjeru smjese) sastojine mogu biti: Čiste - jedna vrsta drveća zastupljena je sa više od 90 % drvne zalihe prema ukupnoj drvnoj zalihi.

Mješovite - u kojima su uz glavne vrste drveća zas- tupljene i druge, sa udjelom većim od 10 % ukupne drvne zalihe.

Prema starosti i stadiju razvitka sastojine se razvrstavaju na:

Vjetrolom

Vjetroizvala

stadij razvitka sastojine

rost biljke

mlade

ponik do 1 godine

pomladak 1-4 godina

mladik 4-10 godina

koljik 10-14 godina

letvik 14-20 godina

stadij odraslih stabala 20 godina

srednjedobne

iznad 20 godina do kraja ophodnje starije

stare

Ophodnja je životni vijek sastojine. Izražava se u godinama ovisno o vrsti drveća koju uzgajamo, cilju gospodarenja i ekološkim čimbenicima. Ophodnja je pojam koji vežemo uz jednodobne sastojine dok u prebornim sastojinama imamo ophodnjicu.

Kalendar radova u šumi

2

Prema na inu postanka ili uzgojnom obliku sastojine mogu biti:

Visoke - takve sastojine nazivamo još i sjemenjače, jer ih čine stabla nastala iz sjemena koje je s matičnih stabala (stabla koja čine sastojinu) palo na tlo. Sjemenjače mogu nastati sjetvom sjemena i sadnjom sadnica.

Sjemenja a

Srednje – sastojine nastale dijelom iz sjemena, dijelom iz panja.

Niske - različiti degradirani oblici sastojina koji uglavnom nastaju zbog izostanka šumskouzgojnih radova tijekom njihovog razvoja. Takve sastojine nemaju osobitu vrijednost pa ih različitim šumskouzgojnim zahvatima pokušavamo prevest u vrjednije sastojine visokog uzgojnog oblika. Sastojine niskog uzgojnog oblika su:

panjače- degradirane sjemenjače nastale iz panjeva i žilja stabala šikare - degradirane panjače u kojima osim drveća u istom sloju sudjeluje i grmlje šibljaci - degradirani oblici šikara makije - degradirani oblici šuma hrasta crnike gdje u sloju drveća sudjeluje i grmlje garizi - degradirane makije Makije i garige nalazimo u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske.

Panja a

Šumske kulture i plantaže - umjetno podignute

sastojine.

Prema na inu gospodarenja razlikujemo:

Jednodobne sastojine - one u kojima su stabla glavne vrste drveća podjednake starosti, visina i prsnih promjera.

Jednodobna sastojina

Preborne sastojine - one u kojima su raspoređena stabla različitih starosti, visina i prsnih promjera. U Hrvatskoj ih kao glavna vrsta tvori jela s primješanim ostalim vrstama drveća.

Preborna sastojina

Raznodobne sastojine - one u kojima se nalaze skupine (do 1 ha) stabala različitih starosti, prsnih promjera, visina i razvojnih stadija gdje su stabla unutar skupina podjednakih dimenzija.

Kalendar radova u šumi

3

RADOVE KOJE OBAVLJAMO TIJEKOM ŽIVOTA SASTOJINE

njega pomlatka - pomlatkom nazivamo biljčice od prve godine života do starosti kada se oblikuje debalce i krošnja (1-4 god.). Sječom korova, grmlja, predrasta (nadrasle jedinke) te agresivnijih vrsta od one s kojom gospodarimo oslobađamo vršni pup mlade biljke i dovodimo svjetlo koje joj je potrebno za rast. Za razvoj pomlatka bitno je iz sastojine na vrijeme ukloniti grane s površine ostale pri sječi stabala. Grane se mogu usitniti i posložiti na panjeve. U jednodobnim sastojinama nakon dovršnih sječa po potrebi se vrši sječa stabalaca na "čep" odnosno oštećeni pomladak se siječe na 3-4 cm iznad tla.

njega mladika - u stadiju mladika stabalca imaju oblikovano deblo i krošnju (4-10 god.). Iz sastojine je potrebno ukloniti suha, polomljena i rašljava stabalca. U prebornoj se sastojini vrši i potkresivanje donjih grana crnogoričnih vrsta što znatno utječe na poboljšanje životne aktivnosti stabalaca.

čiščenje koljika – stadijem koljika nazivamo stabalca prosječnog prsnog promjera 5-7 cm (10- 14 god). Iz sastojine uklanjamo sve što smatramo nekvalitetnim i suvišnim za razvoj mlade sastojine, kao što su nekvalitetna, bolesna, deformirana, polomljena i granata stabla te predrast. Uklanjamo također i nepoželjne vrste drveća čime reguliramo omjer smjese u sastojini.

čiščenje letvika – stadijem letvika nazivamo stabala prosječnog prsnog promjera 7-15 cm (14-20 god). U ovom stadiju počinjemo raspoznavati "stabla budućnosti", a to su ona stabla za koje smatramo da bi zbog svoje kvalitete i vrijednosti trebala ostati u sastojini stoga iz njihove okoline uklanjamo ona stabla koja im smetaju pri daljnjem razvoju.

Mladik Koljik

Pomladak

Letvik

Kalendar radova u šumi

4

Jednodobne sastojine obnavljamo (pomlađujemo)

prirodnim putem oplodnim sječama. Radovi kojima

njegujemo jednodobnu sastojinu provodimo kroz

sve razvojne stadije, od ponika do stare sastojine

nakon čega počinju oplodne sječe. To su sječe

starih sastojina koje se, ovisno o stanju sastojine

provode u 3 (pripremni, naplodni, dovršni) ili

više sijekova prilikom čega uz istodobnu pojavu

prirodnog ponika i pomlatka vršimo zamjenu stare

sastojine novom. Dovršni sijek provodi se kada je

najmanje 70 % površine pokriveno pomlatkom koji

je sposoban za razvoj. U jednodobnim sastojinama

nakon dvadesete godina života sastojine započinju

prorede kao faza njege i traju do razvojnog stadija

stare sastojine. U toj fazi odabiremo "stabla

budućnosti", a uklanjamo bolesna, nekvalitetna.

Oplodnim sječama pomlađujemo i panjače. U

panjačama provodimo i trebljenje, odnosno

reduciramo nekvalitetne i prekobrojne izbojke iz

panja.

Prije nego se pristupi sječi stabala ona se

moraju doznačiti. Doznaka podrazumijeva

odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala

za sječu te obračun drvnog sječivog obujma,

a obavlja ju osoba s propisanom stručnom

spremom. Obavlja se, u pravilu, za vrijeme

vegetacijskog razdoblja.

Preborne sastojine obnavljamo prirodnim putem

sječom u skupinama, grupama i stablimično u

vremenskom razdoblju ne kraćem od pet godina.

Vrijeme između dvije sječe nazivamo ophodnjica.

Pomlađivanje preborne sastojine je stalno prisutno

i u ovim sastojinama znači zamjenu starog stabla

novim, mladim stablom. Doznakom u ovim

sastojinama istodobno pomlađujemo i njegujemo

sastojinu odnosno iz sastojine uklanjamo najstarija,

najgranatija, bolesna i oštečena stabla da bi se na

njihovom mjestu razvio pomladak. Odabiremo

"stabla budućnosti" i uklanjamo ona koja im

smetaju. Raznodobne sastojine se kao i preborne obnavljaju

prirodnim putem sječom u skupinama, grupama

i stablimično u vremenskom razdoblju ne kraćem

od pet godina. Šume šumoposjednika uglavnom

čine raznodobne sastojine u kojima se provodi

skupinasto gospodarenje.

Dozna eno stablo

Kalendar radova u šumi

Priprema staništa, sjetva sjemena i sadnja sadnica

Radovima pripreme staništa stvaramo ili poprav- ljamo stanišne uvjete kako bi osigurali kvalitetno prirodno pomlađivanje (prvenstveno omogućava- mo sjemenu da padne na tlo, proklije i da se nastavi dalje normalno razvijati). Pod tim radovima podra- zumijevamo: uklanjanje grana s površine, sječu gr- mlja i ostalog nepoželjnog raslinja, čišćenje tla od korova, razbijanje busenova, rahljenje zbijenog tla, tla s nagomilanim sirovim humusom ili nerastvore- nim listincem, djelomičnu ili potpunu obradu tla, površinsku odvodnju zamočvarenog tla, ograđi- vanje pomladne površine, trovanje glodavaca (po potrebi)...

Ukoliko se sastojina nije dovoljno prirodno naplodi- la tako da na jedan kvadratni metar imamo barem jednu sadnicu pristupamo sjetvi sjemena ili sadnji sadnica u smislu popunjavanja nedovoljno naplo- đenih površina. Ovaj način pomlađivanja nazivamo umjetnim. Obavljaju se potrebni pripremni radovi tla za sjetvu i sadnju (ovisno o stanju tla radovi isti kao i kod pripreme staniša). U sastojinu nakon toga unosimo sjeme ili sadnice.

Za razliku od umjetnog pomlađivanja, pošumljava- nje je sadnja sadnica ili sjetva sjemena na tlu koje je dugo godina bilo obešumljeno i koje je degradira- no tj. izgubilo je osobine šumskog tla. Degradacija tla podrazumijeva svaku nepovoljnu promjenu sta- nja tla kao što je gubitak proizvodne snage, oneči- ščenja...

Pošumljavanju pristupamo i na opožarenim šum- skim površinama – paljevinama. Sanaciju paljevina potrebno je obaviti što prije nakon požara, a sva- kako prije sljedeće vegetacije. S takvih se površina prvo uklanjaju preostala stabla koja mogu pred- stavljati i potencijalnu opasnost zbog rušenja na prolaznike, prometnice, vozila...

Vrše se potrebni pripremni radovi za sadnju te se vrši pošumljavanje. Pošumljavamo onim vrstama koje će poboljšati karakteristike osiromašenog šumskog tla. Spomenuto kresanje donjih grana crnogoričnih vrsta provodi se i kao mjera protupo- žarne zaštite što je osobito bitno za šume u medi- teranskom dijelu gdje je požar tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja učestala pojava.

Sadnja sadnica

Sanacija paljevine

Kalendar radova u šumi

Kada se obavljaju rado

Razdoblje

Rad

proljeće, jesen

priprema tla za sjetvu i sadnju, sjetva i sadnja

kraj proljeća, ljeto priprema staništa, njega pomlatka, njega mladika

uglavnom u jesenskom i zimskom razdoblju

čiščenje koljika i letvika

tijekom godine, ovisi o štetniku i intenzitetu napada, provodi se po potrebi

zaštita od štetnih organizama

za vrijeme trajanja vegetacije (u pravilu)

doznaka

Kada se obavlja sje a?

Razdoblje

Vrsta sje e

za vrijeme mirovanja vegetacije

oplodne sječe u jednodobnim sastojinama, sječa stabalaca na "čep"

tijekom cijele godine osim u prva dva mjeseca od početka vegetacije

proreda

u pravilu za vrijeme trajanja vegetacije sječa u jednodobnim i prebornim sastojinama gdje su predviđeni radovi njege

ovisi o vrsti drveća, nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima

sječa u prebornim sastojinama

... i ostali radovi vezani uz vrijeme sječe koji su definirani Pravilnikom o doznaci stabala, obilježava- nju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu ("Narodne novine"br.116/06., 74/07., 55/09.)

Zagreb, tel. 01/6526 186, fax. 01/6515 589 www.hrsume.hr