- - --GODIN VII. Broj 40. LIST IZLAZI TJEDNO. GODiš NJA PRET­

PL TA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI. Šibenik, 4. listopada 1936.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

REDNISTVA I UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

POIHfRft· nHš!H onnn Covječje potrebe su velike. l

tjelesne i duševne. l kad bismo mogli svima udovoljiti, vidjeli bi­.smo1 samo nasmijana lica, kao znak nutarnjeg mira i zadovoljstva.

Ali potrebe se ne uman) UJU;

dapače se umnažaju. Ako se već udovolji jednoj, porode se dvije druge.

Crkva nije nikad bila ravno­dušna prema čovječjim potrebama. Prati ih i spominje, više puta, u .svojoj liturgiji, u javnim pobožno­.stima i molitvama. Molila je i mo­Ji za mir medu narodima, za zdrav­Jie, za materijalno blagostanje i so­cijalni duh /jubavi i pravde.

Kroz ovaj mjesec listopad Cr­.kva će opet moliti; moliće za jednu .savremenu potrebu, koju, možda, Joliko ne osjećamo, ali koja, zato, :nije tako neznatna i beznačajna.

Kroz čitav mjesec, koji je, kao i .svibanj, posvećen Mariji, Crkva će . moliti za d o b r u š t a m p u.

D o b r a š t a m p a - to je po­treba naših dana. I ta je potreba tako važna i velika, da je Crkva <Jdredila posebne molitve za nju .

štampa je raširena, i sve više .se širi. Mnogo je ima, ali malo do­bre! U milijune primjeraka šire .se dnevnici, u milijune tjednici i mjesečnici, ali što, kad više škode nego li koriste.

Putem štampe širi se, mjesto istine, neistina, a mjesto pravde -nepravda! - Da, neistina i neprav­.da!

Kako je to žalosno, kad znamo •da će samo istina osloboditi svijet, ~ da će samo pravda stišati strasti koje pokreću današnji svijet iz nje­,govih sto~era.

Zato Crkva, sva skrbna i za­.brinuta, ovako moli: )>Vječni sine Božji, Svijetlo od Svijetla, neiz­mjerna Istino! Ti si došao na svi­jet, da n'as izbaviš od fame, te nam doneseš svijetlo nebesko . . . Bla-. ' .gosTovi, božanski Spasitelju, sve (Jne koji šire i podupiru d o b r u .š t a m p u ... A svim tvojim vjer­.nicima udijeli milost, neka se briž­no klone štampe koja vrijeda kr-šćansku v jeru i ćudorednost .. . ((

Kod priprostog puka, koji če-1 .sto koješta prima bez rasuđivanja,

vlada uv jer'enje da je sve istinito što je naštampano. štampana ri­ječ je za nj dokaz čiste istine!

A tako bi stvarno i moralo, bi­tl. Nu šjo bi moralo- nije. Naj­:gote je to, da veliki dio štampe svi-

-

Konutnizam nJi d1elu - t ..... •

Traqovi "hulture" na Šubićevcu Razn arheolo ke i h."'pine i na t­

pt i pokazuju nam tupanj kulture, načtn života i rada onih naroda i skupina čiji u to o taci . !(ad kroz nek1 grad ili elo prođe kakva iLlet­nička skupina ljudi ili se tu zadrži ne­ko vrijem , mi po njihovom vladanju 1 g~voru odmah zaključujemo, je u ll to pro vjetljena čeljad ili su kakvi pro tad i probi ij et. Ako pak o ta­ve kakvih pisanih tragova, na pr. u kakvom pomenaru, ili možda na ka­m nju 1 tdr eću, onda nam je jo lak-e pogoaiti vi inu njihove naobrazbe

1 kulture, njihove uglađeno ti i finese. - V svakoj svojoj kretnj i, u

vakoj riječi i činu tovjek otkriva voju du u, razgaljuje svoje misli i

o jećaje. Pred par dana pro etao sam se

navtrn ubavim Subićevcem. Miris bo­rove Š'Ume upravo me je opajao, a moja su pluća počela življe raditi. Pe­njao sam se prema \oidilici .,Zvijezda", odakle puca krasan vidik na Sibenik, njegovu luku, obl ižnje otoke i otoči­će. Covjek se upravo o j eća preporo­đentm svakiput, kad se popne na ka­kvu vi inu, odakle mu je omogućeno aa širim pogledom promatra veličan­stveno t prirode.

Medutim, gadna " kom uni tička tvarne t" pokvarila mi je ugodlno ras­

položenje. Na ogradi vidilice .,Zvije­zaa", kao 1 na mnogim jedalicama u umi, nalaze se razni h."'muni tički natp1si, u kojima e zrcali sva ko­muni ti čka duša i koji pokazuju tu­panj kulture onih či ja su to dljela. T u či tamo takvih pro tota i ek ualnih perverznosti, da se mora smutiti i na j­pokvarenija duša - izuzev komuni­stičku. To je vrhunac pokvareno ti i pro tate, zadnji tupanj barbar tva i divi jaštva.

Covjeka upravo spopada trah na<l na§om mladeži, koja to čita. a o­sobito nad onom koja to pi~. Pitamo se: Kamo ovo sve vodi? Zar naša mladež nema drugih ideala o im tih, Čl lo materijalističkih i životinjskih? Zar naša mlad ž :ne zna za ni ta dru­go nego sa spolno iživljavanje i pro­stotu? Zar joj je to sav sadržaj živo-

jesno laže: neistinu prikazuje kao istinu, a istinu kao neistihu.

Pa onda kako štampa blati v jeru i ćudoređe, ta dva nedokna­diva stupa životne sreće i duševnog mira/ - Citajući mnoge knjige i novine, dolazimo do bolnog uvje­renja: da se one samo. zato štam­paju, da poruše u dušama svijetle hramove v jere i medu te ruševine pasiju korov nećudoreda.

Ko pere lo[!Ce ne može se ne ­omrčifi; ko radi u mlinu, mora se obrašniti,

\

Tu istinu moramo primijeniti i na čitaoce zle štampe. Ma kako mi bili utvrđeni u dobroti i potkri-

ta? I takvi bi htjeli budućno t našega naroda!?

- aaa m1 je ja no na kakvoj su moralnoj vi ini sve one djevojke -pa bile one gimnazijalke il i akad' mi­čarke - koje e 7..agrijavaju za ovakvu komuni tičku ,.ideo1ogiju". A takvih )ma i u na em gradu! ...

l azaće, možda, kogod: Za to vi to ve svaljujete na komun istička leda? Zar to nije mogao pi ati i neko drugi o im komunista? -

Ne! Komuni tički papci su tu ja ni. I pod vakog natpisa nalazi e 1 kakav komuni tički znak, kao na pr. srp i če kić, pa onda lllatpi i: Z.ivio komunizam, Ziv jela Ru ija, ' SSR itd.

to očito doka.wje komuni tičko podri jetlo.

Upozoravamo vlast na ovu kultur­nu sramotu našega Sibenik.a. Ako se kažnjava vaki drugi prekršaj, onda je kazne vrijeda;n i ovaj destruktivni, rušilački rad komuni tičke bande, koja truj e dušu na omladine.

Neka se dobro zami le u ovo svi koj t e nalaz na raznim vi~im položa­jtr1ia, pa, bilo direktno ili inirektno, potpomažu komuni t ičku propagandu .

C:uo sam ovih dana, da je jedan profesor na mikoj dalmatin koj gimna­ziji rekao svojim đacima: - Budit što· hoćete; upi ite se u koje hoćete društvo, pa čak i u - komuni te, (ovo zadnje je kazao tiho, tiho, ali u ga 1pak vi čuli!) samo nemojte

biti - Križari! (Ovo je nažno nagla-io). A znade e, tu i tamO{, i progo,ni­

tJ "đake - križare, ako sudjeluju na kakvtrtl križar kim manife tacij ama, dok e, naprotiv, o poznatim ~omuni-tima nimalo ne vodi računa! - Sto ve ovo znači, go podo?

Zamislimo se malo u gornje či­njenice i lovu izjavu g. profesora, ko ­jemu je na odgoj povjerena naša uz­danica!

Peć.

TRIJ U ZID V

Govor, kojt je nedavno 'ddr.lao njemački mini tar dr Gobels u i.im-

jepljeni istinom, zla knjiga qvijek ostavlja u duši neki trag; malo po­malo krnji dobrotu i potamnuje istin·u, dok ne ostanemo duševno goli i zamazani. Zna naime, Crkva zašto moli: » .. . A svim Tvojim vjernicima udijeli milost , neka se brižno klone --: tampe koja vrijeda kršćansku v jeru i ćudoredno f .«

Nemojmo misliti da samo bi­jeda, slabi uzgoj i zao primjer oko­lice une rećuje mnoge ljude, dovo-, di ih pod v ješa/a ili im utiskuje u ruke: uže, samokres i otrov. I štampa je kriva! Ona je velika zločinka koja ima tra svojoj savje­sti bezb roj propalih duša i ljud-

bergu, oajeknuo je širom svijeta. U njemu se najžešće okomio na meto­dc t namjere komunizma. Rekao je:

"Evropski radn ik misli, da je Ru-ij~ dr7..ava proletera, tj. njego\a, rad­

nička država. Međutim do sada nije­Clan proleter ili radnik ni je jedio "na vladi" u Ru iji. Današnja \'lada su zapravo tn židova, koji imaju vrhovn u via t nad čitavom Ru ijom. Ta su tri žiaova: drug lierchei-Jehuda, koji si je uzeo 1me jagoda; drugi je Lazarus Mo essohn (sada Kaganod~), talj inov ~a t, 1 treći go podin Finkelstein (koji se zove Litvinov) i koji je ministar vanj kih po lova ovjctske unije. Ta tr1 židova u ono što neupućen i radnici u vropl zovu ,. lada proletarijata".

Ov1 2id'ovi lažu vijetu da je so­vjet ka Ru ija socijalni raj, dok mora rusk1 radnik po tahanovom si temu legliti kao životinja za piaću, koja mu ne do taje m za najnužnije. I to naj­nužnije je daleko i pod najmizernijeg radnika kod m (u jemačkoj)."

IZJAVA SPA JOLSKOG V­CE JAKA

Pro lavljem španjolski učen,jak-fi­lozof, rektor sveučilišta u Salamanci, Miguel de Unamuno dao je f rancuskim novmarima ovu izjavu o ~jo! kom građanskom ratu:

.,V inozemstvu još nisu shvatili značenje ovoga građan koga rafa, naj­trašnijega, to ga poZ!lla $panjolska,

rata u kojemu se događaju trahovite ~van , iz kojega će $panjolska izaći

t krvavljena, uništenal i na smrt izm u­čena. Još mnogi ne shvaćaj u , da je Spanjol ka zaražena luđačkom epide­mijom, koju zao truie zločinačka vla­da 1 da tu nema drugoga lijeka, do željello 1 atra. Neki vjeruju , da e vo­dt borba ideja. ada tu više nema ni' jedne ideje, koja bi vodila mark iste u ovom ratu. To je sada jedna razu~ !arena paša t, koju treba pod svaku cijenu pobijediti. ugeriraju posredo-anje, pnmirje, . izmjenu zarobljen ika i

obu tavu mrtnih kazni. e može biti pnmirja sa tom poša ti!

Ne radi e tu o obrani principa ili o sačuvanju nekih ocijalnih teko­Yina. Tu se radi o poplavi rušenja i umor ta a, pljačke 1 z:loči n tava svih vr ta. Spanjols'kl komuni ti ni u nika­da imali hvaćanja za kon truktivnu politiku. Anarhi ti nisu nikada na ta-

skih tragedija.

Nepravedni socijalni red ne podržava samo raskošni život ne­kolicine i fizička ila. Zato mora­mb, u mnogočem, kriviti i kapita­listički duh štampe.

"'ovjek, kad o,sjeća da je ma­len i nemoćan, obraća se velikom i svemogućem Bogu. A mi se eto, o jećamo maleni i nemoćni u bor­bi proti tami i ru ilačkoj moći zle

l

štampe. Zato ćemo e, kroz čitav ovaj mjes'ec fopl'O i u rdno moliti za svijetlo, snagu i pobjedu dobre štampe.

lg.

l

Str. 2.

ko\'o nevt0 111 pomišljali. To u lj udi, ko j 1 u rodi cgi i ne korn b1je nom deli­riju . Možda e tu radi o 1\rizi očaja".

A treba n1all da je Miguel de nam uno čuveni lobodoumnik i tra­tveni pri taša republikan ke mi~li u

Spanjol koj .

G l IZ UI(RAJI E

kra jin ki mctrop..1lila dr. er-tJcki napisao je po lanicu yoj im \'jer­nicima, u koj<lj izmedu ostaloga [)LC:

"Od početka kr;ćan sh ·.a nije bi l.o na vijetu nikakve ckte, nil(~kve. re.II­gije, niti po li tič_ke , tra.~ k , .koja b1 ~!l~ u to likoj mjen ncpnJatelJ . ka BozJ .J objav L i va koj rc!igij.i, a napo,e reli­giji l usa l rda 1 Njegove svete Cr­kv kao komumzam. Boljše\ icima je gla~na 7..adaća da univtc Crk\ u Kri to­vu. To mi~ le pos tići tako da dižu po­svuda re\·ol ucije, i da tom zgodom pa­le erk e, ubijaju većenike i vjc~~ne kršćane, t , u ljud hm du 3ma ubiJa­j u \jeru u Boga; 1 u 13ožj u ob ja vu.

Komun i l i u bezbožnici. n).i-hovu prog-ramu 11 1 jedna točka 11I J~ ja nija i i krenija od one, da. ~ ?ni bore protiv Boga. I n~~e komun:. ti ms~ 1 kreni; naprotiv: nJihov se ci lav I-tem temelji na principijclnoj, ve. tra­

noj 1 nepre tanoj laži . Radi toga go­tovo je nemoguće tvoriti jasan .. zak­ljučak o tom"' , vto će jednom bill od bolj evizma. Bo!feviza~ _e pJ·ctv~ra u r !Igiju, u neku m~tenJal ~ . ttck.u. 1. po­gan ku religiju, koja LenJina 1 nJ m_;I lične drže za neke polubogove, a laz,

pr varu, na ilje, t ror, ~hčenje ~~o­tlnje, demora liziranJe ?'Je~~· ~mza­vanjc žene, razaranje obitelJI, uništava­nje selja t aJ 1 do adanje čitav i h naro­da u krajnju nuždu, matra svrh~m voga g::>spodarcnja, ma da ve te pr~n­

Clpe prikr iva lažnim, napre to protiv­nim im nima.

Tevko je razumjet i, kan po-lučiti komun i ti, jer dosadan je 19-go­a ivnjc i ku. tvo najočitije dokazuj_e, da~ kao bolj \'Lei ~vore o Job d1, 0 111

pod tim rauzmij u - rop tvo; kad go­vore o aobrot1, pod tim riječima ra~u­miju - glad; kad govore o " _ovje­Urna" poa t im razumiju takav 1 tem, go-je nitko ne smije otkriti svojih ml­sh; kad go\-cre o eljačko j vladi, tad mi le na i tem, gdje je eljak pn l­

ljen da be platno radi i da za \Oj raa ne dobwa ni dostatan komadić su­. 1oo- hljeba. A kad govore o via l l ,,p~oletarijata", to pod proletarijatom razumij u ka tu, koja i e krv iz naro­da. Tko samo IZ daleka posmatra rad boljš vika, taj mora da bude o tome uvjeren, jer tisuće očev idnih dokaza S\'aki dan to potvrđuje."

K ORES OML DI E Z neva je sa tajali e mnogih u­

druženja 1 pokreta. Tamo e dogova­raju d iplomati i zboruju "!ljubitelji" mira. drago nam je da e u Z nevi, početkom ovog mje eca, održao' i kon­gr radn i čke katoličke dmladine iz Sv1carske. - Dok 1\o kva potpaljuje u radničkim rcima revolucionarn i bi-

»KATO LIK•

jes, nužno je potrebno da e i kato lič­ko radn išh·<l OSVJC :cćuj i \TStava I)

redove. r očetkom rujna e u 2enevi u­

stanovilo da se redovi švicarske rad­ničke katoličke mladine sve više ja­ča j u

edjelino evanđelje s poukorn

XVIII. nedjelja po Duhovima

1:.\'A Dl- LJE V. M T -J . 9, 1- 8. U 0110 1•rijeme, u avi Isus a lađim, prt' Peze e , i d.ode a , Poi grad . 1 gll' ! dont' oše mu uzeta, lwii ;e tr­žao 11a po tel;i. l videći l us Piera niiho1u reče uzetomu : Utđa; se, s.:JL­Iw, opra ta;u ti st' grijesi f11o'ii. l _ eto! ne/d od lm iižl'l'nif.>a rel.• o e tf. se b t: O­Paj p uje. A !md Isus vidYe mjsli nii­hoPe, rde: Za, to mi ufe t lo lt srcima spojim? to jf' lal< e reći: Opra ta;u ti f' griie i fvoif,· iLi reći: ustan i i hodi? Ali da znate, da ~n čo11ječan lu· ima ria t na zemlj; opra tati grijehe , tada reee uzetomu : tani, uzmi po­stelja· svoju, i podi !.·uN 110jof. l u ta_.., 'de t otiae !mh s11o joj. A JIU/O tvo vt ­deti poboja e. i prosla11i Boga, !.·oji je dao taf.•pu 1•la t ljadima.

POU l Nije l ri t rođen u 1 1zaretu. Bet-

lehem je njeg')vO rodno mje to. li aza.ret je grad njego' og djetinj b·a i

nj egovog mladena vtva, kao to je_ l

Jeruzalem grad njegove mul<'e 1 pobje­aonosnog u kr n u ća.

Nu nl'B t'ehem, ni azaret, ni Je­ruzal m nije onaj grad o ko;emu današ­njee\ andeljegovon: " . . . i dodeu svoj grad". - Taj njegov grad je I afar­naum. azaretu ga ht jedove kame­novati, u Jeruzalem u ga farizeji tra­no zamrzi e ; za to j odabrao jedan drugi grad, gdje će ga ljudi više vo­ljeti i pažljivije slušati. A to je bio Kafarnaum, · grad pn prostih Oalileja­ca. Tamo bli..-:u, kraj Genezaret kog' jezera, unao je njegov apo · tol Petar voju kromn u kuć1cu .

Pa 1pak, e i u Kafarnaumu fa-r iz j kih književn ika. Ne pu i:aJju Oa s vida. Zele \u, na va ki način, na­šh.10aiti i o labiti njegovu divnm riječ o kral jev tvu Božjemu.

I, e\·o, kad l(ri t, u svom vel ikom milo rđ u , opra ta gr ij he uzetome, književnici mu zlobno predbacuju ela t1me pogrđuje Boga. e, ni u to gla-no i ot\ orC111o r k! i. amo u u sebi

tak<l mi lili. u i tu njiho u zlob~u mi o l(ri t vidi. idi je, iako nije iz­r če na, premda skriva u tajnQ ti rca.

Kako je to moguće? ama je to dana sasvtm jasno, jer znamo da je Kri t Bog. A Bog je vevidan i sve­znajuć.

Ta i ti na o Božjoj vevidlrto ti i veznanju mora la b1 potpuno promi­

jeniti način na eg života. Jer kako mogu ne to labo učb1it i , ako e čeY.ćc pitam sa p lm i tom: ,.Kamo ću otići

----

oo duha tvojega i kamo ću pobjeć i 1 pred t\·ojcga Jica? Ako uzađem na nebo, ti si tamo; ako sad em u paka<?, tamo 1. ko si preci zoru uzmem kn ­la i na tanim se na kraj mor8!, i tamo će mc odvesti tvoja ruka i driaće me tvoja ac nica." (Ps. 138) .

Bog je posvuaa ! - ova misao će nas čuvati od pada i onda, kad na n iko ne bude gledao, kada kraj na ne budu n i mdi telji, ni vlast.

Bog na \idi u tami, gleda nas u samoći, i kako bih Oa mogao, dok me g leda, pred njegodm via t it im o­čima, vrijeđati?!

laPozavje tna Suzana je bila na­pa tovana od dvojice narodnih tarje­ina. I lada, dok ju je labo tijelo ililo n.:t popuštanje, u duhu joj oživi

uvj erenje: Bog mc vidi. To uvjerenje joj je dalo ·nage i odvažno ti da ih je odbila r i ječima: "Radije ću bez dje­la pa. ti u ruke vaše, nego li sagrije­viti pred licem Oo podnjim." (Dan. 11, 23 )

l uzana je o c; tab č i ta. Po tade simbol č i s toće !

zar niJ1 i r ra\ edni Jo ip i t.dr­/..a-o j unačku borbu, kad ga je nago­\arala na grijeh pol(\·a.r 1a Putifarka? Da je u trajao u svojoj dobroj odl u­Cl , razlog je u r i ječima trpljivog Jo­ba: " e vidi li on puteve m j:e i ne br o j 1 l i sve korake mo je?"

I ao vto je l(ri t. nekoć prozreo potajne m1 li zlobn ih književn ika, ta­ko On 1 sada vidi naše misl i, mjeri naša čuv tva, , ču je riječi i promatra djela.

A zar će sl uga biti to liko drza k, da će pred oči ma go podara uči n iti nešto to mu je on trogo zabranio?

Zašto sve zapi n je? I lo' mo naprijed, ali e ne mi-

čemo. e možemo, ali i nećetno . I tQ am1 m·ćemo!

vakako mo zapel i. I to tvrdo ! morali bi mo se ovoga o lobOditi ,

da uzmognemo pro lijedi t i raVill im pu­tem. u kako da se osloob'dimo toga tanja?

"uje e vika sa vih trana. -Revol ucija ! - viču jedni; fašizam ! -v iču drugi; zlatna demokracija ! -ču j u e treĆI; samonikla el j ačka kul­tura! - v jetuju četvrti. I sad e nad ikuju - ta imaj u dobra pluća -da u nam i u vi oglušil e .

l ka ko ko jače zav ikne, vi jet se odmah okrene prema n jem u, mis leći da Qn 1111a pra vo. l i do d~ i jači gl , 1 onaa ide ve po -tarom. I vijet e okreće kao bez glave - nije to njem u t vko - sad amo sad tamo. li na­prij a' ne id ! I radije će natrag nego naprij d. mije"'no i 7..a.lo o !

am i priznavaj u da je ovo kao . Pa jo kakav ! Malo ih je ovah'Vih i bi!o. A moaeran i:ovjek, čovjek ku lture 1 civil iz.acije, " C:'Qvjek budućno ti" -nL zna gd je je pravi pu t! - Gore rca! ču je e 7..aglušivani al i !.alni

gla . D1-ugi, m đu tim , odgovaraj u : dol j ! - gore n ma ni ta, to je samo·

ljuaska 1zm i~lj otina. Ovdje ti je sve. A ovo "ovo1je" ni sami ne znad'u do­bro urediti, ako ne po ude od što osuđuju.

I sv ijet se priklanja sa~. !jedinima sad' drugima. A .. Onoga .~o~ I ve~ 20 vijekova propov iJeda, kOJ I Ima ku: stva i znanja, vij et neće d~. s l~~a, 1

njegov gla ostaje "glas . koJ I v 1_c~ !l pustinji". I kao što neuki bolesn iCI ~­du svukuda prije samo ne pravolil N­ječn i ku, tako i daa1a nj i l1judi lušaju prije svači j i gla nego glas do~og Pa­stira . lijcdili su ga neko vnJeme pa u a o tavili, m i s l eć i da će im oni

koj i bol je \ · iču i više pogoduju njiho­\'1111 tra lima doni jeti sretni j i ži vot.

Ah kako ' u se jadno prevarili! 'to u g lavu više od jega okretali, od !jega se vi e udaljiva li - to su bili ne. retniji . Zapa li Sll i zapadaju u _ve veću tam u, po kojoj vrl udaju kao preplašene ovce ne znaj ući na koju će stranu .

Ljudi će prije sve i ku iti i gork? e razočarati, i tek posl ije gorko tl,

poslij muka i patnja, vmtiće e pra­vom 1 jedinom izvo ru i tin ke sreće.

!(ad će "' cje!okupno čovječaa'Istvo, izmuč no i okrvavljeno, povratiti u zagrljaj l(r i tu, koji je jedini kadar aa, voj1111 zapovi jedima i l•jubavlju, ublaži njegovu b ijedu ?

D dt "kra j<:vstvo Tvoje ! D.Jić.

Po državi POVEC: N IZVOZ NASEG DRVE·

TA. Nakon obustave sankcija nastala je živ aktivnost našeg izvoza drva u Englesku koja sada zau7ima prvo mjesto u izvo našega drveta . Za njom slijede Južna Ame rika, Spanija, Francuska, Egipat, Pates in i sjeverne države Afr ike. Izvoz drveta dana već nala7i pred svojom normalom

AGL JE LA I-JLAD NILO posljednji! dana. la Sljemenu kraj Zagreba čak je pa dao i sn ijeg, pomije an s kišom. Snije je počeo da padA, i u Go rskom Kotaru oc Lira do rpskih Moravica, gdje se tempe ra!ura kreće od l do 2 stepena ispod ništi ce. Pod bijel im plaštem osvan uli s u i V ~ eb'it i Učka, a pao je sn i~eg i u Uci Bosni le u Kamn ičk im Alpama.

OVI POG LAV R RUSKE CRKVI !NOST RA J ST U. a saboru ruskih pra

voslavnih a rhijereja u em ig raciji , koji je o d ržan u Sremskirn i(arlovcirna, mjes to p~ mitropoli ta Anton ija izabran je za novo pog lm·a ra ru ske pravoslavn crkve u inos!ran stvu mit ropolit Anastazij . O n je u em~ ciji stajao na čelu r u ke pmvostavne mi ij u Jeruzalemu.

TRINAE T I PO MTLIJ ZA . r C IJU 7 G RFBAC:I OG KAZ Ll T

Državna J-ti potckarna Banka ovlast ila j voj u zagrebačku podružni cu, da i p lat i l

milijuna i 500 hiljada ainara za anacij zagrebačkog kazali la. Ovom S\'Otom kaza li te će i plat il i sve svoje dugove, zao. ta1 augove i sve leteće dugovej, a 3 \ pb mi lijuna zadržaće za popravak zgrade. Ti' no,·cem platiće se i svi d ugovi za Mal Kazali te.

--------~----------------------------~~--~------·-------------- ----------------------------------------------

Ti si -kaže -majmun ' to može ela dade napredn i dva­

ce eti vijek, to ne može niko. Kažu da mo po tali od majmun 'l. Zam i lite, prijatelji, u ovom bje­

somučnom napretku " ocij3lnih nazo­ra" , " jetskih crvenih .revoluci ja" - - i - maj mun e ocijalizirao!

( udite s ? Do\·ikujetc mi, da b"'-tiano lažem ! ? - , molim samo časak! Cckajl - čitajte dalje!

Je ' l, ve lim, i majmun ocija-lizirao. Na' ukli su mu " oci jalni" na rutava topala lakirane dp le, o clla­ka\a beora obje ili mu upcglane Illa-' če; o razvijena prsa prikačili moking 1 žakc.:t ; na glavu mu nati li cil ina r i

dal! mu e r v e n u kravatu. uz t ga naučil i da izgovara bi ran irraz ·, kao:

Dobro jutro! l bar dan! .... Izv i n ik! Pro im, ii'Volite! ...

Ml smo pr ijatekl j i, za oci ja lno t. Pa neka 1 Uh 111ajmuna među nama! Samo hl bilo potr bno i lc lllajmunc

kao 1 p e - veza ti z ogrlicu i na\ uć1 im b-rnjicu . Ta 'z.arn islitc, da va jedan takav majmun, uL pra­šum k1 krik, napadn ? Ili ela vam iz-

bije iz vil ice dva zuba? imalo pri-jatno, z..a r ne?

Ta, majm un e ocijal izirao i ne­mamo e čega o jati - kaže .

ara no ocija lizi rao .. u to je majmun 1z dvad log ijeka. ~aj­mun koj i do vo je dvade ete, tride ete ili četrde te godine nij čuo ela po­tječe Iz roda pretpotopnih majnlU!na

orangutana. Dotada su ga držali za čovjekP, i njim po lupali kao 'l vovjekom. A .ada, najednom, doznaj·, da j majmun - orangutan, d j u bl i kom rod tv u sa južnoafričkim čimpanama. I sada, kad je lo aznao , može biti po. vc nara\TO, d'a e u nj mu probud t ćud majm una. Udariće

dva-tri puta "šap m" u pr~a i navaliti na mirnog i bezazlenog pro­laznika - val jda za! što ovaj jo v

nije saznao da je rodom pretpolopni majmun. I ljudi će biti ne igurni za 7ivot.

Eto, a to 1Yi tr balo te ocijalizi­ran majmune veza ti za ogrlicu i na­\ ući im na "gubicu" brnjicu, cl'a ne gmu. Dobro e je prije o igurati od' zla .. .

I li, na prim jer, mi e čuvamo bla­maže. a ravno, nije nam nimalo ugo­d'no, kad na neko na putu posujc ili oblijepi blatom. vc su to nepol.rebne "smole", i mi ih e mor·amo kloniti.

no, !.ako šct.am i pod ruke jednim od gg. oci jaliziran ih majmu-

na, koj 1 hTdi, da u damr i Eva bil i orangutani. Govor imo o važni j im svjet-·kun događaj ima : Ijin na mrt i . .. R.u ija ... Ustave u panjolskoj na- . preduju ... i lično . Kad, naj d-nom, moj e oci jalizirani majmun naglo otkm uo od mene.

to je sad? Da mu ni je pozli lo? P<lčne plesali na j dlnoj nozi, bacati e preko glave i a lja t i po pra in i. ek1 "mula " e našao, pa reč :

j d , maj mune, pokaži nam kako e stara baka valja kad e napije rakij

Moj majmun ne bi<J lij n i tade e jo ndovol jnij valjati. (Oh, zavto

jo v ni je u uredi li Poljanu!) Ja sam o tao 7apan} n. n - o­

rangutan , na. trojen oci jaln im naz -nma dvad etog vi jeka, pa e valja p pra ini!? Pa, uo talom, jo-: nije na uč1o Illi bon-ton. Tu me preci vije­tom upravo nemi1o rcl:no obružio. Pri­je sa mnom pod ruku, a sada onako prašnjav tao sc oda me otirati i vi-li ti. .Jo~ b •zob razno pi ta, da li lu­

ča j no imam uza e kakvu četku d~ o­četka h lače i ko~u l j u.

ad e, pri ja t Jj i, s pravom pitamo: 'to bi bilo, kad bi. mo vi primaJ i aa mo pot mei pr tpotopn ih " nesoci ja liziranill" majm una - ora n­gutana?

Medutim će e drugovi, kad na pulu u r tn u : ponj ušit i, poi.re ti

repom i, u znak pozdrava, zaurlikati mi ćemo, kad koga od nj i!

sretnemo, prići i reći : - O, maj mune, dozvoli da pri

pal im cigaretu . . . . l-Ivala ! .. . Pozc:ITa g-du majmunicu - ma mu i g . maj muna - <lea. Takoder moj no~lju vašoj g-d l čimpanzi - ženi! ...

I pazit , drugovi, bez uvrede. M e ne mijemo tid'it i voga roda!

A sada da jo jednom kupn zaviknemo: Zivjeli nav i majmuni maj mu nice !

Enigm.at

Iz dnevnika Jo sam po pan, a na primitivne.

meri d'ijan ko j uri j na \eĆ pada n' broj ll. ije ni čudo . Cijelu noć ni· sam pava : gledao sam kako bih ulo· \·io xto i e rdela.

O, rdcl . . . rdele ... Nevin n j ežne ribice.

Bacil i smo tanke mreže d'a va, hvat.aj u. B z ikakve a e krivnje ! ..

ama treba no aca ! Pa zato pada ju vaše n ine gla v e.

O pro tite nam ·mile, plave ril1ioe A zna jt , da n i te samo vi koje upa­a:J. te H varave mreže.

I razumni ljudi , lutajući u veli· kim ku pinama vijetom, vaki dar padaj u u mreže koje im po tavlja ne· ko ko je lu kaviji od' nas rilxl.ra . · n

kJO on je (Ill' od zeml il pl~\ Sto JC kuztlll o ne~'31

u RU " . a nil trcb3rn rno kornuo··

(~Jr. O rogltU l ll li jJ \'Oiil.J, !ačkU

Mi l dl o u li juna 11yezemo

buae i ZA

]ESNU dinara sno o;

ovoga gleskl

o BA:\ O 393 bl 295 hil

Broj 40

DR \'LA ll O MC C · l , po itll·k! vo­da hrvat koga naroda, o ·t.w!o je Mcr k urov sanatorij . Y dl·avljc mu sc sva kod n vno po­bolj 'l a, tc će kror. nnjkroćc vrijeme pot­puno ozdraviti. T o potpunog ordr.wljenj~

lij>čnici u mu 7nbrnnill svak! po.jct.

DP P · R AR PR TI l' ,\\ 1 I-ZMA. a pro !avi 11 l ijepe na~'" u Prclo'­ćlci kraj i kn g-o,·or; :> je i dr l van l rnar kao i1~1slanik dr<l Mareka. J\ led u o talim on je ka1ao i 01 o : 11 1 om un izam hrvat k i narod ne6c, jer zna, d;1 je zemlja eljai:ka. Z mija ne vrijedi, ako e ne obraduje, a plodov treba dn beru oni, koji je obraduju. Sto je pJd vn1d11h, ri bi \·oda, to je selja­ku zemlja. Pokojni tjepan Radi ć rekao je o nevaljalo tl poretka 11 vjetskoj Rus"!:

11 U Ru. lji vlada diktatura radnoga narod.1, a ml ne ćemo nikakve diktature." \li ne trebamo nikakvih narodnih frontova. Mi će­

mo znati da odbijemo lrm·ačka na toj:mjn komuni t:t. O taje jedino naš e lj :tčki front."

0\ I 1 RGO\' Aci( l POR .\LU \ S ITALIJOM potpi an je 26. pr. mj . u Rimu za 6 mj eci. Prema ovom porazumu mi ćemo izvoziti u Ital'ju u prvom redu drvo, rog:~! u s oku , :Wari l o tale proi7\·ode, a Italija će u\·o:dti k nama predho, motorna vo1ila, tek !ilne proiZ\ode. južno voLe, vje'­tačku svilu i iZ\•j ne kolonijalne pro1zvode. Mi (·emo moći da iZ\•ezcmo u Italiju proizvo­da 11 ukupnoj vrijednosti od 62 i po mi­lijuna li ra uz uvjet, da za i tu vrijedno t uvvemo robe iz Italije. Kur lire utvrden je t29 i po lira za 100 dinara.

PC! 1 I I 17BORI U DR\\ l J B OVINJ ( lo,en iji) odlukom bana dra Natlačena raspisani u za 25 li<.topada. 0-bavi re sc u 212 općine.

1 ASA PRODUKCIJA 7L T . tati-slika proizvodnje 7lata za g. 1935 pokazuje proizvodnju od 2·t45 kg. dok je g. l 934 izno ila 2105 kg. Od to&a je bi'o proizvede­no kod nas 389 kg, a u ino7em tvu Iz naših 'ruda i ko' ina 2056 kg. 1 aša će produkcija zbog nm ih instala ·ja u Boru znatno pora­sti u toku iduće godine, a naročito kada buae ilgractena i topionka u Trepči.

ZA IZGRADNJU CATR1 JE U T I­JES U oaobren je kredit od 150 hiljada dinara Ona je veoma potrebna , jer Tije­sno o kudijeva pitkom vodom.

O E ELIKE SL OE BAKRA nađene su u okolici lrumice. Rudača ima u sebi 20 postotaka bakra . Za iskori ćenje ovoga rudnika zanima se njemački i en­gleski kapital.

OPCI SKJ IZBORI U MOR VSKOJ BA O I I obavljeni su 27. pr. mj. Od 393 hiljade 557 upisar ih birata glasalo je 295 hiljada 974, od kojih za vladinu .Ju­gos!a,·ensku Radikalnu Zajednicu 230 hilja­da 129, a za svekoliku opoziciju 69 hilja­da 84 5, što u postocima izno i: za j RZ. 75.72°/o, a 24.280/o za opoziciju. Izbori su izvršeni u 756 općina(, a u 3 imaju nak­nadno obaviti 4. t. mj . Vladina JRZ pobit. jedila je u 631 općini, razne opozicione stranke u l 07 općina, a politički neopre­dijeljeni u t 8 općina, što u postocima iz­nosi: JRZ 89:14°/o, opozicija 14 :·190/o. ne­opredijeljeni 2:370 o. dn1 žena opozicija dobila je 58, Jug. narodna Iranka 35. Jug. nacionalna stranka 9, Aca Stanojević 3, Gra­đanska lista l i zemljoradnici J - ovako je poaijeljeno onih l 07 opozicionih općina.

kojega je Bog, radi 'lukave oholo ti, jednom odbacio od be.

O, raele... srdele... evine, nježne ribice! . ..

Vr mi prouzroči te u srcu veliku bol!

Uspomena na prošlu noć o taće mt dugo u pameti; a kad e sjetim mreža i srdela koje srću u njih : sa­braću se u du i i moliću - moliću za svo je siromašne drugove ...

19- IX- 1936 Oo podine! Od početka S\ oga ži­

vota danas sam ti naj ličniji. Dana sam po tao - ~ kućnik!

Tt si jednom, pred 1900 godina, govono da nemaš gdje skloniti glavu - a ja tek danas mogu to reći. ,

Jeanom sam i ja zazirao od b~s­kućnika - a da.TJas mi je to tako la­tko, tako mi:o ... Sj ećam e: u mno­gim svetim knjigama sam čitao da Ti ne dajev čovjeku težeg krila nego ga može no iti. Zato se ne bojim ovog križa. I dok ne znam gdje ću glav u skloniti, i hoću li imati što za objed1

,

ja sam tako sretan kao, oh, kao onda kada sam u blizini tvoga sv tohra:ništa. Onda sam tt blizu po pro toru, a sada sam po položaju.

J r znam da ga sam neću nosili. - Ti ćeš biti moj Simon iz Cirene.

21 - IX- 1936 Ovo je treći dan, moj Gospodine,

da sam beskućnik.

,.KATOLIK•

Knd l.lubnv govori - - .

Poslanica kaluđera Mitrotana ('_a k Iz 'okcšina j · lo '!,to ! Co-

ke in je ma11ast1r kraj ~apca u Mat'·vi. 'l n11 ni~m dosad znali, ali sad m<t­mo, j r nam je upravi po lanicu, u kojoj na, tome poučava.

oke"itl j·, dakle, prilit'110 dale­ko od 'ib ·nika, ali on, kal ud r, a dva !ruga kalu d ra, d šao je "iz j u­načkog l od rin ja, iz J\\ ač\'e, sa ogn­naka lege ndarnog clžhw r ro lavlje­nog era", u na~ 'ibenik. 'e,n ij do­šao Iz zaba ve, bez dubljih razloga. Do­šao je ela ,,dd i naše more ... da uh rd i t olw pa v ju ljubav prema njemu .. da 'idi našu lepu D:d maciiu ... na;;c Primorje . . "

Do ao j'... Ko? On, kal uder, \itrofan Matić! u pn je nego je istu­

pio na že! j •zn ičkoj stanici u ibeniku, morao je, bijedan, pretrpjeti mnogo traha. ,.Put 'ln u g-t plašili. ovori! i u: tako j tra no. Frankovci vrve trahoviti teror nad nacionali tima. Ta-

ko je be pra n tanje, (za koga? op. p.) anarhija.

! eđut im , kako je na Mitrofan tz 11 junačkog Podrinja" nij e pre­pia io ni klecnuo kolj nima. Poš1o je 1 došao. ib nik ga je, uza av fran­kO\ačk t teror, dočekao ,, hiljadama ble?itećih ij~d i ca, sa hiljadama vetlu­ca' ih očiju ... " (1 reba, naime, roa ti da je l u mojoj ob i ,, bl vtela" jedna

ijalica, a vidio .am jednu i u u je-dovoj. jedna po jedna - pa na-kupi!)

aluder Mitr fan, putujući prem~ Sib niku, živio j u grozn iča\ Oill tra­hu za ,·oj Život. Ali kad e vraćao, ve je drukčije bilo. Ta, eto, pi"e nam,

pr ko jedne " milo tive", oduševljenu po lanicu pod na. lovom 11 2ivelo jugo­laven ko ve ten tvo (uti ci sa okol-kog sJeta u 'ibeniku"), koja poč inje

ovim, do ut.a ganutljivim riječima i točkicama: " . .. Duša mi još treperi.

ree mi je razdragano. U ušima jox mt zvon oduševljeni u klici okola. Ob u jo pune c;uza rado nica."

Jedno ga je, ipak, zaboljelo u dušt, dok je prolazio šibcn kim uli­cama. to jedno je o,·o: ibenikom mo nailazili na rirnokat. veštenike i

om u okretali glave od na ?" Za to? Zar izmedu na srne po tojati mržnja? Zar mi ne ve-rujemo u jednog Kri ta? ( ko vjeruje u elva? op. p.) Je li hri ćan ki ela e braća zbog vere mr­ze? Je ll hrišćan ki upl itati veru u po­litiku, 'i to u itn u, partizan ku ru i­lačku politiku?"

tvar moramo razumjeti: O. ka­luđera Iz C:olke ina "t.abolela je duša", jer u flm ka toli čk i većenici okretali glavu od nj ga, i radi toga u iz nje­godh grudi, elernenbmorn silom, pro­\'re! I vi oni o tali upiti.

Sto ćemo, kad neko mi li da ga S\'1 moraj u gledati ...

u vc u to, na kon cu konca, malenko ti, preko kojih bi mo mogli prebaciti eo zaboravi, uz nekoliko a-

Pri jatelji me pitaju, kako am aošao do ovoga. - A ja samo odgo-varam: i j to bez Tvoje \Olje.

Jeaan čovjek - Tvoj prijatelj -milovao e je na m~ i uzeo me pod' voj krov.

Alt ne, ja neću izrablji vati nič iju dobrotu!

Moje u ruke jo uv1 e glatke, a lice bi moglo i crnije biti.

Zato n ću toga! • Poćiću vijetorn i sam ću za luti-

vait kruh. eka mi ruke jo- više pre-kriju žuljevi, a unce opeče lice.

eću čekati ela mi šalje manu s neba. Da,·no je to bilo, kad tako hraniO narod izabrani.

znam da si i ti udarao čeki­ćem i vrtio pilom ...

Pogled mi je uperen u zvijezde. Zemlju viye neću da gledam!

eka mrtvi pokapaju mrtve! •

21 - IX uvečer. Vrat io sam se 1z ume - pun

mtrisa i vj žin Pje,ao m s pticama - mojim

se trama. Oleaao _ant uvi kao borovi -

moja braća. e, ja nisam o tav ljen od ·vako­

ga. I u šum t nalazim e tre 'j braću !

J. s.

rta 1 ttosl očica. Ali u spon1<.:nutoj po­sl:1niC'i ima i ozbiljnih slvan . l\ kao neko s nama g-o\ori ozbiljno, nnda ;nu 1 mi moramo ozbiljno odgrHarati.

Prema sv1rn Izgledima po lanica g. \itro lana Mnt ć:1 pi~-ana je il l]u­llxtvt i nadi lj11ba"i. JL'r s\ehn i Jav­no Izja\ljue: "r rebajlo b1 <Lt iz­m e d u p r a ' o l a \ n o g 1 k a t o l 1 e­kog ,\ ·y t cnslv apo s toji sn oš ­lji\ os t. l još više: ljubav, l( r 1 st o' a l j u b a v."

Oo onoga l<Ojt tako gov0ri, mora­mo orcldvati veliki misao za pravu sno?.lji\ost i za mcdusotmu ljubav.

lt da! Taj i ti go. poclin, nepo redno poslijl' uzvi nih rije· i o medu obnoj nos! j Ivo ti i ljubavi, pi·c: , eka bu­

au dve crk,·e (a pre ,. ga: kidanJe Rimom) .. . "

Znamo 'to gospodin Mi rofan mi­lt pod Rimom. · ~!tio j· reći : e zah­

tijevamo mi od va katolika ela pri-turite u na;;u \dosav ku rp. korra­

voslavnu crkvu. tanik vi u vojoj crk\1 , al i traži rno b ·~u lovno da pre­kin de ve ve~e Papom, da za.niJečdc u. tan m u papin h a."

Tako e mora razumjeli ono .,ki-aanje Runom''!

Zna sc v to ko mi li; ali zar je Ll\ ijek dol ično i uru •no iznašati voje mi li na javu? Zar e to zove no lji­vo!:>t i ljubav, kad e od katolički!, vjernika zahtije\a da zaniječu jedan članak voje vjer ? J er za ka to l i k j e u tano\ a papin . tva čl anak vj re! I ko n am g \Ori proti t o j u t a n o ,. i , t a j j e š i r i t e l j ne noyljivo t i i mržnje!

l(atolički ijemci primavaj u Papu kao vrhovnog poglavara katol ičke Cr­kve, priznavaju ga kao namje nika Kri-lova; priznava ju ga J rancuzi, Engle­

ZI, Belgi janci , t.ladari, Irci meriča.ni, Japanci, Kinezi, e i, Poljaci. . . pa ćemo ga i mi f !rvati ! Priznavaćemo ga, jer mo uvjerem, da j Kri t u-tanovro samo onu rkvu, kojoj stoji

na čelu Papa. Priznavaćemo ga, jer znamo da je ka tolička Crkva samo zato naj\'eća, najjača, najuglednija , najuplivn•ja, naj ta.r.ija i paj-auemem.­ja, jer je bila, je t i biće uvijek pa­pin ka.

ikome ne zabranjujemo da svo­ju crkvu naziva vetosavskom, ali ne­ka e ne bram hrvat kim katolicima ela se priznavaju članovima apo tolske

papin. ke Cr kv ! vakome je do-pu teno da pono i kao vjernik . rp-kopravo !avne crkve, ali ne dozvo­

ljavamo nikome, makar on b1o iz ma­na tira C:okeš na, da nagovara hrvatsko \ećen - tvo 1 hnat ki narod na prekid

sa veopćom, nadTiarodnom i jedin 1 l:initom katoličkom Crk\om!

!!rvatski katolici ne tr ba ju tuđih propovjean ika. Oni dobro znaju što je značila i što znači katolička rkva za hrvat ku narod'no t, i za hrvat ku kulturu.

Za snošljh·o ·t smo i za ljubav, alt o tajem o o je mo: li rvati i ka­toltci! pa makar e " razbolele du­e" vih kaludera i veštenika.

l zaz l'O/l

t ..., Don Miće Curković

Pro l nedjelje uveče pronijela se gradom tužna vije t, da je u rba­na irna kraj Zadra preminuo u dubo­koj taro ti od 4 godine života ve­ćenik '1ožji i žarki hrvat ki rodoljub Don Mić C:urković.

Vlč. C:urković rodio e u Arbana­sima kod Zadra dne 7. veljače 1852. goaine. Gimnazij ke nauke i bogo­slO\ iju učio je u Zaa'ru. Za svećenika bio je zaređen 2 . li topada 1874. Godine 1878. bio je imenovam upra­viteljem župe Dikla kod Zadra, a če­tin goainc kasnije redovitim župnikom za· pun ih 56 goai na.

Za života i ticao se kao glazb~n i talenat. Kompcnirao j 'brojne koma­cl , kojt su bili nagrađeni i od mi­lanskog konsenato rija. Izmedu najpo­znat iji!! kompozicija pada ,,Pozdrav domovini' i " tarac pro -jak". udjc­lo\'aO ·je če to u operi ncfar kog kaza­li~t.< Verd1 'i u rilharmoniji, luLeći vojim punim Z\onkim bari tonom i vo-

Str. 3.

j1m kompo.zic:1jarna na ponos lalcžu 1 narodu.

l< a o / ... 'lrkl rodo! j ub :-,tar(cvi(:anac bio JC desna ruka pok. don Ivana Prod"lla. ot,onnim i ternperarncnt­nim t·t,·om vodio je u rreclgradu Za­dra dugogodi~nju narodnu borbu .z.a sv ·lu mnt ·rinc;ku nj ·i' proti autono­ma 1\·a zadarske općine .

lz•t svjd kog rala potpomagao JC osni\ u1j katolilkih oml. društava i kat. štampu. 81o je rc\·ni ; tO\·n tclj i hodočasnik uo pe od Zcčcva ve do za an ih g'> d ma S\ oga /.i.,ota.

[-'red dvij godine klonio u samo lan S\' . Mihovil,t u Zadru, da sc uoslojno priprJ. vi na sm rt.

Zali al ska admini--trari ;1 njeg JVc m mrću gub i j ·d'nog od \Ojih ;.a 'už­

nih i idealrn ih boraca, koji je uzor­mm sveĆ\:n i rk im životom, S\Ojim g1az­b~.:ni m talen tom i rijetkim hrvat kim rodoljublj ·m zas užio da bude ubr jen medu ' dre duve Katol i čke Crkve i hrvat kog naroda. alve anima pia !

vi-etu /.!DO\ KA L EOBA U PAl ESTI t 'U

nasta\'l j e U prvoj polo•·ici rujna u clilo j<! 3250 /:idova. - Uspr ko brojnih nO\'ih poj:1čanj 1 engk kih vojnih snaga, arapski \ rl on i odbor, aklju· io je da se ~traj kom na-la\ i do nob jede

IT LIJA f-lOtE DA O \ 'OJI SVU ABI:: J lj Italija je već ;.apo;·ela opse/.ne operacije svrhom, da z.auzrne i konačno po­kori još neo \Ojeni zapadni dio besinijc. Dvije Jak ko 1onc uro eni čltih če a, pojača­

ne motoriLo,·ani·t jedinicama i pomo" nute e· kadra ma aviona, H~ć u pošle iz dis bebe, da napadnu i ra tUI posl jednja gnj:... jezd a a be. in. kog otpora i ustaške čete . O­p racije j dnt kolone upućer.e su prema Gore-u, sjedi'tu abe inske vlade, i graniCI engle ko-egip1t kog udana Druga kolona izvrš i će či"ć ·nje na zemlji~tu oko jezera ju­gozapac.no od Adis Abebe.

11(0 JE KRIV Z KR A E DOG -DAj t U SPA JOISKOJ? Agencija .,Bal­lik Orient" donaša zanimive obavijesti o poratu mu izmedu Trocki je\ ih pristaša i

Staljina, koga su zastupali predstavn ici III. internacionale. Ovaj sporazum je zaklju· n u ožujku t. g. u Pragu. Prema tom spora­zumu II J. internacionalu zaključ ila je sa pri­stašama T rockoga, k.oji su okupljeni u t. zv. IV. internacionali, sporazum, odno no primirje, i to na način, da prisltaše IV. internacionale po'edu akciju za podi'zanje ustanaka l p,obu na u drla\ ama zapadne Ev­rope. vakome su po7nate veze J I I. inter­nacionale sa vladom Sovjetske Unije. Zato sc ona nije mogla aktivno angaži rati, već je to prepustila I\'. internacionali, za tu uslu­gu s:avila joj na raspo'a6anje veli ka novča­na sredstva . Osim toga III. internacionala i preko nje O\ jetska vlada obećali su Trne­kome i njep_odm drugovima iz IV. inter­nacionale, da će, č im re,·o!ucionarna akcija u zapadnoJ [vropi bude dm·ela do kon­kretnih rezultata, bili objavljena odluka o amnt! tiji 'ih Trockijev!h pris aša u Savjet-koj Ru iji j da će pri tome biti pomi!ovani

i pu ·teni iz zat\'Ora Kamenjev i 7inovjev. koji u bili utamničeni nakon atentata na Kirova u enjingradu. Trocki sa svojim drugo' ima prm·eo je revolucionarnu akciju na zapadu fvrope, u pn·om redu u Spa­njolskoj, i, čim u u Kataloniji komuni t~

pobijeaili, došlo je do sukoba između a­_gena'a tal ji 10\'e i Trodije\c internacion:Jle. Tako u u Barceloni Trockijevi pri<:ta::e u­zeli Sl u 'la t u oje ruk l dijelom protje­rali, a dijelom poubijali ta!jinove prista­;c iz I ll. internacionale, koji su bili upućeni u Spanjolsku kao proma trači. Od toga ča :1

obustavljeno je primirje izmedu Trockoga i tal jina te je z.apočela nova o tra borb:J .

Kominterna je proglasila, da je zaključen i

sporawm u Pragu ništetan. taljin je tada dao nalog, da e provede proces Zinovjeva, J'amenj,eva i njiho\ ih drugova, koji u lom prilikom bili osuctcni i ka nije maknuti.

GRADI\ KI R T U 'P JOL !'OJ. acionali tima je u pjelo o vojiti gr:~d To­

ledo i o.loboaili junačke kadete u Ika­zaru, koji u z:t 2 čitava mjeseca izdržalij tra;nu opsadu cr.en i!t. 1 a ,-eliko iznena­

denje vih pronadeno je živih 1120 kadeta, cijela pn·obitna posada lkazara, 80 ih je ~mo poginulo, a '500 je r.1njenih . l akon

zauz ća Toleda nacionali tičke čete ·u na­predovale prema \Jdridu 30 km . Te~ i o­gorčene borbe očekuj u sc 30 km pred \a­driaom. 1a sje1 •ru su nacionali li zauzeli najveću tvorni u municije Elber kod Bilbao­n, a nJ jugu os!obodili l(ordobu od op 1dc crvenih. Crveni sc ~ada nalate u v likoj st L ci.

•

Str. 4.

}\J I \ I( !D \ ROI' T\' 1\incska vla-da je nared ila, da sc rodilelj11na moraju povr;tl i i • va prodana ženska djeca.

S\'.]t 1 ~ 1 l O POD'\ I 1"1 PR ·. \RAT. Svijet sc nala1i u tanju uzbudenja, jer su države po e!e o harat i 'rij dnost vla-tito•Ta no ·ta· /mlje zl.1 tnop;a bloka, Fran­

cuska najprije, pak 1:1 njom Svirar b i 1 iol;lndija, ol~ri'e u vrijedn l svoga nov­ca za 26 -·wo o i r<!Skinu le su i:vr tu \'ezu i11n du ;r!atn i novca. 7la!o će izići tZ poc. ru ma banaka i uć i u promel. Ono je prestalo bit i novac i po ta lo je roba rora­:tllmom t· ngl ke, merik:e i J r:.t ncuske o­mogućeno j ~. ua zla to cirkul ira pod i ti m lisiCI\ ima izmedu 0 \' :1 tri ria j vcća svj el ka fi­nancijska sredi ta . ,.o s t!.lcnj l! vrijednost i narodnog novca ta d !avu t rećin u najte/ i j tlaJran 1n .ednji ,; t;! lež, ~~ on tolike m·1 le .šledi~e

Pl J-: KO 500 PUCKI!-1 1(;-..jiG · l. J-IR\ T Kl AROD. d voga o nutka (g. 1868.) pa do danas izdJ!o je lirva!sko Knji ževno Dru !vo v. jeronima preko pet stotina pucki h izdanja z..'l iroke narodne slojeve i raši.rilo ih u hr at ki narodi u to­tine i !i uće i u mil ijune primjeraka. blagdanom , .. jeronima (30. ru jna) nova jeronimska izdanja z:1 g. 1937. raz.aši lju e širom hrvatskih krajeva, p1 tom zgodom treba da sva ka hrvatska ku ća u č la ni bar jed­nog novog č l ana u !u najpopularniju hrvat­sku kulturnu in ti!uciju . Clan godišnjak Je­ronimskog Dru l\a po taje onaj , koji jed110111 zauvijek uplati ot u od J O dinara . Takav član doblje diplomu i pr~ma godivnje izda­nja uz polovicu cijene (ako želi 5 knjiga, plaća 20 dinara, ako :!eli 9 knjiga. pl aća

40 dinara) . Doiivotni član drugoga reda uplati jednom zauvijek 300 dinara (lu svo­tu može otplaćivati u l O mjesečnih obroka po 30 dinara), a dobije veliku diplomu i svake gooine besplatno prima po 5 redO\'Ilih izdanja . Doživotni član prvoga reda uplati jednom z..1uvijek 600 dinara (ili u l O mjesečn ih obroka po 60 dinara), a dobije veliku d1plomu i godišnje besplatno prima 9 knj iga redovnih j izvanrednih izdanja ... Obllelji, društva i {lruge uslanove, ako :!ele poslati članod Hrvatskoga Književnog Dru-. štva Sv. Jeronima, plaćaju trostruku \:lanari­nu, jer je njihovo trajanje dugolrajnl~e ... Poslanlmo članov i zaslužne hrvalske kultur­ne ustanove! Zapamtirtw, da narod bez prosvjete i bez snažnih narodnih prosv'jelnih ustanova he može ihlatl sigurnog pogleda u budućnost!

OM!LJEU DjEC:JI MJE EC IK Izišao je prvi broj omiljelog dječjeg

mjesečnika ,.Male Mladosti", koja sada u­Jazi u sedmo godi te. Obiluje slikama, pri­čama, pjesmicamfl i zaniml jivo tima, a stoji samo deset dinara za čitavu školsku godinu . Sadrčaj je biran i auhovi!, te će biti prava radost našoj mlade:li. Taj lijepi dječji mjet­sečnik Izdaje naj pozna !i ja hrvatska pučko pro vjelna ustanova - Hrvat ko Knjičevno

Društvo v. jeronima, u Zagrebu, trg kralja Tomi lava 21.

Krlžarsk~ vijesti

ODR2'ANE PRIREDBE. U nedjelju 27. rujna održane su ove već:e križarske svečanosti i priredbe : U Zagrebu na v. Duhu, gdje je govorio dr Cicak i nlun Senda; u Virju, gdje je govorio M. Mo­slovac, o. jager D. I.; u Novoj Gradi ki; gdje je govorio dr Pro!ulipac; u Cuntiću,

gdje je govorio prof. M. Cerovac; u ra­hovici, gdje je govorio I. Tuba.ković ; u Viljevu, gdje je govorio prof. z. fr :Wp : u Vinagori, gdje je govor io prof. S. Sarić,

tc u Bai(~ću i l,adojevcima, gdje je govorio S. Ramljak.

ELI KA PR OSLA V A KR! 2.A RS KOG DA A U ZAGREBU. Ovogodivnja pro la­va krii.arskog dana u Z<~grcbu bit će , kako je javl jeno, u nedjelju 18. X. Kako je Za­greb. Zbor odložen na lo vrijeme i dvorana Zbora okupirana, bit će priredba u velikom vrlu Konvikta Salelijanaca, Vlaška 38 u ll sali . Program je već iaadcn . Sudjeluju Kril3ri (i iz okoli . Potanje će bill jo javljeno.

U NLDJEL.JU 4 . LJST PADA bil će priredbe : U Koprivnici za cijelu J od ravi­nu, sudjeluje !(rl:!. glazba lc Zagreba. go-orl dr Pro!ulipac; u Banjaluci, za cijelu

okolicu, govori prof. l. Sar ilć l M. Mo lo­vac; u ospl ću, proslava jubileja preč. l o­li ća , tc krii . dan, govori S. Ramljak; u !(u­Ilni ~ Hcpušn icl, g-ovori Dr J k; u Bo­dova lj ma kod Nove Gradiške, govo ri prof. M. Cerovac; u Grancvlnl kod Zagreba, go­vori I. 1 ubakovrć i f. Grgić; u /agrcbu na Orl ču, govori A. Senda.

" KATOLIK«

0\ BR,\ TS TVO os novano je u Bislt ic:i, okrui je arajevo.

1 FC.AJ 7 A Jl{f B . T l'a j sa duh . vjeibama u ?agrcbu po t'·Jma u nedjelju 18. X. tl\·et'-e. česn l i neka dopuluju sa popus· nim karlnma 7JW b. / bora, koji se dr/l u vrijeme tečaja Tečaj i duh vje:!be traju (l dana Pri)ilvl! do l O X. ;.a ključno poslali na \ . 1 . B. Cio teraj toj i l OO din .

TEtA] U J!- ! J. U jelsi će biti tečaj za 11\·nr od 20 26. lis topada. Prijave slati na župni ured Jel a.

ODR/. Nf Vl CA OSTI. U nedjelju 20. JX oclr/.ane su vc!ike krl.larske sve~ano-li u !jeku, gd je je veča nu v. mic;u

· ·slu /io i ob;~vio primanje l(rliara sam pre­uzv. biskup dr Akšamović, a na kri /.arskom zboru govo rio je bral . Ramljak. Isti dJn bil a je velika svečanos t u Vinkovcima, na kojoj je govorio dr Prolul!pac, le u Olok~t, gdje je govorio dr icak Jsti da n bila Je svei'ano"l u 1'rlaču , gdje je V. 1(. B. l<1~lu­pao 1 Tubakovi ć, te u Cadavici, gdje je V. 1(. B. i".:l lupao i govorio prof. Zv. f ri:op.

----~-----------------------------

Kalendar Listopad

JN.! 4 18 Netl. oo Ouh. Frano As P. 5 Placld, m. u. G Bruno. or s. 7 Krunica (C tretak e. 8 Brl na P. g Olonlzll, b. s. 10 l Frano Borgia, or.

Sv. Frano Borgia Bija e prvo dijete u Ivana Bor­

gije, ganaijskog vojvode u Spanjol-koj . Rodio se g. 1510. Zarana itgul:ti

majku. Daljnji odgoj prim io je od uj­ca nadbiskupa u a rago i. Kas n ije bio je po lan kao plemić na carski dvo~ Karla V, gdje je vojom dobrotom 1

rij etkim p obnostima po tao miljenik cijelog avora, kao i cana; i carice. Ca­n ca ga o ženi sa na jljepšom plemki­nj,om, a car ga učini markizom' i ud1i­jeh razne dvor ke ča ti i obilne pri­hoae. Riječ u jednu : sreća mu se na miješila i pratila ga na svakom koraku.

God. 1539 sazvao je car Karlo V sabor u Toledu. Prilikom abora, a u carevu poea t, priređivale u se u graau razne svečanosti, velike igre i gozbe. Međutim sasma iznenadla puk-1ie graaom vi je t da je mlada carica - lj epottca naglo obblila i umrla.

Iza pogrebne svečanosti caričin lijes bio je prene en u Granadu, u kraljevsku grobnicu , u prahnji Frane Borgia, koji je prije , pokopa morao ovjeroviti lije . Iz otvorenog lije a u­aario je stra$an smrad. A lice carice­lj epotice b ijav trašno iznakaženo. I taaa je Frano, sam samcat, nad Ije-

inom cari ce gO\'orio: "J e u . li ov~ on divne oči? Je li to ona ljepat~ l

kra ota, pr ' cl lwjom u. sv~ o tal~ lje­pote blijcuile i i sč za al , kao mJe ec pred suncem? je i li ti Izabela ca-rica l j e po tica?" . .

fran ') }e ukopao cancu" a s tlme 1 \'aku volj•u i 1jubav k častima, dosto-1jan tvu. J via ti.

Na povratku zahva!( se na vim časl irna i via ti, a li iz bzira prema caru privremeno ostarne 11a svom ta­rom položaju.

}:-'rano već tada hij e više redov­nik nego li markli'Z! i car lei namje nik. Noću b1 u tajao u 2 sata, pa bi db jutra proveo u mol itvi. vake nedjelje pn tupa·o je s . sal<ramentima. a go­loj koži no io je polrorničku k ul ju tako, da je od velike trapnj i pokore bio jako omršavio.

Iza smrtt oca i žene, urediv i o­bitelj ke po love, otide u i u evačku družbu. Kasnije pošao je u Rim, ali kad e tu počelo go\'orit t da će ~ papa tmenovati kardinalom , nar:us.tl Rim' i rpovrati e u domovinu, gdJe Je bio zar den za većenika. Zatim je, u samo tan kim zidinama provodio strogt život, trajiJlu šutnju, duga raz­matrani~ 1 razna noćna bdijenja, pa ga je radi njego og pokomičkog i svetog života narod izvanredno lju­~~o i štovao. Tako, kad bi ulicama, sa ftorbom 1 'bLagama, kllpio milo tinju, gradan t o bl klecalo pred njim' i mo­lilo za blago lov.

God. 1561) 'bio je izabran za vr­hovnog 1glavara cij-ele isusovačke dru­žbe. Kao vrhovni glavar mnogo je za­dužio družbu i udario joj temelje u mnogim evrop kim i američkim dr­žavama.

God. 1571 pođe u Spanjolsku i Francu ku, da jed'nogf i drugog kralja oduš vi za rat s Turcima. Na povratku, sav shrvan od apo lolskog rada l po­korničkog života, izdah'lle g. 1572 u Rimu.

--~~----~------·---------------~--~----~----------- -Zivot Sibenika U f(j D SJEMEN!STA poklonio je

preč. Don )vo Berak 200 din, kao zahvalu vima koji su izrazili svoje sauče~& ~ pri­

sustvovali sprovodu njegovog ujca pk. Pe­Ira Cervelina.

R02ARICA . U prvu nedjelju mjeseca oktobra slavi se svake godine blagdan Go-pe Ročarice kao u pomena na veliku i

vaenu pobjedu kršć . vojske nad Turčinom

g. 1571 kod Lepanta. Tu pobjedu cijeli kršć . sv ijet pripisao je molitvi sv. krunice. Pa, kao svake, tako i ove godine proslaviće

se laj blagdan po cijeloj crkvi. U našem gradu o obilo će proslavlti u samo tan­skoj crkvi sv. Dominika. U 5 s. ujutro bi­će lekcije pjevana sv. Misa sa zajed'ničkom

v. Pričesti. U 7 ·i 8 s. tihe v. Mise. U 10 s. svečana sv. Misa u !roje. U lP/2 . Rozarij s ,.'Molbenicom" . Popodne u 41/2 s. Rozarij, pa pro lja sa kipom Go pe od' Rozarija. Pro ija kreće u 5 s . Iz crkve sv. Dominika uli com kralja Tomislava na Poljanu, le preko obale natrag. Red je procc ije ovaj : l) barjak Go pc od Ro­z..1rlja sa školskom djecom; 2) barjak sv. Križa - muškarci sa svijećama; 3) djeca v. Luce; 4) kal. organimcije; treći redo-

vi, časne sestre; 5) barjak sv. Vin nca · r dovnistvom; 6) kaptolski kri:! klerom i kaptolom; 7) dječica .a cvijećem; 8)

asi lencu u troje . a kipom. !t.a kipa ostali vijet.

NO l DUH V IK Bl KUP KOG SJE 1 _NlSTA . trag par dana stig-ao je: vl č. O. Petar Perl e..'! . l. iz plita u na grad da preut.me mjesto duhovnika u je­men i' tu. Mi sc: ve~limo dolasku vlč. O. :Peri ce i žc!Jtmo mu ~ lo vi ' e uSJYJeha i Bd­žj g blagoslova u njegovom teškotil i od­govornom radu.

ZIM l(! RAR SV . 11 A. župska sv. !\\isa u katedrali, poča mšl od nedjelje, ~iće u 6 s. Zalhi1 tthe sv. MiiSe u 7, 8 l 9

. U ll s. svečana v. Misa. U crkvi sv. Duha u 61/2 s ; u crh-vi sv. Ivana u 7 s; a u Novoj crkv'i u 8 s. U varoškoj žup koj crkvi prva sv. Mi,!;a u 6 s.

t AMEL! JA BLAZEVTC. U pro li uto­rak, na 29 ruj na preminula je gospoda A­melija Blažević supruga mjesnog advokata g. Ante Blaževića . Pokojnica bila je uzorna kr ćanka, dobra majka i opće obljubljena gradanka. Lijepi sprovod bio joj je u srije­du . Ucviljenoj obitelji naše iskreno auče će .

U FO D N SEG USTA doprinijeli su: Da poča li u pomenu p k. O l g e tl d . Br a u n : Don Anle Radić Din tO. - Da počast i uspomenu p k. J a k o v a o 'v a k a : Don n le Radić Din l O. - Da počasti

uspomenu pk. Petra Cerve lina : Don Ante Radi ć Din l O. - Da počasti u ·pomenu p k. d o n M i će u r k o v i ća : on Ante Radić Din 1 O. - Da po ča tl u po menu p k. d o n i k e R old i n a : Don Ante Radić Din l Q. - Da počasti uspomenu p k. B ar­lulu Burazera : Don An te Radić Din l O. - Da počasti uspomenu p k. A m e l i­j B l a ž e v i ć : Don Ante Rndić Din l O.

U prava h arno 711hvaljuje.

C Nl l N FUI-1 Rl, TIC-JOM Jl'f DR I~U . Tko /.eli udje-

.uh . l(ongre u u nedjelju 4 klo-br;~ mo/e e kori liti wekend-k.arlom od u­bote u 12 ali do ponedjeljka u 12 ~all.

jedna grupa illclnika putuje u nedj clju tl 4 sa la ujutro, a pvoratak u 7 i pol uveč .

ljena tour-retour Din 2 1. - po o obi . Prljav u dućanu brata Ante Zaninovića, trgovca .

(' ! 1 IK RODI . Dana 26 o. mj . pr minuo je u Zagrebu, u boln ici mi­lo rdnih ~ lara. vl č. Don Niko Rodin, vc­renik šiben ke bl k.uplje. Rodio se u Prvič­Luci, k nao mlad svećenik slu:lio je na više mj ta u na' oj bi kupiji. Bio j neko ri­jeme l vjeroučitelj na ovdašnjim pučkim

školama. l(asnije je diplomirao iz filozofi je na .a~greba čkom sveu{iii~tu i ~ neko vri­jeme profe or, dok nije radi bolesti z..1l ra­iio mirovinu. Ukopan je na zagrebačkom !\\irogoju. Počivao u miru!

SV. fRANO slavi se u nedjelju u sa­moslansl<aj erin i OO. l(omenlua!a. <1. Uju­tro u 5 s bi te lekcije, .a~lim u 6 s. pje­vana sv. mi<a, p.1 tihe u 7, 8, 9 s. a vlečar na u 101 · ~ s. Popodne u 7 s. blagoslov.

" J<AT l ICKOJ KAR!TAS" darovali su: Da počast i us pom e. lU p k. j a k o v a N o~ v a k a : Radić Grgo Din l O. - Da poča­sti uspomenu pic P e tr a Cer v e li n a : Radić Grgo Din J O. - Da počasti uspo­menu pk. Amellje Blažević: Radić Grgo Din 20. - Odbor najljepše blagodari.

- .. ---· -·-·---~------Zloč!nstua španJb!s~lh rh3r~slsta

gledni francuski casopi "Revue de Paris" donosi jedan opis trahota, koje se dešavaju u Madridu. Uredni;t,·o list.a po­sebno i t i če, da jamči za istinito t svakoga navoaa. Prenosimo laj strahoviti doku menat u cjelini:

"U de~ i pol sal i sam prodro do par­ka Casa de Campo, koji se na lazi na ZJpa­du Madrida, nekih 500 metara d'aleko ocf vladinih palača. Mi li'cionari i nekoll'ko še­tača ovoga časa prolaze trgom . Sunce, koje je ove godine naroči to toplo, kao da pri­prema blagdansko raspoloienje. Idem jed­nom od aleja parka, u kojoj susrećem sa­mo juri "nu gardu le milici<Jl1are i mlijicfo.­narke, koji dovode ili čuvaju uapšenlke. Ovaj park je poslije početka revolucije u stvari po tao ,.park-?atvor". Dolazim do jedne čistine, na kojoj se nalazi presušen bazen, u promjeru od dvadeset metara, a koji je okružen ogradom od bodljikave ži­ce. Oko 250 ljudi nalazi se natrpana u to­me malenom prostoru. U koliko mogu su­diti prema izgledu svi uapšenici pripadaju srednjim slojevima. Medu ostalim upada mi u oč i djevojka od neldh petnaest godi­na . Odjevena je u zelenu opravu, koj J je sva potrgana. Iznemogla je i plače naslo­njena na majčino krilo . Do njih jedan par usko zagrljen . Obojica su pedesetgodišnjaci. Zena je iznemog'la i naslonjena je posve na svoga muža. jedan čovjek, r>9sve sam, k.le­ei l p'okušava moliti. Pedeset mu je godi­na i av je i zmučen. Iz ove gužve izbija nejasni žamor. Gledam bolj~ 1 opažam me­du njima nekoliko d]evojaka. Jedna stara dama dr7i za ruku mladića od dvadesetak­godina.

Bazen je dubok otprilike dva metra. Oko pedeset milicionara i milicionarki sa puškom na ramnu poredani su naokolo. Ne­koliko njih je okruženo na polukružnoj uz­visini, koja dominira bazenom.

Iznenada ljudi 1z le skupine izvlače ispod platnenog pokrivala dva mitraljeza. U isti mah zrak prolama krik užasa, a u­tiednof j krik j vapaji boli, jer su mitraljezi stavljeni u akciju . Prvi čovj ek., kojega sam vidio, da se srušio bio je onaj čovjek na koljenima. Pun učasa, časak sam otklonio svoj pogled od toga okrutnog prizora. Mi: tralje ka vatra je potrajala otprilike pet minula i b1,1a je talno praćena krikovima smrti. l e pula arn čuo kako uapšeni viču u smrtnoj stisci: Milo l! Milo t za ljubav Božju! Perdono! Dor l' amor de Dios l

J ad sam opet pogledao u bazen svi uapšeni bil i su mrtvi ili ranjeni. Krv suklja na sve strane. Djevojka u zelenu još nije mrtva i ullasno vapi u pomoć. Milicionari i milicionarke sve to gledaju posve indi­ferentno .

Mitraljeska vatra je prekinuta. Cujem kako veći broj milicionara viče: Campsa! Cam psa l Na to se odmah jedan kamion­cisterna približuje bazenu. To je kamibn od petroleja, vlasni tvo dFL.avnog mono­pola. Kamion se okreće, kako bi stražnju !ranu okrenuo bazenu . Tri milicionara se

pribliluju 'i u:Qmlju gumenu ci je , koja slu­ži z.a ispra/Jijcnje kamiona i mlaz petrole­ja upućuju u ba~n i pelrolej~m polijevaju n:rl e i ranjenike. l iznova e strahoviti krikovi di.lu iz bazena, iz grla ranjenika. To e bazenu '!1 ribliiio jedan milicionar sa nopom /apaljene slame. isam vi e mogao

podno lli laj prizor pa s;~m se udaljio ne­kih lolinu metara. Iz bazena je ukljao plarne)l pe! do ednm melara vi ok. Krikovi, j C:lJl 1 !rahovi! smrad dopirali su do mene. :w obliven hladnim znojem, slab do be vije ti, udaljio sam e sav 7aprera ten od pri1ora, koji am vidio.

l'vrd , da na o aj način vr e umor-st a S\'akoga d.\lla i na istom mje-tu. (U po ebnoj bilješci pi ac upozorava, da se ovo dogada'o kon m kplov0'2{.l.' i da se a­da lo i to događa u Zapadnom parku). Cin i e, da je nad više .cljevojab. koje sam opazio medu uapšenlcima z.'l vrijem noći po vi~e puta iLVr:(~no na ilje, 1\•lnogi uap­šenici uopće ni u bili suđeni. ni u uap­šeni od mi licionara kao sumnjivci.''

Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica Kralja Tomislava 53.- Sibenik- Tiskara »KACIC« (O. B. Buljević)

2 nisu Ali z h ras cedr

I /jena Ja čo ~est -lo

l jest Grci u T vali 11eus junad

Jj a. Ja na

š JlB.

:n emil 1je ka

2ubin dića 1

jačad

G ~lim

J< lens i uzb .P rizo

L ~koj To je .ne ve to se Čožn Vo/jat Špa ve /t .zadn1 ~mre

ala: 2 l

lira ta 'V/aa;, ~l larE <iovn ~ko