950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK 1

2 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK 3

Meunarodni znanstveni skup

950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

International Scientific Congress

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK

Gradska vijenica, ibenik

26.-28. rujna 2016.

City Council, ibenik

26-28 September 2016

ibenik, rujan 2016.

ibenik, September 2016

4 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

Skup se odrava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovi

ORGANIZATORI:

Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiOdsjek za povijesne znanosti, Zavod za povijesne i drutvene znanosti HAZU, Zagreb

Grad ibenik

Muzej grada ibenika

ODBOR MEUNARODNOG ZNANSTVENOG SKUPA 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

PREDSJEDNIK ODBORA SKUPA:akademik Zvonko Kusi, predsjednik HAZU

ZNANSTVENO-ORGANIZACIJSKI ODBOR SKUPA:eljko Buri, dr. med.Gojko Lambaa, prof.dr. sc. Josip Belamaridr. sc. Goran Budedr. sc. Iva Kurelac, tajnicadr. sc. Zoran Ladidon Marinko Mlakidr. sc. Ivica PoljiakAnita Travi, mag. educ. hist. art., izvrna tajnicaFlora Turner Vueti, prof.

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK 5

POASNI ODBOR SKUPA:dr. sc. Pako Bubaloakademik Nenad Cambidr. sc. Lovorka oralidr. sc. Ante Gulindr. sc. Jadran Kaledr. sc. Damir Karbimr. sc. eljko KrneviVilijam Laki. prof.dr. sc. Josip Lisacdr. sc. Drago Margumr. sc. Nataa Mualodr. sc. Ante Nazordr. sc. Milan Pelcdr. sc. Ivo prljandr. sc. Dragan Zlatovi

KNJIICU SAETAKA UREDILI:dr. sc. Iva KurelacGojko Lambaa, prof.dr. sc. Ivica PoljiakAnita Travi, mag. educ. hist. art.

6 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

PROGRAM SKUPA

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK 7

PONEDJELJAK, 26. rujna 2016.

19.30 Okupljanje sudionika skupa u atriju Muzeja grada ibenika (pie dobrodolice)

VEERA

UTORAK, 27. rujna 2016.

08.30-09.00 Registracija sudionika skupa

09.00-09.30 SVEANO OTVARANJE SKUPA I POZDRAVNI GOVORI

ANTIKA I RANOKRANSKA POVIJEST

09.30-10.30 (moderira: Josip Belamari):

eljko Mileti: Konstituiranje rimskih gradova oko rijeke Krke

Draen Mari: Nadgrobna ara obitelji Rutilius iz Ridera i grupa salonitanskih ara s animalnim frizovima

Nenad Cambi: Reljef Epone iz Koprna u Muzeju grada ibenika

Ante Uglei: Najstariji kranski tragovi na prostoru ibenika

SREDNJI VIJEK I.

10.30-11.45 (moderira: Danko Zeli)

Nadia Togni: Italian Giant Bible of ibenik: Seal of Alliance Between Roman Church and Kingdom of Peter Kreimir IV

Damir Karbi: ibenik i bribirski knezovi od roda ubia

Ante Gulin: Javna vjera i sluba pristava/bakarija u ibenskom statutu iz 1608. godine.

8 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

Zoran Ladi: Hospitali i leprozoriji u srednjovjekovnom ibeniku

Goran Bude: Odjea u kasnosrednjovjekovnom ibeniku

11.45-12.05 STANKA ZA KAVU

SREDNJI VIJEK II.

12.05-13.05 (moderira: Zoran Ladi)

Danko Zeli: Ustanove crkvenih redova i oblikovanje prostora povijesne jezgre grada ibenika

Tomislav Galovi: ibenik u kartularu Libellus Policorion

Ante Birin: Samostan Sv. Spasa u ibeniku u 15. stoljeu

Kreimir Kui: Hodoasnik iz ibenika na poluotoku Sinaju 1483. godine

13.05-13.20 rasprava

13.30-15.00 STANKA ZA RUAK

RENESANSA I RANI NOVI VIJEK

15.00-16.00 (moderira: Kreimir Kui)

Tamara Tvrtkovi: Laudatio urbis Pohvale ibenika u odabranim djelima hrvatske latinistike historiografije

Josip Vrandei: Geostrateki poloaj ibenika u ranom novom vijeku (1412.-1797.)

Iva Kurelac: Status animarum Bartolomeja Ostojia kao izvor za prouavanje nekih aspekata socijalne topografije ibenika s kraja 16. stoljea

Kristijan Juran: Trgovci, pomorci i obrtnici u ibeniku od 1620. do 1630. godine

16.00-16.20 STANKA ZA KAVU

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK 9

JEZIK I KULTURNI DOPRINOSI

16.20-17.05 (moderira: Jadran Kale)

Josip Lisac: Govori, filologija i knjievnost ibenskog podruja

Marinko iak: ibenik u engleskim putopisima iz 19. stoljea

Flora Turner Vueti: Tragom opusa majstora Fortezze ibenanina

17.05-17.20 rasprava (kraj 1. dana skupa)

19.30 VEERA

SRIJEDA, 28. rujna 2016.

SUVREMENA RATNA POVIJEST

09.00-10.00 (moderira: Damir Karbi)

Ante Nazor; Ivan Rado: JNA u slubi velikosrpske politike napadi na ibenik 1991.

Mario Jareb: ibenik i ibensko podruje pod talijanskom upravom od 1941. do 1943. godine

Nikica Bari: Glavne znaajke stanja u Velikoj upi Bribir i Sidraga od njezine uspostave 1941. godine do kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine

Stipe Kljaji: ivoti i sudbine intelektualaca iz ibenika i njegove okolice nakon 1945. godine

UMJETNIKA BATINA I NJEZINA ZATITA

10.00-11.00 (moderira: Nenad Cambi)

Josip Belamari: Prorok Ilija Jurja Matejeva, kojeg je prvi prepoznao Ivan Metrovi

Radoslav Tomi: Slikarstvo 17. i 18. stoljea u ibeniku

Predrag Markovi: Obnova katedrale sv. Jakova u drugoj polovici 19. stoljea otkrivanje prolosti zalog budunosti

10 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

Ive imat Banov: Javni spomenici u ibeniku od 1945. do danas

10.00-11.20 STANKA ZA KAVU

NARODNA BATINA I ZNANSTVENI DOPRINOSI

11.20-12.05 (moderira: Marinko iak)

Borna Fuerst Bjeli; Jadran Kale: Povijesna dinamika kulturnih krajolika ibenskog podruja

Josip aleta: Oj Dobriu vodo ladna Ivo Furi i vokalna glazbena tradicija ibenika i ibenskog podruja

Marijana Bori; arko Dadi: Doprinos ibenika hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj povijesti povodom 250. obljetnice Aritmetike Mate Zoriia (Ancona, 1765.), prve raunice na hrvatskom jeziku u Dalmaciji

12.05-12.25 rasprava

12.25-12.35 SVEANO ZATVARANJE SKUPA

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK 11

Meunarodni znanstveni skup

950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

International Scientific Congress

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK

12 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

SAECI IZLAGANJA

950 YEARS FROM THE FIRST MENTION OF THE CITY OF IBENIK 13

GLAVNE ZNAAJKE STANJA U VELIKOJ UPI BRIBIR I SIDRAGA OD NJEZINE USPOSTAVE 1941. GODINE DO KAPITULACIJE KRALJEVINE ITALIJE U RUJNU 1943. GODINE

Nikica BARIHrvatski institut za povijest, Zagreb

Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. godine izmeu Kraljevine Italije i Nezavisne Drave Hr-vatske u sastav Italije ulo je i cijelo podruje ibenika. Vlasti NDH su na podruju ibenskog zalea ustrojile Veliku upu Bribir i Sidraga sa sjeditem u Kninu. U njezinom sastavu bili su kotari Bosansko Grahovo, Drni i Knin. U izlaganju e, dijelom i na temelju novih arhivskih izvora, biti prikazane glavne znaajke vojnog, politikog, ali i gospodarskog i drutvenog stanja u spomenutoj velikoj upi u razdoblju do kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine.

PROROK ILIJA JURJA MATEJEVA, KOJEG JE PRVI PREPOZNAO IVAN METROVI

Josip BELAMARIInstitut za povijest umjetnosti, Zagreb / Centar Cvito Fiskovi, Split

Kip sv. Ilije Proroka iz svetita ibenske katedrale nedavno je restauriran u splitskoj radionici Hr-vatskog restauratorskog zavoda. Usporeujui ga s prorocima pod tabernakulima u krstionici ka-tedrale sv. Jakova, autor dokazuje da ga se lako moe pripisati ruci Jurja Dalmatinca. Zanimljivije je, meutim, to to je Jurjevo djelo po svemu sudei moglo inspirirati Ivana Metrovia, gotovo 500 godina poslije, da izradi bronani kip sv. Luke Evaneliste (1914.), moda najdojmljiviji iz serije njegovih djela izrazite gotiko-secesionistike stilizacije. Povrh interpretacije neobinog umjetnikog dijaloga to ga je Metrovi zapodjeo s Jurjem Matejevim, sjeajui se zacijelo svog prvog dolaska u ibenik i doivljaja tamonje katedrale, koji je, ini se, bio meu presudnima za njegovu buduu vokaciju, autor e pokuati formulirati hipotezu po kojoj bi biografija majstora Jurja, barem u pogledu svojih ishodita, mogla nalikovati Metrovievoj. Na to bi moda mogao upuivati neuobiajen raspon njihovih stilskih izriaja, iznenauju osobito za kipara iz sredine 15. stoljea, ija djela dodiruju krajnosti asketskog i apstraktnog, a s druge strane opulentnog i gotovo protobaroknog oblikovanja skulpture.

SAMOSTAN SV. SPASA U IBENIKU U 15. STOLJEU

Ante BIRINHrvatski institut za povijest, Zagreb

Samostan Sv. Spasa u ibeniku, osnovan krajem 15., a ugaen poetkom 19. stoljea, najznaajniji je enski samostan srednjovjekovnog ibenika o ijem ugledu rjeito svjedoe pohvalni stihovi koje su im posvetili njihovi znameniti sugraani Juraj Barakovi, Faust Vrani i Ivan Tonko Mrnavi. Iako se samostan, odnosno redovnice Sv. Spasa, posredno prvi put spominje 1386. godine (monialium sancti Saluatoris), slubena je potvrda njegova osnutka stigla pet godina kasnije kada je papa Bonifa-

14 950 GODINA OD PRVOG SPOMENA IBENIKA

cije IX. odobrio da se uz crkvu koju je kralj Andrija II. u 13. stoljea dodijelio templarima i koja je sredinom 14. stoljea bila sjeditem bratovtine flagelanata (fratalea frustatorum) uredi samostan u kojem je dvadeset ibenskih plemkinja trebalo ivjeti prema Pravilu sv. Benedikta. Temeljeno na istraivanju arhivske grae prvenstveno ibenskih notarskih spisa iz 15. stoljea ovo izlaganje prua uvid u djelovanje ovog samostana ibenskih benediktinki tijekom prvog stoljea njegovog postojanja, donosei pritom imena njegovih predstojnica, redovnica i prokuratora kao i pregled samostanskih posjeda i prihoda koji su predstavljali materijalnu osnovicu samostana Sv. Spasa.

DOPRINOS IBENIKA HRVATSKOJ K