119

Kako se i o~ekivalo, ovaj sporazum imao je ‘estoke protivnike i u Hrvatskoj i u Srbiji. UHrvatskoj su najve}i protivnici bili hrvatska usta{ka emigracija. Oni su isticali da su Ma~ek iHSS izdali ideju o stvaranju Hrvatske kao neovisne dr‘ave. Tako su u Hrvatskoj nastupileizuzetno jake podjele u hrvatskom nacionalnom bi}u, ali je to dovelo i do pojave velikosrpskihradikalnih ideja (“Srbi na okup”). I na brinjskom podru~ju zavladale su velike podjele me|unarodom. Nastaju podjele me|u ~lanstvom HSS-a, jedan dio napu{ta stranku i priklanja se “pra-va{ima”, dok ostatak podr‘ava Ma~eka, iako postoje velike sumnje u ispravnost njegove poli-tike. Ve}ina srpskih stranaka odbacuje ideju o ustroju Banovine. To }e na ovim prostorima stvo-riti vrlo te{ku i konfuznu situaciju sa kojom }e se u}i u vrlo tragi~no razdoblje Drugi svjetski rat.

Re‘im Banovine progonio je sebi i nepo}udne Hrvate, prvenstveno sljedbenike usta{kogpokreta i komuniste. Zabranjuje se izla‘enje tjednika “Hrvatski narod” - legalnog glasilausta{kog pokreta. Raspu{ta se Upravni odbor Matice hrvatske zbog njegove poja~ane nacio-nalno-kulturne aktivnosti. To je samo dovelo do sve ve}eg priklanjanja naroda usta{kompokretu i pojave pjesme “Vrati se Ante, Hrvatska te zove”, koja se na li~kim prostorima u tovrijeme sve glasnije ~uje. Uz usta{ki pokret ja~aju i ideje komunizma.

U takvom politi~kom okru‘ju dolazi do Drugog svjetskog rata...

8.8. Drugi svjetski rat

Uvod

Hrvatski narod do‘ivio je velike politi~ke podjele tijekom Drugog svjetskog rata kaomalo koji narod u Europi. Hrvatski je prostor pro‘ivljavao jednu od najsudbonosnijihprijelomnica u svojoj povijesti. Nerije{eni me|unacionalni odnosi jo{ iz vremena Vojne krajine,surov odnos re‘ima Kraljevine Jugoslavije prema hrvatskom narodu, te novi svjetski politi~kicentri mo}i stvorili su, doslovce, na ovim prostorima Danteov pakao...

Raspadom Kraljevine Jugoslavije dolazi do stvaranja Nezavisne Dr‘ave Hrvatske ali istvaranja monarhisti~ko-~etni~kih i komunisti~kih snaga koji je negiraju. Treba napomenutida je hrvatski narod brinjskog kraja zbog nemilosrdnog terora koji je nad njim provodilavelikosrpska politika izme|u dva svjetska rata, u zna~ajnoj ve}ini prihvatio NDH kao rje{enjesvojih nacionalnih te‘nji. Vjerovali su da }e ovim putem ste}i svoju neovisnost i samostalnost.Me|utim, NDH zbog svoje veze s kasnije pora‘enim silama osovine, nu‘no je morala propasti,to vi{e {to su jedino usta{e bile za nezavisnu dr‘avu, a komunisti i hrvatska emigracija uLondonu za Jugoslaviju.

Nakon progla{enja NDH i uspostave vlasti u vrlo slo‘enim uvjetima, novonastala dr‘avate‘ila je u o~uvanju svojega okrnjenog suvereniteta stvoriti {to kvalitetniju obranu. Smetnjau tome bila je Musolinijeva Italija. Kroz povijest je izme|u Talijana i Hrvata postojalopermanentno neprijateljstvo, poglavito zbog talijanskog ekspanzionizma na isto~nu jadranskuobalu. Time se pred njema~ku politiku postavila te{ka zada}a da izme|u dva saveznikauspostavi ravnote‘u. Hitler je, ukoliko nije htio izgubiti Mussolinijevo prijateljstvo, moraopristati na znatne ustupke Italiji, trguju}i hrvatskim prostorom. Uz ve} te{ko odricanje odJu‘nog Tirola do{lo je i do njegovog pristanka na daljnji politi~ki, gospodarski i vojni utjecajItalije na dijelu prostora NDH.

Tako je dio Dalmacije, otoka s Hrvatskim Primorjem i Istrom potpao je pod Italiju. Tajpotez izazvao je u zemlji dosta nepovoljna reagiranja, osobito u tim okupiranim podru~jima,

120

{to }e stvoriti temelje za ja~anje partizanskog pokreta. Drugi te‘ak i neizbje‘an ~in bilo jepristupanje NDH Trojnom paktu. Taj je sporazum potpisan 15. lipnja 1941. godine u Veneciji.

I sam vo|a HSS-a Vladko Ma~ek nije htio prihvatiti ponu|enu suradnju s Nijemcima,koji su mu ponudili ulogu hrvatskog lidera - 3. travnja 1941. - jer je kao iskusan politi~arprocijenio da takva politika mora do‘ivjeti poraz (Peri}) NDH je nesumnjivo bila jedan odpoku{aja rje{avanja hrvatskog pitanja.

Stoga i usta{ki pokret i NDH valja istra‘ivati, interpretirati i ocjenjivati cjelovito i uproblematiziranim dijelovima kao dio modernog hrvatskog povijesnog razvitka, koji pak bitnoodre|uje i obilje‘ava borba za slobodu, za obranu identiteta hrvatskog naroda, za njegovuemancipaciju i pravo na samostalno odlu~ivanje, za sjedinjenje hrvatskih zemalja u suverenoj,demokratskoj, parlamentarnoj, pravnoj, socijalno pravednoj i prosperitetnoj vlastitoj dr‘avikao dijelu slobodnog svijeta.

Ova knjiga nema zada}u glorifikacije i negacije toga vremena i pojedinih sudionika, ve}‘eli i nastoji {to realnije prikazati doga|aje u jednom malenom li~kom mjestu. Zada}a je napovijesnoj znanosti da temeljito i potanko prou~i i izvu~e iz klije{ta biv{ih propaganda, teobjektivno sagleda i ocijeni to tragi~no vrijeme. Za kvalitetnu prosudbu nedostaju brojnielementi. Upustiti se bez stru~ne analize i relevantnih podataka bilo bi neodgovorno ineobjektivno. To mi ve}ina Stajni~ana zasigurno ne bi oprostila...

Vojno-politi~ko stanje po~etkom rata

Nakon uspostave NDH u Brinju su tim povodom organizirane proslave i sli~nemanifestacije u kojima je sudjelovao znatan broj gra|ana.

Da bi Italija provela svoje ratne ciljeve, razmje{ta na ovom prostoru znatne vojne snage.Podru~je Oto~ca i Brinja bilo je od strate{kog zna~aja za svaki vojno-politi~ki subjekt koji jedjelovao na podru~ju Hrvatske. Svi vitalni prometni pravci prolaze ovim podru~jem. Tkodr‘i Liku taj ima kontrolu nad cijelom Hrvatskom. To su posebno znali i Talijani. Na oto~ko-brinjskom podru~ju bilo je razmje{teno oko 6.500 vojnika iz sastava talijanskih i njimasavezni~kih formacija - usta{kih, domobranskih i ~etni~kih postrojbi. Tu su bili razmje{tenidijelovi talijanske divizije «RE», ~iji je sto‘er najprije bio u Gospi}u a kasnije u Senju. Broj~anaveli~ina ovih snaga kretala se na podru~ju Brinja izme|u 700 do 1.000 vojnika. Njihova jezada}a bila zaposjedanje svihstrate{kih objekata i usposta-va pune kontrole prostora,poglavito osiguranje nesme-tanog prometa cestama Kar-lovac-Senj i Senj-Oto~ac.

Dolaskom Talijana po~e-lo je razoru‘avanje lokalnogpu~anstva, poglavito srpskog,sve u cilju sprje~avanja diver-zija i sabota‘a, ali i slabljenjapartizanskog pokreta. Nared-bom o predaji naoru‘anjazaprije}eno je civilima i smrt-nom kaznom. Zapo~eli su i Brinje, ljeto 1941. Proslava povodom progla{enja NDH

121

pretresi sela, ali su rezultatibili dosta slabi.

Ve}ina srpskog naroda ikomunisti ne prihva}aju uspo-stavu NDH. Di‘u se bunekoje tada{nja vlast u krvi gu{i.Dolazi do progona protivnikare‘ima u ~emu ~esto stradavacivilni ‘ivalj. To koriste parti-zanski aktivisti, tuma~e}inarodu da je usta{ki re‘imzlo~ina~ki, koji je prodaoHrvatsku Talijanima. U dijelu

srpske populacije djeluje dosta jak ~etni~ki pokret, koji je osnovan izme|u dva svjetska ratau funkciji provedbe velikosrpske politike. Njihov je ratni i politi~ki cilj stvaranje obnovljeneKraljevine ili Velike Srbije. Iako su usta{e i ~etnici bili u biti neprijatelji, ratni su savezniciTalijanima i kasnije Nijemcima.

U sklopu navedenih prilika u Lici je vladao pravi ratni pakao. Pojavila su se najte‘aobilje‘ja gra|anskog rata gdje su svi u~esnici dolijevali ulje na tu stra{nu vatru, stvaraju}iosvetni~ku strast pojedinaca i pojedinih lo{ih vojnih zapovjednika. Osveta je svugdje prisutna.Oko za oko - zub za zub. To je vrijeme kada razni ekstremisti djeluju po svojem naho|enju i~esto izvan kontrole pojedinih vojnih sustava, ~ine}i brojna zlodjela. Treba napomenuti dase situacija na terenu ~esto mijenjala i da se obi~an puk te{ko snalazio u tim okolnostima, neshva}aju}i pravo stanje i odnose, stalno brinu}i za svoju osobnu sigurnost.

Organizacija lokalne vlasti

Podru~je HDH administrativno je podijeljeno na velike ‘upe, kotareve, op}ine i GradZagreb. Na podru~ju Like osnovana je Velika ‘upa Gacka i Lika sa sjedi{tem u Gospi}u iVelika ‘upa Vinodol - Podgorje sa sjedi{tem u Senju u ~ijem je sastavu bilo i brinjsko podru~je.U dijelu prostora koji je pod nadzorom NDH vlast u op}inama i mjesnoj samoupravi uglavnompreuzimaju prijeratni “frankovci”, prista{e ^iste stranke prava.

Osniva se Dr‘avna ~asna radna slu‘ba, poluvojno organizirana op}a i obvezatnajednogodi{nja slu‘ba za sve dr‘avljane NDH, radi odgoja obveznika u narodnom duhu, teuklanjanja stale{kih suprotnosti i po{tovanja rada (napose selja~koga). Oni su se baviliobavljanjem op}ekorisnih poslova.

Tijekom 1941. organizira se i Usta{ka mlade‘ kao sastavni dio usta{kog pokreta. Dijelise na Usta{ku uzdanicu (7.-11. godina-pu~ka {kola); Usta{ke junake (11.-15. godina-srednjo{kolci) i Usta{ku Star~evi}evu mlade‘ (15.-21. godine-studenti).

Vojno-policijske snage, njihova struktura i ciljevi

Nakon uspostave NDH usta{ke se snage ustrojavaju uglavnom po prostornom principu,tako da su na razini ‘upa ustrojeni sto‘eri, u kotarevima logori a tabori u ve}im mjestima. Zausta{kog logornika u Brinju imenovan je Stipe Javor. U Stajnici zapovjednik obrane postajeSlave Murkovi}. Zna~ajnijih osoba u tada{njoj vlasti sa podru~ja Stajnice nije bilo.

Brinje, ljeto 1941. Skupina usta{a s pripadnicima “Usta{ke mlade`i”

122

Na {irem brinjskom podru~ju ustrojavajuse usta{ke i domobranske vojne postrojberaznih veli~ina. Stanovit broj Stajni~ana bioje mobiliziran i u njema~ku vojsku. Odlazilisu u austrijske ili njema~ke vojne centre zaobuku, gdje su nakon izobrazbe dobivalinjema~ke odore i upu}ivani su na razna rati{taRusije i Balkana. Na hrvatskome rati{turaspore|ivani su u tri borbene postrojbedivizijske veli~ine: 369., 373.-”Tigar” i 392. -“Plavu diviziju”, koja je djelovala na na{empodru~ju (Schraml).

Postoje}e ‘andarmerijske postrojbe prve su do‘ivjele reorga-nizaciju i preimenovane su u Hrvatsko oru‘ni{tvo, kao posebne snagekoje su se brinule za odr‘avanje javnoga reda i mira, te osobne iimovinske sigurnosti gra|ana. U Jezeranama, Kri‘polju i Letincuuspostavljene su oru‘ni~ke jedinice. Njihovo brojno stanje kretalose od deset do ~etrdeset ljudi. Neke su zbog vojnog zna~aja, poputjezeranske, oja~ane i domobranskim postrojbama iz sastava XII.domobranskog puka, ~iji je sto‘er bio u Oto~cu. Treba napomenutida je razmje{taj i djelovanje dijelova OS NDH bio pod strogimnadzorom talijanskih vojnih zapovjednika.

Na brinjskom podru-~ju ustrojava se 19. usta{-ka bojna, koja }e kasnijeuslijed reorganizacije mi-jenjati svoju borbenu oz-naku. Ta }e bojna povre-meno ratovati izvan brinjskog podru~ja, uglavnompo Banovini, Lici i Kordunu (Ivan Vu~eti}) UStajnici - na Koli{}u - stacionirana je manja usta{kapostrojba ja~ine voda, a u obli‘njim Lipicama snagejedne satnije. Zapovjednik je u po~etku bio MarkoToma{ a kasnije satnik Mile Mesi}.

Kako su tekle popune usta{kih postrojbi i gdjesu bile uporabljene? Uspjeli smo sa~uvati sje}anjejednoga od tada{njih u~esnika: Miroslava [prajca.On se sje}a da su Stajni~ki mladi}i mobilizirani suu sastav {este satnije tre}e usta{ke bojne. Bili suuglavnom vojnici, dok je jedino do~asnik biovodnik Tomo [prajc-Mi{kac. Zna~ajnijih usta{kih~asnika iz Stajnice nije bilo. U po~etku su dr‘aliobrambene polo‘aje na brinjskom podru~ju.Tijekom 1944. godine dio vojnika izmje{ten je napodru~je Gospi}a a ostali i nadalje dr‘e polo‘ajeoko Brinja (@uta Lokva, Prokike, i Sv. Nedjelja).

Usta{e Ivo Movri}, Tomo [prajc - Mi{kac, MarkoMovri} 1941. godine. Svi su poginuli u ratu

Tomica Murkovi} -Frani}, pripadnik

njema~ke “Vra`jedivizije” 1944. godine

Stajni~ki domobrani 1941. godine. stojeNikola Mesi} - Perkovi} i Petar Toljan izKri`polja,; sjede Marko Mesi} - @eravica iIvan Vlahini}

123

Intenziviranjem borbi i ja~anjem parti-zanskih snaga reorganizira se obrana{ireg podru~ja Brinja, tako da se dio tihsnaga izmje{ta na strate{ki prijevojVratnik i {ire podru~je Senja. Tamo sevode stalne borbe u kojima je bilo dostagubitaka.

Krajem 1944. godine partizani uSenjskoj Dragi zarobljavaju oko 30usta{a iz spomenute satnije. Odmah suih skinuli i postrojili za strijeljanje. Ubr-zo dolazi partizanski kurir sa nalogomiz vi{eg zapovjedni{tva kojim se strije-ljanje obustavlja. Po ~ijem je nalogustigla ta zapovijed nikada nije otkriveno.Nakon toga zarobljenici su upu}eniprema Oto~cu i Gospi}u, gdje ih putem{ikanira srpsko stanovni{tvo. U pojedi-nim hrvatskim mjestima poma‘e im

hrvatsko stanovni{tvo, daju}i im poskrive}ki hranu. Nakon svih puteva zavr{avaju upartizanskom logoru u Dre‘nici, gdje su u vrlo slo‘enim uvjetima uspjeli pre‘ivjeti. Partizaniih mobiliziraju u svoj sastav i naoru‘avaju. Iz Dre‘nice su upu}eni u Lokve, gdje ulaze u sastav13. partizanske udarne divizije i odlaze u borbe prema Rijeci i Istri. U tim borbama, koje sutrajale oko mjesec dana, partizani su pretrpjeli velike gubitke. Zbog velikih napora i stalnihstresova bila su ~esta samoranjavanja boraca. U slu~aju otkrivanja slijedila je smrtna kazna. Nakraju rata postrojba je zavr{ila u okolici Trsta, gdje je ve}ina pripadnika demobilizirana, amla|i su upu}eni na doslu‘enje vojnog roka.

Usta{ka vlast u to vrijeme zapo~inje raseljavati srpsko stanovni{tvo, kako bi smanjilanjegov oru‘ani otpor. Prema partizanskim dokumentima na podru~ju Stajnice planirana jeizgradnja logora za Srbe, me|utim tu ~injenicu nisam uspio potkrijepiti u usta{koj arhivskojdokumentaciji, kao ni po sje-}anju kaziva~a. (Bukvi})

Stvaranje partizanskogpokreta

Odmah nakon uspostaveNDH dolazi do organiziranjapartizanskih postrojbi na cije-lom li~kom podru~ju. Parti-zanski ili gerilski rat poznat je{irom svijeta. Dobar pozna-vatelj stanja na Balkanu, nje-ma~ki general Lothar Rendu-lic, u svojoj knjizi “Partizanskirat” ka`e:

Oru`ni~ka {kola u Ogulinu 1942. godine. Na sliciJure Perkovi} - [losar, Nikola Mesi} - Perkovi},Mijo Serti} iz Jezerana i Slavko Pernar iz Lipica

Skupina Stajni~kih partizana po~etkom rata. U vojnimodorama Mile Perkovi}, Luka Pernar i Tomo Rajkovi}

124

“Balkan je klasi~no podru~je partizanske borbe. Njezini po~eci se`u jo{ u doba kad suTurci pokorili najve}i dio tog podru~ja. U borbi s okrutnim metodama Turaka razvila se iokrutnost partizanske borbe, koja je postupno postala tradicijom.”

Po~etkom rata vra}a se na brinjsko podru~je manja skupina radnika, studenata i |akakoji su ~lanovi komunisti~ke partije. U Jezerane se vratila Ljubica Gerovac, studenticaekonomije, koja zajedno s bratom Josom, te Milom Serti}em-Kova~em, Milanom Krznari}em,Matom Rajkovi}em, po~inju vojno i politi~ki djelovati. U toj skupini nalazili su se jo{ MilePerkovi}-Antuli} i Luka Pernar. I u Brinju je bilo nekoliko komunisti~kih organizacija,uglavnom manjeg brojnog stanja. U me|uvremenu je osnovan Sreski komitet KPH za Brinje.Me|utim to je vrijeme jo{ i danas maglovito i povijesno neistra‘eno. Puno je otvorenih pitanjao komunisti~kom djelovanju i nacionalnom sastavu njihovih organizacija, osobito na podru~juStajnice.

Do danas se izuzetno malo i jednostrano pisalo o stvarnim odnosima hrvatskog i srpskogstanovni{tva prema partizanskom pokretu, kao i o budu}em ure|enju dr‘ave nakon eventu-alne pobjede u ratu. Danas znamo da je djelovalo nekoliko platformi od bratstva i jedinstvame|u svim narodima u Jugoslaviji pa do unitarne dr‘ave pod srpskom dominacijom, {to jekulminiralo poslijeratnim Informbiroom. Pokret je trebao biti revolucionaran i anacionalan,u biti nacionalno ravnopravan. Me|utim, me|u komunistima ima zna~ajnih sukoba okokaraktera partizanskog pokreta, odnosa izme|u Hrvata i Srba, ali i dru{tvenog ure|enjabudu}e dr‘ave, organizacije i djelovanja komunisti~ke partije, te drugih brojnih otvorenihpitanja. Naj‘e{}i sukob u Lici izbio je izme|u tada{njih komunisti~kih ~elnika - JakovaBla‘evi}a i Mile Po~u~e s jedne strane i Andrije Hebranga tada{njeg sekretara KPH s drugestrane. Prema do sada dostupnoj literaturi sukob je izbio zbog prelaska naroda iz Primorja uLiku, ali je stvarni razlog sukoba vjerojatno bio daleko slo‘eniji.

Partizani po~etkom rata ne nalaze zna~ajniju potporu na brinjskom podru~ju, i nemajuintenzivnijeg djelovanja, osim povremenih prepada na manje usta{ke i talijanske polo‘aje iobjekte. Me|utim, stanje }e se ubrzo promijeniti. Na {irem li~kom prostoru 23. kolovoza1941 osnovan je partizanski [tab gerilskih odreda za Liku sa sjedi{tem u Drvaru. U Brinju jeu prosincu 1941. ustrojena Brinjska omladinska partizanska ~eta, koja je prerasla tijekomsvibnja 1942. u Brinjski bataljun, kasnije prozvan “Ljubica Gerovac”.

Time je hrvatski antifa{isti~ki pokret ubrzo prerastao u oru‘ani, partizanski pokret. [irenjei ja~anje pokreta iziskivalo je stvaranje sredi{njeg rukovode}eg tijela koji je usmjeravao iobjedinjavao partizanske akcije - Glavnog {taba Hrvatske. U Oto~cu je tijekom 1943. sazvanZAVNOH kao predstavni~ko tijelo, {to dokazuje snagu partizanskog pokreta na podru~juLike.

U partizanskim redovima poseban problem pri~injavaju ~etni~ki aktivisti, osobito upostrojbama koje djeluju u ve}inskim srpskim naseljima. Tako su 1. lipnja 1942. godine u[karama preuzeli potpunu vlast, pustili iz zatvora ~etni~ke glave{ine, a usta{ke zarobljenikeubili. I u pla{~anskom partizanskom odredu ve}ina je partizana pre{la na stranu ~etnika.(Bukvi})

^etni~ka djelatnost

Iako je brinjsko podru~je spadalo u tzv. “Dinarsku ~etni~ku oblast”, na ovom prostorunije zabilje`ena njihova stvarna vlast. Bilo je nekoliko manjih plja~ka{kih upada iz susjednogPla{kog i Glibodola u kojima je najvi{e stradao zaselak Tomin~eva Draga. Tako su jednom

125

prilikom odagnali krupnu stoku i ispraznili tavane odnijev{i suho meso i sli~ne potrep{tine.Zabilje`eni su i ~esti prepadi na ~obane u {umama, koji bi uglavnom zavr{avali otimanjemhrane i stoke. ^etnici su bili uzro~nici nekoliko ubojstava u okolnim {umama, osobito naVelikoj Kapeli.

Najve}a ~etni~ka upori{ta bila su u Pla{kom, Dabru, Li~koj Jasenici, Vrhovinama, Brlogu,Drenovom Klancu i Prokikama. (Bukvi}, str. 195). Tako|er je tijekom 1943. nakon padaItalije znatan dio ~etni~kih jedinica pre{ao u partizane. (Isto, str 323.)

Napad na imanje obitelji Murkovi}

Ciljevi partizanskih napada su “klasni neprijatelji” - privredni objekti tamo{njihveleposjednika i industrijalaca koji su bili ~lanovi Usta{kog pokreta. To su na brinjskom podru~jubile obitelji Murkovi} i Vukovi}. U @utoj Lokvi najprije napadaju pilanu Janka Vukovi}a,kojega ubijaju, a onda 17. rujna 1941. godine i Murkovi}e u Stajnici. Napad je izvr{ilo pedesetakpartizana pod zapovijedanjem Ivice Lovin~i}a. Tom je prilikom ubijen Slave Murkovi}, kojegaje ubio partizanski aktivist Sr|an Uzelac, a lak{e je ranjen Vlade Murkovi} (Bukvi}).

Zbog ~ega su ovi napadi izvr{eni?Dio mu{kih ~lanova obitelji Murkovi} bio je izme|u dva rata u vodstvu lokalne HSP. To

je za partizane zna~ilo da su im ideolo{ki neprijatelji. Iako je gospodarstvo obitelji Murkovi}bio civilni objekt u kojem je radio zna~ajan broj Stajni~ana i koji se u najve}oj mjeri nisubavili politikom, ona je u napadu bila u cijelosti uni{tena. Zapaljena je kompletna imovina spripremljenim drvnim materijalom za izvoz, a u {talama je izgorjela stoka (oko 15 krava,konji, lova~ki psi i ostalo.) Vrlo malo imovine uspjelo se spasiti. Poku{aji ga{enja po‘ara odstrane usta{kih i talijanskih vojnika iz posada u Jezeranama nije urodio plodom. Utvr|ena{teta na pilani iznosila je oko 3.500.000 kuna (po usta{kim izvje{}ima).

Marko Vukovi} iz Stajnice, radnik na gateru Murkovi}eve pilane, spasio je jednu kravukoju je odveo svojoj ku}i. Netko je to dojavio partizanima, koji su idu}eg dana do{li i ubili gau njegovom dvori{tu. Iza njega je ostalo ~etvoro male djece.

- Treba napomenuti da je tijekom ovoga partizanskog napada zavladao strah u Stajnici odpotpunog uni{tenja naselja.Ljudi su masovno sakrivalivrijednije stvari, o~ekuju}iono najgore. Kada su nakonnapada do{li Talijani zatekli supojedine stanovnike da vra-}aju te stvari u ku}e. Talijanisu mislili da je to izne{eno izimanja Murkovi}a, pa su htjelipojedince strijeljati. Bilo jevelikih uvjeravanja kako bi sedokazalo suprotno. Osobitosu bile na udaru ‘ene koje sunosile crvene marame. Ipaknije bilo nikakvih strijeljanjaosim paljenja nekoliko ku}apartizanskih simpatizera.Murkovi}ev dvor nakon partizanskog napada 1941. godine

126

Pre‘ivjeli Murkovi}i uspijevaju nabaviti kamion i sa malo spa{enih stvari odlaze u Zagreb.Tu borave do 1945. godine kada ve}ina obitelji odlazi u Austriju. U Zagrebu ostaju Vlade iJosip Murkovi}. Me|utim, kada su se partizani pribli‘ili Zagrebu i njih dvojica u kolonivojske i civila kre}u prema Austriji. Josip-Braco sje}a se da su u koloni sreli i pripadnike PTS(Poglavnikovog tjelesnog sdruga-Paveli}eve za{titne postrojbe) Jo{ka Crnadaka i Ivana Tominca,obojicu iz Stajnice.

Tako su stigli do mjesta Pörtschacha u Austriji, gdje ih Englezi zaustavljaju i upu}uju navlak za Italiju. Ukrcavaju ih u sto~ne vagone na stanici Maria Hilfe na Vrpskom jezeru.Umjesto u Italiji zavr{avaju u Kranju. Kada su neki shvatili gdje su i {to ih o~ekuje, otrovalisu se i izvr{ili samoubojstvo. Bez hrane i pi}a nastavili su poput brojnih kolona premaHrvatskoj. Putem su jeli travu samo da bi pre‘ivjeli.

U Ljubljani je odvojena vojska od civila. Nad vojnicima je odmah izvr{ena smrtna kaznabez su|enja. Josip je temeljem u~eni~ke iskaznice stigao u Zagreb, dok je njegov stric Vladeproveden u zatvor u Savskoj cesti i tamo ubijen. Vrativ{i se u stan tamo je zatekao novestanare. Ubrzo je obolio od tifusa pjegavca. U bolnici je brigu o njemu vodila njegova sestri~naCrnadak. Usput pola‘e ispite iz 7. razreda. Me|utim, opet obolijeva od tifusa. Nakonozdravljenja boravi kod strica (po baki) Tominca. Maturira 1946. godine i upisuje Ekonomskifakultet.

Me|utim situacija se naglo pogor{ava. Otac mu je u odsutnosti osu|en na smrt ikonsifikaciju cjelokupne imovine. Jedna ga je osoba iz Stajnice upozorila da mu je ‘ivot uopasnosti. Uzima ne{to najnu‘nijih stvari i odlazi u Austriju. Zarobljavaju ga Englezi nakon~ega zavr{ava u njihovom zatvoru. Nakon kra}eg vremena pu{ten je na slobodu i spaja se sobitelji u Austriji. Bavio se svime i sva~im samo da bi pre‘ivio i prehranio obitelj.

Po{to je gospodarska situacija u Austriji bila vrlo te{ka odlu~uje na odlazak u Kanadu,gdje mu je ‘ivjela sestra blizanka. Od kanadskih vlasti osumnji~en je za komunisti~ku djelatnosti ne dobija vizu (!) Godine 1949. odlazi sa sestrom Vesnom u Argentinu. Bavili su se raznimposlovima samo da bi stekli ne{to sredstava koja su dijelom slali roditeljima u Austriju.Poku{avaju ih dopremiti u Argentinu. Majka zbog bolesti nije dobila dozvolu za useljenjesve do 1952. godine, kada se obitelj kona~no okuplja na jednom mjestu.

Godine 1963. Josip napu{ta Argentinu i na nagovor prijatelja seli se u Ju‘noafri~kuRepubliku, iako je u me|uvremenu zasnovao obitelj i dobio dvoje djece. Na po~etku je radiokao tekstilni tehni~ar a kasnije je osnovao vlastito taxi poduze}e. Ljubav prema Hrvatskojvra}a ga poslije osamostaljenja na doma}e tlo. Danas ‘ivi sa suprugom u Zagrebu. (Iskazgospodina Josipa Murkovi}a u skra}enoj verziji uzet je iz “Vile Velebita” broj 23/1994.-pripremilaAna Tomljenovi})

Borbe na jezeransko-stajni~kom podru~ju

[ire brinjsko podru~je nalazilo se ~itav rat u vihoru vojnih operacija svih vojski koje sutamo djelovale. Talijani po~etkom rata oja~avaju topni{tvom svoj garnizon u Brinju, te po~injus jakim in‘enjerijskim ure|enjem svojih polo‘aja. Zbog iskazane partizanske opasnostipoja~ana je i obrana Jezerana, Kri‘polja i Letinca. Partizanima je izuzetno stalo da ovladajuJezeranama radi kontrole ceste Modru{ - Brinje. Ve} po~etkom 1942. partizani su oja~ali zaizvo|enje slo‘enijih vojnih aktivnosti. Tako 6. sije~nja 1942. poku{avaju osvojiti Jezerane.Ovaj puta napad nije uspio. Nakon toga stacioniraju se u Stajnici sa zada}om provo|enja~estih diverzantskih akcija po okolnim komunikacijama i objektima. Podkapelska sela bila

127

su od izuzetne va‘nosti za kontrolu komunikacija i velikog {umskog podru~ja. Cilj im jerazoru‘ati usta{ku posadu u Stajnici i likvidirati nekoliko tamo{njih usta{a. Time bi posaduu Jezeranama doveli u poluokru‘enje i pove}ali mogu}nost njezinog pada.

Dana 8. o‘ujka 1942. brinjski i dre‘ni~ki partizani preobu~eni u domobranske odorepoku{avaju uni{titi usta{ku posadu u Stajnici na Koli{}u. Ovim napadom zapaljeni su okolnigospodarski i stambeni objekti u kojima je izgorjela velika koli~ina ‘ita i nekoliko komadakrupne stoke. Obrana uspijeva odbiti taj napad ali uz velike materijalne {tete. U toj su akcijiosim {kole spaljeni i ‘upni dvor, ku}e obitelji Svitine, Bo‘i}i, Petrovi}i i Ivan~i}i.

Dana 16. travnja 1942. izvr{en je novi sna‘ni partizanski napad na Jezerane. Partizanisu napali sa {est satnija. Jezeranska obrana sastojala se od oko 150 usta{a, domobrana i‘andara, utvr|enih u osam zgrada. Me|utim, otpor obrane bio je puno sna‘niji nego {to supartizani o~ekivali. Napad ponovno nije uspio, {to zbog kvalitetne obrane ali i zbog vrlolo{eg partizanskog zapovijedanja i koordinacije tijekom djelovanja. Uspjeli su dijelom snaganakratko osvojiti crkvu, ali ostatak partizanskih formacija to nije znao! Po crkvi je otvorenavrlo jaka paljba u kojoj je ona te‘e o{te}ena, a zapaljeno je nekoliko okolnih zgrada. Nakonpristizanja poja~anja iz Kri‘polja i Brinja partizani su se povukli u Dre‘nicu.

Iz partizanskih dokumenata vidljivo je da je u ovoj borbi postojala izdaja domobranskogporu~nika Kr{}anovi}a, zasigurno partizanskog simpatizera. On je ranije dao obe}anje LjubiciGerovac, ina~e kolegici sa studija, da }e im se s posadom predati. I doista, posada kojom jezapovijedao Kr{}anovi}, u po~etku nije djelovala. Me|utim kada je stigla pomo} braniteljimai otkrivena izdaja, Kr{}anovi} je htio promijeniti svoju odluku, ali je ve} bilo kasno. Pri krajuborbe je poginuo, a postoje indicije da je mo‘da ubijen od svojih suboraca koji su otkrilinjegovu izdaju. U nekim izvje{}ima navodi se da su ga ubili i partizani. Navodno je pokopanje u zajedni~ku partizansku grobnicu u Jezeranama, ali bez imena i prezimena. Kaziva~i sesje}aju velikih gubitaka sa obje strane. Tom je prilikom poginula i Ljubica Gerovac koja }ekasnije biti progla{ena za narodnog heroja.

Polovicom svibnja iste godine partizani su na Maloj Kapeli iznad Stajnice osnovalipartizanski logor, u koji se uklju~io i zna~ajan broj Stajni~ana. Me|utim, partizanski aktivistinisu zadovoljni sa odazivom i podr{kom u hrvatskim selima brinjskog kotara. Ve}i broj selanije bio obuhva}en oslobodila~kim pokretom. Smatrali su da je za to kriv jo{ uvijek veliki utjecajHrvatske selja~ke stranke, ~iji su ~elnici provodili politiku ~ekanja. Stanovni{tvo i partizanskesimpatizere obeshrabrili su neuspjeli napadi na Jezerane i druga mjesta na brinjskom podru~ju.Pogibija dva istaknuta prvaka partizanskog pokreta hrvatske nacionalnosti - Ivice Lovin~i}a iLjubice Gerovac - tako|er im nije i{la u prilog. (Bukvi})

Jezerane su partizanima bile izuzetna strate{ka to~ka i pitanje ~asti. Ve} 12. kolovoza1942. opet napadaju, ali ovaj puta sa izuzetno jakim snagama. Cilj je dio dosta respektabilan;osvojiti strate{ke to~ke na cestovnoj komunikaciji Josipdol-Brinje-Senj - Kri‘polje, Modru{i Jezerane i onemogu}iti promet protivni~kim postrojbama. Time bi zapravo Liku odvojiliod Karlovca i stvorili preduvjete za poduzimanje ve}ih vojnih operacija. Stekav{i zna~ajnaiskustva iz ranijih neuspjelih napada, ovaj su puta u krenuli s impozantnim snagama: Prvahrvatska brigada, dva udarna bataljuna I primorsko-goranskog odreda, brinjski bataljun «LjubicaGerovac», bataljun «Marko Trbojevi}». Prethodno je izvr{ena jako osiguranje pravaca premaBrinju, Ogulinu, Gomirju, Letincu i Dabru, sprije~iv{i time pravovremen dolazak poja~anjabraniteljima.

Nakon vrlo intenzivnog napada, Kri‘polje je palo isti dan, dok su se Jezerane sa svojomizuzetno dobro utvr|enom i organiziranom obranom u po~etku uspje{no branile. Nakon

128

pada Kri‘polja ve}ina partizanskih snaga usmjerava se prema Jezeranama. Vodi se borba zasvaku zgradu. Partizani imaju zna~ajne gubitke ali su rije{eni da po svaku cijenu osvoje zanjih fatalne Jezerane. Bez pristigle pomo}i braniteljima i nedostatka streljiva Jezerane padajuu partizanske ruke 13. kolovoza oko 20 sati. Isto se doga|a i u Modru{u, gdje nakon izuzetnote{kih borbi ovo mjesto tako|er dolazi pod nadzor partizana. Idu}eg dana Talijani iz brinjskoggarnizona sa oko 900 vojnika i nekoliko tenkova poku{avaju proboj. Po{to su partizani imalijaka bo~na osiguranja, ali i zbog talijanskog kukavi~luka, odustaje se od daljnjeg poku{ajaosloba|anja Jezerana.

Nakon toga partizani ustrojavaju svoju vlast u Jezeranama, Stajnici, Kri{polju i drugimmjestima koja su do{la pod njihov nadzor.

Talijanske operacije tijekom 1942.

Jak razvoj partizanskih snaga zahtijevao je od talijanskih vojnih zapovjednika poduzi-manje energi~nih i sveobuhvatnih mjera. Da bi slomio partizanski otpor talijanski generalRoatta izdaje naredbu zapovjedniku V. armijskog korpusa da «od druge dekade mjesecarujna pristupi {irokom ~i{}enju podru~ja Velike Kapele, u koju spadaju partizanska podru~jaDre‘nica, Jasenak, Tu‘evi} i [kali}. Podru~je vojnih operacija obuhva}a prostor ograni~en morem,‘eljezni~kom prugom Fu‘ine-Ogulin-Vrhovine i cestom Vrhovine-Oto~ac-Brinje-Senj. Te‘itiizvla~enju partizanskih formacija koje su ovdje stacionirane, rastjerati im najja~e ustroje i uni{titibaze za opskrbu». (Vojna enciklopedija)

Temeljem te zapovijedi zapovjedni{tvo korpusa tijekom rujna i listopada 1942. preuzimavelike napadne operacije, snagama divizije RE, GRANATIERI, DI SARDEGNA, dijelovimadivizije SASSARI, usta{kim, domobranskim i ~etni~kim snagama. Uspijevaju izbacitipartizanske snage sa ovog prostora. Na stajni~kom podru~ju u ovoj akciji djelovali dijelovidivizije «RE», koje su prethodno bile koncentrirane na crti @uta Lokva-Brlog-Oto~ac-Vrhovine-Jasenica, sa zada}om ~i{}enja u zoni [kare-Brlog-Dabar, a zatim izbiti na crtuBrinje-Lipice-Tomin~eva Draga, te stvoriti osnove za daljnje akcije. Ovu su operaciju Talijaniuspje{no proveli.

Tijekom tih operacija spaljene su pojedine zgrade u Stajnici i to Antuli}eve, Krznari}eve,Rajkovi}eve i [losarove i jo{ neke ku}e. Naime u to se vrijeme u zaseoku [miti nalaziopartizanski sto‘er. Kada je stigla obavijest da }e Talijani paliti partizanske ku}e stanovni{tvoje na razne na~ine poku{avalo dokazati da njihovi najbli‘i nisu u partizanima. Prethodno suposakrivali vrijednosti i pokretnine kako ih vatra ne bi uni{tila. Sve je to no{eno u predjelj:Kr~ine iznad sela. Kad su stigli Talijani i po~eli paliti ku}e nastala je panika. Nije bilo vodepa su ljudi sa osokom iz gnojnica polijevali zgrade da nebi izgorjele. Interesantno je da su iTalijani u pojedinim slu~ajevima gasili ku}e koje su ranije zapalili. To je dokaz koliko nisu‘eljeli ratovati na ovim prostorima i koliko im je bila strana Musolinijeva ideologija. I me|utalijanskim vojnicima bilo je plja~ka{a. Kaziva~i se sje}aju da su ~esto otimali perad i sitnustoku.

Dana 16. o‘ujka 1942. izvanredni prijeki vojni sud talijanske divizije “RE” osu|uje nasmrtnu kaznu Ivicu Lovin~i}a i njegove najbli‘e suradnike, {to }e za partizanski pokret nabrinjskom a time i stajni~kom podru~ju biti veliki gubitak.

U prolje}e 1943. do{lo je do velike epidemije tifusa od kojega je na podru~ju Like umrlooko 2.700 ljudi. I u Stajnici je zna~ajan broj ljudi obolio od ove opake bolesti

129

Kapitulacija Italije i dolazak njema~kih snaga

Glavni {tab hrvatskih partizanskih snaga pokre}e napadne operacije u vremenu 7. o‘ujkapa do sredine travnja 1943. sa te‘i{nom zada}om ovla|ivanja cestovnom komunikacijomKarlovac- Senj. Za te operacije uporabljene su vrlo jake partizanske postrojbe. Tom prilikomosvojeni su Brinje i Oto~ac. Talijanski garnizon sa kompletnim snagama napu{ta to podru~jei prelazi u Primorje i Dalmaciju ostaviv{i velike koli~ine naoru‘anja.

U rujnu 1943. kapitulira Italija. Ve}inu naoru‘anja preuzimaju partizani, osobito velikekoli~ine topni{tva i oklopnih sredstava. Ovime se vojna situacija bitno mijenja u njihovukorist. S namjerom da o~uvaju cestovnu prohodnost izme|u sjevera i juga na ovo podru~jedolaze njema~ke snage. Da bi sprije~ili partizansko osvajanje zarobljene talijanske vojneopreme, Nijemci 7. i 8. listopada 1943. godine sna‘no bombardiraju Senj i tom su prilikomstradali brojni kulturni spomenici i bogata arhiva senjske biskupije. U Senju su partizani odtalijanske vojske zarobili vojnu opremu za opremanje oko 40.000 vojnika, koju je trebaloprebaciti u Liku. Senj je bio najzna~ajnija partizanska luka na Jadranu u vremenu listopad1943. - sije~anj 1944. godine.

Da bi uspostavili strate{ku prednost na va‘nim komunikacijama na podru~ju Like, udrugoj polovici listopada 1943. dijelovi njema~kog 901. motoriziranog puka prodiru u Brinje,gdje su nanijeli te{ke gubitke dijelovima 8. i 13. partizanske divizije. Upadaju i u Stajnicu(17. rujna) gdje su ubili 14 partizana koji su se nalazili u partizanskoj bolnici, ure|enoj uMurkovi}evom dvoru. Tamo se nalazilo oko 100 ranjenika, {est bolni~arki, dva lije~nika i vodza osiguranje. U napadu su sudjelovala tri tenka, dok ja~ina pje{a~kih snaga nije poznata.Vjerojatno se radilo o snagama jedne pje{a~ke satnije sa oko 150 vojnika.

Zbog sve nepovoljnijeg stanja na svim europskim rati{tima, krajem 1943. godine njema~kedivizijske snage provode pregrupiranja i prelaze na obalu, radi prihvata snaga iz {ireg prostoraBalkana. Dio tih snaga izvu~en je u Italiju, kao pomo} u sprje~avanju iskrcavanju Amerikanacana Apeninski poluotok i gu{enje partizanskog pokreta u Italiji. Jedan od zadataka Nijemacabilo je i osiguranje jadranske obale od planiranog i o~ekivanog angloameri~kog iskrcavanjana hrvatsku obalu. Prije toga su priobalne komunikacije i najve}i dio Like, bili su u rukamapartizana.

Borbe za Kapelu

Po~etkom 1944. godine njema~ke snage nalaze se u izuzetno te{koj situaciji. U ZapadnojEuropi i jugu Italije saveznici provode vrlo sna‘ne napadne operacije prema krajnjem cilju -Berlinu. To isto ~ine i Rusi sa istoka.

U drugoj polovici sije~nja i po~etkom velja~e 1944. godine, u cilju ovla|ivanja cestovnimkomunikacijama u zale|u Dalmacije i Hrvatskog primorja njema~ki Wermacht i oru‘anesnage NDH, snagama njema~ke 114. divizije kre}u iz podru~ja Gra~aca i Knina premaGospi}u, Oto~cu i Senju, a 392. legionarskom divizijom iz Ogulina preko Jezerana i Brinja uistom smjeru. U tim su akcijama ovladali kompletnim podru~jem, izbaciv{i time 35.partizansku diviziju i ostale partizanske snage sa ovih prostora. Tijekom 1944. godine napodru~ju Brinja razmje{teni su dijelovi 392. njema~ke legionarske divizije.

Da bi oja~ali prisutnost na podru~ju Like za sudbonosne doga|aje, Njema~ke i usta{kesnage kre}u 14. sije~nja 1944 od Zagreba i Karlovca prema Lici i Primorju sa respektabilnimsnagama. Put ih vodi preko dva izuzetno strate{ka prijevoja: prijevoj preko Kapele (888 m)

130

i prijevoj Vratnik (778 m). No, tom se cestom nije dalo jednostavno pro}i. Ona je morala bitivojni~ki osvojena i osigurana zna~ajnim vojnim snagama. Glavna pote{ko}a bile su brojneprepreke, balvani i mine, koje je neprijatelj postavio u dubokim {umama Kapeleku:.

“Kada smo”, izvje{}uje njema~ki nadnarednik Schlaud, koji je s pje{a{tvom i{ao na ~elupostrojbe, “neposredno pred Veternicom nai{li na prve prepreke na cesti i tri kilometra predJavornicom na prve mine… bojna su vozila bila odvu~ena naprijed a ljudstvo anga`irano, da biuklonili balvan po balvan i rupe od mina jednu za drugom, pri ~emu je oko 20 cm dubok snje`nipokriva~ veoma ote`avao rad... Tijekom tih radova bilo je brojnih prepada, tako npr. jednom nakomoru satnije, koju je osiguravala jedna borbena grupa. Pri tome je bilo ubijeno vi{e ljudi, ajednoga smo na{li prostrijeljena zatiljka, dvojicu drugih s brojnim ubodima od no`a. Neki su nasebi imali samo jo{ ko{ulju i ga}e, drugi su bili potpuno goli. Zapovjednik divizije s jednimvisokim hrvatskim ~asnikom vra}ao s tih prepreka, njegov automobil je jo{ pro{ao, drugi su biliu plamenu. Jedan je ~asnik pri tome ubijen.

Ni sutradan nismo uspjeli tu cestu o~istiti od mina do prijevoja (mine su bile engleskogpodrijetla) ni balvane… Jedna usta{ka bojna, anga‘irana kao osiguranje sa strane, ponijela sevrlo lakomisleno i u dva napada platila to mrtvima i ranjenima.

Poslije borbe, koja je bez ve}ih gubitaka trajala jedan dan i cijelu no}, prijevoj Kapela bilo jeslobodan za prolaz, nakon ~ega smo stigli u zonu Jezerane-Brinje, srda~no pozdravljeni odpu~anstva, koje je u tom kraju kao i uop}e u cijeloj Lici stajalo potpuno na na{oj strani.” (Schraml)

Iz ovih njema~kih izvje{}a vidljivo je da su dijelovi njema~ke 114. i 392. divizije uspjeleuni{titi partizane i zauzeti cestu Ogulin - Jezerane-Brinje. Nakon proboja Velike KapeleNijemci i partizani vode intenzivne borbe na komunikaciji Kri‘polje - Jezerane. Uspijevajumotoriziranim snagama probiti partizansku obranu kod Prokika i s le|a napasti njihovepolo‘aje kod Kri‘polja. Nakon toga se partizani povla~e prema Lipicama. Nijemci opetkontroliraju cestu od Modru{a do Senja. Dolazak 392. njema~ke divizije na ovo podru~jeimao je za Nijemce izuzetan strate{ki zna~aj. Nakon gubitka Gorskog Kotara ostale su im naraspolaganju samo komunikacije preko zapadne Like i to Zagreb - Ogulin - Brinje - Senj i@uta Lokva - Gospi} - Karlobag.

Na ovom podru~ju postojao je jaki usta{ki garnizon u Gospi}u, koji je bio po svojoj snaziodmah nakon Zagreba. Na te snage Nijemci su ra~unali u slijede}im operacijama. U to suvrijeme u Kri‘polju, Jezeranama i Stajnici bili razmje{teni dijelovi 3. usta{ke bojne podzapovijedanjem bojnika Mile Mesi}a. Ja~ina svih njema~kih i usta{kih snaga na {irem podru~juju‘ne Like bila je oko 17.000 vojnika.

Pu~ Voki}-Lorkovi}

Teheranskom konferencijom u prosincu 1943. i odlukama Rosewelta, Churchila i Staljinaodlu~eno je da se materijalno i politi~ki pomogne jugoslavenskim partizanima kao savezni~kojvojsci. Time partizanski pokret stje~e zna~ajnu potporu antifa{isti~ke koalicije, {to osimpoliti~ke zna~i i veliku materijalnu potporu.

Pad fa{isti~kog re‘ima u Italiji upu}ivao je na neizbje‘ni pad nacisti~kog re‘ima uNjema~koj. Zbog toga su pojedini istaknuti usta{ki du‘nosnici po~eli razmi{ljati kako spasitihrvatsku dr‘avu. Nadbiskup Stepinac u svojim propovijedima osu|uje nehumane postupkere‘ima i rasnu teoriju. U ljeto 1944. skupina usta{kih du‘nosnika na ~elu s ministromunutarnjih poslova Mladenom Lorkovi}em i ministrom oru‘anih snaga Antom Voki}em udogovoru s dijelom ratnog vodstva HSS-a i visokim domobranskim ~asnicima, poku{avaju

131

organizirati akciju kojom bi se uklonio usta{ki re‘im i vlast prenijela na HSS, te deklariranjepristupa NDH antifa{isti~koj koaliciji i napad na njema~ke postrojbe u Hrvatskoj. Paveli} jeu no}i 30./31. kolovoza zaustavio akciju i uhitio ve}inu pu~ista.

U isto vrijeme intenzivno se priprema savezni~ki desant na isto~nu jadransku obalu. Dabi to sprije~ili Nijemci dovode zna~ajne snage i razmje{taju ih uz obalu i u Zapadnoj Lici.Cesta preko Kapele pod stalnim je djelovanjima partizanskih snaga.

I na brinjskom podru~ju javlja se defetizam i strah od doga|aja koji slijede. Na terenu poje-dini ekstremisti preuzimaju stvar u svoje ruke i vode osobne ratove, ali ne na boji{nici ve} pookolnim selima gdje uglavnom stradavaju neza{ti}eni civili. To kod naroda izaziva ogor~enje inevjericu u ispravnost politike vodstva NDH. Zna~ajan broj Brinjaka stupa u partizansku vojsku.

Iako se rat krajem 1944. godine bli‘io kraju, Stajnicu je od strane neodgovornih usta{kihpojedinaca zadesila velika tragedija. Dana 15. prosinca 1944. godine ubijeni su na najsurovijina~in ‘ene, djeca i starci iz obitelji Serti}-Kunota, Rajkovi}, Krznari}, Perkovi}-Antuli} iPerkovi}-[losar. Smrtno je stradalo 14-oro nedu‘nih ljudi a nekoliko ih je ranjeno. Stajnicase na{la u {oku. Ljudi su bili ogor~eni na ovaj zlo~in, po~injen bez ikakvog vojni~kog ilipoliti~kog cilja, koji je jo{ vi{e naelektrizirao stanje na terenu.

Posebno je bila ekstremna usta{ka Raji}eva skupina koja je bila strah i trepet u ovom kraju.Dosta je civila stradalo u njihovim pohodima. Nekolicina doma}ih usta{a, koji su se protivili timnehumanim djelima, upozoravala je ugro‘ene obitelji na pogibelj. Neki su zbog toga i ubijeni.

Tijekom istra‘ivanja saznali smo za niz nehumanih zlo~ina koji su se nad nedu‘nimcivilima, ‘enama i djecom dogodili tijekom rata. Po~initelja je bilo sa svih strana. Ali je zatobilo humanih pojedinaca koji su sprje~avali ekstremiste u njihovim zlodjelima.

Ovdje treba odati priznanje svim humanim pojedincima koji su u ta te{ka vremena i uzugro‘avanje svoje osobne sigurnost i sigurnosti svojih obitelji, sprje~avali zlodjela pojedinihzlo~inaca, i davali ugro‘enima pravovremene informacije kako bi se za{titile. Ti su ljudiistinski heroji i njihova humana djela nikada ne treba zaboraviti.

Progon obitelji Rajkovi} i Serti}-Porkulab

Tijekom rata brojne su obitelji proganjane zbog svojih ideala ali ~esto bez ikakvih razloga.Godine 1943. na dan Sv. Josipa (kasna zima) partizani su protjerali iz Stajnice obitelji Franje

Rajkovi}a i Marka Serti}a-Porkulaba, i to zbog suradnje sokupatorom!. [to je u pozadi-ni ovoga bilo te{ko je zaklju~iti.Radilo se o obi~nom seoskompuku koji se nije bavio politi-kom i jedini mu je cilj pre‘i-vjeti u tim strahotama.

U partizansku komanduna Koli{}u pozvane su glave obi-telji, gdje su upoznati s odlu-kama da se moraju odmah seli-ti. Po{to su mu{ki ~lanovi obi-telji bili izvan Stajnice u kiri-janju, ‘ene su na sebe preuzeleObitelj Rajkovi}